Znanost i struka

Biondi H. (2011): Probno optereenje mostova Ekscentar, br. 14, pp. 80-83

Hrvoje Biondi, ing.geod.

Geokod d.o.o., 31000 Slavonski Brod, Matije Gupca 30, e-mail: hbiondic@gmail.com

MOSTOVA
1. UVOD Kljune Rijei most optereenje promet Gradnja svake graevine trai njezino kontroliranje. Mostovi kao graevine mogu se razlikovati meusobno po mnogim osobinama kao npr. duini, irini, namjeni itd., ali im je zajedniko to da se nad njima moraju provoditi ispitivanja. Pravilnik o ispitivanju mostova pokusnim ili probnim optereenjem (HRN U.M1.046) je jedan od dijelova zakonske regulative koji se mora ispotovati. U njemu je navedena svrha, vrste optereenja, postupci, te ocijene rezultata ispitivanja konstrukcija. Konstrukcije mostova mogu biti armiranobetonske, prednapregnute betonske, eline, drvene, plastine i sl. Predstojei redci ovog teksta opisivati e postupak provoenja probnog optereenja na armiranobetonskim mostovima.

PROBNO OpTEREENJE

Saetak Mostovi su graevinski objekti koji su sastavni dio gotovo svake prometnice. Njihova oteenja esto rezultiraju kolapsom prometnog sustava, a osobito utjeu na sigurnost u prometu. Da bi se takvo to izbjeglo potrebno je prije putanja mostova u promet obaviti stanovite kontrole koje e unaprijed dati podatak postoji li mogunost od budue tete. Jedna od njih je tzv. probno optereenje o kojemu e u ovom radu biti vie rijei, s posebnim naglaskom na radove koje provode geodeti.

SLIKA 1. Most na rijeci Savi (Slavonski Brod)

2. RuENJE MoSTovA Konani cilj gradnje mostova je spajanje. Mostovi spajaju naselja, sela, gradove, drave. To su sloene graevine u ijem nastajanju sudjeluju mnogi strunjaci iz razliitih strukovnih djelatnosti. Meutim, mostovi se i rue. Ruenju mostova obino predstoji nekakva kataklizma, kao npr. poplava, jaki vjetrovi ili udari vjetra, velike temperaturne promjene, potres i slino. To je nenamjerno ruenje. Postoji, dakako, i namjerno ruenje. Most se namjerno rui kada se ustanovi njegova dotrajalost pa bi kao takav predstavljao opasnost u prometu ili ako drukija prometna rjeenja zahtijevaju izgradnju novog objekta, a stari se ocjenjuje kao neupotrebljiv. U novijoj povijesti Republike Hrvatske imamo podosta primjera namjernog ruenja mostova i svi su uglavnom vezani za razaranja u Domovinskom ratu, gdje se prometnica presjeca na mostu kao jednom od njenih najvitalnijih dijelova. Primjeri takvog ruenja prikazani su na slikama 1 i 2. Nadalje, do oteenja i ruenja mostova dolazi i
80 List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

SLIKA 2. Most na rijeci Savi (Slavonski Brod)

zbog prometnih nesrea, udarima plovnih i kopnenih vozila u stupove ispod nadvonjaka koje kao posljedicu imaju vee ili manje materijalne tete, a nekada i ljudske rtve. Iz gore navedenoga moe se zakljuiti da postoji potreba o kontinuiranog praenja pomaka i deformacija mosta kako bi se na vrijeme moglo reagirati u sluaju primijeenih nedostataka.

Biondi H. (2011): Probno optereenje mostova Ekscentar, br. 14, pp. 80-83

Znanost i struka

progiba, raspored mjernih mjesta i shemu ispitivanja. Nadalje, potrebno je napraviti uvid u dokumentaciju o kvaliteti materijala i naposljetku provesti makroskopski pregled mosta. Razvojem raunalne tehnologije eksperimentalna su istraivanja i ispitivanja konstrukcija postala sloenija i kao takva daju sve iscrpnije rezultate iz kojih se primjenom razliitih softverskih rjeenja mogu do najsitnijih detalja protumaiti osobine neke konstrukcije. Kombiniranjem teorije i prakse dolazi se do sve sloenijih, ali i laganijih konstrukcija te se u primjeni koriste novi materijali. Konstrukcija u uporabi mora zadovoljiti slijedee zahtjeve: Konstrukcija i svi njezini elementi moraju biti vrsti i stabilni da bi mogli nositi predvieno optereenje. Pomaci pojedinih toaka konstrukcije ne smiju biti vei od pomaka koji su doputeni uvjetima uporabe. Konstrukcija pod optereenjem ne smije biti dovedena u stanje u kojemu nastaju pukotine i oteenja koja smanjuju predvieni nain eksploatacije ili skrauju vijek trajanja konstrukcije. Statiko ispitivanje mosta prikazuje slika 3. Kamioni natovareni odreenim teretom postupno optereuju i rastereuju most. Ovom vrstom ispitivanja utvruju se reakcije konstrukcije na odreena statika optereenja koja su predviena projektom. Za poznate tipove konstrukcija dozvoljava se eksploatacija do optereenja sloma. Kod armiranobetonskih konstrukcija, prije sloma obino se pojavljuju manje pukotine. Kod optereenja drvenih konstrukcija pojavljuju se zvuna upozorenja kao to je pucketanje drveta, ali kod elinih konstrukcija eksploatacija ponekad nije dopustiva jer slom, osim gubitka vrstoe, moe biti uzrokovan i gubitkom stabilnosti poput izvijanja, izboivanja i sl., a bez prethodne ili vrlo teko uoljive najave, (Kapovi, 1994). Pravilnikom za ispitivanje mostova probnim optereenjem daje se i ocjena rezultata. Most e se smatrati ispravnom konstrukcijom ako su: Izmjereni progibi i pomaci manji ili jednaki teorijskim. Izmjereni trajni progibi nakon rastereenja manji od 15% maks. mjerenih progiba na istom mjestu za eline i spregnute mostove, 20% mjerenih progiba za mostove prednapregnutog betona i 25% maks. mjerenih progiba za armiranobetonske mostove. irina mjerenih pukotina kod armiranobetonskih mostova manja od dozvoljenih, sukladno tehnikim propisima. Veliine izmjerenih progiba takve da ne utjeu na funkcionalnost ili estetski izgled konstrukcije. U sluaju da gore navedeni uvjeti nisu zadovoljeni, a trajni progibi su prekoraeni do 25%, potrebno je ponoviti probno optereenje, pri emu trajni progibi ne smiju prekoraiti: 7,5% mjerenih vrijednosti pod optereenjem za eline konstrukcije, 10% mjerenih vrijednosti za mostove od prednapetog betona i 12,5% mjerenih vrijednosti za mostove od armiranog betona, (Kapovi, 1994). 4. OSNovNA GEodETSKA MrEA Polazna osnova za sva geodetska mjerenja na svakom objektu, a tako i na mostu, ini osnovna geodetska mrea. Za geodetske poslove pri ispitivanju mosta probnim optereenjem vrlo je vano imati geodetsku mreu izvan zone radova (reper) i mreu toaka na samom objektu (mjerna mjesta). Geodetske mree za ovakva mjerenja, uglavnom stoje samostalno i prilagoavaju se obliku i vrsti objekta na kojemu e se provoditi opaanja, a sama geometrija mree mora zadovoljiti ve prihvaene zahtjeve za tonost. Stabilizaciji tih toaka treba posvetiti osobitu panju. Naime, svrha je mree da ostane nepromijenjena dulji vremenski period kako bi mjerenja na mostu bila neprekinuta. Stabilizaciju je najbolje izvesti u obliku betonskog stupa u iji je vrh ubetoniran vijak s navojem za postavljanje instrumenta. Budui da su toke osnovne geodetske mree polazne pri odreivanju pomaka na mostu, vano je ispitati i njihovu stabilnost. Toke na objektu koji se ispituje nazivaju se mjerna mjesta. Njihov se razList studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 81

SLIKA 3. Statiko ispitivanje mosta

3. ProBNo ILI poKuSNo opTErEENJE MoSTovA Projektom su predviene tehnike osobine koje treba zadovoljiti graevina nakon gradnje. Ispitivanja materijala od kojih se gradi objekt su obavezna i moraju biti kontinuirana. Isto vai i za komponente od kojih se sastoji graevni materijal. To su zapravo pojedinana mjerenja koja kao takva nisu dovoljna za ocjenu kvalitete izraene graevine, ve je poslije zavrenih radova potrebno napraviti ispitivanje gotove konstrukcije pod odreenim optereenjem. Sve su to postupci na osnovi kojih e se ustanoviti postoje li uvjeti na temelju kojih se moe rei da je izvedena konstrukcija tehniki ispravna, da je ponaanje konstrukcije pod optereenjem u skladu sa statikim proraunom predvienog projektom, te da ne postoje funkcionalni nedostaci prilikom optereenja. Probna optereenja se mogu svrstati u vie vrsta. Tako prema uestalosti ispitivanja probna optereenja mogu biti redovita, odnosno prije putanja mosta u eksploataciju i kontrolna. Podjela prema veliini tereta je na normalna probna optereenja, posebna optereenja i izuzetna optereenja. Ukoliko nisu postignuti svi zahtjevi iz projekta i postoje sumnje glede spojeva te ako konstrukcija nije zadovoljila ni nakon ponovljenog pokusnog optereenja, takva vrsta optereenja se nazivaju posebna probna optereenja. Izuzetna probna optereenja se provode samo u sluaju zahtjeva za veim optereenjem od projektnog, a rezultati vrijede jednokratno samo za to preoptereenje mosta kao npr. prijelaz specijalnih tereta. Po prirodi optereenja su statika i dinamika. I statiko i dinamiko probno optereenje je obavezno za cestovne mostove raspona 15 ili vie metara, za eljeznike mostove raspona 10 i vie metara te mostove s posebnim i izuzetnim probnim optereenjem neovisno o rasponu. Prema trajanju optereenja su: kratkotrajna i dugotrajna. Statika probna optereenja se provode na potpuno dovrenom mostu. Nuno je da se na mostu tijekom ispitivanja ne obavljaju nikakvi drugi radovi. Osim toga, prije ispitivanja potrebna je provjera izmjera elemenata i kvaliteta ugraenog materijala (starost betona glavne konstrukcije ne smije biti manja od 28 dana). Da bi se uope moglo poeti provoditi probno optereenje potrebno je prethodno napraviti: uvid u projektnu dokumentaciju, sastaviti program ispitivanja koji obuhvaa veliinu i raspored tereta po fazama, proraun oekivanih deformacija i

Znanost i struka

Biondi H. (2011): Probno optereenje mostova Ekscentar, br. 14, pp. 80-83

mjetaj odreuje na osnovi plana u kojem sudjeluju projektant, geolog i geodet. Mostovi su nosive konstrukcije i stoga je iznimno vano imati saznanja o njihovim vertikalnim pomacima. Geometrijski nivelman kao geodetska metoda mjerenja vertikalnih pomaka, pokazala se nezamjenjivom. nain odreivanja vertikalnog pomaka neke toke na mostu prikazuje slika 4. Vertikalni pomak toke T odreuje se prema formuli (Kapovi 1994):

SLIKA 4. Odreivanje visine toke na mostu

Vertikalni pomak toke na mostu je razlika njene visine odreene u dvije razliite serije mjerenja. Serija 1 je tzv. nulto mjerenje, tj. kada most nije bio optereen nikakvim teretom, a serija 2 predstavlja mjerenje u vrijeme dok je most optereen teretom. Iz slike je vidljivo da se odreivanje pomaka toke T provodi u odnosu na ''vrstu'' referentnu toku R, tj. reper. Ukoliko reper R zadrava istu visinu u svim serijama mjerenja, pomak toke T se moe izraunati vrlo jednostavno, ali ako je referentni reper nestabilan, a otprije se zna, da je prisustvo pogreaka neizbjeno, tada e prema (Kapovi 1994) biti:

Najmjerodavniji element u ocjenjivanju izdrljivosti, nosivosti i kvaliteti mosta je vertikalni pomak. Iz tog razloga treba uvijek izrazitu panju dati mjerenjima, odnosno treba znati koju tonost treba postii za kvalitetnu analizu podataka. Optimalna tonost mjerenja pomaka je u granicama:

nja armiranobetonskog mosta junog kolnika na autocesti Zagreb-Lipovac (stac. 461+472.42) kao redovito ispitivanje prije putanja u promet. Ispitivanje je obavljeno pri djelovanju normalnog probnog optereenja. U suradnji s projektantom potrebno je sainiti program za ispitivanje mosta. Program ispitivanja statikim optereenjem treba sadravati sve kombinacije optereenja koje e izazvati najnepovoljnije utjecaje na pojedinim dijelovima konstrukcije. Statiko optereenje se obino provodi kamionima napunjenih pijeskom ili ljunkom koji su izvagani, a teret se rasporeuje po osovinama sukladno prospektima proizvoaa (slika 5). Most e se optereivati sukladno fazama i shemi optereenja koji se sastavljaju prije poetka mjerenja. Statiko optereenje (u ovom primjeru) sadri est faza: 1. faza - most neoptereen, oitanje nultog stanja na mostu, 2. faza - nesimetrino optereenje mosta preko dvije trake (sjeverna i srednja) du cijelog raspona (slika 6), 3. faza - most neoptereen, mjerenje zaostalih pomaka, 4. faza - nesimetrino optereenje mosta preko dvije trake(srednja i juna) du cijelog raspona (slika 7), 5. faza - simetrino optereena sredina raspona (slika 8),

Meutim, zadovoljavajue podatke za obradu mogu se dobiti i u granicama:

Ako postoji mogunost za postizanje vee tonosti od ove, preporua ju se primjeniti. 5. MJErENJE (STATIKA ISpITIvANJA) Za opis mjerenja posluit e primjer ispitivaSLIKA 5. Osovinska optereenja kamiona SLIKA 6. Raspored optereenja za fazu 2

SLIKA 7. Raspored optereenja za fazu 4

SLIKA 8. Raspored optereenja za fazu 5

SLIKA 9. Skica rasporeda mjernih mjesta

82

List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Biondi H. (2011): Probno optereenje mostova Ekscentar, br. 14, pp. 80-83
Br 1 2 3 4 Ukupno Oznaka kamiona SB 818 CR SB 602 BU SB 545 BU SB 530 CG Marka kamiona MAN 19 362 MAN 19 463 Silent MAN 19 463 Silent MAN TG410A Ukupna teina (kN) 449,00 475,60 450,80 449,20 1824,60

Znanost i struka

TABLICA 1. Podaci o koritenim kamionima

Faze ispitivanja 2 -6,9655 -9,9252 -6,9563 -3,0472 -4,3052 -3,1888 4 -3,0231 -4,2703 -3,1641 -7,0202 -10,0171 -7,0266 5 -4,2807 -6,2827 -4,5637 -4,5169 -6,6324 -4,8061

Mjerno mjesto 2L 3L 4L 2D 3D 4D

TABLICA 2. Proraun oekivanih vrijednosti mjerenih veliina (progibi u mm) 6. faza - most rastereen, mjerenje zaostalih progiba i deformacija. Ve je ranije reeno da je za geodetska mjerenja vano imati geodetsku osnovu koju ini referentna toka (reper) izvan zone mjerenja i toke na samom objektu, tj. mjerna mjesta. Mjerna mjesta deniraju poloaj na objektu na kojem e se mjeriti pomaci. Za stabilizaciju mjernih mjesta obino se koriste bolcne koje geodeti svakodnevno upotrebljavaju u svome radu. Raspored mjernih mjesta na objektu koji je predmet ispitivanja prikazuje slika 9. Mjerenje pomaka geodetski se provodi u uzdunom smjeru nad leajevima i u svim etvrtinama raspona (5 mjesta), a u poprenom na linijama rubnjaka (2 linije). Ukupan broj mjernih toaka je 2 x 5 = 10. Kako bi se postigla to bolja tonost potrebno je vie vremena za mjerenje i skuplja mjerna oprema. Geodetski instrumentarij i pribor koji e dati zadovoljavajuu tonost za ovakvu vrstu mosta je precizni nivelir Zeiss KONI 007 i polucentimetarske letve s invarnim trakama. Prije mjerenja potrebno je sastaviti proraun oekivanih mjerenih veliina (tablica 2). Nakon mjerenja radi se obrada podataka i prikazuju se podaci (tablica 3). Dobiveni rezultati se na kraju usporeuju s raunskim rezultatima po fazama mjerenja (slika 10). Kao zavrni korak u ispitivanju mostova probnim optereenjem je sastavljanje izvjea koje izdaje tijelo koje je ispitivanje i provelo. U izvjeu mora biti naznaena vrsta probnog optereenja. Izvjee moe biti privremeno s osnovnim podacima o ispitivanju i zakljukom o podobnosti mosta za preuzimanje projektom predvienih optereenja i konano sa svim podacima o ispitivanju, usporednim teorijskim proraunima, analizom rezultata i zakljukom o podobnosti mosta za preuzimanje projektom predvienih optereenja. Privremeno izvjee vai do izrade konanog i to najdulje est mjeseci.

SLIKA 10. Usporedba mjerenih i raunskih rezultata

6. ZAKLJuAK Kroz povijest su ljudi gradili graevine ijoj se impozantnosti, ljepoti i dugotrajnosti divimo i danas. Naine, metode i proraune koje su graevinari tada koristili za izgradnju i kontrolu svojih djela moda nikada neemo saznati, a niti to jesu li uope i provodili kontrole te e sve ostati samo na pretpostavkama. Ali isto tako, kroz povijest smo bili i svjedoci mnogih katastrofa, pa se provoenje kontrola, same po sebi nameu kao nunost. Probno optereenje samo je jedan segment u cijelom nizu kontrola koje prolaze graevine dananjeg vremena, a osobito mostovi. LITErATurA Kapovi, Z. (1994): Analiza rezultata mjerenja pomaka mosta preko Pazinske jame, Geodetski list, 4, str. 361-368. Jankovi, M. (1966): Inenjerska geodezija 1.dio, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, str. 329-334. Jankovi, M. (1981): Inenjerska geodezija 2.dio, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, str. 163-173. Beokovi, V. (1969): Geodezija u ininjerijskim radovima, Uprava ininjerije KoV JNA, str. 367-371. Pravilnik o ispitivanju mostova pokusnim optereenjem (2005): norma HRN U.M1.046. Arhiv muzeja Brodskog Posavlja, Slavonski Brod. E
83

Pomaci (mm) Mjerno mjesto 2 1L 2L 3L 4L 5L 1D 2D 3D 4D 5D -0,90 -5,20 -6,60 -5,40 -1,40 -0,90 -3,70 -4,90 -3,60 -0,70 3 -0,40 -0,30 -0,50 -0,50 -0,40 -0,70 -0,20 -0,40 -0,60 -0,20 Faze ispitivanja 4 -0,60 -3,10 -4,10 -3,10 -1,20 -1,40 -6,00 -8,20 -6,10 -1,50 5 -0,80 -4,00 -5,50 -4,40 -1,10 -1,20 -4,80 -6,40 -5,20 -1,00 6 -0,40 -0,40 -0,40 -0,40 -0,40 -0,50 -0,30 -0,50 -0,50 -0,30 -2,85 -4,10 -2,85 0,38 0,05 -0,28 -4,18 -5,45 -4,13 0,10 -0,10 -0,10 2 3

Relativni pomaci (mm) Faze ispitivanja 4 5 6 trajno (%)

-2,35 -3,20 -2,05

-3,13 -4,55 -3,38

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

-4,58 -6,75 -4,63

-3,65 -5,30 -4,15

0,15 -0,10 -0,15

3,28 1,48 3,24

TABLICA 3. Rezultati mjerenja pomaka

List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu