Slobodna Bosna 882

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDOÂNSTVO UBICE IZ LUKAVICE
I
www.slobodna-bosna.ba
ODLU^NA
BITKA
ZA @IVOT
ISPRAVNA-oglasi sedmica-880:ISPRAVNA-oglasi.qxd 17.9.2013 13:38 Page 1
ZDRAVSTVENI KARTON
LIDERA SDA
TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI
METASTAZE NA MOZGU
Mu~nina i vrtoglavica, s kojom se
SULEJMAN TIHI] borio posljednjih desetak
dana, nije uzrokovana trovanjem hranom,
kao {to se u po~etku pretpostavljalo, nego
je rije~ o metastazama raka na mali mozak;
urednik SB otkriva medicinsku dramu i
osobnu borbu predsjednika Stranke
demokratske akcije
[OKANTNA ISPOVIJEST
DARKA ELEZA
KAKO SMO UBIJALI, KRALI,
OTIMALI
[ef Posebnog odjela za organizirani
kriminal Tuìteljstva BiH BO@O
MIHAJLOVI] saslu{ao je prije godinu
dana u zatvoru u Sremskoj Mitrovici
DARKA ELEZA, optuènog za ~etiri
ubojstva, vi{emilijunske plja~ke, pranje
novca; SB prva objavljuje sadràj
Elezovog iskaza koji pokazuje da je vo|a
zlo~ina~ke organizacije, spa{avaju}i sebe,
postao najva`niji svjedok Tuìteljstva
PASO[I ZA BUDU]NOST
U[TEDA SREDOJA NOVI]A
SREDOJE NOVI], ministar civilnih poslova
BiH, na}i }e se pod istragom Tuìla{tva
BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne
nabavke nekoliko stotina hiljada paso{a
koji se ne}e mo}i potro{iti ni narednih
pet godina; izvor Slobodne Bosne iz ovog
ministarstva otkriva koje je sve malverzaci-
je Novi} po~inio
AMERI^KO-IZRAELSKI
DIPLOMATA MERON
GOSPODAR HA[KOG TRIBUNALA
Nikada do sada izbor predsjednika Ha{kog
tribunala nije izazvao toliko interesovanje
javnosti kao posljednji na kojem je reiz-
abran sudac THEODOR MERON, koji se
nalazi u centru afere sa namje{tanjem oslo-
ba|aju}ih presuda; na{ izvor iz Ha{kog tri-
bunala obja{njava zbog ~ega je Meronov
izbor za prvog ~ovjeka Me|unarodnog suda
za ratne zlo~ine sporan i za{to dovodi u
pitanje kredibilitet Tribunala u Haagu
EJUP GANI], GIPS, CHIPS,
VIDEOCLIPS
NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA
Privatni Univerzitet porodice Gani},
Sarajevo School of Science and
Tenhnology (SSST), mo`da ispunjava
sve smjernice i standarde akademsko-
predava~ke zajednice, ali kada na red
do|e pla}anje, SSST i sam
predsjednik Gani} ne ispunjavaju
op}eprihva}ene poslovne standarde,
nego se pona{aju kao kriminalna
organizacija. O tome svjedo~i Esma
Pavica, direktorica firme Gipsal, koja
}e svoja potraìvanja od SSST-a i
predsjednika i rektora Ejupa Gani}a
morati traìti sudskim putem
ISTINE I LA@I
IZME\U POLITI^KIH I NARODNIH
KUHINJA
Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio
svoju devetu knjigu NEOFA[IZAM U
ETNO-FRAKU; u otvorenom i polemi~nom
razgovoru za na{ magazin ovaj pedagog,
psiholog, filozof i sociolog govori, izme|u
ostalog, o 85 multimilionera ove gladne
zemlje koji u svojim etno-patriotskim
dèpovima drè devet milijaradi dolara koje
su zaradili zdu{no rade}i na riskantnom
poslu za{tite vitalnog nacionalnog
interesa
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
24
28
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 3.10.2013 0:33 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.
4
KAJMAKOVI] I MARMELADA
Glavni
operativac SIPA-e
Sla|an êrkez
nagra|en
upo{ljavanjem
sina i k}erke
Iako istraga protiv predsjednika
Federacije BiH @ivka Budimira nije
polu~ila o~ekivane rezultate, Sla|an
êrkez, glavni operativac SIPA-e
zaduèn za rukovo|enje tom
povjerljivom operacijom, ipak je
vi{estruko nagra|en. Inspektor êrkez
bi na predstoje}oj proslavi jedanaeste
godi{njice osnivanja SIPA-e trebao
dobiti najvi{e policijsko priznanje,
sprema se i njegovo unapre|enje u
slu`bi, a usput je rije{io i problem
zaposlenja djece. Sin inspektora SIPA-e
Sla|ana êrkeza nedavno je dobio
posao na Aerodromu Sarajevo, i to
zahvaljuju}i prijateljima iz SDP-a, ali i
dràvnoj tuìteljici Diani Kajmakovi}
(sa kojom je blisko sura|ivao u istrazi
protiv @ivka Budimira), ~iji je suprug {ef
Cargo centra. Nakon sina, êrkez je
uspio zaposliti i k}erku, koja je kao
pripravnica angaìrana na sarajevskom
sudu.
(S.M.)
Na sastanku sedmorke u Briselu 1.
oktobra, kako se i moglo o~ekivati, nije
otklonjena nijedna od prepreka koje
blokiraju evropske integracije BiH, pa ipak
se moè re}i da je sastanak u Briselu bio
plodonosan. Ne zbog usvojenih i potpisanih
principa na kojima }e se temeljiti budu}i
model izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH i
delegata u Dom naroda, jer su ti principi
odranije poznati i op}eprihva}eni, nego
zbog ~injenice da se Evropska komisija
javno obavezala pomo}i bh. liderima u
pronalasku op}eprihvatljivog rje{enja.
Dogovor u Briselu nije izostao zbog
nesposobnosti bh. lidera da prona|u
prihvatljivo rje{enje, nego zbog njihovog
straha da }e svako dogovoreno rje{enje biti
(zlo)upotrijebljeno u bespo{tednom
me|ustrana~kom obra~unu. Prijedlog SDA
i HDZ-a o izboru ~lanova Predsjedni{tva
BiH popljuvan je u SDP-u i prije nego {to je
ugledao svjetlo dana, ali nimalo druk~ije
nije pro{ao ni onaj raniji prijedlog koji su
nekoliko mjeseci ranije zdu{no predlagali i
na sva usta hvalili ~elnici SDP-a i HDZ-a.
Oba ponu|ena prijedloga nudila su
solidnu osnovu da se dorade i pobolj{aju u
demokratskoj razmjeni argumenata, ali su oba
brè-bolje pokopana zbog straha strana~kih
oligarhija da bi politi~ki poeni mogli pripasti
rivalskom taboru. Lider SDP-a Zlatko
Lagumdìja nije oti{ao u Brisel da traì
rje{enje za problem, nego da traì problem za
ponu|eno rje{enje SDA i HDZ-a, svjestan da
uspjeh Tihi}a i ôvi}a, makar bio koristan za
dràvu, nimalo ne bi koristio SDP-u. Dapa~e!
Iz vi{egodi{nje blokade nastale
tragi~nim podjelama na bo{nja~koj
politi~koj sceni mogu}e je iza}i na samo
jedan na~in: da se autorstvo za primjenu
presude Sejdi} i Finci pripi{e nekom sa
strane, najbolje Evropskoj uniji, jer u tom
slu~aju ne bi bilo ni pobije|enih ni
poraènih na politi~koj sceni BiH.
Po svemu sude}i, ovaj lokalni politi~ki
feler napokon je prepoznat me|u
du`nosnicima Evropske unije, koji }e se
nakon sastanka u Briselu aktivnije uklju~iti
u politi~ku arenu BiH.
(A. Metiljevi})
Stranaki lideri u Briselu
nisu tragali za rjeenjem
nego za problemom
BH. LIDERI PALI NA POPRAVNI
MINI MARKET
NAZIRE SE IZLAZ
Rje{enje za presudu Sejdi} - Finci mogu}e je prona}i uz anga`man evropskih posrednika
Diana Kajmakovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.10.2013 0:01 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
5
KAZNENO-POKVARNI
ZAVOD
Direktor FUP-a
Dragan Luka~
neredio istragu
o bijegu
Dominika
Ilija{evi}a iz
mostarskog
zatvora
Direktor Federalne uprave policije
(FUP) Dragan Luka~ naredio je
po~etkom tjedna otvaranje istrage koja
bi trebala utvrditi kako je i pod kojim
okolnostima iz BiH pobjegao Dominik
Ilija{evi} Como. Inspektori FUP-a }e u
narednim danima ispitati da li je
Ilija{evi} na godi{nji odmor pu{ten
sukladno zakonskim propisima,
odnosno, da li je u tom smislu bilo
propusta u upravi Kazneno-popravnog
zavoda Mostar. O~ekuje se, tako|er, da
policijska istraga utvrdi kako se moglo
desiti da osu|enik za ratne zlo~ine na
privremenoj slobodi boravi bez ikakvog
nadzora. Como je u intervju za Ve~ernji
list kazao da je na otok Vir kod Zadra
do{ao jo{ 10. septembra, ali je vijest o
njegovom bjekstvu slu`beno potvr|ena
tek osamanest dana kasnije, nakon {to
se nije vratio u mostarski zatvor. Iz
federalnog MUP-a najavljuju i da }e od
hrvatskog pravosu|a i policije traìti da
se Dominik Ilija{evi} odmah uhapsi,
budu}i da u Republiku Hrvatsku nije
do{ao kao turista, nego kao bjegunac
za kojim je raspisana crvena
INTERPOL-ova tjeralica.
(S.M.)
MINI MARKET
Zlatni odbojkai
na kafi u Kantonu
Dragan Luka~
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.10.2013 0:01 Page 5
D
vije-tri su se vlade u tri posljednje godine izmijenile
u Sarajevskom kantonu, prvu demokratski izabranu,
predvo|enu Socijal demo kratskom partijom BiH,
odmijenila je druga, ni{ta manje demokratski i legitimno
validna okupljena oko stoèra predvo|eneg Strankom
demokratske akcije. U me|uvremenu (u meno-pauzi),
kratko vrijeme postojala je improvizirana, lohotna,
navrat-nanos sklepana prelazna kantonalna Vlada, u kojoj
je Radon~i}ev Savez za bolju budu}nost istisnuo SDA, pa
se tu pri{ljam~ilo, pri{lepalo jo{ nekakvog strana~kog
sitni{a da se udjene u parlamentarnu ve}inu. Danas jednu,
sutra drugu, prijepodne, {to bi rekao na{ mudri Vo|a Alija
Izetbegovi}, vamo, poslijepodne tamo.
Rezultati tih demokratskih turbulencija, strana~kih
preslagivanja, naduravanja, dogovora-odgovora, koa li -
cijskih, da prostite, kurvanja mogao se vidjeti prije tri-
~etiri dana: ki{a je padala, iz drveta i iz kamena, zamrznut
je gradski prijevoz, hiljade ljudi, gra|ana Sarajeva
bauljalo je po ulicama, ~ekaju}i kakav-takav gradski
prijevoz koji do}i ne}e. Elektroprivreda BiH je odlu~ila
isklju~iti struju Gradskom saobra}ajnom preduze}u,
hroni~nom, okorjelom neplati{i. Kako su se mijenjale
kantonalne vlade, tako su se rotirale upravlja~ke i
menad`mentske posade u GRAS-u. Najvjerovatnije je u
pravu sarajevski kantonalni premijer Suad Zeljkovi} kada
je usred te saobra}ajno-tala~ke krize podvrisnuo: Ovo je
terorizam, ovo gra|anima Sarajeva ni agresori nisu
radili. Aludirao je Zeljkovi} na ~injenicu da je na ~elu
Elektroprivrede BiH revnosni aparat~ik, ljuti pripadnik
Lagumdìjine partijsko-energetske jednosmjerne struje
Elvedin Grabovica. Tri miliona maraka je GRAS duàn
Elektroprivredi, obja{njava Grabovica i obe}ava
uklju~enje struje ~im se barem deseti dio toga duga uplati
na ra~un javnog poduze}a na ~ijem je ~elu. I Grabovica
je, bez sumnje u pravu - struja, komunalije se moraju
pla}ati, do{la maca na vratanca. Nema vi{e {ale, gledanja
kroz prste.
U
ostalom, nije GRAS jedino javno poduze}e - `rtva
tog poo{trenog reìma napla}ivanja struja -
isklju~ena je struja, tako|er javnoj, isto tako
kantonalnoj firmi ZOI 84 koja grca u dugovima. Samo,
postoji stanovit problem koji umanjuje vjerodostojnost i
relativizira odlu~nost Elektroprivrede BiH i njezinog
direktora Grabovice - ZOI 84 je u financijski pakao i
du`ni~ku krizu u najve}oj mogu}oj mjeri uvalio
menad`ment koji je postavila Socijademokratska partija
BiH, predvo|en raskala{nim, razuzdanim `dera~em tu|ih
para, Lagumdìjinim zemlja~kim favoritom Salkom
Hasanefendi}em. Menadèrom, koji je gdje se god
pojavio u posljednjih tridesetak godina (Oslobo|enje,
recimo), iza sebe ostavio finansijsku pusto{, jezive
dugove i stotine jaransko-zemlja~ko-prijateljski
uposlenih besposli~ara. Da li bi se Grabovica usudio
isklju~iti struju ZOI-u 84 da je i dalje na njegovom ~elu
poduzetnik i vizionar, posrnuli strana~ki miljenik
Hasanefendi}? Bi, ali malo morgen!
Da li su radnici i uposlenici Gradskog saobra}ajnog
preduze}a `rtve politi~ko-strana~kih obra~una?
Kratkoro~no, dnevno-pragmati~no da! Nikada se,
zanikada Elektroprivreda BiH, odnosno njen
energi~ni direktor Grabovica ne bi usudili isklju~iti
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013. 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Problem javnih poduzea u Sarajevskom kantonu, viedecenijski sis-
temski zaputenih, pljakanih, opustoenih, oerupanih, u posljednje tri
godine reduciran je i sveden na stranako naguravanje, izbacivanje-
ubacivanje, besmislenu premjetaljku koja se na kraju, po pravilu i
uredno, nemilosrdno fakturie graanima. Znamo li zato je, zbog
ega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-
tri mjeseca poveana dvostruko, ako si priutite redovnu higijenu, ak
i trostruko
DVIJE SU SE VO\E ZAVADILE
LIJEPO I ÎSTO MOJE SARAJEVO
Pi{e: SENAD AVDI]
Ovo nema nigdje, gun|ali su gra|ani Sarajeva ov
gasili grijanje, zatvarali slavine na ~esmama
Iluzije:Iluzije.qxd 3.10.2013 1:25 Page 6
struju trolejbusima i tramvajima, ostaviti na ulici stotine hiljada
gra|ana, da je, kojim koalicijskim slu~ajem, ostala prethodna
upravlja~ko-menadèrska postava - koju je postavila
Socijaldemokratska partija BiH.
S
ve je u pravu kantonalni premijer Suad Zeljkovi}, kada bijesno
konstatira da su gra|ani, jednostranom odlukom
Elektroprivrede BiH da ukine struju GRAS-u Sarajeva
terorizirani gore i teè nego u vrijeme agresije. Nego, hajdemo
malo da vidimo odakle nam dolazi premijer Zeljkovi}? Ni iz kakvog
realnog samoodrìvog sektora, nego iz jo{ jednog javnog
kantonalnog poduze}a - Toplana, koje je godinama ni{ta manje i
ni{ta obzirnije teroriziralo, smrzavalo, dràlo na ledu gra|ane
Sarajeva. Milioni nagomilanih, vi{egodi{njih dugova ostali su iza
direktora Zeljkovi}a, prije nego {to se toplo ljudski oprostio od
radnika Toplana i preuzeo premijersku funkciju u kantonalnoj
Vladi.
Problem javnih poduze}a u Sarajevskom kantonu,
vi{edecenijski sistemski zapu{tenih, plja~kanih, opusto{enih,
o~erupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden na
strana~ko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu
premje{taljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdno
fakturi{e gra|anima. Znamo li za{to je, zbog ~ega, po kojoj
ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca
pove}ana dvostruko, ako si priu{tite redovnu higijenu, ~ak i
trostruko. Ne znamo, niti moèmo znati, osim ako vjerujemo
kantonalnom ministru za tu oblast Zlatku Petrovi}u, recidivisti-
povratniku u izvr{noj vlasti Kantona Sarajevo. Otprilike,
obja{njava ministar Petrovi}, do{lo je vrijeme da se vlast obra~una
sa neodgovornim pojedincima i manjim grupama, koji sebi svako
malo dopu{taju luksuz da se kupaju, peru kosu, zube pa ~ak, u
ekstremnim slu~ajevima, zalijevaju cvije}e!
P
redvidiva je i stra{na pri~a, stra{na zato {to je predvidiva i
uobi~ajena, koju je, reklo bi se korektno i argumentirano,
posljednjih dana eksploatirao Dnevni avaz - kako kantonalni
poslanik i federalni zastupnik Damir ârdì} kontrolira, na
kanafi drì ministra iz svoje stranke (Radom za boljitak) Emira
Hrenovicu. Ko je ârdì}? Mu`, neke s pravom zaboravljene
pjevaljke lakih nota i strana~ke kolegice. Ko je Hrenovica? E, to
ne znam. Uglavnom nekakav jadnik koji je zahvaljuju}i du`ni~koj
krizi duàn igrati kako mu glazbeno-muzi~ki {efovi diktiraju.
Kaè Grucho Marks, onako izvorno marksisti~ki, dijalekti~ki,
u jednom filmu: To {to neko izgleda kao idiot, {to se pona{a kao
idiot, izgleda kao idiot, ne smije vas zavarati - on zbilja jeste
idiot.
Ne mislim pri tom ni na koga od gore pobrojanih individua -
mislim, isklju~ivo, na gra|ane koji se ne voze gradskim
saobra}ajem, ne kupaju se, ne uklju~uju grijanje, plinsko,
elektri~no, mazutsko, pokapaju svoje najmilije po basnoslovnim
cijenama i uvijek na {telu i preporuku...
Da, skoro zaboravih, kantonalni premijer Suad Zeljkovi} je
pro{le nedjelje svog medijskog savjetnika iz Toplana postavio za
direktora javnog poduze}a Pokop. Znam ~ovjeka i ni{ta protiv
njega nemam - idealan izbor da baci posljednju lopatu zemlje kada
Sarajlije optr~e posljednji krug (pakla/dèhenema).
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ove nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,
STANJE REDOVNO
Tramvaj kreno, ma nije kreno
ÊTVRTAK, 26. SEPTEMBAR
Stalna, vi{edecenijska ~itateljica SB,
tek joj je 85-90 godina, presretne me danas
na cesti, pozdravlja kurtoazno: Pa nisam
znala, sine, da si ti pomalo i ljepu{ka{t,
vazda si mi se nekakav ~inio. Ruku na
srce, i meni...
PETAK, 27. SEPTEMBAR
Neka djevojka iz Slovenije, ne znam ni
ko je ni odakle joj broj mojeg telefona, ali
ima obavezuju}e prezime na koje se ne
smijem oglu{iti - PRE[ERN, pi{e
magistarsko-doktorsku studiju o, ne
isklju~ujem da sam krivo razumio,
novinarima koji su preìvjeli rat, pa je
neko uputio i na mene. Druga jedna cura iz
Makedonije LjUBICA SPASKOVKA
magistrira-doktorira u Engleskoj na temu
sarajevski rock and roll prije i nakon rata,
ili ne{to tako, pa i ona traì moju suradnju,
mi{ljenje... Ni{ta mi od toga ne treba, muka
mi je, najradije bih to sve otka~io otfikario,
odjebao, ali, nastojim biti u~tiv, pristojan,
takti~an, nagodan. Citiram prof. ESADA
BAJ TALA koji u svojoj knjizi NEOF A[I -
ZAM U ETNO-FRAKU citira ruskog
pis ca Turgenjeva koji tvrdi da postoje
prilike u kojima je takti~nost neumjesna...
gora od grubosti.
SUBOTA, 28. SEPTEMBAR
U emisiji Reflex koju snimam na
televiziju OBN sijevnu (nam) rasprava
me|u dvojicom mojih gostiju, uglednih
odvjetnika JOSIPA MUSELIMOVI]A i
FAHRIJE KARKINA, oko toga da li bi oni
branili MOMÎLA KRAJI[NIKA u
Haagu. Karkin kaè da bi, Muselimovi}
veli da ne bi NIPO[TO. Nije to mala
dilema, niti je jednostavna odluka, zadire u
osobne, moralne, profesionalne, politi~ke,
svjetonazorske aspekte.
Kolega SENAD HAD@IFEJOVI] je
ve~eras na Face televiziji objavio intervju
sa Kraji{nikom, presu|enim ratnim
zlo~incem i sa svih strana ga (Senada)
blate, vrije|aju, optuùju da je izdao
nacionalnu stvar. Da li bih ja radio, ili
objavio intervju sa Kraji{nikom? Naravno
da bih, da mi se ukazala prilika.
Hiljadu je stvari sporno u Hadì fejzo vi -
}e vim pitanjima, milion ih je proble -
mati~no u Kraji{nikovim odgo vor ima.
Meni se, me|utim, u~inio prili~no ljubak i
iskren Kraji{nikov odnos prema liderima
zara}ene (bo{nja~ke) strane: sve najljep{e,
ili ni{ta ru`no, Momo zbori o ALIJI
IZETBEGOVI]U i HARISU SILAJ D@I -
]U.
Kraji{nik je ~estit srpski politi~ar i
~ovjek od rije~i, odgovoran, doma}in,
{okirao me je u prolje}e 1994. Haris
Silajdì} nakon {to se vratio sa mirovnih
pregovora u @enevi. Nisam se ni sabrao, a
Haris nastavlja, ne prekida: Sada da me
Kraji{nik pozove da odem na Pale, oti{ao
bih bez ikakvog straha da se ne}u vratiti.
NEDJELJA, 29. SEPTEMBAR
U dva dana u zagreba~kom Jutarnjem
listu dva razli~ito intonirana teksta o
najnovijem ~udu iz Me|ugorja - svijetle}oj
Gospi. Ju~er se pisac ANTE TOMI] sa tim
najnovijim hercegova~kim vjersko-
turisti~kim fenomenom zajebava, {to i nije
osobito te{ko, a danas se njegov kolega
TOMISLAV ÂDE@ bacio na mnogo
zahtjevniji posao - problematiziranje njene
svjetlosti Gospe u {irem poslovnom,
nacionalnom, transregionalnom kontekstu
i ozra~ju. Da nema nedotupave, klasi~ne
purgerske, {ablonizirane, kanonizirane
povr{nosti, pretencioznih frljoka iz vi{eg
staleà (Bo{njaci imaju nogometnu
reprezentaciju, Srbi srebreni~ke jame a
Hrvati - Gospu) radije bih potpisao
âdeòv nadahnuti mini esej negoli
Tomi}evu rutinersku, predvidivu
zajebanciju.
Ukazanje me|ugorske Gospe od prije
trideset i kusur godina i sve {to taj fenomen
prati i oboga}uje ga, milioni posjetitelja,
hodo~asnika, razvoj najprije malog, potom
srednjeg i na kraju ogromnog biznisa,
neporeciv je dokaz vitalnosti, duhovne,
poslovne, materijalne i sveke druge Hrvata
sa hercegova~kog kr{a.
Vele mi da se priprema i novo,
senzacionalno ~udo, do sada nevi|eno u
Me|ugorju: UKAZANJE FISKALNE
KASE!
PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBAR
êtiri-pet va`nih stvari se danas desilo u
regionu, pa da ne bih svako malo pr~kao po
dobro na~etom daljinskom upravlja~u, vrtio
po razli~itim televizijama, opredijelim se
zaustaviti na Al Jazeeri Balkans,
basnoslovno, nemjerljivo skupom
medijskom(?) projektu koji bi trebao
informativno integrirati prostor tzv.
Zapadnog Balkana. Vjeruju}i da }u tu
saznati sve {to me zanima.
U prvih pola sata, koliko sam izdurao,
bio sam teroriziran desetominutnim live
uklju~enjem u blebetanje, ritualno pos ipa -
nje pepelom, ministra vanjskih poslova
Sirije u Ujedinjenim narodima; potom je
uslijedio podjednako dug i ni{ta manje
zamorno irelevantan prilog sa licinog
mjesta iz Turske o ustavnim promjenama
koje je predloìo tamo{nji premijer Tayyib
Erdogan. Potom slijedi red Somalije, pa
nered Iraka, bombe u Pakistanu, stanje u
Somaliji, sranje u Nigeriji, sve garnirano
vi|enjima i procjenama uvaènih
analiti~ara.
A ja sam sam èlio samo znati je li
proradio gradski prevoz u Sarajevu, {ta je
na po~etku odbrane kazao u zagreba~koj
sudnici IVO SANADER, {ta je
TOMISLAV NIKOLI] kazao o zabrani
Parade ponosa, a {ta HASHIM THACHI
o predstoje}im lokalnim izborima na
Kosovu, NENAD ÂNAK o promjeni
vlasti u Vojvodini.
Je li Al Jazeera Balkans sporna zato
{to je jednosmjerno tendenciozna? Nije!
Upitna je zato {to ne valja, ni Bogu, a
kamoli Allahu... Barem danas.
UTORAK, 1. OKTOBAR
Genijalna je kadrovska politika
{panjolskog nogometnog kraljevskog kluba
Real Madrida - u samo 5-6 godina uspjeli
su otjerati dvojicu ponajboljih evropskih
nogometa{a - Nizozemca ARIANA
ROBENA i (turskog) Nijemca MESUTA
OZILA. Ovaj posljednji ve~eras je
demolirao Napoli, onaj prvi blista kao
nikada. Garet Bale, jednonogi Vel{anin i
poslovi{no radi{ni Luka Modri}, nekada
ubita~ni tandem mrljavog, tradicionalno
petog-{estog Tottenhama na jednu, a
bajernovac Roben i arsenalovac Ozil
na drugu stranu; ba{ mora{ imati izraèn
netalenat, drskost, |on-obraz... da
pogrije{i{ u odabiru.
SRIJEDA, 2. OKTOBAR
Ne postoji ni{ta u vezi sa stra{nim
doga|ajima u Vi{egradu iz prolje}a 1992.
godine {to nisam saznao, ili poku{ao
saznati, pro~itao, pogledao, saslu{ao.
Proìvio. Otplakao. Odbolovao. Kako su
spontano organizirani Srbi u prvom
odbrambenom naletu pobili, poklali,
popalili sve {to je tursko. Kako glavni
dèlati nisu bili monstrumi Luki}i, Milan i
Sredoje, osu|eni u Haagu, nego je cijelu
operaciju vodio komandant Titovouì~kog
korpusa Milan Torbica (vjerovatno je
krepala ta mrcina) koji je iz Isto~ne
Hercegovine (Nevesinja) u rano prolje}e
92. prekomandovan u odbranu vjekovnih
srpskih ognji{ta uz obalu Drine.
Zato se pla{im, strepim, oklijevam
pogledati film, nezgrapnog, pateti~no-
neprobavljivog, (valjda) marketin{kog
naslova Za one koji ne mogu da govore,
redateljice JASMILE @BANI]. Zasnovan
je film na pri~i stanovite, na~itane,
dobronamjerne, ali povr{ne,
avanturistkinje iz Australije koja 15 godina
nakon masovnog pokolja Bo{njaka u
Vi{egradu nema pojma ni o ~emu pa tek
kada do|e u hotel Vilina Vlas saznadne
da je to bilo ratno mu~ili{te. Sve bih dao da
grije{im, ali ne vidim kako se ozbiljna
pri~a moè izgraditi na pogre{nom,
povr{nom pred lo {ku. Preozbiljan se zlo~in
u Vi{egradu desio da bi se prepustio
avanturistima i bestalentima, vje{tim
bera~ima novca...
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
NE PREDAJ SE, NIVES
Tuìteljica Nives
Kanev~ev
zaprimila i
drugu prijavu
protiv na~elnika
Stari Grad
Ibrahima
Hadìbajri}a
Glavna kantonalna tuìteljica u
Sarajevu Nives Kanev~ev na{la se u
nimalo ugodnoj situaciji nakon {to je
nedavno zaprimila novu kaznenu
prijavu protiv na~elnika sarajevske
op}ine Stari Grad Ibrahima
Hadìbajri}a. Prijavu protiv
Hadìbajri}a Kantonalnom tuìteljstvu u
Sarajevu navodno je podnijela grupa
vije}nika u Op}inskom vije}u Stari
Grad, koji su na~elnika optuìli za
zlouporabu slu`benog poloàja i prije
godinu dana. Tada je kaznena prijava
proslije|ena kantonalnom tuìtelju
Saninu Boguni}u koji ni poslije
dvanaest mjeseci nije otvorio slu`benu
istragu. No, kako je Boguni}, u
me|uvremenu, u Op}ini Stari Grad
zaposlio svoju suprugu (?), njegova je
{efica Nives Kanev~ev, zbog sukoba
interesa, morala predmet ustupiti
drugom tuìtelju.
(S.M.)
MINI MARKET
Rajko Vasi}, biv{i generalni a potom
izvr{ni sekretar SNSD-a, najavio je pot-
puni razlaz sa SNSD-om. Vasi}
Dodikovoj stranci zamjera {to ga u
posljednjih nekoliko mjeseci reìmski
mediji u RS-u izbjegavaju, a kako tvrde
upu}eni, nezadovoljan je i stanjem u
stranci i pona{anjem pojedinaca iz
SNSD-a zbog ~ije bahatosti i kriminala je
ova stranka izgubila ugled u javnosti.
Udarna pesnica SNSD-a, koji je na
Dodikov nagovor podnio ostavku zato {to
je na svom blogu studente nazvao kopi-
ladima, nedavno je {efu SNSD-a rekao da
je u toj mjeri razo~aran stanjem u SNSD-
u da je spreman vratiti ~lansku knjiìcu.
Nije Vasi} zaboravio da pomene svoje
osmogodi{nje zasluge u pljuvanju udalj
na koga god je Dodik pokazao prstom.
Dodik ga je, tvrde upu}eni, ipak zamolio
da svoj odlazak odgodi za bolja vreme-
na.
(M.D.)
PLJUVAEMO SE JO
Dodik zamolio Vasia da
odlazak iz SNSD-a odgodi
za bolja vremena
Nakon {to je web
portal Slobodne
Bo sne u utorak
objavio pri~u o
malom Hajru dinu
Kamenja{u iz Vare{a
kojem je posljednja
èlja da upozna
nogometa{a Zlatana
Ibrahimovi}a, mediji
u BiH, pa u regionu,
a onda i cijeloj
Evropi su se ujedinili
u jednom - da pri~a
do|e do Zlatana i da
se ispuni èlja
dje~aka kojem ljekari
daju slabe {anse za
preìvlj a vanje.
O svemu su nas
obavijestili prijatelji
iz Njema~ke, nakon ~ega smo objavili tekst
poslije kojeg su nam se javili mnogi nude}i
pomo} u traènju kontakta Zlatanovog
menadèra. Pri~a je do{la do Zlatana i nakon
me~a PSG - Benfica dogovori}e se detalji
oko njihovog susreta. Porodica je spremna na
put tamo gdje Zlatan javi. Kako kaù, èlja
malog Hajrudina je da
odgleda Zlatanovu
utakmicu i da se prije
ili poslije s njim sus-
retne.
U kontaktu smo
s menadèrom Zla -
tana, sve je jo{ neizv-
jesno, i molim medi-
je da ne prenose da
}e Zlatan do}i u
Sarajevo, on to nije
rekao niti je to
Hajrudinova èlja,
Hajrudinova èlja je
da ode kod njega i
gleda utakmicu,
kaè Tevhida Tea
Reki} koja je preko
svoje FB stranice
pokrenula akciju o
kojoj su nas obavijestili prijatelji iz
Njema~ke nakon ~ega smo objavili pri~u
koja je na kraju do{la i do {vedskog
Aftonbladeta. Zamolila je ljude da prestanu
slati mailove Zlatanovom menadèru, jer
ve} zna za pri~u i dogovara se susret
dje~aka s nogometnim idolom.
(A.P.)
SUSRET S IDOLOM
Kako je Zlatan Ibrahimovi
saznao za posljednju elju
malog Hajrudina
Hajru din Kamenja{
Nives Kanev~ev
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.10.2013 23:58 Page 10
PRO ET CONTRA
VLADIN NEDODIRLJIVI
SEKTOR
Federalni
premijer Nermin
Nik{i} zaustavio
kontrolu
nevladinog
sektora
Kako nezvani~no saznajemo, planom i
programom rada Finansijske policije za
2011. godinu bila je predvi|ena
opse`na kontrola nevladinog sektora.
Plan i program rada poslat je na
usvajanje resornom ministarstvu
finansija a odatle je kasnije proslije|en
Vladi FBiH. Ve}ih primjedbi nije bilo, ali
kada se do{lo do kontrole nevladinog
sektora nastupio je haos. Prvi je
reagovao premijer Nermin Nik{i}, koji
je traìo da se ta ta~ka bri{e iz plana i
programa rada Finansijske policije, a
Nik{i}ev ultimatum poja~an je i
pritiskom me|unarodne zajednice,
odnosno pojedinih ambasada koje
izda{no finansiraju nevladin sektor.
Tako je propao poku{aj Finansijske
policije da uvede bilo kakvog reda u
finansijski, i na svaki drugi na~in,
raskala{en nevladin sektor. Kad smo
~e{ljali i zatvarali humanitarne
organizacije sa arapskim
predznakom, to je bilo normalno i
o~ekivano, a danas se bilo kakav
poku{aj kontrole NGO-a tuma~i kao
napad na gra|aske slobode,
demokratiju, dràvu..., bio je komentar
uposlenika Finansijske policije nakon
brisanja kontrole nevladinog sektora iz
plana i programa rada ove institucije u
MINI MARKET
BERIZ BELKI]
Poslanik
Stranke za BiH
DA/NE
Mi{ljenja sam da }e
sedmorka rije{iti pitanje
presude Sejdi}-Finci.
Name}e mi se drugo pitanje,
a to je kako }e se rije{iti taj
problem. Bojim se da rje{enje
ne}e biti dobro za BiH.
AHMED @ILI]
Advokat
DA/NE
Dosada{nji neuspjesi
potvr|uju da provo|enje
presude Sejdi}-Finci o~ito
nadilazi institucije BiH, kao i
njene politi~are.
Predizborno vrijeme, potre-
ba politi~ara da izbjegnu
eventualne sankcije, a i
iskustva u sli~nim situacija-
ma - razlog su za skepti-
cizam da li }e nakon 10.
oktobra sedmorka razli~ito
tuma~iti dogovoreno.
MIRO LAZOVI]
Potpredsjednik
SDU-a
DA/NE
Ukoliko budu pod pritiskom
[tefana Fuelea, onda
vjerujem da }e se do 10.
oktobra rije{iti problem
presude. Ukoliko sedmorka
bude rje{avala problem
isklju~ivo izme|u sebe,
mi{ljenja sam da ne}e rije{iti
problem presude Sejdi}-Finci.
SA[A
MAGAZINOVI]
Predsjednik
kluba SDP-a u
Predstavni~kom
domu
DA/NE
Smatram da je
preambiciozno re}i da }e
se u sedam dana u
potpunosti rije{iti problem,
ali se svakako moè u~initi
zna~ajan iskorak.
ASIM MUJKI]
Profesor
FPN-a
NE
Ne vjerujem da }e se rije{iti
problem presude Sejdi}-
Finci jer ona
podrazumijeva tektonske
promjene Dejtonskog
sporazuma i na~ina na koji
se u BiH grabi politi~ka
vlast i donose odluke.
ADIS ARAPOVI]
Politolog
NE
Sedmorka do 10. oktobra
ne}e rije{iti problem presude
Sejdi}-Finci jer ne vidim da
se radi na rje{avanju presude
ve} na zadovoljavanju nekih
politi~kih ciljeva pojedini~nih
politi~kih stranaka i njihovih
lidera.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Vjerujete li da e sedmorka do 10. oktobra
rijeiti problem presude Sejdi-Finci?
Priredila: Ma{a ]osi}
Nermin Nik{i}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.10.2013 23:59 Page 11
U
srijedu, 2. oktobra, predsjednik
SDA Sulejman Tihi} napustio je
Klini~ki centar Univerziteta u
Sarajevu i posebnim avionom
namijenjenim za medicinsku
evakuaciju otputovao u Heidelberg na
hitnu operaciju tumora. Kako se radi o
vrlo zahtjevnom operativnom zahvatu,
kome }e prethoditi detaljne medicinske
pretrage, uklju~uju}i i biopsiju tumorskih
stanica na malom mozgu, termin operacije
jo{ nije preciziran, no poznato je da }e se
operacija izvesti na presti`noj njema~koj
klinici Heidelberg University Hospital, na
kojoj je Tihi} ve} boravio u martu ove
godine kada su mu odstranjeni benigni
polipi s plu}nih krila.
Sarajevsku bolnicu Tihi} je napustio u
srijedu oko 15 sati, u pratnji sestre
Rusmire, koja se ni trenutak nije odvajala
od svog brata tokom trodnevnog boravka u
ko{evskoj bolnici. Tihi} je iza{ao na
nogama, mada se tokom prethodnih dana
boravka u bolnici u nekoliko navrata
sru{io poku{avaju}i oti}i do kupatila. Dan
pred polazak u Njema~ku po~eo je primati
steroide koji su ga osovili na noge, ali
nedovoljno da otputuje redovnom
avionskom linijom ili automobilom u Nje -
ma ~ku.
POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTORE
Za kliniku u Heidelbergu Tihi} se
odlu~io iz dva razloga: najprije zato {to se
radi o vrhunskoj klinici koja je me|u
prvima u Evropi usavr{ila tehniku neinva -
n zi vne operacije tumora uz pomo} sajber
noà (cyber knife), a potom i zato {to se
ve} lije~io na ovoj klinici i uspostavio
kontakt s tamo{njim medi cins ki m oso -
bljem.
Jedna od tri metastaze na malom
mozgu smje{tena je na vrlo osjetljivom i
pri tome nepristupa~nom mjestu pa bi
operacija klasi~nom metodom - hirur{kim
skalpelom - bila iznimno rizi~na. Na
klinici u Heidelbergu takve vrste operacija
izvode se sajber noòm (cyber knife) koji,
umjesto klasi~nog skalpela, snopovima
radijacije vrlo precizno poga|a maligne
stanice bez o{te}enja okolnog zdravog
tkiva. Naravno, ni sajber no` nije
svemogu}, ni on ne moè izmijeniti
prirodu bolesti, ali puno uspje{nije moè
usporiti ili potpuno zaustaviti njeno
napredovanje.
Zdravstveno stanje lidera SDA Sule j m -
a na Tihi}a naglo se pogor{alo prije desetak
dana. Stalne mu~nine i povremene
vrtoglavice Tihi} je u prvi mah pripisivao
trovanju hranom, pa se prvih nekoliko
dana poku{avao lije~iti ~ajevima i medi -
kamentima iz ku}ne apoteke. Ljekarima
se obratio tek desetak dana kasnije, u
nedjelju, 29. septembra, kada su ga
u~estale vrtoglavice prikovale za krevet.
Ve} dan nakon {to je smje{ten na
Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu,
lije~ni~ki konzilij uspostavio je dijagnozu
- metastaza tumora na malom mozgu.
U PET GODINA 12 OPERACIJA
Tokom posljednjih {est godina u
zdravstveni bilten Sulejmana Tihi}a
upisano je ~ak 12 hirur{kih intervencija
izvedenih pod punom anestezijom, od
kojih su dvije, me|usobno neovisne
ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA
Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospital
zbog ~udotvornog sajber noà
Munina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHI borio posljednjih
desetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao to se u poetku
pretpostavljalo, nego je rije o metastazama raka na mali mozak;
urednik SB otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika
Stranke demokratske akcije
TIHI] OTPUTOVAO NA HITNU
OPERACIJU U HEIDELBERG!
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
OPTIMISTI^NE PROGNOZE
Sulejmana Tihi}a je iz bolnice Ko{evo ispratio [ef
konzilija prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}
ASIM:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 23:31 Page 12
operacije, najprije kuka a potom i tumora
debelog crijeva, bile izrazito te{ke i
komplicirane, pra}ene dugim i bolnim
postoperativnim lije~enjem i oporavkom.
Krajem augusta 2007. godine, Tihi}u je
operiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjesec
dana ranije sudjeluju}i na memorijalnom
Mar{u mira posve}enom `rtvama sre bre -
ni~kog genocida. Radilo se zapravo o
ranijoj ozljedi kuka koju je Tihi}
reaktivirao dugim pje{a~enjem po te{koj
stazi. Operacija na Ortopedskoj klinici
sarajevske bolnice Ko{evo, koju je izveo
dr. Ismet Gavrankapetanovi}, trajala je
punih pet sati, a postoperativni oporavak, s
neiz bje`nim i bolnim fizikalnim tera pi ja -
ma, potrajao je vi{e od tri mjeseca.
Nekoliko mjeseci nakon uspje{ne
operacije kuka suo~io se s najteìm
trenucima u svom ìvotu: na sarajevskoj
Internoj klinici bolnice Ko{evo dijag -
TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZGU
Septembar 2007. godine: Operacija

kuka na Klini~kom centru Univerziteta u
Sarajevu
Mart 2008. godine: Dijagnosticiran
tumor na debelom crijevu
April 2008. godine: Operacija tumora
u Ljubljani
Juli 2011. godine: Obnovljeno lije~enje
kemoterapijom
Mart 2013. godine: Operacija polipa
na plu}nim krilima
Septembar 2013. godine:
Dijagnosticirane tri metastaze na
malom mozgu
HISTORIJA BOLESTI
SULEJMANA TIHI]A
PODR[KA PORODICE
Sulejman Tihi} je u Njema~ku
otputovao u pratnji sestre Rusmire
nosticiran mu je tumor debelog crijeva.
Nekoliko dana kasnije, dijagnoza je
potvr|ena i na tuzlanskom Klini~kom
centru. Tuzlanski lije~nici preporu~ili
su Tihi}u da se o bolesti konsultira i s
njihovim nekada{njim studentom dr.
Ibrahimom Edhemovi}em, koji je spe -
cijalizirao tumor debelog crijeva i spada
u red vode}ih hirurga presti`nog
Onkolo{kog instituta Ljubljana.
DOMETI SAJBER NO@A
Operacija tumora u Ljubljani, koju je
predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajala
je punih devet sati i, prema kasnijim
nalazima, obavljena je na besprijekoran
na~in. Kona~nu pobjedu nad opakom
bole{}u Tihi} je zaklju~io nekoliko
mjeseci kasnije nakon provedene ra dij -
ske, a potom i vrlo traumati~ne kemo -
terapije.
Na svim kasnijim pregledima nalazi su
bili besprijekorni, s izuzetkom jednog
nalaza s po~etka 2011. godine, kada je
registrirana blago povi{ena vrijednost
tumorskog markera. Nakon ponovljene
kemoterapije, nalazi su bili besprijekorni
sve do po~etka februara ove godine kada
su na Tihi}evim plu}ima otkriveno
nekoliko polipa, dobro}udnih izraslina iz
kojih se, ipak, mogu razviti zlo}udni
tumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`no
blagovremeno otkriti i odstraniti polipe.
Tihi} je imao tu sre}u - polipi na njegovim
plu}ima okriveni su i odstranjeni u ranoj
fazi, a operacija je izvedena na njema~koj
klinici Heidelberg University Hospital.
Kasnijom histo-patolo{kom analizom
tkiva utvr|eno je da su odstranjeni polipi
bili benigni.
U razmaku od samo {est mjeseci, Tihi}
je primoran ponovo zatraìti intervenciju
njema~kih doktora s Heidelberg Unive -
rsity Hospitala. Ponovo }e le}i pod no`, ali
ovoga puta, ako je za utjehu, pod tzv.
sajber no` koji je neuporedivo precizniji i
sigurniji od klasi~nog hirur{kog noà.
ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA
Nakako istovremeno kada je lider SDA

Sulejman Tihi} zastraìo pomo} sara -
jevskih lije~nika, na Klini~kom centru Uni -
ver ziteta u Sarajevu stavljen je u upotrebu
najmoderniji dijagnosti~ki aparat u regiji
PET/CT, koji je osobito koristan kod
precizne lokacije tumora i procjene u~inka
provedene terapije.
Sticajem okolnosti, Tihi} je bio prvi
pacijent kojem je dijagnoza uspostavljena
uz pomo} ovog pravog ~uda moderne
tehnike.
DIJAGNOSTI^KO ÛDO
Tihi prvi pacijent pregledan na
PET/CT-u
14
Do povratka Tihi}a iz bolnice i
postoperativnog oporavka, koji bi mogao
potrajati najmanje mjesec dana, Strankom
demokratske akcije rukovodit }e zamjenik
predsjednika Bakir Izetbegovi}. SDA je
jedina partija u BiH koja je, uz pred sjed -
nika i nekoliko dopredsjednika, uvela i
funkciju zamjenika predsjednika koji,
prema odredbama strana~kog Statuta,
predsjednika mijenja po auto ma ti zmu, u
slu~aju kada je pred sjed nik iz nekog
razloga sprije~en u obavljanju strana~kih
aktivnosti.
Na strana~koj konvenciji odrànoj u
maju pro{le godine, vrh SDA formalno je
legalizirao svojervsno unutarstrana~ko
dvovla{}e Tihi}a i Izetbegovi}a, {to se
pokazalo kao prili~no efikasan na~in
rje{evanja konflikata me|u strana~kim
frakcijama.
NEMA POTRESA U STRANA^KOM VRHU
Izetbegovi privremeno na elu SDA
NAJMODERNIJA MEDICINSKA
OPREMA
Tihi} }e u Njema~koj le}i pod sajber no`
DIJAGNOSTI^KA REVOLUCIJA
KCUS se svrstao u red malog broja klinika
u regiji koje posjeduju PET/CT
T
e{ka financijska kriza u kojoj se
na{la Vlada Hercegova~ko-
neretvanske ùpanije nije odve}
utjecala na premijera Denisa
Lasi}a (HDZ) i njegove kolege
ministre da, nastavljaju}i praksu svojih
prethodnika, zapo{ljavaju nove dràvne
slu`benike. Premda je u mandatu ranijeg
premijera Sre}ka Borasa (HDZ 1990)
zaposleno ~ak 400 slu`benika i
namje{tenika, ~ini se kako nepotizmu u
ùpanijskim institucijama i javnim
poduze}ima nema kraja. Predstavnici su
nove-stare vlasti u Hercegova~ko-
neretvanskoj ùpaniji, naime, u posljednje
dvije godine primili na desetke novih
uposlenika, uglavnom njihovih ro|aka i
strana~kih kolega, koji su posao dobili a da
za njihova radna mjesta nikada nije
raspisan javni natje~aj.
Kada je posrijedi zapo{ljavanje rodbine
lokalnih HDZ-ovaca, me|u ùpanijskim
institucijama prednja~i Zavod zdravstvenog
osiguranja. Iako dugovanja Zavoda iznose
oko 60 milijuna KM, za direktora Radu
Bo{njaka to nije predstavljalo smetnju da
nedavno zaposli suprugu svog brata, Vi{nju
Bo{njak. Osim za snahu, direktor Bo{njak
je u Zavodu zdravstvenog osiguranja HN@
na{ao slobodno radno mjesto i za Anitu
Roso, k}erku njegovog strana~kog kolege
Marina Topi}a, koja je postavljena za
rukovoditeljicu Ureda za kvalitetu.
Prethodno je Rade Bo{njak zaposlio Ivanku
Drma~, svastiku partijskog {efa Dragana
ôvi}a, koja rukovodi internom revizijom.
Biv{a direktorica Zavoda zdravstvenog
osiguranja Lela Arapovi}, koja je na tu
funkciju imenovana kao kandidatkinja
HDZ 1990, ranije je primila zeta Darija
[ili}a (supruga njezine sestre), sina
tada{njeg ùpanijskog premijera Sre}ka
Borasa, te k}erku i sestru nekada{njeg
zamjenika direktora Federalnog zavoda za
mirovinsko i invalidsko osiguranje Ivana
Rogi}a. Zauzvrat je Rogi} u Zavod MIO
zaposlio njezinog supruga @eljka
Arapovi}a.
Tajnica Vlade u Mostaru Mirsada [uta
svoju je k}erku smjestila u ùpanijsko
Ministarstvo zdravstva, a kao protuuslugu
ministru Mladenu Bo{kovi}u u Zajedni~ku
slu`bu Vlade primila njegovog ro|aka.
Zastupnik Stranke za BiH u @upanijskoj
skup{tini Arif Jelovac je kod strana~kog
kolege, biv{eg ministra turizma u Vladi
HN@ Samira Sunagi}a, zaposlio suprugu,
dok je raniji ministar pravosu|a Mumin Isi}
(SDA) k}erki na{ao posao u Veterinarskom
zavodu.
No, da zapo{ljavanja po rodbinskim i
strana~kim vezama ne manjka ni u gradskoj
administraciji dokazuje primjer biv{eg
gradona~elnika Mostara Hamdije Jahi}a.
Njegova je k}erka Iris Jahi} postavljena za
zamjenicu pravobraniteljice grada Mostara,
iako prethodno nije imala nikakvog radnog
iskustva. Predsjednik Gradskog vije}a
Mostara Murat ]ori} sina je zaposlio u
Agenciji za pruànje usluga u zra~noj
plovidbi BiH, gdje radi i svastika njegovog
strana~kog kolege, generalnog tajnika
mostarske SDA Salema Mari}a. U istoj
dràvnoj Agenciji (~ije se sjedi{te nalazi u
Mostaru) radi i zet Dragana ôvi}a.
Dodajmo tome kako je gradski vije}nik
Mari} svojoj èni na{ao radno mjesto u
mostarskoj poslovnici BH Telecoma u
istoj je kompaniji zaposlena i generalna
tajnica Kantonalnog odbora SDA Amela
]ati}. U BH Telecom se, tako|er bez
natje~aja, zaposlio i predsjednik
Kantonalnog odbora SDP-a, zastupnik
Aner @uljevi}, koji je ostatak rodbine
zbrinuo u javnim poduze}ima pod
kontrolom njegovih strana~kih kolega.
[uru je zaposlio u Hidroelektranama na
Neretvi, a svastiku u Javnom poduze}u
Autoceste Federacije BiH, gdje je bez
konkursa primljen i ro|ak @uljevi}evog
strana~kog kolege Nerina Dizdara,
zastupnika SDP-a u Skup{tini Hercego va -
~ko-neretvanske ùpanije.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Stranaki prvaci u Hercegovini konano postigli kompromis
Predstavnici SDA, HDZ-a i SDP-a dogovorili raspored
roaka i stranakih kolega u kantonalnim institucijama i
javnim poduzeima
DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKE
Predsjednik SDP-a u Mostaru Aner @uljevi} posao u BH Telecomu dobio bez javnog natje~aja, direktor Rade Bo{njak u ZZO zaposlio svastiku
Dragana ôvi}a
Skandal:Skandal.qxd 3.10.2013 0:29 Page 15
M
jesec dana nakon {to je
Tuìteljstvo BiH podiglo
optu`nicu protiv tridesetak
~lanova kriminalne organi -
zacije Darka Eleza, koji se
terete za najteà kaznena djela: ubojstva,
oruàne plja~ke, razbojni{tva, pranje
novca, iz zatvora u Sremskoj Mitrovici
oglasio se i njihov nekada{nji vo|a. U
pismu upu}enom sarajevskom tjedniku
Dani, napisanom istog dana kada je
Apelacijski sud u Beogradu odbio molbu
bh. pravosu|a za ustupanje kaznenog
gonjenja Darka Eleza, taj je kriminalac
optuìo dràvnog tuìtelja Boù Miha j lo vi -
}a i inspektore Dràvne agencije za istrage
i za{titu (SIPA) da su podmetanjem dokaza,
laìma i manipulacijama njegove neka da -
{nje ortake okrenuli protiv njega samoga.
GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGA
Navode}i kako su {ef Posebnog odjela
za organizirani kriminal i korupciju
Tuìteljstva BiH Mihajlovi} i inspektori
SIPA-e zloupotrijebili njegovu dobru volju
i spremnost da sura|uje u istrazi (?), Elez
tvrdi da slu`bena zabilje{ka napisana
poslije zajedni~kog sastanka nije aute nti -
~na. [ezdeset posto je laì, a 40 posto
istina, poru~io je Darko Elez i dodao kako
njegovi odvjetnici posjeduju izjave drugih
svjedoka koji su, navodno, priznali da su
pod prijetnjama ili na prevaru, tako|er
potpisivali la`ne iskaze.
Darko Elez je kao prvoosumnji~eni u
predmetu Lutka saslu{an 28. septembra
pro{le godine, u Kazneno-popravnom
zavodu Sremska Mitrovica, gdje su sa njim
razgovarali tuìtelj Boò Mihajlovi},
istraìtelji SIPA-e Vahidin [ahinpa{i} i Igor
Kuja~a, te inspektor MUP-a Srbije Sr|an
Savi}. No, premda je od njegovog
saslu{anja proteklo punih godinu dana,
Elez je javno reagirao tek kada je saznao da
je slu`bena zabilje{ka na osam strana
dostavljena i braniteljima ostalih optuènih,
koji su ostali {okirani sadràjem tog
povjerljivog dokumenta. U op{irnom je
iskazu, naime, Darko Elez iscrpno
svjedo~io o svim zlo~inima koji se njegovoj
druìni stavljaju na teret, otkrio mnoge do
tada nepoznate detalje i imena, ali je
negirao da je on bio organizator kriminalne
grupe kojom je rukovodio godinama.
Glavni organizator je bio Bojan Cvijan,
izjavio je Darko Elez, poku{avaju}i svu
krivnju svaliti na svog dugogodi{njeg
prijatelja, biv{eg inspektora u Centru javne
bezbjednosti Isto~no Sarajevo a kasnije
inspektora u Regionalnom uredu SIPA-e
Sarajevo.
Prema slu`benoj zabilje{ci sa saslu{anja
Darka Eleza do koje je do{la Slobodna
Bosna, on je ve} na samom po~etku
razgovora s tuìteljem Mihajlovi}em i
inspektorima SIPA-e istakao kako je voljan
otkriti sve informacije i dokazati da nije
psihopata. Objasnio je i da su mnogi zlo~ini
za koje se tereti posljedica sukoba s \or|em
@dralom, u koji je Eleza, prema njegovoj
verziji doga|aja, uvukao Bojan Cvijan. Taj
rat je motivisao Bojan Cvijan, kada se u
njegovu tada{nju djevojku a sa da{nju
suprugu Miljanu, zaljubio @drale, kazao je
istraìteljima Elez, napominju}i da je on u to
vrijeme bio u pritvoru, zbog sumnje da je
umije{an u dvostruko ubojstvo na Rogoju (u
prolje}e 2004.). Nakon {to je zbog
nedostatka dokaza pu{ten na slobodu, Elezu
je pri{ao Cvijan, ponudio mu policijsku
za{titu, nakon ~ega je, kako kaè, u njega
gledao kao u Boga. Tako se, u Elezovoj
interpretaciji, po~inje graditi njihovo blisko
prijateljstvo, ali i opasna kriminalna grupa
koja }e u godinama koje slijede postati jedna
od najsurovijih zlo~ina~kih organizacija u
BiH. Bojan Cvijan je prvi poku{ao ubiti
\or|a @dralu, tako {to je u svoj stan koji se
nalazi u sarajevskom naselju Dolac Malta
doveo Branimira Mini}a, koji mu je
napravio eksplozivnu napravu na daljinsko
aktiviranje. Uz pomo} svoje djevojke Mi -
ljane, koja je imala klju~eve od kafi}a Leon
u Isto~nom Sarajevu gdje je radila kao
konobarica, Bojan je u ve~ernjim satima
u{ao u objekat s Mini}em i postavio
eksploziv ispod stolice na kojoj je stalno
sjedio @drale. Nakon {to je proteklo izvjesno
vrijeme a @drale se nije pojavio na tom
mjestu, propao je prvobitni plan, pa je
Cvijan pozvao vlasnika kafi}a i rekao mu da
se u objektu nalazi eksploziv koji treba
ukloniti. Poslije toga je od vlasnika Leona
uzeo reket u iznosu od 3.000 KM, izjavio je
[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Glavni nalogodavac i organizator zlo~ina
nisam bio ja, nego Bojan Cvijan
ef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tuiteljstva BiH BOO
MIHAJLOVI sasluao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj Mitrovici
DARKA ELEZA, optuenog za etiri ubojstva, viemilijunske pljake, pranje
novca; SB prva objavljuje sadraj Elezovog iskaza koji pokazuje da je voa
zloinake organizacije, spaavajui sebe, postao najvaniji svjedok Tuiteljstva
DARKO ELEZ
KRIMINALAC KOJI JE IZDAO
SVE SVOJE ORTAKE
elez:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:59 Page 16
Darko Elez. Potom je optuìo Cvijana da je
na njega mjesecima vr{io pritisak kako bi
zajedno uklonili @dralu, ubje|uju}i ga da je
njegov kum opasan ~ovjek i psihopata, sve
dok Elez nije kona~no pristao da krene u
akciju likvidacije @drale. U tom je smislu
Elez naveo i kako mu je Cvijan koncem
2005., odnosno po~etkom 2006., javio da
posjeduje transkript presretnutih telefo nskih
razgovora \or|a @drale, iz kojih je jasno da
@drale sprema likvidaciju cijele njegove
porodice. Elez je uvjeravao istra ìtelje da je
tada, zajedno s dvadeset ~lanova svoje
obitelji, pobjegao iz Isto~nog Sarajeva, i da
su narednih mjeseci ìvjeli skromno u
Beogradu, u malom stanu, bez novca.
Novonastale }e ga okolnosti, prav dao se
Elez, natjerati da po~ne planirati plja~ku
novca iz Privredne banke Sarajevo (PBS)
koju }e izvesti koncem juna 2006. No, kada
su istraìtelji poslije saslu{ali \or|a @dralu u
fo~anskom zatvoru, on je negirao da je s
Cvijanom do{ao u sukob zbog njegove
djevojke, obja{njavaju}i kako je oboje
povr{no poznavao.
PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJE
U iskazu Darko Elez nadalje poja{njava
kako je u Sarajevo do{ao ranije, skrivaju}i
se na razli~itim lokacijama, u stanovima
koje su prethodno nalazili njegovi prijatelji
Benan Dori} i Elvir Ahmetspahi}. Tako|er
je otkrio da je povjerljive informacije o
transportu blizu 4,4 milijuna KM u po{iljci
PBS-a dobio od tipera Azima Kajevi}a,
~ija je supruga Elvira radila u za{titarskoj
agenciji Cipos, zaduènoj za osiguranje
novca do sarajevskog Aerodroma. Spe -
ktakularnu plja~ku su, precizirao je Elez,
isplanirali u iznajmljenoj ku}i u naselju
Vele{i}i koju je osigurao Senad Glamo~, i
gdje su Darko Elez i njegov prijatelj
An|elko Veljan~i} boravili gotovo dva
mjeseca. Nakon uspje{no odra|enog posla,
60 posto od ukupne sume oplja~kanog
novca uzeli su Darko Elez, njegov brat
Davor i An|elko Veljan~i}, dok su preostali
iznos podijelili Benan Dori}, Elvir
Ahmetspahi} i njihovi kompanjoni: Sead
Robovi}, Himzo ]ato, Jasmin Zul~i}, Edin
Ahmetspahi}, Azim Kajevi}, njegov brat
Irfan, Nermin Tahirovi} i Senad Glamo~.
Darko Elez nije tajio ni da su im, prilikom
bijega iz Sarajeva, pomogli Bojan Cvijan i
Ljubi{a Lalovi}, pripadnik Grani~ne
policije BiH, uz ~iju su pomo} novac bez
pote{ko}a prenijeli preko grani~nog
prijelaza kod Trebinja. Novac je Darko
Elez, prema vlastitom priznanju, potro{io na
kupovinu stanova u Beogradu (nekre tnine
su mu odlukom beogradskog suda, u
me|uvremenu, oduzete), rasko{an ìvot i
financiranje ubojstva \or|a @drale, {to se
pokazalo kao proma{ena investicija. Elez je,
naime, u iskazu naveo kako je kr imi nalnoj
grupi Milana Miti}a, u kojoj su bili pla}ene
KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI
OD VO\E ZLOÎNA^KE
ORGANIZACIJE DO SVJE-
DOKA POKAJNIKA
Darko Elez je u iskazu tuìtelju
Boì Mihajlovi}u i inspektorima
SIPA-e u detalje razotkrio kako
je funkcionirala njegova
kriminalna grupa, ali je
odgovornost za sve zlo~ine
prebacio na svog prijatelja
Bojana Cvijana
ubojice Strahinja Ra{eta, Neboj{a Vuko -
manovi} i @eljko ]osi} dao 30.000 eura
predujma za likvidaciju @drale. Miti}evi su
egzekutori, iako ni poslije serije napada nisu
uspjeli smaknuti \or|a @dralu, mjesecima
boravili u Sarajevu, u stanu Anesa
Kurbegovi}a, dok im je dru{tvo svako -
dnevno pravio Benjamin Halilovi}.
Kurbegovi} i Halilovi} su sudjelovali i u
plja~ki vozila Pavlovi}a banke, koja je
izvr{ena 2005., u blizini Han Pijeska.
Odgovaraju}i na pitanje istraìtelja o
ubojstvu @dralinog prijatelja Borisa
Govedarice, Darko Elez je ponovno optuìo
Bojana Cvijana, inzistiraju}i kako ga je
stalno pritiskao i govorio da taj pripadnik
suparni~ke grupe mora biti likvidiran.
Cvijan je, navodno, i dojavio Elezu gdje se
Govedarica nalazi na dan njegovog
ubojstva, 25. augusta 2007., nakon ~ega su
u krvavi pohod iz garaè smrti (garaà
Muhameda Rami}a u naselju Dobrinja)
krenuli Darko Elez, Branimir Mini} i
An|elko Veljan~i}. Branimir Mini} je prvi
primjetio Govedaricin automobil BMW,
poslije ~ega smo mu pri{li na par metara i
zaustavili se. Mini} je iza{ao prvi i iz
neposredne blizine pucao u Govedaricu, da
bi u isto vrijeme sa zadnjeg sjedi{ta iza{ao i
Veljan~i}, i tako|er pucao u njega, hladno
je opisao mu~ku likvidaciju Govedarice,
prisje}aju}i se ~ak i najsitnijih detalja, poput
prizora kada se Veljan~i}, pri izlasku iz
vozila, spotakao i pao.
[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA
Osim o zlo~inima koje su
po~inili ~lanovi njegove
kriminalne organizacije, Darko
Elez je na saslu{anju u zatvoru
otvoreno svjedo~io i o ubojstvu
Ramiza Delali}a ]ele, kojeg su
tako|er likvidirali pla}enici iz
Srbije. ]elu su u junu 2007.
smaknuli pripadnici kriminalne
grupe Milana Miti}a, i to u
vrijeme dok je Elez financirao
njihov smje{taj i boravak u
Sarajevu (gdje su do{li u namjeri
da ubiju @dralu), {to je njega
silno razljutilo. Upu}uju}i
istraìtelje na svjedoka @eljka
]osi}a, pripadnika Miti}eve
grupe koji, navodno, ìvi u Tuzli,
Elez je kazao da je Ramiza
Delali}a usmrtio Strahinja
Ra{eta, kojem je pomagao
Neboj{a Vukomanovi} zvani
Ne{o êtnik. Detalje su mi
ispri~ali Miti}, Ra{eta i
Vukomanovi}, od njih sam
saznao da je ubistvo platio
Naser Kelmendi, preko svog
prijatelja Ljubi{e Buhe
ûmeta. Sve mi je to kasnije u
Centralnom zatvoru u
Beogradu potvrdio Milan
Ostoji} zvani Sandokan, koji
je prihvatio taj posao od
ûmeta. Kelmendi je nudio
ukupno 500.000 eura za
likvidaciju Ramiza Delali}a,
Fa}e Pa{i}a i Bahrije
Ka~apora, a s obzirom da je
ubijen samo ]elo, Kelmendi je
na kraju platio 200.000 eura,
otkrio je Darko Elez. Tuìtelju
Boì Mihajlovi}u je napomenuo i
kako je novinaru Federalne
televizije Damiru Kaletovi}u,
koji ga je intervjuirao dok se
nalazio u bjekstvu, kazao da
prenese sarajevskoj policiji da
Ramiza Delali}a nije ubio tada
osumnji~eni Lirim Biti}i, i da se
nalaze na krivom tragu.
PAKET ARAN@MAN
Naser Kelmendi je nudio 500.000 eura za ubojstvo
Ramiza Delalia ele, Fae Paia i Bahrije Kaapora?!
TAJNI POSLOVI U SRBIJI
Ubojstva svojih sarajevskih
neprijatelja Naser Kelmendi
dogovorio je uz pomo} Ljubi{e
Buhe ûmeta
MEDIJSKA DISKREDITACIJA
Kada je saznao da je njegov iskaz
dostavljen odvjetnicima ostalih
optuènih, Darko Elez je javno
optuìo tuìtelja Boù Mihajlovi}a
za laìranje slu`bene zabilje{ke

PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRA
KOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE
U dijelu iskaza koji se odnosi na
ubojstvo Vlatka Ma~ara (31. januara 2008.
na Palama), Darko Elez je kazao da je
eksploziv nabavio Elvir Ahmetspahi},
paklenu napravu sklopio Branimir Mini}, a
aktivirao Vladan Para|ina. Od Milana
Miti}a su uzeli automobil Golf II u koji su
stavili eksploziv, s tima da su, pored
Ma~ara, istom bombom planirali raznijeti i
njegove prijatelje, oca i sina Jovana i
Miroslava [kobu, te Radomira Koji}a. Elez
je otkrio i da je Ma~arevo ubojstvo dijelom
financirao Veljko Golijanin, vlasnik firme
Majneks sa Pala, kako bi podijelili tro{kove
i zauvijek se rije{ili zajedni~kih neprija -
telja: Ma~ara, @drale, Koji}a i dvojice
[koba. Istodobno je Golijanin inzistirao da
Elez likvidira Radomira Koji}a, kojem je
bila spremljena stupica kod kamenoloma u
Krupcu, ali je plan propao kada se njihova
nesu|ena `rtva nije pojavila na mjestu gdje
su ga ~ekali.
Prema Elezovim tvrdnjama, Bojan
Cvijan je bio nalogodavac i ubojstva
Zorana Goluba zvanog ârlama, najboljeg
prijatelja \or|a @drale, koji je, navodno,
organizirao postavljanje eksploziva na
Cvijanovoj svadbi.
Golub je nastradao u augustu 2008., u
ispred svog caffea Sport u Isto~nom
Sarajevu - u njega su pucali Marko Kra -
ji{nik i Vladimir Pandurevi}, dok ih je na
mjesto zlo~ina dovezao Darko Elez.
Istodobno je Elez optuìo Benana Dori}a
da je, osim nov~ane po{iljke Privredne
banke Sarajevo, bio i glavni organizator
plja~ka{kog upada u Glavnu po{tu u
Sarajevu (u junu 2008.), iz koje su odnijeli
oko 670.000 KM. Prema tvrdnjama nje -
govih poznanika, svjedo~enje Darka Eleza
u kojem je prokazao sve ~lanove te
kriminalne organizacije silno je pogodilo
Dori}a - navodno je iz istog razloga ne -
davno poku{ao samoubojstvo.
19
KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI
Nastoje}i istraìtelje uvjeriti kako je
Bojan Cvijan a ne on bio vo|a zlo~ina~ke
organizacije, Darko Elez je ispri~ao da je
njegov policijski za{titnik nakon plja~ke
PBS-a dobio 200.000 eura, a da mu je
podjelom plijena iz Glavne po{te u
Sarajevu pripalo 50.000 KM. Kazao je i
kako je upravo Cvijan u njihovu kriminalnu
skupinu doveo An|elka Veljan~i}a, Marka
Kraji{nika, Branimira Mini}a, Dragana
Obu}inu. Bojan Cvijan me je u vi{e
navrata podstrekivao da likvidiramo
inspektora SIPA-e Vahidina [ahin pa {i -
}a, na~elnika CJB Isto~no Sarajevo
Zorana Mandi}a i Ramiza Huremagi}a,
savjetnika tuìoca Boè Mihajlovi}a,
tvrdio je Elez, obja{njavaju}i kako su
[ahinpa{i}a planirali ubiti na atletskoj stazi
kod stadiona Ko{evo, dok su Huremagi}u
namjeravali postaviti eksploziv ispod
automobila. Prema navodima Darka
Eleza, Bojan Cvijan je od njega traìo da
likvidiraju i jednog policajca iz MUP-a
Kantona Sarajevo, koji mu je stalno pisao
kazne za prometne prekr{aje. Od ubojstva
su, kako je pojasnio, kasnije odustali, ali su
mu zapalili automobil ispred ku}e u
Bojniku.
OBRAÛN S KOLEGAMA POLICAJCIMA
Bojan Cvijan me nagovarao da lik-
vidiramo Zorana Mandia, Vahidina
ahinpaia i Ramiza Huremagia,
savjetnika Boe Mihajlovia
PAKLENI PLAN
Nakon vi{e poku{aja likvidacije \or|a @drale, Darko Elez je ubio njegove prijatelje Borisa Govedaricu, Zorana Goluba i Vlatka Ma~ara
FILMSKA PLJA^KA
Kra|u 4,4 milijuna KM iz nov~ane po{iljke
PBS-a Elezova druìna spremala je mjesecima
redoje Novi}, ministar civilnih
poslova BiH, krajem pro{le
nedelj e u zgradi Parlamenta BiH
verbalno je napao Milenka [egu,
glavnog dràvnog revizora, zbog
toga {to je ministarstvo na ~ijem se ~elu on
nalazi od Ureda za reviziju BiH dobilo mi -
{ lje nje sa rezervom.
Razlog tome je {to je Ministarstvo civil-
nih poslova BiH pro{le godine nabavljalo
paso{e mimo zakona i vaè}ih pravila o ja -
vn im nabavkama. Umjesto da raspi {e tender
za nabavku obrazaca, Novi} je sa dobavl-
ja~em iz Njema~ke zaklju~io aneks ugovo-
ra o dodatnoj isporuci vrijedan 6,5 miliona
maraka.
Nabavkom 600.000 knjiìca u{tedjeli
smo dràvi oko {est miliona jer smo ih
platili 10,7 KM po komadu umjesto oko 18
KM, {to je ovogodi{nja cijena. Mogu}nost
dodatne nabavke navedena je u dva ~lana
osnovnog ugovora iz 2010. godine i zakon
nije prekr{en, pravdao se pro{le nedjelje
Novi} pred ~lanovima Komisije za finansi-
je i budèt Doma naroda bh. Parlamenta
koja ga je pozvala na saslu{anje. Me |u tim,
Novi} komisiji, kako saznajemo, nije
dostavio ni jedan konkretan podatak kojim
bi dokazao da je ovim nelegalnim poslom
dràvi u{tedio nekoliko miliona maraka.
NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONA
Ministarstvo civilnih poslova BiH u
skladu sa planom za 2012. godinu, nabavi-
lo je 403.200 obrazaca paso{a od dobavlj a -
~a Bundesdruckerei GMBH iz Njema~ke, s
kojim je zaklju~en ugovor u februaru 2009.
godine. Ukupna vrijednost paso{a iznosila
je 17,39 miliona KM i to za period od tri
PASO[I ZA BUDU]NOST
SREDOJE NOVI, ministar civilnih poslova BiH, nai e se pod
istragom Tuilatva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko
stotina hiljada pasoa koji se nee moi potroiti ni narednih nekoliko godina;
izvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve
malverzacije Novi poinio
Novi} za paso{e koji ve} naredne godine ne}e vaìti
njema~koj kompaniji platio 6,5 miliona KM, {to je
revizorima pravdao ekonomskom isplativo{}u
NOVI] NELEGALNO KUPIO
600.000 PASO[A PA NAPAO
REVIZORA [EGU
BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNE
Zalihe paso{a koje je napravio Novi} mogu trajati nekoliko godina
Pi{e MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
sredoje novic:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:57 Page 20
godine od dana prve isp oruke. Ugovorene
koli~ine paso{a iz osnovnog ugovora
isporu~ene su i preuzete u potpunosti. U
tom periodu Agencija za identifikaciona
dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka
(IDEEA) pratila je zalihe paso{a i redovno
ministarstvu dostavljala podatke. Na kraju
decembra 2012. godine IDEEA je Mini star -
stvu civilnih poslova poslala informa ciju
da se na stanju nalazi 138.519 raspoloìvih
paso{a. Ta koli~ina je, prema mi{ljenju
stru~njaka, zadov oljav ala potrebe do
februa ra 2013. godine.
Unato~ toj procjeni, Ministarstvo civil-
nih poslova BiH na ~ijem je ~elu Novi},
pokre}e vanrednu proceduru nabavke
paso{a pod izgovorom da je neophodno
hitno nabaviti odre|enu koli~inu paso{a. Tu
informaciju dostavlja Ministarstvu finansija
BiH i Vije}u ministara BiH. Novi}evo
mini starstvo u julu 2012. godine zaklju~uje
aneks ugovora o dodatnoj isporuci 600.000
obrazaca paso{a, ~ija je vrijednost 6,5 mili o -
na KM.
Iako je nabavka paso{a po zakonu u
nadle`nosti IDEEA-e, Sredoje Novi}
preuzima na sebe ovaj posao. Novi} iz
Njema~ke naru~uje paso{e preko aneksa
ugovora na kojem se nalazi potpis direk-
tora IDEEA-e Sini{e Macana, ali ne i
Novi}ev. Umjesto njega aneks je potpisao
sekretar ovog ministarstva. Ostaje nejasno
zbog ~ega je Macan parafirao ovaj aneks
kada njegovog potpisa nema na
osnovnom ugovoru na koji se Novi}
poziva.
Na{ izvor iz ovog ministarstva tvrdi da
je nabavka novih paso{a izvr{ena potpuno
netrasparentno. Pored toga, zakon o javnim
nabavkama ne priznaje anekse. Protuz ak o -
ni to je na neki ugovor koji je potpisan 2009.
godine i koji je u potpunosti realizovan
dodati aneks. Aneksi se mogu dodavati
isklju~ivo uz vaè}i ugovor, obja{njava
na{ izvor.
U[TEDIO SAM MILIONE,
A VI MENI TAKO
Kao razlog za dodatnu nabavku paso{a
u dopisu Vije}u ministara BiH sredinom
U[TEDA SREDOJA NOVI]A
NOVI BEZ DOKAZA:

Novi komisiji, kako
saznajemo, nije dostavio
ni jedan konkretan
podatak kojim bi dokazao
da je ovim nelegalnim
poslom dravi utedio
nekoliko miliona maraka
NOVI] SE BRANI
NAPADOM
Sredoje Novi} je nazvao
Milenka [egu nezahvalnim jer
ne zna cijeniti njegove napore
usmjerene na {tednju
2012. godine, Novi} je naveo ekonomsku
opravdanost. Imaju}i u vidu ~injenicu da
postoje}e paso{ke knjiìce vaè pet godina
i da }e se tek 2014. godine odlu~ivati o
promjeni tehni~kih specifikacija, ekonomski
je opravdano izvr{iti dodatnu narud`bu u
koli~ini od 600.000 komada paso{kih
knjiìca, ukupne vrijednosti 6.522.000 KM
po uslovima iz postoje}eg ugovora.
Postoje}i ugovor nosi daleko povoljniju
cijenu od slu~aja provo|enja zasebne na -
bav ke tiraà 600.000 komada knjiìca,
obrazlaè Novi}.
Revizori su na osnovu uvida u
raspoloìvu dokumentaciju odlu~ili da
mini starstvu Sredoja Novi}a daju mi{ljenje
sa rezervom jer provedeni postupak
dodatne nabavke obrazaca nije u skladu sa
Zakonom o javnim nabavkama.
U obrazloènju revizora stoji: Nisu
nam data adekvatna obrazloènja za{to
novi postupak nabavke paso{a za naredni
period (2013. i dalje) nije pokrenut blagov-
remeno od strane nadle`ne institucije
IDEEA, tako da se nismo uvjerili u oprav-
danost zaklju ~ivanja aneksa ugovora o
dodatnoj isporuci paso{a...
Na sastanku sa Novi}em i predsjed-
nikom pomenute komisije Draganom
ôvi}em i njenim ~lanovima pro{le nedjelje,
revizor [ego je poku{ao umiriti
usplahirenog Novi}a: Dono{enjem odluke
o dodatnoj nabavci 600.000 paso{kih
knjiìca Ministarstvo civilnih poslova BiH
pona{alo se doma}inski, ali Zakon o javnim
nabavkama ne poznaje korisne gre{ke.
Novi} je revizore optuìo za
neprincipi jelost jer po njegovom mi{ljen-
ju ne tretiraju jednako sve institucije.
Kod nas ste traìli svaki putni nalog
ministra i neka ste, no traìte onda i kod
drugih. I kako to da ne na|oste da nikad
nisam naplatio nijednu dnevnicu unutar
BiH, negodovao je Novi}. On se prav-
dao i time da je kona~nu odluku o dodat-
noj nabavci paso{a donijelo Vije}e min-
istara BiH. ^lanovi Komisije za finansije
i budèt Doma naroda Dragutin Rodi}
(DNS) i Krunoslav Vrdoljak (SDP) zah-
valili su Novi}u {to je ovom nabavkom
paso{a uradio dobru stvar za dràvu. Da
sam bio na Novi}evom mjestu, isto bih
uradio. No, da sam bio i na mjestu revizo-
ra, istu bih ocjenu dao, rekao je
Vrdoljak.
Revizorski izvje{taj u narednih neko-
liko dana razmatra}e se i u Preds tav -
ni~kom domu Parlamenta BiH.
Revizorska slu`ba je ovaj izvje{taj, kao i
ostale sa rezervom, predala SIPA-i i
Tuìla{tvu BiH, a na njima je da utvrde
zbog ~ega je Novi} nezakonito gra|ane
BiH opskrbio paso{ima za narednih pet
godina.
PASO[I ZA BUDU]NOST
Na nedavno raspisan konkurs za gene -

ral nog revizora Federacije BiH prijavilo se
15 kandidata. Me|u njima je i Azra Deli},
kuma generalnog direktora Elektroprivrede
BiH Elvedina Gra bovice. Deli}eva je
jedno vrijeme bila revizor, me|utim, trenut-
no je zaposlena u Direkciji za puteve
Federacije BiH.
Iako nema nijedan profesionalni adut koji
je izdvaja u odnosu na ostale kandidate,
Deli}eva je, kako saznajemo, SDP-ov favorit.
Ina~e Ured za reviziju institucija FBiH,
~iji je glavni opis posla instruiranje institu-
cija u efikasnom i odgovornom tro{enju, u
svojoj nadle`nosti ima revidiranje svih
ministarstava, agencija i javnih preduze}a
u Federaciji, izme|u ostalih Elektro privr e -
de BiH i BH Telecoma. Tako|er u njegovoj
nadle`nosti su i sve op{tinske i kantonalne
institucije na podru~ju Federacije BiH.
Upravo iz tog razloga mnogim politi~kim
strukturama iz Federacije je va`no da na
~elu ove institucije imaju svoj kadar.
Kandidati jo{ nisu upoznati {ta su bili
kreteriji za njihovo ocjenjivanje od strane
posebno formirane komisija ~ija je pred-
sjednica Mirjana Mali} (SDP), predsje-
davaju}e Skup{tine Kantona Sarajevo.
Ova komisija bi svoje mi{ljenje o rang-listi
kandidata trebala uputiti predsjedniku
Federacije BiH @ivku Budimiru, a on
Parlamentu Federacije BiH.
KUMO, IZGORI KESA
Za glavnog revizora Federacije BiH
konkurisala kuma Elvedina
Grabovice!
KUMA NIJE DUGME
Ho}e li kuma Elevedina
Grabovice postati glavna
revizorka Federacije BiH
MILENKO [EGO,
GLAVNI REVIZOR
Novi}u, Zakon o javnim
nabavkama ne poznaje
korisne gre{ke
I
pored toga {to je u posljednjih neko-
liko mjeseci u javnost procurilo dosta
kompromituju}ih informacija o pris-
trasnosti predsjednika Ha{kog tri-
bunala Theodora Merona koji je,
prema ocjeni kolega sudaca, namje{tao
osloba|aju}e presude, on je u utorak, 1.
oktobra, po tre}i put izabran za predsjedni-
ka ovog suda.
Meron je nedavno imenovan i za pred-
sjednika takozvanog rezidentnog mehaniz-
ma, koji }e, po okon~anju preostala tri
teku}a prvostepena su|enja preuzeti man-
dat Tribunala. Upravo zbog toga, upu}eni u
prilike Ha{kog tribunala tvrde da }e
Meronov uticaj na rad Tribunala biti
doìvotan te da nisu ni sumnjali da bi ishod
izbora mogao biti druga~iji.
Nikada do sada nijedan izbor predsjed-
nika nije izazvao toliko interesiranje
javnosti, i to upravo zbog toga {to se u
sredi{tu svih krupnih afera nalazi sudac
Meron. Njegova pristrasnost u pojedinim
predmetima (Peri{i}, Stani{i}, Simatovi},
Gotovina) sna`no je poljuljala povjerenje u
ovaj sud. Njegov reizbor je bitan i sa
AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON
Pi{e: MIRHA DEDI]
Nikada do sada izbor predsjednika Hakog tribunala nije izazvao toliko
interesovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODOR
MERON, koji se nalazi u centru afere sa namjetanjem oslobaajuih presuda;
na izvor iz Hakog tribunala objanjava zbog ega je Meronov izbor za prvog
ovjeka Meunarodnog suda za ratne zloine sporan i zato dovodi u pitanje
kredibilitet Tribunala u Haagu
HA[KI TRIBUNAL
SUD JEDNOG LICA - STARCA
THEODORA MERONA
IMA LI PRVADE U TRIBUNALU
Theodor Meron je u tribunal uveo pravilo omerte, po kojem
bivaju ka`njeni suci koji progovore o de{avanjima u ovom sudu
meron:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:03 Page 24
stanovi{ta dalje primjene pravila, koje je
upravo ovaj sudac nemetnuo, a na osnovu
kojih su oslobo|eni klju~ni generali iz
Hrvatske i Srbije po komandnoj odgovor -
no sti.
Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi da
Meronov izbor po tre}i put je dokaz da je
ne{to sistemski trulo u Tribunalu.
Naro~ito ako se ima u vidu da se Meron
nalazi u centru velike kontroverze u
Tribunalu. înjenica da je u takvim okol-
nostima dobio dvostruko vi{e glasova od
konkurenta, sudije O-Gon Kvona, koji je
prili~no novo lice u Tribunalu, odraz je
Meronove premo}i u ovoj instituciji.
MO] KONCENTRISANA U RUKAMA
THEODORA MERONA
Pored toga {to }e u naredne dvije godine
obavljati funkciju predsjednika Ha{kog tri-
bunala, treba podsjetiti da je Meron od 1.
jula ove godine izabran i za presjednika
rezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala i
suda za Ruandu. Dvostruki presjednik
Meron, tako|e postaje predsjednik @al ben -
og vje}e u kom god predmetu ho}e i kada
god ho}e, po{to on sastavlja @albeno vije}e
u svim predmetima. Dakle, u naredne ~etiri
godine Meron ima apsolutnu, nekon-
trolisanu vlast nad Tribunalom.
To je suprotno svim pravilima posto-
janja me|unarodno pravne institucija kao
{to je Ha{ki tribunal, ~ija bi glavna odlika
trebala biti nepristrasnost. Percepcija sudi-
ja u Tribunalu ali izvan njega je da Meron
predsjedava nad ìvotom i smr}u ovog
suda. Nesumnjivo je da }e sa te pozicije uti-
cati na sve kona~ne presude tribunala sve
do njegovog zatvaranja, s obzirom da nje-
gov mandat traje do 17. novembra 2017.
godine, navodi isti izvor.
S te pozicije Meron }e sprije~iti svaku
pobunu unutar Tribunala, smatra isti izvor,
i u{utkati svakog sudiju na na~in na koji je
to u~inio danskom sudiji Harhoffu - izbaci-
vanjem iz sudskog vije}a, a samim tim i
potpunom diskreditacijom. Sudije koje bi
mu se i èljele suprotstaviti sada znaju da
}e ukoliko prekinu zakon omerte koju je
u tribunalu uveo upravo Meron, pro}i isto
kao njihov kolega Harhoff. Meron ima sva
autorska prava na nova pravila igre u
Tribunalu koja je sam uveo, a s pozicija na
kojima se nalazi osigurao je njegovu prim-
jenu.
Ameri~ki dràvljanin Meron karijeru u
Tribunalu je proveo u Apelacionom vije}u i
nikada nije bio ~lan vije}a koja su vodila
prvostepena su|enja optuènima.
Na{ izvor isti~e da je Meron, i pored
velike mo}i koju ima u svojim rukama, ipak
pro{le nedjelje dobio profesionalni
{amar.
SLUÂJ TAYLOR - LEKCIJA ZA MERONA
Isti izvor navodi da je presuda Charlesu
Tayloru, biv{em predsjedniku Liberije koji
je, kako je utvr|eno, pomagao pobunjenici-
ma u Sijera Leoneu tokom uàsnog
gra|anskog rata, jako va`na jer bi mogla da
ima veliki uticaja na eventualnu izmjenu
Meronovih pravila.
Naime, @albeno vije}e Specijalnog suda
za Sijera Leone (SCSL) je u presudi
Charlesu Tayloru jednoglasno i u potpunos-
Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} u

Tribunalu jer }e obavljati tri va`ne funkcije - predsjednik
Tribunala, predsjednik rezidualnog mehanizma, ali i
predsjednik @albenog vije}a u kojem god predmetu poèli
MO]AN UNATO^
GODINAMA I AFERAMA
Meronu nije smetalo ni {to su
njegov autoritet uzdrmale
kontroverze i burne rasprave
izazvane namje{tenim
osloba|aju}im presudama
ti odbacilo konkretnu usmjerenost, uslov
koji je za postojanje krivi~ne odgovornosti
za pomaganje i podràvanje zlo~ina uveo
Tribunal za biv{u Jugoslaviju. Taj uslov
prvi put je Meron primijenio po~etkom ove
godine, u osloba|aju}oj presudi Mom~ilu
Peri{i}u. @albena presuda u predmetu
Taylor, izre~ena 26. septembra 2013.,
potvrdila je osudu i kaznu od 50 godina
zatvora, izre~enu u aprilu 2012. godine za
ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti.
Sudije Specijalnog suda za Sijera Leone su,
me|utim, uo~ile zna~ajne gre{ke u obraz-
loènju Peri{i}eve presude i nisu se
ustru~avale da to jasno kaù, i to veoma
o{trim jezikom.
Florence Hartmann, biv{a glasnogovor-
nica tuìteljice Carle del Ponte i ugledna
francuska novinarka, kaè da je presuda
Tayloru prvi korak ka kona~nom odbaci-
vanju pravila koje je u me|unarodno pravo
poku{ao uvesti Theodor Meron, a zahvalju-
ju}i kojima je i biv{i na~elnik General{taba
VJ Mom~ilo Peri{i} po~etkom februara ove
godine oslobo|en odgovornosti za poma-
ganje i podràvanje zlo~ina po~injenih u
Sarajevu i Srebrenici, ~ime je Srbija gotvo
izuzeta odgovornosti za agresiju na BiH.
@albeno Vije}e Specijalnog tribunala
za Sijera Leone u predmetu Charles
Taylor, koje je potvrdilo presudu protiv
biv{eg predsjednika Liberije optuènog za
pomaganje u zlo~inima, odbacilo je nove
standarde koji su uvo|eni ove godine u
Ha{kom tribunalu pod pokroviteljstvom
predsjednika suda Theodora Merona. U
slu~aju Taylor, petero ~lanova @albenog
vije}a smatra da za presudu za pomaganje
i podràvanje treba dokazivati znatan uti-
caj u zlo~inima, a ne tzv. konkretno usm-
jerenje {to je ICTY uveo u slu~aju
Peri{i}. To je kriterij koji je Sudsko vije -
}e primjenjivalo kasnije u prvostepenoj
presudi Jovici Stani{i}u i Franku Sima to -
vi}u, poja{njava Hartmann.
U saètku presude Peri{i}u, @albeno
vije}e Ha{kog tribunala ukazuje se da je
preduslov za osudu za pomaganje i
podràvanje da djela optuènog budu
konkretno usmjerena na ~injenje zlo~ina.
Po ocjeni ve}ine, kadrovska, logisti~ka i
materijalna pomo} koju je VJ upu}ivala
Vojsci Republike Srpske (VRS) od augusta
1993. do novembra 1995. godine (mada je
nesporna) nije bila konkretno usmjerena
na ~injenje zlo~ina u Sarajevu i Srebrenici,
ve} je njena svrha bila podr{ka op{tim rat-
nim naporima vojske bosanskih Srba.
Me|utim, suprotno stavovima u slu~aju
Peri{i}, sud je, u slu~aju Taylor
zaklju~io da je taj afri~ki diktator,
omogu}io klju~nu pomo} pobunjenicima
u Sijera Leoneu tokom gra|anskog rata, jer
im je doturao oru`je koje je prethodno
kupovao u Ju`noafri~koj Republici, te da
je, s tim u vezi, itekako kriv za poticanje i
pomaganje ratnih zlo~ina za vrijeme
gra|anskoga rata, odnosno za ubistva, silo-
vanja, regrutaciju djece, stavljanje èna u
seksualno ropstvo i drugih zlo~ina tokom
ratova u Liberiji i Sijera Leoneu 90-ih
godi na u kojima je ubijeno 250.000 ljudi.
Iako smatra da je prerano za traènje
revizije odluke ICTY u slu~aju Peri{i},
odluka Specijalnog suda za Sijera Leone da
se ne primjenjuje Meronova praksa, po
Hartmannovoj, vrlo je va`na.
Jer, pravni presedani postaju novi prin-
cip u me|unarodnom pravu ako su
potvr|eni od strane drugih tribunala i
po~inju se primjenjivati svugdje kao prih-
va}ena nova pravila. Nova pravila igre u
ICTY-ju nisu prihva}ena. To je vrlo vaàn
prvi korak ka njihovom kona~nom odbaci-
vanju, kaè Hartmannova.
Peri{i}eva àlbena presuda bila je samo
posljednje poglavlje Meronove trilogije
poni{tavanja presuda pretresnih vije}a.
Pored Peri{i}a, radi se o slu~ajevima
Gotovina i Marka~ te Mugenzi i
AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON
MERONOVA PRAVILA ZA
GENERALE: albeno
vijee, kojim je predsje-
davao Theodor Meron,
donijelo je oslobaajuu
presudu hrvatskim
generalima Anti Gotovini
i Mladenu Markau, a
potom i naelniku
Generaltaba VJ Momilu
Periiu. U prvostepenom
postupku Gotovina je bio
osuen na 24, Marka na
18 godina, a general
Perii ak na 27 godina
zatvora
GENERALI KOJE JE OSLOBODIO MERON Ante Gotovina, Mladen Marka~, Mom~ilo Peri{i}
Mugiraneza za Ruandu. Ukupno je
poni{teno 129 godina zatvorske kazne za
te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog
prava u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.
MERON PROTIV CARLE DEL PONTE
Istog dana kada je reizabran za pred-
sjednika Tribunala Theodor Meron je prih-
vatio zahtjev Radovana Karadì}a i imeno-
vao specijalno vije}e koje }e ispitati ima li
osnova za pokretanje istrage protiv biv{e
glavne tuìteljice Carle del Ponte zbog
nepo{tovanja suda.
Karadì} je zatraìo od Merona da
otvori istragu protiv Del Ponteove zato {to
je ameri~kim diplomatama 2004. prenijela
sadràj povjerljivog dokumenta sa su|enja
Slobodanu Milo{evi}u. Karadì} je, u zaht-
jevu za otvaranje istrage, citirao diplo-
matsku depe{u koju je Ambasada SAD-a u
Haagu u aprilu 2004. uputila State
Departmentu. U depe{i pi{e da je Del Ponte
diplomatama prenijela ko je na listi svjedo-
ka Milo{evi}eve odbrane, koju je biv{i
predsjednik Srbije podnio kao povjerljivi
dokument.
îtaju}i direktno sa liste izvu~ene iz
podneska, ona je rekla da su podneskom
obuhva}eni biv{i predsjednik Bill Clinton,
dràvna sekretarka Madeleine Albright,
ministar odbrane William Cohen, general
Wesley Clark te ambasadori Christopher
Hill i Richard Holbrooke, pi{e u depe{i
koju citira Karadì}eva odbrana.
Karadì} tvrdi da je Del Ponteova, time
{to je ameri~kim diplomatama otkrila
sadràj dokumenta pod pe~atom, prekr{ila
pravila Ha{kog tribunala, sugeri{u}i da je
tada{nja glavna tuìteljica odgovorna za
nepo{tovanje suda.
Na{ izvor navodi da mnogima u
Tribunalu nije jasno {ta Meron, udovoljava-
ju}i Karadì}u, èli da postigne.
Telegram ukazuje da se Del Ponte
obavezala da }e obavijestiti Amerikance
ukoliko Milo{evi} bude namjeravao poz-
vati nekog od biv{ih ameri~kih predstavni-
ka. To nije ne{to {to se nije znalo jer i oni
to urade sa spiskovima svjedoka iz SAD-a
koji tuìtelj namjerava pozvati. Karadì} je
i sam rekao da je taj spisak Milo{evi} javno
iznio, kaè na{ izvor iz Tribunala.
Me|utim, u djelima zbog kojih bi da
krivi~no goni Carlu del Ponte, Meron je
prije desetak godina i sam u~estvovao.
Naime, prema depe{ama Wikileaksa Meron
je tajno sara|ivao sa ameri~kom vladom po
brojnim pitanjima, izme|u ostalog lobirao
je da Del Ponteova bude smijenjena.
Britanci su po Meronovim uputama
traìli razdvajanje funkcije tuìtelja za
ICTY i Sud za Ruandu u vrijeme kada je
Carla Del Ponte bila tuìteljica i za Ha{ki
tribunal i za Sud za Ruandu. Kada je Del
Ponteova zapo~ela istrage za zlo~ine koje
su po~inili pripadnici aktuelne vlade u
Ruandi, ta ista vlada se obratila sa zahtje -
vom vladi SAD-a da se Del Ponteova smi-
jeni sa mjesta glavnog tuìtelja za Ruandu.
Meron je iskoristio tu priliku i od ameri~kih
zvani~nika traìo smjenu Del Ponteove s
mjesta tuìtelja ICTY-ja.
Na sastanku sa ameri~kim amba sa do -
rom u Holandiji, 2003., Meron se obru{io
na Del Ponteova optuùju}i je da uti~e na
zavr{etak rada Ha{kog tribunala. Tada je
tvrdio da su mu se sudije àlile da Del
Ponteovu za niske nivoe optu`bi izvodi po
90 svjedoka, da su joj optu`nice preglo-
mazne, da sadrè puno ta~aka koje su te{ko
dokazive, ~ime se gubi dragocjeno vrijeme
za zatvaranje Tribunala. Prema depe{ama,
Meron je pozivao vladu SAD-a da se
suprotstavi obnovi mandata Carle del
Ponte. U novembru 2003. Meron se àlio u
ameri~koj ambasadi da ga je Del Ponteova
internim dokumentom upozorila da se
vlada SAD-a mije{a u rad Ha{kog tribunala
i traìla od njega reakciju.
Pored svih spletki u koje je bio
umije{an, Meron je uspostavio i pravne
presedane kako bi za{titio visoke vojne
zvani~nike na su|enjima pred Tribunalom.
Me|unarodni pravni krugovi u posljed-
nje vrijeme ocjenjivali su da je Meronov
kredibilitet u toj mjeri poljuljan da ne samo
da ne bi trebao ostati na ~elu Ha{kog tri-
bunala, nego da ne bi uop{te trebao biti u
ovom me|unarodnom sudu. Me|utim, zah-
valjuju}i podr{ci mo}nih politi~kih za{titni-
ka, Meron }e i dalje vladati Ha{kim tri-
bunalom.
Meron je godinama aktivno radio na
tome da sebi produì mandat u Ha{kom
tribunalu. Poznato je da je ameri~ki
ambasador u Holandiji aktivno lobirao
preko svih dràva koje glasaju u UN-u da
se obezbijedi podr{ka za njegovo drugo
imenovanje. Iz depe{e Wikileaksa iz okto-
bra 2004. vidljivo je da je vlada Holandije
podràla izbor Merona, ali je zauzvrat
traìla od Vlade SAD-a da podrè reizbor
njihovog kandidata Alfonsa Orija, {to je
nagla{eno u depe{i koja je oti{la u State
Department. I Hrvatska je svojevremeno
bila uklju~ena u podr{ku Meronu. U depe{i
ameri~ke ambasade iz Zagreba je navede-
no da je njihova ambasada obavije{tena
da }e Hrvatska podràti Meronov reizbor
na ICTY, uz komentar da Meron igra
klju~nu ulogu u prenosu predmeta iz
Haaga na hrvatsko pravosu|e zbog ~ega
moè ra~unati na hrvatsku podr{ku.
To im se, po svemu sude}i, i vratilo.
Nakon uloène àlbe na prvostepenu
osu|uju}u presudu generalima Gotovini i
Marka~u u maju 2011., Meron je imenovan
za ~lana @albenog vije}a. Sedam dana
kasnije, sudija Meron sam sebe imenuje
deùrnim sudijom za pripremu àlbenog
postupka u predmetu Gotovina i Marka~.
Istog dana kada Meron po drugi put
preuzima funkciju predsjednika suda, on
razrje{ava sutkinju Andresiu Vaz iz
@albenog vije}a i zamjenjuje je Patrickom
Robinsonom. @alba je trebala da bude raz-
matrana u toku 2013., ali je kona~na presuda
izre~ena tokom 2012, odnosno godinu dana
ranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju je
sudija Theodor Meron imao u osloba|aju}oj
presudi generalima Gotovini i Marka~u.
Depe{e Wikileaksa }e nesumnjivo
otkriti kako je teklo lobiranje za njegov
posljednji reizbor.
MERONOVO LOBIRANJE
Theodor Meron je godinama lobirao
u vladama evropskih zemalja kako
bi se odrao na elu Tribunala
DISKREDITACIJA DEL PONTEOVE
Carla Del Ponte godinama na meti
Theodora Merona
P
rije skoro deset godina Sarajevo
School of Science and
Tenhnology (SSST) je potpisao
sporazum o stalnoj saradnji sa
britanskim University of
Buckingham, a ta saradnja, izme|u ostalog,
podrazumijeva da SSST ispuni ne samo
bosanskohercegova~ke nego i akademske
smjernice i predava~ke standarde
University of Buckingham i Ujedinjenog
Kraljevstva. Po svemu sude}i, privatni
Univerzitet porodice Gani}, gdje je otac
Ejup predsjednik i rektor, sin Emir izvr{ni
direktor, a k}erka Emina menadèrica
akademskih aktivnosti, ispunjava sve
smjernice i standarde akademsko-
predava~ke zajednice, me|utim, kada se
istupi iz akademsko-predava~kih okvira,
odnosno kada do|e red na pla}anje, SSST i
sam predsjednik Gani} ne samo da ne
ispunjavaju poslovne standarde, nego se
pona{aju upravo suprotno.
RADILO SE, GRADILO SE, PO
NABAVNOJ...
Naime, SSST prije godinu dana
preselio se u novoizgra|eni objekat na
Ilidì. Divljenja vrijedno zdanje, gdje
znanje sti~u dodiplomci po cijeni od 5.300
eura godi{inje, ipak nije niklo na
akademskim smjernicama i predava~kim
standardima, nego na fizi~kom radu
najamnika, KV i VK radnika i anga`manu
malih poduzetnika koji su u posao u{li
ubije|eni da ih SSST i akademski i
moralno etablirani heroj, a ne zlo~inac
Gani} ne}e prevariti. Me|utim, grdno su se
prevarili. Najmanje dvije, od ukupno
dvanaest firmi koliko ih je bilo angaòvano
na izgradnji objekta SSST-a, podnijele su
tu`bu protiv SSST-a i predsjednika Gani}a
radi naplate svojih potraìvanja.
Esma Pavica, direktorica firme Gipsal
d.o.o. Sarajevo, jedina je bila spremna
javno govoriti o poslovnom angàmanu
svoje firme na izgradnji zgrade SSST-a,
koja }e svoja potraìvanja, po svemu
sude}i, morati zatraìti sudskim putem.
Naime, firma Gipsal koja ima deseto go di -
{nje iskustvo sa suhomonta`nom gradnjom
u poslu sa SSST-om i predsjednikom
Gani}em ostala je kratka za 80-ak hiljada
EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: Mario ILIÎ]
Privatni Univerzitet porodice Gani, Sarajevo School of Science and Tenhnology
(SSST), moda ispunjava sve smjernice i standarde akademsko-predavake zajed-
nice, ali kada na red doe plaanje, SSST i sam predsjednik Gani ne ispunjavaju
opeprihvaene poslovne standarde, nego se ponaaju kao kriminalna organizaci-
ja. O tome svjedoi Esma Pavica, direktorica firme Gipsal, koja e svoja
potraivanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Gania morati
traiti sudskim putem
ESMA PAVICA, DIREKTORICA
FIRME GIPSAL, OPTU@UJE:
Profesor Ejup Gani} mojoj firmi duàn je preko
80 hiljada KM, od ~ega je akademik htio platiti
30 hiljada KM, na {to sam mu ja rekla da se pona{a
kao kriminalac
OBRAZOVNI HRAM
Kampu SSST-a sa radom je po~eo u oktobru pro{le godine
ejup:TEKST osnova.qxd 3.10.2013 0:16 Page 28
KM! Sa profesorom Gani}em ugovoreni
su radovi za spu{tene plafone koji se prave
od rigips plo~a na procijenjenih 8 hiljada
kvadratnih metara. Me|utim, on sam mi je
na po~etku rekao da }e kvadratura
vjerovatno biti mnogo ve}a, kaè na
po~etku na{eg razgovora Esma Pavica
pokazuju}i nam ugovor potpisan sa SSST-
om gdje doslovno stoji: Izvo|a~u }e biti
ispla}eno za stvarno izvedene radove po
koli~inama utvr|enim mjerenjem i
obra~unavanjem u gra|evinskoj knjizi.
Jedina~na cijena u iznosu od 20 KM po
metru kvadratnom ne}e se mijenati u
slu~aju manjka, ili vi{ka izvr{enih koli~ina
u odnosu na ugovorene koli~ini iz
ugovora. Me|utim, kada su radnici
Gipsala u{li u objekat, utvr|eno je da ima
dosta radova koji nisu obuhva}eni
potpisanim ugovorom kao {to je izgradnja
pregradnih zidova, oblaganje cijevi i
instalacija, oblaganje impresivnog prilaza
itd. Tada sam rekla profesoru Gani}u da
}u mu ja napraviti predmjer, jer on nije htio
angaòvati nekoga da mu napravi predmjer,
odnosno predra~un radova. Mi smo snimili
situaciju i napravili aneks ugovora koji je
tako|er potpisan, obja{njava Esma Pavica.
PARA NEMA, KAD BUDE - BI]E
U februaru pro{le godine, prema
navodima Esme Pavice, firma Gipsal
izvr{ila je ugovorene radove, a prekora~ena
je i vrijednost radova iz potpisanog aneksa
osnovnog ugovora. Napravljena je
privremena situacija i tada mi je profesor
Gari} otvoreno rekao da nema para. Ali da
}e on na}i novac i da }e mi to platiti
parcijalno, odnosno na rate, kaè Esma
Pavica navode}i da je SSST izvr{io ~etiri
uplate. S tim novcem Gipsal se zaduìo
29
Na na{ upit da li su najmanje dvije

firme tuìle SSST i predsjednika Ejuba
Gani}a zbog neizmirenih potraìvanja,
dobili smo odgovor od Lejle
Abdurahmanovi}, pravnog savjetnika i
koordinatora za uposlenike: U izvo -
|enju radova na na{em kampusu bilo
je angaòvano preko dvadeset
razli~itih kompanija, a od svih ovih
kompanija, samo sa dvije kompanije
nismo obo strano usaglasili okon~ane
situacije, jer se sporimo oko kvaliteta
izvedenih radova i naknada {tete zbog
toga, kao i prekora~enja izvr{enja
radova u ugo vorenim rokovima, odno -
sno neopra vdanim ka{njenjima
izvo|a~a, stoji, izme|u ostalog u
odgovoru Lejle Abdura hmanovi} koja
navodi da mnoge gra |evinske firme
ugovore posao, a da pri tom nisu dorasle
njegovom izvr{enju. Rije~ je o tzv.
mobitel firmama koje upravo zbog
navedenih razloga svoj posao prepro -
daju i ustupaju drugima. One u svojim
zahtjevima gotovo redo vno traè da
naplate ono sto nisu ura dile i koriste
moderni reket obilaze}i raznorazne
medije kako bi plasirale neta~ne
informacije, a koje ùta {tampa,
naàlost, prihvata kao apriori,
odgovorila je Lejla Abdurahmanovi}
dodav{i da ve}ina izvo|a~a na na{em
trì{tu realno nije u stanju da ispo{tuje
ugovoreni i o~ekivani kvalitet, kao i rok
izvedenih radova. Stoga redovno
krivca traè u investitorima i poku -
{avaju da fakturi{u i neopravdano
pove}avaju koli~ine radova kako bi za
sebe priskrbili ono {to im ne pripada,
mi{ljenje je Lejle Abdurahmanovi}.
MOBITEL FIRME
Hoe da naplate ono to im
ne pripada
PROFESORE,
ÛJEMOL SE
Inìnjer, akademik,
politi~ar, Ejup Gani}
danas je vlasnik
Univerziteta Sarajevo
School of Science
and Tenhology
Lejla Abdurahmanovi}
kako bi mogao privesti radove kraju koji su
izvo|eni po nalogu Ejupa Gani}a i po
nalogu njegovih projektanata. Objekat nije
bio pokriven dokumentacijom koja nam je
bila potrebna za izvo|enje radova. Radilo
se u hodu, kako je {ta dolazilo na red, radilo
se sa projektantima. Objekat mi
zavr{avamo po~etkom augusta pro{le
godine i sve {to je traèno od nas zavr{eno
je, obja{njava Pavica navode}i da je sa
predstavnikom glavnog izvo|a~a radova,
firmom Falkense koja je prema navodima
Pavice, u vlasni{tvu sestre Ejupa Gani}a
[efike Ljaji}, usaglasila koli~ine i
potpisane su knjige radova i iz glavnog i iz
aneksa ugovora. Me|utim, kada je na red
do{la naplata, stvari su se, blago re~eno,
zakomplikovale.
Kada je Esma Pavica pitala
predsjednika i rektora SSST-a Ejupa Gani}a
kada bi se moglo o~ekivati napla}ivanje
ura|enog posla, akademik joj je kazao:
Ako o~ekuje{ od nas neke pare, mi ti ne
moèmo dati nikakve pare brzo. Sada
idemo na novi kredit, a mnogi na{i ugovori
su pola odmah, a pola nakon 12 mjeseci, u
EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS
Pored SSST-a i
predsjednika Ejupa Gani}a,
sli~an problem direktorica firme
Gipsal imala je i sa medijskim
tajkunom, ina~e visoko
moralnim biznismenom, a
danas predsjednikom Saveza
za bolju budu}nost BiH i
ministrom sigurnosti
Fahrudinom Radon~i}em.
Zbog lo{e ura|enih
betonskih radova, neke
zidove je trebalo obloìti
rigipsom. Mi smo to uradili od
36 sprata do prizemlja, a
ispostavili smo ra~un od
10.500 KM, kaè Esma Pavica
koja je kasnije ~ula da je
Radon~i} traìo da se skine
ugra|eni regips.
Njegov gra|evinski
operativac general Vahid
Karaveli} mi je rekao da
skinem rigips i da sve
zaboravim, na {ta sam mu
odgovorila da to ne dolazi u
obzir jer taj rigips firma
Gipsal nije postavila na svoju
ruku. Otjerat }e te, rekao mi je
Karaveli}, na {to sam mu ja
odgovorila da }u ga tuìti,
kaè Esma Pavica koja je
napravila situaciju i predra~un, a
koje je Radon~i} kasnije
iskriào. Vra}ena mi je
i{arana dokumentacija i ja
sam odgovorila pismeno,
gdje sam navela da }e
izvedeni radovi biti pla}eni, a
ko }e ih platiti, Radon~i},
Avaz ili Zijad Imamovi} ~ija je
firma za potrebe investitora
nadzirala radove, nije me
briga. Uslijedio je telefonski
poziv Radon~i}a koji mi je
rekao kako bi volio da sam
mu{ko pa da se sa mnom
fizi~ki obra~una, dodav{i da
mi nikada ne}e platiti, kaè
Esma Pavica. Ona se za pomo}
obratila LRC Kreditnom birou.
Radon~i} je napao i njih
optuùju}i ih za zelena{tvo,
utjerivanje dugova itd. pa su
ljudi iz sudskog registra
morali vaditi dokumentaciju
da su registrovani i za
naplatu potraìvanja. Kako
nije bilo tre}eg rje{enja,
preko advokata podigli smo
tu`bu i tek kada smo to
napravili, dobili smo faks
poruku da }e nam sve biti
pla}eno pod uslovom da
povu~emo tu`bu, {to smo i
uradili, kaè Esma Pavica.
DA SI MU[KO...
Ministar sigurnosti Fahrudin Radoni fiziki se (ne)
obraunava sa enama
SUDSKA NAPLATA
DUGA: Najmanje dvije,
od ukupno dvanaest firmi
koliko ih je bilo
angaovano na izgradnji
objekta SSST-a, podnijele
su tubu protiv SSST-a i
predsjednika Gania radi
naplate svojih potraivanja
SPU[TENI PLAFON
Gani} je bio veoma zahtjevna
mu{terija kad je rije~ o unutra{njem
enterijeru njegovog kampusa
SPU[TENI PLAFON
Gani} je bio veoma zahtjevna
mu{terija kad je rije~ o unutra{njem
enterijeru njegovog kampusa
UDRI MU[KI
Fahrudin Radon~i} verbalno
prijetio direktorici Gipsala
Esmi Pavici
tu kategoriju spada{ i ti. Ganjamo i kredit i
paralelno radimo da se izvu~emo iz ove
situacije. Tek kad mi legne kredit, onda
moète o~ekivati da vam platimo, a ja ne
mogu za milion KM kredita dati ~itavu
zgradu pod hipoteku. Gospo|i Esmi
Pavici Gani} je kazao: Planiraj poslove
kao da }e{ pare dobiti tek od 1. oktobra
(pro{le godine, op.a.) pa za 12 mjeseci. I ne
samo ti, nego i svi ostali izvo|a~i. Ja
dugujem i drugim ljudima mnogo vi{e para.
Nemoj da me priti{}e{, ganjaj ti druge
poslove.
Od naplate poraìvanje nije bilo ni{ta,
a u me|uvremenu u Gipsal je u{la poreska
inspekcija. Prema navodima Esme Pavice,
obzirom da joj je inspektorica rekla kako
Univerzitet Ejupa Gani}a nije u sistemu
PDV-a, bar nije bio u martu 2013. godine,
ona je morala obra~unati i platiti PDV.
Prema njenim navodima, ni{ta bolje nije
pro{la ni firma SM-EKOBAU koja je bila
angaòvana na postavljaju fasade, a kojoj
je navodno SSST ostao duàn preko 100
hiljada KM. Dakle, od naplate
potraìvanja nije bilo ni{ta sve dok SSST
nije dobio kredit od Razvojne banke
Federacije BiH. Kako nezvani~no
saznajemo, Univerzitet Ejupa Gani}a
traìo je kredit u iznosu od 1,2 miliona
KM, a odobreno mu je 750 hiljada KM i
taj kredit se uredno servisira. Obzirom da
odobrenim kreditom SSST nije mogao
finansijski zadovoljiti potra` ivanja
izvo|a~a radova na objektu, Gani} je
aplicirao akademski na~in pla}anja po
principu uzmi ili ostavi. Kad mu je
odobren kredit, profesor Gani} po~eo je da
proziva jednog po jednog izvo|a~a radova
i da nudi 25 do 30 posto od kona~ne
situacije, odnosno od potraìvanja. Meni
je posljednji put rekao da niko nije dobio
vi{e od 30 posto. Gipsalu je duàn preko
80 hiljada KM. Prvo je ponudio 19.500
KM, ne znam odakle mu ta cifra, a u
augustu ove godine ponudio 30 hiljada
KM, na {to sam mu ja odgovorila da se
pona{a kao notorni kriminalac, kaè Esma
Pavica koja }e, po svemu sude}i, naplatu
potraìvanja Gipsala od Gani}evog
Univerziteta zatraìti sudskim putem!
N
eofa{izam u etno-fraku autora
prof. dr. Esada Bajtala njegova je
tre}a knjiga objavljena u Sme|oj
biblioteci Izdava~ke ku}e Rabic
iz Sarajeva. Promovisana je 30.
septembra u Velikoj sali Op}ine Stari Grad,
a me|u brojnim prisutnim te ve~eri izdv oji -
}emo visokog predstavnika za Bosnu i
Hercegovinu Valentina Inzka i osniva~a
Stranke za BiH Harisa Silajdì}a.
U svojoj novoj knjizi Bajtal je
kritikovao mnoge, od Milorada Dodika,
koji je u sebi sabrao gotovo sve nus-
produkte ovog dru{tva od 1990. naovamo,
pa do Tetke Zilhe iz Narodne kuhinje Stari
Grad u Sarajevu, Majke Tereze za gladne
glavnog grada na{e dràve, koja
siroma{nima pomaè iz budèta koji su
napunili oni koji su najvi{e pokrali. Ako je
Dodik lijevi a Tetka Zilha desna, {ta je
izme|u? U zemlji isklju~ivosti i crno-
bijele, ili-ili, logike bivanja, sredina
zapravo i ne postoji. Isklju~ivosti se
uzajamno prizivaju i dodiruju. Zatvaraju
krug nemoralnog licemjerja {to se uredno
klati na retori~ko-politikantskoj ljulja{ci
raspetoj izme|u politi~kih i narodnih
kuhinja. Korov etno-ubleha{tva prekrio je
javni bh. prostor. Tetka Zilha nije ni
najmanje kriva za to. [tavi{e. Ona se, u
svojoj nedu`nosti, obrela na tu`nom mjestu
narodne kuhinje koja projektovano
okajava lo{e savjesti neodgovornih koji su
svojim neradom i plja~kom gra|ane Ove
Zemlje doveli do prosja~kog {tapa. [to se
knjige ti~e, ona je nijemi dijalog pobunjene
svijesti sa {arlatansko-politikantskim
vremenom u kome su Istina i La` zamijenili
svoja mjesta. Naravno, la` je - religija
robova i gospodara, a istina Bog slobodna
~ovjeka, kojeg ovdje skoro da i nema,
odgovara Esad Bajtal na na{e pitanje.
GLADNI, GOLI I BOSI
Je li Milorad Dodik najve}a opasnost
po opstojnost na{e dràve?
Nije on nikakva i ni~ija opasnost. On je
bezna~ajni, neinteligentni nezasitno-
vlastoljubivi blefer kome i{~a{eni dejtonski
kontekst ide na ruku, stvaraju}i tako privid
nekakve njegove va`nosti. Kako ga
sprije~iti? Nikako! On ve} poodavno pada.
Verbalni prostakluk, neobrazovanost, slije -
pa narcisoidnost, autisti~na samodovoljnost
i materijalna nezasitnost je ono {to }e ga
neodlo`no skloniti sa politi~ke i prebaciti
na sanaderski adekvatnu scenu. Nije moje
da prog no zi ram. Ali, logi~ki govore}i,
gladni, nezaposleni, oplja~kani i izvarani,
gra|ani manjeg entiteta mora}e na izborima
birati ime|u njegove vlastodrà~ke oholosti
i bu du }nosti sopstvene djece. Bi}e zani -
mlji va borba izme|u njegove spremnosti na
izbornu prevaru u svrhu odrànja status
quoa, i ìvotne potrebe poniènih gra|ana
da se odnosi politi~kih snaga kona~no
promijene u njihovu korist.
Sude}i po imenu i prezimenu, mada
tko sam ja da sudim, Vi i ja pripadamo
istom nacionalnom korpusu - bo{nja~kom.
Ko nas to, takve kakvi smo, i gdje vodi?
Mene ne vodi niko, a nadam se ni Vas,
niti ja, s druge strane, imam bilo kakve
potrebe i ambicije da vodim bilo koga. I
nemam korpusa. Ni nacionalnog ni
vjerskog. Kao gnostik izabrao sam da ìvim
po uzusima vlastite savjesti. I pla}am punu
egzistencijalnu cijenu tom izboru. Biti
individua nije plodno, ali je ~asno. [to se
imena ti~e, nisam ga birao. Dali su mi ga
roditelji, a prezime preci. I jedni i drugi,
ako idemo dovoljno daleko u povijest
~ovje~anstva, i ako je vjerovati svetim
knjigama, Adam i Eva - Adem i Hawa - su
zajedni~ki biolo{ki korijen svih nas, i svi
ljudi su bra}a i sestre.
ISTINE I LA@I
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio svoju devetu knjigu NEOFAIZAM U
ETNO-FRAKU; u otvorenom i poleminom razgovoru za na magazin ovaj
pedagog, psiholog, filozof i sociolog govori, izmeu ostalog, o 85 multimilionera
ove gladne zemlje koji u svojim etno-patriotskim depovima dre devet
milijaradi dolara koje su zaradili zduno radei na riskantnom poslu
zatite vitalnog nacionalnog interesa
INTERVIEW
Dr. Esad Bajtal
profesor bez stalnog zaposlenja
Biti ostali, zna~i - ne
postojati, biti nula, i ja to jesam!
VIE OD NACIONALIZMA:
Poricanje logora i sudski
ovjerenog
genocida, slavljenje i
doekivanje zloinaca iz
Haaga, postali su stvar
stranakog i linog
prestia. Parola No, ica,
Srebrenica je ustaljeni
navijako-stadionski
inventar, ak kultni i
kulturni slogan

INTERVJU-bajtal:INTERVJU - osnova.qxd 2.10.2013 21:42 Page 34
IZME\U POLITI^KIH I NARODNIH KUHINJA
ISTINE NA[EG VREMENA
Esad Bajtal, pisac i intelektualac,
nema stalno zaposlenje, a poku{ava
ìvjeti od pisanja
Ne}emo o Sejdi}u i o Finciju, o njima
su Oni ju~e razgovarali u Bruxellesu, ali
ho}emo i o Hrvatima u BiH, pa da u ovom
intervjuu jo{ na po~etku zadovoljimo sve
konstitutivne. Kako se postaviti prema
problemima Hrvata u BiH, tipa tre}i entitet,
kanal na hrvatskom jeziku, Mostar kao
stolni grad...?
Budimo racionalni i ljudski trezveni.
Bez navija~ke ostra{}enosti za i protiv.
Govo rimo jezikom ìvotnih ~injenica.
Imamo li ve} jedan unitarni etno-entitet, sa
~istokrvnom etno-vla{}u na ~elu? Imamo.
Te~e li tamo med i mlijeko? S druge strane,
imamo hrvatske i bo{nja~ke etno-kantone i
etno-vlasti. Kako u njima ljudi ìve?
Nikako! Jad, i bijeda, {trajkovi... O~ito,
predizborne bajke tipa u svojoj vjeri, na
svojoj zemlji, i kad postanu stvarnost, ne
rje{avaju egzistencijalne probleme ljudi. Ni
jezik nije ono od ~ega se ìvi. Rje{enje je u
dobro i po{teno ure|enom dru{tvenom
sistemu u kome }e svi biti ravnopravni i
imati {ansu da ìve od svog rada i svojih
sposobnosti.
VI[E OD FA[IZMA
U knjizi Neofa{izam u etno-fraku
bavite se etno-nacionalizmom, klero-
nacionalizmom flambiranim etno-primje -
sama, neofa{izmom ~ija je svrha razvijanje
i nadopuna nacionalizma, verbalnim i
fizi~kim {ovinizmom, bri`ljivo pripre -
manim paklom, etni~kim ~i{}enjem,
logorima, genocidom. Motiva, povoda i
ciljeva imali ste i previ{e, no {ta je cilj ove
knjige, kome je ona prvenstveno
namijenjena?
Namijenjena je demokratskoj javnosti i
svima onima koji tragaju za ne~im boljim
od ovoga {to im sada visi o vratu. Uostalom,
kome namijeniti knjigu u zemlji u kojoj
700.000 ljudi ìvi ispod granice siroma{tva;
u zemlji u kojoj broj nepismenih rapidno
raste, i u kojoj je broj prva~i}a svake godine
sve manji, a nezaposlenost iznosi preko
45% radno aktivnih gra|ana. Kome je tu do
knjige? Jo{ preciznije i direktnije - kome Vi
pi{ete svoje tekstove? Odnosno, za koga
izlazi ova tvrda, socijalno kriti~ki intonirana
novina? I na kraju, kome je namijenjen ovaj
intervju?
Pi{em, izlazimo i namijenjen je
demokratskoj javnosti! Dobro... Puno toga
vezano za teme koje tretirate u Va{oj novoj
knjizi ve} je i napisano, izgovoreno,
snimljeno... Koje su to nepopunjene rupe
bile do sada, a koje ste Vi nastojali
popuniti Va{im promi{ljanjima, istra` iva -
nji ma, opservacijama?
Knjiga poku{ava da premosti jezi~ki jaz
eufemizma po kome su aktualni etno-
nacionalizmi slatkasto benigna stvar. A radi
se o tome da ìvimo u sofisticirano
fa{iziranoj stvarnosti na koju smo se navikli
u tolikoj mjeri da nam sve to izgleda sasvim
normalno. Naravno, niko danas nije
spreman da se deklari{e kao fa{ista, niti da
sam sebe vidi tako. Jo{ manje da nosi crnu
uniformu sa kukastim krstom na nadlaktici.
Na sceni je novi fa{izam, fa{izam u etno-
fraku. Izraz nacionalizam je ruì~asti
eufemizam za najcrnji fa{izam u kome su
samoubistva gladnih postala dio na{e
svakodnevnice. Uzmite tekst Umberta Eca
Fa{izam - zlo u deset ta~aka. Primijenite ga
na na{u zbilju. Nema nijedne ta~ke za koju
ne}ete na}i primjer u otu`noj bh. stvarnosti
i najblièm okruènju. Kona~no, jedna
manjeentitetska, toboè socijal-demo krat -
ska stranka, zbog svog ekstremizma,
isklju~ena je jula 2011. iz socijalisti~ke
internacionale, zbog njenog odustajanja od
socijaldemokratskih vrijed no sti, i prak ti -
~nog pribliàvanja nacional-socija li zmu. To
su istine na{eg vremena o kojim valja
govoriti iz dana u dan.
U kakvom je stanju, generalno,
ovda{nje dru{tvo, odnosno, u kakvoj mi to,
zapravo, dràvi ìvimo?
Poricanje logora i sudski ovjerenog
genocida, slavljenje i do~ekivanje zlo~inaca
iz Haaga, postali su stvar strana~kog i
li~nog prestià. Parola No`, ìca, Srebrenica
je ustaljeni navija~ko-stadionski inventar,
~ak kultni i kulturni slogan. Ono {to
Nijemci sude i {ezdeset godina nakon rata,
ovdje se, sa jo{ uzavrelo krvavog tla, uzdiè
na pijedestal slave i ponosa. Najnoviji
primjer toga dolazi nam iz Bratunca. Pred
zgradom Op{tine kolektivno se pjevalo i
pjeva u slavu po~injenih zlo~ina i genocida,
najavljuju}i tako nova krvoproli}a: Oj
Pazaru, novi Vukovaru, a Sjenice, nova
Srebrenice. Isto se doga|a na svadbama
{irom Srbije. To nema nigdje. Pa to je vi{e
od fa{izma! âk ni okorjelim neonacistima
iz Njema~ke ne pada napamet da pjevaju u
slavu Auschwitza i holokausta. Da li je
entitetska vlast reagovala na sve to?
Nisam primijetio. A koja je uloga
poricateljskog koda na ovim prostorima?
Primarna uloga poricateljskog koda je
izvrtanje slike jedne zlo~ina~ke stvarnosti.
Tri su koraka poricateljskog koda: a) ni{ta
nije bilo; b) ako je i bilo, bila je to samo
nu`na samoodbrana; i c) a ukoliko je bilo i
ne{to vi{e od samoodbrane, to je djelo
nekontrolisanih grupica i pijanih
ekstremista. Poricateljski kod, uvezen iz
nacisti~ke propagandne kuhinje, `rtvu
prikazuje zlo~incem, a njenog egzekutora
`rtvom. Tako, logikom tog poricateljskog
koda nije bilo genocida; Sarajevo nije bilo u
okruènju, nego su muslimani granatirali i
ubijali sami sebe, kako bi izazavali NATO
intervenciju protiv vojske koja nije pucala
ni na koga. Ko puca po Sarajevu, ~uveno
je beogradsko pitanje s po~etka rata. Taj
bljutavi cinizam nadma{uje i Goebbelsovu
metodologiju permanentno ponavljane laì,
koja na kraju postaje istina.
U posljednjem poglavlju citirali ste i
ISTINE I LA@I
BIRALI STE, PA OPET BIRAJTE: Logiki govorei, glad-

ni, nezaposleni, opljakani i izvarani, graani manjeg
entiteta morae na izborima birati imeu Dodikove
vlastodrake oholosti i budunosti sopstvene djece
IZ VELIKE SALE
Promotor nove knjige Esada Bajtala prof. dr.
Besim Spahi} (lijevo) i moderator @eljko
Ivankovi} (u sredini) u dru{tvu autora
Kemala-pa{u Ataturka: Svaki vladar koji u
svom radu traì pomo} vjere, obi~an je
slabi}. A slabi} nije dostojan da bude na
~elu dràve. Koji su Vam to likovi sa ovih
prostora bili ispred o~iju kada ste odlu~ili da
citirate osniva~a moderne Turske?
Imao sam na umu sve one politi~ki
anemi~ne likove koji svoju populisti~ku
vladavinu grade na otvorenoj ili skrivenoj
podr{ci sluganski ispolitiziranih vjerskih
zajednica, koje se umjesto Bogu bestidnom
pokorno{}u klanjaju strana~kim prvacima, a
ovi njima. U tom teokratsko-politikantskom
krugu uzajamne pse}e poniznosti leì
najve}i dio ratne i poratne nesre}e gra|ana
Bosne i ex-YU regiona.
RENT A CAR INTELEKTUALCI
U posljednjih sedam godina objavili
ste osam knjiga. Imate previ{e vremena ili
previ{e ideja?
Te knjige su samo izvla~ene iz ra~unara
tih sedam godina, a nastajale su posljednjih
petnaestak godina mu~anja, mu~enja i
razmi{ljanja nad onim {to nam se doga|a.
Kaèm doga|a, a sve je, zapravo, bilo
planirano i dogovarano i crtano na
geografskim kartama ili obi~nim salvetama.
êkao sam trenutak kad }e napisano mo}i
da se autorski naplati kao i bilo gdje u
svijetu. I nisam do~ekao. Od desetak
objavljenih knjiga, dobio sam samo jedan
mr{avi honorar (1.500 KM). U isto vrijeme
svoje dèpove su izvrhom punili
polupismeni parlamentarci (~ast i
po{tovanje izuzecima), strana~ke gazde i
njihovi idejni poslu{nici - rent a car
intelektualci. Prema izvje{taju WELT-X, 85
multimilionera ove gladne zemlje drì u
svojim etno-patriotskim dèpovima devet
milijardi dolara, koje su zaradili zdu{no
rade}i na riskantnom poslu za{tite vitalnog
nacionalnog interesa.
Me|u tim knjigama je i Sevdalinka,
alhemija du{e. Kako pisati o besmrtnosti
u ova, gotovo suicidalna vremena?
Ne znam kako, ali eto, pi{em. Tom
knjigom poku{ao sam bar na trenutak
okrenuti le|a sumornoj suicidalnoj
stvarnosti, kako je Vi lakonski odre{ito i
dijagnosti~ki precizno definirate. A danas
sam, evo, ponovo sred nje.
Predizborna utrka ve} je po~ela.
Znamo da }e biti prljava, degutantna i bez
ikakvih skrupula. A ko }e pobijediti?
To ne znam. Ali znam ne{to drugo.
Znam da sa onih devet oplja~kanih milijardi
svaki izbori mogu biti dobijeni!
Jesu li ~vrste bile Va{e veze sa
Liberalno demokratskom strankom BiH, u
vrijeme dok ju je vodio Rasim Kadi}?
Bio sam samo profesionalni urednik
njihovog glasila ~ijeg se ~ak ni imena vi{e
ne sje}am. Svoj dolazak na ~elo redakcije
uslovio sam svojim ne~lanstvom u stranci,
{to je Rasim Kadi} odmah prihvatio. Izdao
sam tada, 1997., knjigu - zbornik Za (i)
protiv tolerancije, koja je za 28 dana
doìvjela dva izdanja. Bilo je jo{ planova te
vrste, ali sve je brzo propalo i ugasilo se
zahvaljuju}i nekom Halki}u ili Sralki}u,
kako se ve} zvao, njihov visoki funkcioner
tih godina, koji je sve podredio svom
nevjerovatnom egoizmu i pragmatski
istan~anom srebroljublju. Tako se, zahva lju -
ju }i njemu, pored redakcije, ~ini mi se,
ugasila i - sama stranka.
Ako nije indiskretno, kontra granice
pristojnosti, kako }ete se izjasniti tokom
popisa stanovni{tva u Bosni i Hercegovini?
Ne bi trebalo ni postavljati ni odgovarati
na takva pitanja. Ali, evo, bi}u sasvim jasan:
ja sam Bosanac! I tako }u se pisati. Znam
dobro ko sam i {ta sam. Ne traìm da me bilo
ko slijedi. Svako ima neporecivo ljudsko
pravo na samoodre|enje te vrste. Dakle,
gluh sam i ne odazivam se samozvanim
etno-agitatorima, kockarima i propalim
politi~arima, koji su u pred-popisnom
agitiranju na{li novi na~in boga}enja. Ne
stidim se ni Bosne ni njenog imena.
Bili Bo{njak ili Eskim, Bosanac ili
astronaut, do posla }ete te{ko. Pa, kako? I
diplomirali ste, i magistrirali, i doktorirali, i
radili kao univerzitetski profesor, i napisali
i objavili hiljade stranica, i imate i ìvotno i
profesionalno iskustvo... Ustvari, postojite
li Vi, uop{te?
Tako je to s ostalima u ovoj zemlji u
kojoj obi~ni popis voljom etno-agitatora
postaje Propis. Biti ostali, zna~i - ne
postojati. Biti nula. I ja to jesam.
Uostalom, i nepostojanje je demokratsko
pravo koje mi je, u smi{ljenom neredu
sveop{teg konformizma i sluganstva na{eg
vremena, preostalo kao jedini na~in
o~uvanja vlastitog ljudskog i gra|anskog
digniteta.
IZME\U POLITI^KIH I NARODNIH KUHINJA
Kada smo Esada Bajtala u pripremi
ovog razgovora zamolili da nam po{alje
vlastitu biografiju rekao je: Nemam
biografije. Ja ne postojim? Za one za
koje, ipak, postoji evo kratkog CV-a: Esad
Bajtal. Gra|anin Bosne i Hercegovine.
Bosanac. Ro|en u Sutje{}ici, selu izme|u
Visokog i Vare{a. Diplomirao, magistrirao i
doktorirao na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu. Bavim se predava~kim,
spisateljskim i ure|iva~kim poslovima.
Autor sam desetak knjiga: Za (i) protiv
tolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski
temelji psihologije (2006); Manje od ni{ta
(2007); Al Tempo (2007); Duplo golo
(2007); Dràva na ~ekanju (dva izdanja
2008 i 2009); Govor tame (2008);
Sevdalinka, alhemija du{e (2012);
Neofa{izam u etno-fraku (2013), te dva
posebna, mini book izdanja:Metanaracija,
poetizacija i psihija trizacija Daytona (Ulcinj,
CG, 2006) i Strah od kopanja (Sarajevo,
2007). U {tampi je moja obimna studija
Psihologija buddhi sti~ke filozofije, etike i
religije. Nesposoban sam da budem
podoban i ìvim od pisanja.
BAJTAL BOSANAC
Nesposoban da bude podoban
SKORO SAM PROTIV SVIH
Profesor Bajtal, predstavnik ostalih u smi{ljenom neredu sveop{teg konformizma
CIA, SNAJKA
SB je prelistala (skoro) sve i donosimo najvanije dijelove tajnih izvjetaja
CIA-e o kljunim dogaajima i linostima iz rata u Bosni i Hercegovini.
U drugom nastavku: izvjetaj o obaranju amerikog pilota aviona F-16
u okolini Banje Luke, uloga JOVICE STANIIA u oslobaanju zatoenih
pripadnika UN-a, izvjetaje o padu Srebrenice i uzrocima koji su prethodili
tom zloinu, izvjetaje Holanana o padu Srebrenice
panjeta:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:55 Page 38
G
ovore}i o mogu}em priznanju
BiH kao zajednice, Milo{evi} je
kazao da ne moè priznati trenut-
no stanje, ve} samo budu}u zajed-
nicu koja bi se dodatno definirala.
Kazao je da je njegova volja da prizna
budu}u zajednicu BiH jaka, ali je kazao da
to {to je trenutno na terenu nije dràva.
To je bojno polje!, kazao je. Insistirao
je i da bi priznanje zajednice zaobi{lo
Karadì}a i sav teret prebacilo na njega. U
daljem razgovoru koji je poprimao i ele-
mente sva|e, Milo{evi} je kazao pred-
stavnicima Kontakt grupe kako sankcije ne
mogu trajati vje~no:
Ne moète odràvati ne{to {to
ugroàva 150 miliona ljudi.
Posebno je zanimljivo Milo{evi}evo
vi|enje Karadì}a i ~lanova njegove vlade
na Palama u svjetlu najavljenog dolaska
biv{eg ameri~kog predsjednika Jima
Cartera:
RE]I ]E, A LAGAT ]E
Karadì} }e ga primiti uz dobrodo{licu
i laga}e mu. Ne}e odràti ni jedno
obe}anje. Sve su to la`ljivci. Koljevi} je
pijan svaki dan ve} u 10 ujutro, Karadì},
on vi{e nije psihijatar, on je pacijent!,
kazao im je Milo{evi}. Dodao je kako sma-
tra da bi Mladi} mogao raskinuti veze sa
civilnom vla{}u, te je ~lanovima Kontakt
grupe savjetovao da se po~inju oslanjati na
srpske lidere iz Banje Luke, ali da prvo
mora provjeriti neke stvari.
U izvje{taju nekoliko dana nakon sas-
tanka u Beogradu, 14. aprila, konstatuje se
da Carter nije uspio ni{ta, te se predlaù
daljnji koraci. Kaè se kako Izetbegovi}eva
vlada osje}a najve}i pritisak te kako im naj-
manje odgovara status quo. Kaù kako pos-
toji mogu}nost da Izetbegovi} krene u
o~ajni~ki poku{aj deblokade Sarajeva, ili
da zahtijeva potpuno povla~enje UNPRO-
FOR-a. Kako bi se smirili pritisci za
podizanje embarga na oru`je, spominje se
ohrabrenje tada{njeg generala Ruperta
Smitha da pokaè zube i tako UNPRO-
FOR predstavi kao snagu spremnu da
za{titi zone isklju~enja.
Nakon njihovog uspje{nog izazova
Francuzima na ilegalnoj kontrolnoj ta~ki
Sierra-4 i jo{ vi{e poniàvaju}eg tretmana
Kontakt grupe na aerodromu, bosanski Srbi
znaju da mogu nastaviti da vuku za nos UN
i dobiju {ta èle, stoji u izvje{taju naslovlj -
e nom Diplomatska strategija za BiH.
Sarajevski aerodrom. U izvje{taju se
spominje i situacija kada je srpska vojska,
uz Karadì}eve tvrdnje da je aerodrom srp-
ska teritorija pod privremenom upravom
UN-a, vratila jedan od UN aviona s
vojskom i vojnom opremom UNPROFOR-a
tvrde}i da u njemu ima civila i pod prijet-
njom da }e ga oboriti.
Karadì} je nakon toga kazao kako
nikada ne}e dozvoliti stranim diplomatima
da slete u Sarajevo, posebno ne onima iz
neprijateljskih nacija kao {to su Iran i
SAD, stoji u izvje{taju uz upozorenje da bi
u slu~aju prekida aviotransporta Srbi
mogli i}i i dalje.
Posljednjih sedmica vidljivo je da Srbi
pripremaju èstok napad na Sarajevo, kopa-
ju tenkovske rovove a drvene zaklone i
vre}e s pijeskom mijenjaju betonskim zak-
lonima. General Smith smatra kako Srbi
planiraju zauzimati jednu po jednu enklavu,
i na kraju do}i po glavnu nagradu-
Sarajevo.
U izvje{taju se tvrdi da u me|uvremenu
i Armija BiH priprema akciju izbijanja
~epa iz Sarajeva kroz nekoliko mogu}ih
koridora. Kao mogu}i daljnji koraci
ozbiljno se spominju zra~ni udari kao
podr{ka UN trupama na aerodromu a koje
su posljednjih dana Srbi granatirali, zra~ni
udari bazirani na ~injenici da se steè obru~
oko Sarajeva i zra~ni udari u slu~aju
ozbiljnog ugroàvanja zona sigurnosti. Na
sve to, trebalo je najprije ubijediti ostale
~lanice NATO-a.
POSLJEDNJI LET ZA BANJU LUKU
U Lakeovom izvje{taju od 29. maja
1995. godine tako|er se govori o potrebi
zra~nih udara i mogu}nosti povla~enja
snaga UN-a s obzirom da se o~ekuje
pogor{anje situacije. Kaè kako se jo{ ne
o~ekuje povla~enje Francuza iz isto~nih
enklava, ali da ih ne bi iznenadilo
povla~enje nekih drugih jedinica. Ponovo
se isti~e spremnost SAD-a da po{alje trupe
koje bi pomogle ne povla~enju, ve} pre-
grupiranju snaga UNPROFOR-a. A Clinton
na ovakav zahtjev stavlja kva~icu u
rubriku aproved (odobreno).
U depe{i iz ambasade u Beogradu od 5.
maja 1995. godine govori se o UN taocima
koje su uzeli Srbi, priznanju BiH i
oborenom pilotu ameri~kog aviona F-16.
Interesantno je da su detalji ovog izvje{taja
SB OPET IMA SVE (2)
Pi{e: ALMIR PANJETA
--------------------------------------------------------
Milo{evi}: Nikola Koljevi} se nije
otrijeznio godinama, Karadì} je pacijent,
a ne psihijatar!
LUD I LU\I
Milo{evi} je Karadì}a smatrao lu|akom i Kontakt grupu upozoravao da }e biti prevareni
kori{teni i u akcijskom filmu Behind
Enemy Lines snimljenom nakon rata.
Nadle`ni komandant srpske vojske u
Banjoj Luci potvrdio nam je kako bosanski
Srbi vjeruju da je pilot ìv i da se skriva
negdje unutar srpske teritorije. Srpski gen e -
r al kaè kako je prona|en upotrijebljeni
padobran skupa s nekom li~nom opremom
u blizini. Snage bosanskih Srba tragaju za
pilotom i kaù da }e s njim pravilno postu-
pati ukoliko ga na|u. General izraàva
zabrinutost da bi srpski civili s njim mogli
grubo postupiti ukoliko ga prvi na|u, kaè
se u depe{i.
Izvje{tavaju i o sastanku s Davidom
Owenom koji je upravo do{ao s ve~ere s
Milo{evi}em na kojem je bilo govora o pre-
govorima o osloba|anju zarobljenih pripad-
nika UN-a.
Owen kaè kako je obavje{tajni {ef
Stani{i} na Palama gdje poku{ava isposlo-
vati osloba|anje druge grupe UN taoca.
Milo{evi} je kazao da bi paljanski Srbi
mogli odustati od 80 ili 90 talaca, a da on
o~ekuje bar 100. Owen, vjerovatno pod uti-
cajem Milo{evi}evih stavova, kaè kako }e
stvari postati teè kad broj talaca spadne na
oko 50, te da }e Karadì} dio njih poku{ati
zadràti kao za{titu od zra~nih udara, stoji
u depe{i uz dodatak kako Milo{evi} nije
nimalo sretan zbog prisustva gr~kog minist -
ra vanjskih poslova na Palama koji bi
mogao pokupiti slavu zbog osloba|anja
taoca. U depe{i stoji i kako je Owen kazao
da je Milo{evi} doista zainteresiran za prih-
vatanje paketa priznanja, ali da }e to ura-
diti samo uz potpuno ukidanje sankcija.
Li~no, Owen misli da je to jedini izlaz
iz bosanske gu`ve.
U dopisu {efa Operativne grupe za
Balkan direktoru CIA-e iz 13. jula 1995.
godine u pripremi za sastanak direktora 14.
jula, spominje se situacija u Srebrenici.
Stanje na terenu je promjenjivo. Prema
posljednjim informacijama, Srbi su
pokrenuli veliku evakuaciju muslimanskih
izbjeglica iz Srebrenice. Vode se borbe oko
@epe, ali nema jasnog dokaza namjere za
preuzimanje enklave. O svemu detaljnije u
prilogu o srpskim namjerama. Upozoravam
vas da ne zaboravite na Hrvatsku. Zagreb bi
mogao poku{ati iskoristiti situaciju kada je
me|unarodna pa`nja usmjerena na Bosnu
da pokrenu napad na Srbe iz Krajine.
Obavje{tajni podaci govore da se Hrvati
grupi{u oko Ju`nog sektora.
Govori se i o telefonskom razgovoru
francuskog predsjednika Chiraca i Clin to -
na:
Chirac je dao sljede}i prijedlog: ili da
po{aljemo na{e trupe da se pridruè
Britancima i Francuzima u ponovnom
uspostavljanju srebreni~ke enklave i
provo|enje robusnije odbrane misije UN-a,
ili }e se Francuzi povu}i.
Bord direktora }e vjerovatno raspraviti
i o mogu}nostima spasa Gora`da i Sarajeva
nakon pada Srebrenice i @epe. U dijelu o
Gora`du obja{njeno je kako je ta enklava
branjivija od Srebrenice i @epe, uklju~uju}i
detalje o balansu snaga. Neki od {efova,
poput Walta Slocombea, raspravljali su o
tome da bi gubitak enklava, poput Gora`da,
dozvolio UNPROFOR-u da uspostavi
branjiv ije i kredibilnije prisustvo u
sredi{njem dijelu Bosne i mo`da olak{a
pregovara~ku poziciju bez enklava kao
konstantne teme. State Department s druge
strane ne podràva odustajanje od enklava
jer bi to potkopalo Kontakt grupu i dovelo
do neizbje`nog pada Sarajeva. Na{e analize
~ak govore kako pad Gora`da ne bi zna~io
i pad Sarajeva jer je Sarajevo lak{e za
odbraniti nego Gora`de, stoji u izvje{taju
koji potpisuje Norman Schindler.
U pismu od 14. jula 1995. Lake pred-
laè Clintonu mogu}e poteze kao odgovor
na pad Srebrenice:
Ne moèmo re}i ne francuskim
napadima da UN snage u~ini robusnijim
posebno oko Gora`da, ali moramo na}i
izvodiv vojni na~in koji ne podrazumijeva
uklju~ivanje na{ih trupa kako ne bismo
upali u zamku da nas optuè za propast
UNPROFOR-a. Trebamo odmah poslati
generala Shalija (John Salikaswili) u
London na susret sa francuskim i britan-
skim kolegama kako bi razmotrili vojne
opcije nakon pada Srebrenice, pi{e Lake.
Govore}i o rje{enjima za odbranu Gora`da,
predlaè slanje helikoptera za podr{ku
snagama UNPROFOR-a, i poja~avanje
UNPROFOR-a za odbranu enklave uz
obaveznu podr{ku snaga bosanske vojske
koja bi preuzela primarnu odgovornost za
odbranu enklave.
Shali treba osigurati da, ukoliko se
ovakvo uklju~ivanje dogovori, bude jasno
da se radi o zasebnoj akciji i da to ne zna~i
automatsko u~e{}e na{ih snaga u budu}im
sli~nim akcijama. Treba osigurati i da ovo
bude podr{ka francuskom pregrupisavanju
a ne povla~enju. Saveznicima trebamo sig-
nalizirati da su za potpunu odbranu enklave
potrebni zra~ni udari i da smo mi spremni
u~estvovati, kaè Lake.
Sloìli smo se da je, na koncu, za us -
pje {nu strategiju UNPROFOR-a Sarajevo
bitnije od Gora`da.
Lake navodi da su obavije{teni o ulozi
novog medijatora Carla Bildta koji je blizu
dogovora s Milo{evi}em oko obostranog
priznavanja izme|u Bosne i Srbije.
KAKO JE PALA SREBRENICA
U analizi iz 18. jula govori se o ulozi
Armije BiH u padu Srebrenice. Naslovljena
s Bosanska armija u Srebrenici: [ta se
desilo? u analizi stoji da je odbrana
Srebrenice kolabirala zbog kombinacije
materijalnih nedostataka, slabog sastava
pje{adije, nedostatka efektne komande i
oslanjanja na UNPROFOR i NATO od
kojih su o~ekivali da sprije~e napade
bosanskih Srba na enklavu.
Snage bosanske vojske u enklavama
nisu dobile ni{ta od priliva oru`ja u central-
nu Bosnu nakon uspostave hrvatsko-musli-
manske federacije pro{le godine, niti su te
jedinice pobolj{ane u smislu organizacije,
treninga i discipline koju je armijski
komandant general Deli} u mogu}nosti
uspostaviti u ostatku bosanske vojske,
CIA, SNAJKA
AMERIKA I FRANCUSKA
Jedni zagovarali vojno rje{enje, drugi je spre~avali iako su im Mladi}evi vojnici vezali vojnike
stoji u analizi propasti odbrane Srebrenice
uz zaklju~ak da snage Armije BiH nisu
daleko odmakle od prvobitne organizacije
iz 1992. godine te nisu bile spremne za
organiziranu odbranu enklave, ve} su
zadràli gerilski na~in ratovanja uz
izvo|enje akcija prema obli`njim srpskim
gradovima.
Kada su se suo~ili sa snagama Vojske
bosanskih Srba koje su bile brojno i organi-
zacijski superiornije, mnogi bosanski
branite lji su se vjerovatno povukli u brda
poku{avaju}i se domo}i prijateljskih
poloàja u blizini. Snagama AR BiH oko
Srebrenice nedostajalo je utvr|enih rovova,
posebno ako ih poredimo sa drugim
odbrambenim linijama u BiH. To je oslabi-
lo mo} branitelja enklave da se suprotstave
te{koj artiljeriji bosanskih Srba, stoji u
analizi u kojoj se spominje i pad
helikoptera:
Bosanskoj vojsci je nedostajala i ~vrsta
komanda jer je ~itav komanduju}i kadar 28.
divizije poginuo u obaranju helikoptera u
maju, vjerovatno uklju~uju}i i Nasera
Ori}a, komandanta 28. divizije i vojnog lid-
era Srebrenice od 1992. Nedostatak Ori}e -
vih uputa o~ito se odrazio na vladine
poku{aje da uspostave koordiniranu
odbranu. Mo`da najbitnije u svemu jeste i
to {to su politi~ki lideri enklave ra~unali da
}e UN ili NATO u~initi ne{to da zaustave
Srbe u zauzimanju zone sigurnosti UN-a.
Kada je postalo o~ito da ne}e biti nikakve
intervencije izvana, nije bilo rezervnog
plana i za branitelje je bilo prekasno da
u~ine bilo {ta osim da poku{aju pobje}i,
stoji u analizi.
Na sastanku zamjenika direktora
odrànom 18. avgusta 1995. godine u
Bijeloj ku}i ve} se govori o razdvajanju
entiteta u skladu sa mirovnim sporazumom,
ja~anju odbrane FBiH od vojske RS i direk-
tnoj podr{ci SAD-a.
Na sastanku je govoreno o planiranim
naporima i raspravljalo se o naoruàvanju i
treningu federalnih snaga. Usvojena je
radna pretpostavka da bi snage trebalo ras-
porediti na teritorij Federacije, sloìli smo
se da bi mandat snaga za implementaciju
mira pod vodstvom NATO-a trebao
uklju~ivati nu`nu upotrebu sile za samood-
branu, kako kroz zra~nu podr{ku tako kroz
druge vidove, stoji u izvje{taju sa sastanka
na kojem se razgovaralo i u mogu}nostima
direktne odbrane FBiH od srpskih napada,
ali je zaklju~eno da }e se o tome jo{ razgo-
varati. Dogovoreno je da se snage za imple-
mentaciju mira (PIF) povuku ako FBiH
prekr{i dogovor zapo~injanjem ofanzive
protiv Srba. U slu~aju da Srbi prekr{e
dogovor i poku{aju ste}i strate{ku prednost,
PIF bi poduzele odre|ene akcije. Ove snage
bi bile zaduène za razdvajanje snaga tamo
gdje obje strane pristanu na to dobrovoljno,
ali bi imale mandat da djeluju tamo gdje bi
neka od strana odbijala povu}i se dobro-
voljno.
Me|u klju~nim pretpostavkama sa sas-
tanka istaknuto je kako bi se opremila vojska
FBiH i da bi jedan od ciljeva trebao biti
izgradnja odbrambene jezgre Bosanske
armije. Predvi|eno trajanje misije bilo je
devet mjeseci.
Na sastanku Nacionalnog vije}a sigur -
no sti tako|er se govori o mirovnom planu
koji su prihvatile zara}ene strane i
potvr|uje se provo|enje dva paralelna pro-
grama: Obezbje|ivanje opreme i treniranje
snaga FBiH i NATO snage za imple-
mentaciju mirovnog plana. Kao jedan od
SB OPET IMA SVE (2)
Radovan Karadì} 2. decembra 1995.
godine pi{e pismo Billu Clintonu u kojem
ga obavje{tava da Republika Srpska prih-
vata Dayton i da }e pruìti punu podr{ku u
njegovom provo|enju, ali traì da razmisli
o posebnom statusu za Sarajevo i pred-
laè dvije opcije.
Oko 150.000 Srba koji ìve u okoli-
ni Sarajeva suo~avaju se sa mogu -
}nosti da ìve pod muslimanskim
reìmom. Ne moram ni re}i da taj pro-
ces ne o~ekuju staloèni. Za vrijeme
rata preìvjeli su 34 muslimanske
ofanzive, i ako budu morali oti}i,
napusti}e grobove onih koji su poginuli
za Srpsko Sarajevo. [titi}e svoje ku}e,
Republika Srpska ne}e imati mog u} -
nost da ih zbrine ili zaposli. Strasti su
uzburkane i RS ne}e mo}i kontrolisati
pona{anje civila i vojnika, pa postoje
dvije mogu}nosti: ili }e se povu}i uz
ostavljanje potpunog haosa, ili }e osta-
ti i suprotstaviti se muslimanskom
reìmu, stoji u Karadì}evom pismu koji
Clintonu predlaè opcije prema kojima se,
tvrdi, sve to moè izbje}i:
Zato predlaèm da se usvoji pose-
ban dokument za Sarajevo s prelaznim
periodom od pet godina tokom kojeg bi
Srbi imali svoju policiju i lokalne vlasti
a sve pod kontrolom IFOR-a a bez pris-
ustva muslimanskih vlasti. Druga solu-
cija bila bi da se taj period skrati na tri
godine tokom kojih bi me|unarodna
zajednica pomogla izgradnju novog
grada za 150.000 sarajevskih Srba sa
45.000 do 50.000 stanova u koje bi se
oni preselili na civiliziran na~in ostavl-
jaju}i svoju imovinu Federaciji BiH,
kaè Karadì} i tvrdi kako RS èli da sara-
jevski Srbi ostanu tamo gdje jesu, ali da je
realnost druga~ija.
Ako odu, ostavi}e iza sebe veliki
haos, a ako ostanu od Sarajeva }e
napravi ti Bejrut uz dugotrajnu nestabil-
nost kao neizbje`nu posljedicu, upozora-
va Kara dì} Clintona sugeri{u}i mu da se to
pitanje rije{i prije sastanka u Parizu, na kojem
}e se kasnije potvrditi Dejtonski sporazum,
bez Karadì}evih prijedloga naravno.
DEAR MISTER PRESIDENT...
Karadi: Prihvatamo Dayton, ali
sarajevski Srbi e od Sarajeva
napraviti Bejrut!

specifi~nih zadataka za provedbu plana
spominje se uklju~ivanje NATO zra~nih
snaga u podr{ci operacijama provo|enja
mira.
U dokumentu od 28. avgusta govori se o
strategiji za ukidanje sankcija Srbiji uz
napomenu da }e proces po~eti potpisivan j em
mirovnog sporazuma. Govori se i o ukidan-
ju sankcija Palama koje }e, pi{e se, po~eti s
prvim koracima u implementaciji sporazu-
ma. Dokument predvi|a i koliko dugo }e se
Beograd smatrati odgovornim za akcije
Pala.
Lo{e pona{anje bosanskih Srba dovelo
bi do ponovnog vra}anja sankcija Beo -
gradu.
U me|uvremenu, do{lo je do masakra
na Markalama i vojnih udara na poloàje
bosanskih Srba. A u memorandumu za
pripremu sastanka borda direktora od 5.
sepembra 1995. godine spominju se zra~ni
udari koji }e se ponoviti na dan planiranog
sastanka ako Srbi ne pristanu na povla~enje
te{kog oru`ja oko Sarajeva, ali se spominje
i zanimljiv prijedlog administracije:
îni se da je Administracija odustala
od inicijalnog plana da Bosanskoj vladi
predloì odustajanje od Gora`da u zamjenu
za teritorije oko Sarajeva. Odràvanje
Gora`da i kopnenog koridora do enklave }e
zahtijevati dodatno uklju~ivanje snaga za
implementaciju mira.
Govori se i o problemima u koje je u
pregovorima upao Holbrooke.
Dok u javnosti stvaramo privid uspje-
ha, u osnovi nema nikakvog napretka u bit-
nim pitanjima koje dijele suparnike. Ni
jedna strana ne pokazuje volju za kompro-
mis oko klju~nih pitanja. Holbrooke pred-
laè da se nastavi sa zra~nim udarima pro-
tiv Srba dok u potpunosti ne pristanu na UN
ultimatum.
Obavje{tajno izvje{}e od 19. septembra
1995. govori o rezultatima NATO udara u
BiH za koje, uz osnovne podatke o
povla~enju srpskih snaga oko Sarajeva i
druge ustupke u pregovorima, tvrde da su
korisni i u smislu {to bi prijetnja novim
napadima Srbe natjerala da bar prividno
implementiraju mirovni plan.
Hrvatske snage uz potporu bosanske
vlade zauzele su vi{e od 3.000 kvadratnih
kilometara teritorije od Srba u Zapadnoj
Bosni i ozbiljno su ugrozile glavni srpski
grad Banju Luku, stoji u izvje{taju.
U analizi od 1. oktobra 1995. godine
predvi|aju se potencijalni izazovi za IFOR,
navodi se kako }e poseban problem imati sa
Srbima i Hrvatima ukoliko ovi pomisle da
je njihova uloga podr{ka osnaìvanju cen-
tralizirane bosanske vlade. Upozorava se da
}e bosanska vlada o~ekivati pomo} u
naoruàvanju i opremanju i treningu od
SAD-a, ali da ne}e odustati ni od podr{ke
Irana i drugih islamskih zemalja. Navodi se
da }e Milo{evi} nerado pristati da izru~i
Karadì}a i Mladi}a Tribunalu u Haagu.
Poloàj IFOR-a ocjenjuje se vrlo rizi~nim
jer je, prema procjenama, oko 300.000 ljudi
u BiH u tom momentu bilo naoruàno.
U jednoj od poslijeratnih analiza
mogu}eg scenarija za narednih 18 mjeseci
iz maja 1996. konstatuje se da je IFOR
uspje{no uspio obustaviti borbe u BiH i
predvi|a se nastavak vojnog prisustva uz
ve}u podr{ku Evrope. Navodi se da }e Iran
nastaviti s utjecajem na bosansku vladu
kojoj obezbje|uje finansijsku podr{ku.
Teheran poku{ava oja~ati veze sa
Sarajevom kako bi pro{irio me|unarodni
uticaj i promovirao militantni islam. Ne
o~ekujemo da Iran poduzme bitnije
teroristi ~ke napade na IFOR ali ne moèmo
isklju~iti izolirane napade, stoji u analizi.
Me|u mogu}im uzrocima novih sukoba
navodi se da je bosanska strana voljna da
povrati teritorije u Zapadnoj i Isto~noj
Bosni, dok smatraju kako Srbi imaju manje
razloga za iniciranje konflikta, ali da bi bili
spremni braniti kontrolu nad posavskim
koridorom i Br~ko. Prema analizi, Hrvati
imaju najmanje razloga za otpo~injanje
borbi, ali bi bili spremni na borbe ukoliko
bi osjetili da su im Bo{njaci ugrozili ciljeve.
Navodi se da }e nacionalisti jo{ dugo biti na
vlasti uz prognozu da }e politi~ari i
birokrati biti skloniji izgradnji lokalnih cen-
tara mo}i a fokusirati se na centar samo
ukoliko se radi o pitanjima koja se ti~u nji-
hovih lokalnih interesa. I tako do dana
dana{njeg...
(Kraj)
CIA, SNAJKA
Izvje{taj Holandskog bataljona UN-a o
padu Srebrenice analiziran je 13. oktobra
1995. godine.
Izvje{taj }e sadràvati i podatke o
nedoli~nom pona{anju dijela holandskih
trupa, uklju~uju}i prodaju nao ru` a nja,
simpatije prema desn i~arima i lo{ tret-
man èna {to sveukupno ne}e doprini-
jeti ionako lo{oj slici, stoji u analizi uz
napomenu da }e izvje{taj biti politi~ki
{tetan za ministra odbrane Voorhoevea.
Uz analizu doga|aja, navodi se kako }e
posebno lo{e za ministarstvo odbrane
Holandije biti kada se objavi dio izvje{taja
u kojem se govori kako holandski vojnici
nisu izvijestili o zlo~inima kojima su svje-
do~ili sve dok nisu ispitani u Zagrebu 22.
jula a sve kako ne bi antagonizorali Srbe i
ugrozili sigurnost trupa i njihovo izvla~enje.
Holandske trupe imale su velikih prob-
lema sa disciplinom, {to je uklju~ivalo i
prodaju opreme, simpatije prema ekstrem-
nim desni~arima i katastrofalan tretman
prema ènama, posebno unutar vlastitih
jedinica.
Izvje{taj za koji je ispitano 490 od
499 holandskih vojnika ne}e imati
samo negativne efekte, ve} da }e jedna
od poruka biti da su vlade i me|unarod -
na zajednica izvukli pouke iz pada
Srebrenice i da se takvo {to ne}e
ponoviti, stoji u analizi.
HOLANDSKA SRAMOTA
Holanani su u Srebrenici obrukali
svoju dravu
SREBRENICA 1995.
Da li su svjetske vlade izvukle pouku?
@
ivot s rijekama i na vodi je za
ljude iz Klju~a, Sanskog Mosta,
Biha}a i Cazina sasvim obi~na i
normalna stvar. Na~in na koji
Kraji{nici paze svoje rijeke je
duboko evropski - ~ak i bolji nego u nekim
zemljama EU - a 3. radionica neformalne
mreè Aquasan, mreè stru~njaka iz cijele
BiH u sektoru voda i za{tite okoli{a,
pokazala je da saradnja ljudi iz Federacije i
Republike Srpske uvijek moè fun kcio ni ra -
ti kad su su{tinske stvari u pitanju. A voda
je, upravo, to.
JEFTINO ODR@AVANJE
Vi{e od sedamdeset stru~njaka iz Tuzle,
Zenice, Prijedora, Dubice, Kostajnice,
Banje Luke, Novog Grada, Sarajeva na{li
su se u Biha}u, da rade i govore u okviru
teme U~inkovito upravljanje znanjem za
kvalitetnije usluge. Radionicu Aquasan
mreè BiH zvani~no je otvorio Ambasador
[vicarske u BiH, g. Andr Schaller. On je
istakao va`nost povezivanja svih aktera u
sektoru voda i za{tite okoli{a preko
entitetskih granica, i podvukao sjajna
iskustva kroz provo|enje projekta
nazvanoh GOW - WADE, koji finansira
[vicarska agencija za upravljanje vodama i
okoli{em, jedna od najja~ih svjetskih firmi
u toj oblasti: Ono {to je bitno je pove zi va -
nje ljudi preko entitetskih granica, te
saradnja horizontalnih i vertikalnih struk -
tura.
Cazin je jedna od op}ina koja je u
oblasti vodoprivrede i za{tite okoli{a u
samom vrhu. Slijedom ratnih okolnosti i
postratne negativne recepcije Cazin je bio
zapostavljan. No, tamo su stvari, najvi{e
zahvaljuju}i agilnom direktoru JKP-a
Vodovod Ibrahimu Tatarevi}u, ve} dostigle
evropsku razinu. Kako je na radionici
Aquasan rekao na~elnik te op}ine Nermin
Ogre{evi}: Aquasan mreà BiH je prilika
za razmjenu ideja i pokretanje novih
inicijativa. Malo ko zna da op}ina Cazin
ima 70.000 stanovnika, a primjer je
uspje{ne saradnje na nekoliko projekata u
saradnji sa [vicarskom agencijom i Una
Consultingom.
Prilike koje {vicarski partneri nude
najbolje se, definitivno, koriste u Krajini:
I BI, PITKA, VODA
Pi{e: AHMED BURI]
Voda je jedan od najveih potencijala Bosne i Hercegovine, a za este probleme
vodosnabdijevanja moe se rei da su sarajevska svakodnevica; krajem prole
sedmice u Bihau je odrana radionica mree AQUASAN, dosad neformalne grupe
koja prerasta u ozbiljnu instituciju
SVE RIJEKE TEKU...
Voda je ivot, ivot je san, ivi Aquasan
bure:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:59 Page 44
u~esnici radionice su posjetili decentra iz o -
vani kanalizacioni sistem i biljni ure|aj za
pre~i{}avanje otpadnih voda u MZ
Ljubijanki}i u op}ini Cazin, ura|en prema
projektu UNA Consultinga koji je vodila
Aida Jusufhodì}. Ovaj sistem pre ~i{} -
avanja voda dosad je dao zna~ajne rezultate
u Austriji, Italiji i Francuskoj, pa }e se i ova
cazinska mjesna zajednica na}i u tom
dru{tvu. Ono {to je zna~ajno u tom projektu
jeste da je to bio-tehnologija, u kojoj se sve
doga|a organskim putem, jer se voda ~isti
kori{tenjem biljaka i mikroorganizama.
Osim {to su ovakvi projekti ekolo{ki,
njihovo odràvanje je vrlo jeftino, {to je u
dana{njoj BiH itekako va`no.
MENTALNI SKLOP
O temi upravljanja, znanju i za{titi
okoli{a govorio je Sandi Zuli}, direktor
UNA Consultinga, ku}e koja, izme|u
ostalog, ~uva fascinantne rijeke kakve su
Una i Sana i drì ih ~istima. Naravno, ne
sama - u svijesti tamo{njih ljudi taj ~ip
stoji stotinama godina - ali, za njihov rad i
znanje se, zaista, moè re}i da je na
svjetskom nivou: Treba raditi na tome da
se izmijeni mentalni sklop kako ljudi koji
odlu~uju o politici vodoprivrede, tako i
onih koji koriste vodu, a znamo da je to
cijela na{a populacija: mi smo u toj oblasti
nekada isklju~ivo bili upu}eni na
iskori{tavanje rijeka putem hidroelektrana,
pravljenje vje{ta~kih jezera, itd. Danas je
sve okrenuto ka njihovoj za{titi, ure|enju,
pospje{ivanju prirodnih procesa.
Tokom rada Konferencije Aquasana u
Biha}u govorilo se o iskustvima i
izazovima na provo|enju zakona, stra te -
gija, planova i projekata. Predstavnica
federalnih institucija, g|a Hazima
Hadòvi}, pomo}nica federalnog ministra
za poljo priv redu, vodoprivredu i
{umarstvo, upoznala je prisutne sa
stanjem sektorskih propisa, razvojnih
planova, EU integracija i teku}ih ili
predstoje}ih projekta, dok je Sanja
Bosilj~i} - Pandur prezentirala rad i
aktivnosti Fonda za za{titu okoli{a FBiH.
Devedeset posto vode na svijetu je
preslano, sedam posto otpada na trajno
zaga|ene slatke vode, a dva na led.
Dakle, samo jedan posto je pitko, a Bosna
i Hercegovina je, prema nekim
istraìvanjima, me|u prvih deset
destinacija na svijetu u izvorima pitke vode.
Znanje iz te oblasti i potencijal koji
imamo u vodama mogu biti na{ put u
Evropu: ne bi bilo zgoreg da to malo
razmotre i ljudi iz Dràvne agencije, tim
vi{e {to su nam rijeke - pogotovo Bosna -
zaga|ene toliko da skoro pa gore ne moè
biti. Biha} i Cazin su neki od svijetlih
primjera kako se u toj oblasti moè i treba
raditi. Evropski, a na{e, reklo bi se.
BiH ME\U TOP DESTINACIJAMA
ÛVAJTE SVOJE RIJEKE
Kadar sa tre}e Radionice neformalne mreè Aquasan
bure:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:59 Page 45
Z
agreba~ka koncertna dvorana
Vatroslav Lisinski otvorila je svoju
jubilarnu, 40. umjetni~ku sezonu
zaista jedinstvenim muzi~kim
doga|ajem: u subotu, 28. septem -
bra, prvi put su na pozornici Lisinskog
zajedno nastupili muzi~ari iz Slovenije,
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Spektakularnim izvo|enjem Ratnog rekvije -
ma Benjamina Brittena, a povodom stogo -
di{njice ro|enja ovog britanskog kompo zito -
ra, vi{e od tri stotine umjetnika sa scene
Velike dvorane Lisinskog poslali su poziv za
mir u regionu. Izvedba Ratnog rekvijema
uprili~ena je dan nakon {to su glazbenici
Zagreba~ke filharmonije otvaranje vlastite
sezone prepustili Be~koj filharmoniji.
MUZI^KA ANTIRATNA PRIÂ
Poziv da u~estvujemo u ovom
doga|aju dobili smo od Draèna Siri{ -
~evi}a, ravnatelja Lisinskog. Za po~etak
njihove 40. sezone èljeli su da obiljeè 100
godina Brittenovog ro|enja, a izabrali su
izvrsno djelo koje na najbolji umjetni~ki
na~in govori o besmislenosti rata, kaè za
SB Samra Gulamovi}, koja je u
Lisinskom odli~no vodila Komorni orkestar
Sarajevske filharmonije.
Ratni rekvijem Benjamina Brittena
nastao je 1962. godine u povodu posvete
katedrale u Coventryju, razru{ene u
Drugom svjetskom ratu. Britten je èlio
istaknuti va`nost mirenja nekada zara}enih
strana, te su na premijeri trebali sudjelovati
umjetnici iz Rusije, Velike Britanije i
Njema~ke. Galina Vi{njevskaja zbog
sovjetske birokracije nije 1962. stigla na
praizvedbu u Coventry, ali jeste na
snimanje plo~e u London. Bariton je bio
Nijemac Fischer-Diskau, a tenor Englez
HOROVI ZA MIR
Pi{e: MAJA RADEVI]
Pod ravnanjem maestra IVE LIPANOVIA u dvorani Lisinski u Zagrebu
28. septembra prvi put je zajedno nastupilo vie od 300 muziara iz Bosne i
Hercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koji su spektakularnom izvedbom
jednog od najpoznatijih oratorija 20. stoljea sa pozornice digli glas protiv
rata i nasilja
RATNI REKVIJEM
Zajednika poruka mira iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije
APLAUZ ZA SJAJNE MUZIÂRE
Horovi i solisti iz ~etiri zemlje biv{e Jugoslavije
odu{evili su publiku u zagreba~kom Lisinskom
F
o
t
o
:

K
D

L
I
S
I
N
S
K
I
horovi:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:01 Page 46

Peter Pears. U istom su se duhu sada
okupili solisti iz Beograda, Sarajeva i
Zagreba, koji su Brittenovo remek-djelo
tuma~ili s velikom pjeva~kom i umjet ni~ k om
uvjerljivo{}u, ali i ljudskim uvjer e njem.
Uznemiruju}i duh djela, o kojem je
svojevremeno pisao novinar William Mann
na premijeri, zapravo predstavlja fasc i nan -
tan glazbeni poziv na mir, a tematika
koncerta metafori~ki ukazuje na va`nost
povezivanja zemalja regije.
Zagreba~ka filharmonija, Komorni orke -
star Sarajevske filharmonije te horovi
Radiotelevizije Srbije, Opere Narodnog
pozori{ta u Sarajevu i Slovenski komorni
zbor, u pratnji Djevoja~kog zbora Zvjezdice i
solista Anete Ili} (Srbija), Amira Sara~evi}a
(BiH) i Ljubomira Pu{kari}a (Hrvatska),
dupkom su ispunili pozornicu Velike dvorane
Lisinskog. Da je rije~ o vrsnim muzi~arima,
dokazali su nevjerovatnom koordinirano{}u
izvedbe, {to je posebno va`no istaknuti,
budu}i da su prvu priliku za zajedni~ku
probu imali tek nekoliko dana prije koncerta.
To je kompleksno djelo, koje zahtijeva
minimum 300 izvo|a~a na pozornici. Svi
horovi su zasebno pripremali svoje dionice, a
tek u posljednje dvije-tri minute koncerta
nastupamo svi zajedno. Zagreba~ka fil har -
mo nija je pratila horove, a Komorni orkestar
Sarajevske filharmonije bio je zaduèn za
pratnju baritona i tenora, obja{njava Samra
Gulamovi}.
IZVRSNI SOLISTI
Muzi~ke snage u oratoriju su
podijeljene i me|usobno se sve vrijeme
prelamaju, izmjenjuju i proìmaju, da bi se
tek u kona~nom crescendu posljednjeg,
{estog stavka stopili u jedno. Sopran i hor u
pratnji cijelog orkestra izgovaraju tekst
latinske mise, a bariton i tenor koje prati
komorni orkestar pjevaju {okantno rea list i -
~nu ratnu poeziju Wilfreda Owena, britan -
skog pjesnika koji je izgubio ìvot kao
vojnik u Prvom svjetskom ratu. Srbijanska
sopranistica Aneta Ili} zaslu`na je za
mnoge potresne trenutke izvedbe, poput
Lacrimose, a tenor Amir Sara~evi} i bariton
Ljubomir Pu{kari} bili su uìvljeni tuma~i
pjesni~kih opomena i razgovora mrtvih
vojnika u stihovima Wilfreda Owena.
Posebno treba istaknuti izvrsnog bosansk o -
hercego va~kog tenora Sara~evi}a, koji je
svojim nastupom u Zagrebu jo{ jednom
dokazao da se radi o jednom od na{ih
najtalentiranijih umjetnika. Izve dbu
horova i orkestara iz ~etiri zemlje biv{e
Jugoslavije zagreba~ka publika je nagradila
sna`nim aplauzom. Publiku je pozdravio
ravnatelj Draèn Siri{~evi}, koji je
muzi~arima zahvalio {to su se ujedinili na
pozornici ku}e koja ve} 40 godina gradi
mostove i slavi ljubav. Oni su se ve~eras,
po prvi put na ovoj pozornici, okupili kako
bi svi zajedno digli glas protiv nasilja i rata,
u misi za mir, kazao je Siri{~evi}. Koncert
su podràli i Ministarstvo kulture i sporta
Kantona Sarajevo kao i federalno
Ministarstvo kulture i sporta, a ministri
Ivica [ari} i Salmir Kaplan prisustvovali su
doga|aju, zajedno sa brojnim drugim
gostima iz javnog i kulturnog ìvota
Hrvatske.
Velika je ~ast da ve~er poslije Be~ke
filharmonije na sceni Lisinskog nastupe
umjetnici iz Sarajeva. Brittenovo djelo je
zaista grandiozno, a i sama izvedba je bila
takva. Ispred dvorane, koja ima kapacitet
od oko 2.000 mjesta, traìla se karta vi{e.
To je prizor kakav se rijetko vi|a, a nadam
se da }e do}i vrijeme kad }e i kod nas biti
tako, kaè kantonalni ministar Ivica [ari}.
A s obzirom da se bliì i obiljeàvanje
stogodi{njice Sarajevskog atentata, kako
saznajemo, plan je da idu}e godine
Brittenov Ratni rekvijem bude izveden i u
Sarajevu.
POVIJESNA IZVEDBA U LISINSKOM
DJEVOJKE KAO POJAÂNJE
Zagreba~ki zbor Zvjezdice
PODR[KA UMJETNICIMA
Ministar kulture i sporta KS Ivica [ari} u dru{tvu Ninoslava
Verbera i ravnatelja Zagreba~ke filharmonije Miljenka Pulji}a
MISA ZA MIR
Brittenov Ratni rekvijem 2014. trebala bi vidjeti i publika u Sarajevu
horovi:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:02 Page 47
K
ada su na Student Festu u sara-
jevskom klubu Underground
najavili nastup rock banda
Franjeva~ke teologije u Sar aje -
vu, publika je bila zbunjena.
Nakon {to su mladi}i sa Teologije iza{li na
binu, publiku su jo{ vi{e zbunili prvi taktovi
pjesme Poso ku}a birtija:
Garant su izmijenili prve stihove...,
pomislili su neki, a onda je pjeva~ banda,
budu}i fratar Ivan Pili} krenuo s prvim versima:
Nikad nisam bio neki velki vjernik,
nisam ~ito {tampu, nisam gledo
dnevnik...
U publici euforija. Nisu znali {ta ih
~eka.
Kada smo po~eli prve taktove Enter
Sandman od Metallice, svi su ~ekali te
rije~i, a onda smo uletili sa rije~ima
Halidove U meni jesen je, odli~no se
uklopilo, publika je poludjela!, pri~a nam
Silvio Zlatarevi}, student Franjeva~ke
teologije iz Ora{ja, o prvom javnom nas-
tupu banda koji se desio u maju ove godine.
Svirali smo i Lutku s naslovne strane
kombiniranu sa Turskim mar{em, a
najzanimljivije je da smo aktivno kao band
po~eli svirati mjesec dana prije tog nastupa
i zavr{ili smo me|u prvoplasirana tri
banda! Kako ve}ina bandova na po~etku
svira covere, gledali smo da bar s tim
kombinacijama budemo originalni,
poja{njava Silvio i prisje}a se prvog javnog
nastupa banda:
Kad smo do{li na nastup, djevojka
koju smo tu upoznali nas je pogledala i
kazala: Otkud vi?!
Poslije su uslijedili ispiti, pa su oti{li na
ljetnji odmor, a s jeseni je fakultetski
podrum ponovno prepun riffova i èstokih
rock ritmova. Band ~iji je radni naziv FTS
Fabrika teologa Sarajevo, sprema se za
naredne nastupe.
FRATRI U CIVILU
Ne znamo gdje }emo sljede}e svirati,
vjerojatno na Wembleyu, govori u {ali
saksofonist banda Matija Mileti} iz
Bugojna. Uz Silvija i vokala Ivana on je
tre}i ~lan banda s -fra- ispred imena koji }e
nakon zavr{enog fakulteta biti sve}enici.
Bubnjar Nicolae Golea iz Kraljeve Sutjeske
i solo gitara Goran [afradin iz Busova~e
{koluju se za teologe. Oni su civili u
bandu. Ivan, Matija i Silvio nose
franjeva~ke mantije, ali se ispod njih naziru
starke...
To je jo{ jedan kuriozitet banda, da u
njemu sviraju civili i fratri zajedno, i time
dodatno pokazujemo svoju otvorenost. Na{
fakultet je ovdje u Nedàri}ima, i nama nije
neobi~no da ìvimo uz ljude razli~itih svje-
tonazora, otvoreni smo prema svima, i kroz
ovaj band èlimo razbiti sve stereotipe
vezane za na{ fakultet, pribliìti se drugim
studentima i u tome ve} uspijevamo, kaè
pjeva~ banda Ivan. Na opasku da je krajnje
neobi~no da fratri pjevaju pjesmu sa sti-
hovima Nikad nisam bio neki velki
vjernik kaù kako je to samo pjesma, da je
izvedba {aljiva i da to ne moè poljuljati
njihovu vjeru. Naprotiv.
Pitamo ih {ta su im nastavnici rekli kada
su ih pred nastup obavijestili da sviraju u
rock klubu. Kaù, imaju punu podr{ku.
Rekli su nam kratko: Imate blagoslov!,
kaè Silvio, pa u {ali zaklju~ujemo da su jedi-
ni rock band s blagoslovom u BiH. Najstariji
~lan banda je dvadesetpetogodi{nji pjeva~,
fra Ivan, uskoro |akon i sve}enik. Na {estoj
NOVE NADE, NOVE SNAGE
Pi{e: ALMIR PANJETA
Foto: MARIO ILIÎ]
Ve na prvom javnom nastupu band Franjevake
teologije publiku je pozitivno okirao neobinim
spojem METALLICE I HALIDA BELIA, kao i
izvedbom pjesme Poso, kua, birtija koja poinje
stihovima Nikad nisam bio neki velki vjernik.
lanovi banda radnog naziva Fabrika teologa
Sarajevo marljivo se pripremaju za neki od sljedeih
nastupa, a posjetili smo ih u podrumu na
Franjevakoj teologiji u Nedariima iz kojeg
svakodnevno dopiru zvuci rock i metalskih riffova
SARAJEVSKA POP-ROCK KOLA
POSO, KUA,
MANTIJA
FABRIKA TEOLOGA SARAJEVO
Silvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija Mileti},
Nicolae Golea i Goran [afradin
Silvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija Mileti},
Nicolae Golea i Goran [afradin
panjeta fabrika teologa:TEKST osnova.qxd 3.10.2013 0:45 Page 48
je godini, i za dva mjeseca zavr{ava s fakul-
tetom, zare|uje se i dobija ùpu. Goran je na
petoj, Nicolae ~etvrtoj, Matija na tre}oj i
Silvio na drugoj godini.
PEACE, LOVE, AND ROCK AND ROLL
Mi smo spoj mladosti i iskustva!,
kaè kroz smijeh bubnjar Nicolae.
Ljudi imaju predrasude da smo mi
konzervativni, zatvoreni, {to je potpuno
pogre{no, kaè Nicolae.
Mi jesmo i fratri, ali i mladi}i od svo-
jih 21 do 25 godina, netko tko druga~ije
moè gledati na svijet oko sebe, ali se iz
njega ne èli izdvajati. Na koncu, da se
èlimo izdvajati, ne bi nam fakultet bio u
Nedàri}ima, sjemeni{te u Visokom. Na{a
je priroda da ìvimo u zajednici sa svima,
zato franjevci i jesu tu 700 godina i jedini
koji toliko dugo nisu gubili kontinuitet u
djelovanju. Sveti Franjo je tako|er ìvio u
svijetu, a duhovno nije bio dio svijeta,
govori nam Ivan.
Vra}amo se na muziku. Kaù da najvi{e
slu{aju rock i metal, ali zalutaju i u druge
ànrove.
Ne slu{amo turbo-folk, od toga
bjeìmo!, potcrtava Silvio. Nicolae nosi
majicu AC/DC, i kaù da su generalno naj-
naklonjeniji te{kom soundu, ali poslu{aju i
Dubiozu, TBF, SARS...
Dodaj i Atomsko skloni{te, govori
Nicolae.
Profesori nisu imali ni{ta protiv da nastupamo u rock

klubu, rekli su nam kratko: Imate blagoslov!
Kaù da sviraju sve i nemaju tabua.
Mo`da Co to ma{ i Veseljko...,
govori kroz smijeh saksofonista Matija.
Kaù da standardnu rock krilaticu sex,
drugs and rock and roll mijenjaju za
peace, love and rock and roll. Kako usko-
ro planiraju nove nastupe, pitamo ih kako
planiraju da se nose s oboàvateljicama.
Smijeh.
Lako, ène nisu problem!, govori sak-
sofonist Matija.
Nemamo mi ni{ta protiv èna!,
ubacuje se gitarista Goran, a pjeva~ Ivan
rje{ava misteriju:
Zato imamo dva civila u bandu koji
nisu sve}enici, njihovo je da rije{e to oko
èna, kaè Ivan i prisje}a se detalja s nas-
tupa u Undergroundu:
Poslije nastupa, kad sam oti{ao do
{anka po pi}e, kaè meni konobar: \e si
jarane, dobro ste ono odsvirali, mislim da
ste jedini koji su svirali Halida u Underu.
Ma, nismo mi i{li na to da pobijedimo,
ina~e bi svirali Gunse ili ne{to sli~no, ali
rekli smo si hajdemo napraviti fe{tu, i
mislimo da nam je uspjelo. Na kraju nismo
o~ekivali da }emo biti me|u prva tri banda,
a Matija je dobio posebnu nagradu za
izvedbu na saksofonu, prisje}a se Goran.
Poja{njavaju da, iako su kao band svi-
rali prili~no kratko, to {to su se brzo sna{li
nije slu~ajno. Franjeva~ka teologija ima
band VIS Juki} koji postoji generacijama,
i manje-vi{e svi su pro{li kroz taj band ili su
svirali skupa jo{ u sjemeni{tu, u srednjoj
{koli u Visokom gdje egzistira VIS
Narcis. Razlika je {to pomenuti bandovi
sviraju duhovnu glazbu i kri{}anski rock,
dok FTS svira sve ostalo.
Na pitanje kako je uop{te do{lo do formi-
ranja banda, skoro pa uglas, {aljivo imitiraju}i
~lanove mnogih razvikanih bandova, kaù:
Spontano!
Budu}i da su skoro svi svirali i u
Juki}u, te od fakulteta imaju svu podr{ku,
dobili su na kori{tenje instrumente, i odmah
po~eli sa sviranjem i vje`banjem. Uz
Teologiju, samostan i internat, mnogo vre-
mena provode skupa, tako da su naj~e{}e u
podrumu iz kojeg nerijetko dopiru riffovi i
te{ke rock i metal melodije.
Imamo razne sekcije, tu je gluma,
zborovi, a ~este su priredbe. Nakon prired-
bi ~esto mi kao band priredimo after, zasvi-
ramo, bude i studenata sa drugih fakulteta,
druìmo se i pjevamo skupa, uglavnom
bude veselo, kaù.
U VIS Juki} se sastavi mijenjaju
~esto, ali }e se i sastav FTS-a neminovno
promijeniti.
Ivan zavr{ava za dva mjeseca i ide na
ùpu, mi ostajemo tu, ali }emo jedan za
drugim zavr{avati i i}i poslom dalje. Ne
sumnjamo da }e band opstati i u izmijenj e -
nom sastavu, jer ovdje 90 odsto studenata
zna svirati bar jedan instrument, tu je i tam-
bura{ka sekcija, a veliki dio njih svira vi{e
od jednog instrumenta. Prakti~no je
nemogu}e zavr{iti srednju {kolu a da ne
zna{ svirati bar klavir ili tamburicu.
Uglavnom, pod ovim krovom je vi{e instru-
menata nego studenata, poja{njava nam
Silvio koji namjerava sa svirakom nastaviti
i nakon {to se zaredi.
PJEVAMO PJESNIKE
Ne èlim da to stane, gdje god da odem
svirat }u i poku{ati okupiti band, govori
nam Silvio.
A, tko zna, i kad nas rasporede, mo`da
se uspijemo tu i tamo okupiti i zasvirati u
izvornom sastavu, dodaje Ivan.
Ipak, ~lanovi FTS-a ne razmi{ljaju
mnogo o tome, ve} pripremaju i vlastite
kompozicije za neki od narednih nastupa za
koje o~ekuju da }e uslijediti. Tekstovi i teme
o kojima }e pjevati jo{ su na doradi, a u nji-
hovoj pripremi u~estvuju svi. Goran kaè da
}e u svakom slu~aju razbijati - predrasude.
Imamo ideju da uglazbimo stihove
Kranj~evi}a, A.G. Mato{a, A.B. [imi}a...,
najavljuju i dodaju da im to ipak ne}e biti
preokupacija ve} da }e poku{ati insistirati
na svojim tekstovima:
Bi}e to tekstovi koji }e govoriti o filo-
zofiji ìvota najvjerojatnije, kaè Goran, i
dodaje kako ve} spremaju i prvi demo CD.
U ovoj ku}i je VIS Juki} snimio pet
CD-ova, snimili su CD pjesama koje izvode
s nekim od najpopularnijih hrvatskih
glazbenika a {to su organizirali u suradnji s
Marijom Husar, mi imamo na raspolaganju
dio te opreme, i ja sam opremio svoj mali
studio sa potrebnim elementima, i moèmo
po~eti, kaè Goran.
Mladi}i iz FTS-a su spremni za nastupe,
kaù da im ~injenica da dolaze iz duhovne
sfere samo predstavlja izazov i da su
spremni suo~iti se sa svim pozornicama,
razli~itim publikama, ali kako su nam
pojasnili i groupie djevojkama s kojima }e
se morati izboriti dva ~lana banda koji su
civili i ne nose mantije franjevaca. Neka su
blagoslovljeni!
50
NOVE NADE, NOVE SNAGE
FRANJEVCI U STARKAMA
U bandu sviraju civili i fratri zajedno, i time dodatno pokazujemo svoju otvorenost
PRIPREME ZA NOVE NASTUPE
Imamo dva civila u bandu koji }e se
morati izboriti sa groupi djevojkama
PRIPREME ZA NOVE NASTUPE
Imamo dva civila u bandu koji }e se
morati izboriti sa groupi djevojkama
Odrasla sam u porodici sa puno ljubavi
i topline. Moji roditelji su bili skromni,
dobri i vrijedni ljudi i te su osobine prenijeli
i na nas djecu i odgajali nas u skladu s tim.
Oboje su bili i muzi~ki nadareni, pjevali su
u amaterskom horu i izvrsno plesali,
prisje}a se na po~etku na{eg razgovora
Jasna Ornela Bery. Jedna od najpoznatijih
glumica sa na{ih prostora do sada je na
filmu, televiziji i u teatru odigrala oko
stotinu uloga, a kako sama kaè, u tom
osebujnom gluma~kom svijetu mogla je biti
sve: od fatalne ène do priproste seljanke...
Prve gluma~ke korake napravila sam u
Pionirskom pozori{tu u Zenici. Prvo sam
po~ela da vje`bam balet kod jedne
Francuskinje, a potom sam dobila ulogu u
predstavi Uspavana ljepotica. Gotovo cijelu
predstavu sam prespavala! Pred sam kraj
probudila sam se i rekla nekoliko
re~enica... îni mi se da jo{ u nosnicama
osje}am miris {minke, mastiksa i onih
te{kih pli{anih pra{njavih zavjesa, miris
teatra. S rado{}u sam odlazila na probe, to
je za mene bio ~udesan svijet, moj svijet,
osje}ala sam se nekako posebno i bila sam
presre}na. U zeni~ko Pozori{te su tada
dolazili reìrati renomirani reditelji iz cijele
biv{e Jugoslavije, pa su ~esto znali
pogledati i dje~ije predstave. Jedan od njih,
koji je ujedno bio i profesor na Akademiji u
Beogradu, predloìo mi je da me spremi za
prijemni ispit. Ali odlazak na prijemni
osujetila je maj~ina bolest i u tim
novonastalim okolnostima nije bilo govora
da odem na Akademiju u Beograd. Tako
sam zavr{ila u Sarajevu.
ZENIÂNKA U SARAJEVU
Odrasli ste u porodici sa tri sestre.
Va{a majka je svojevremeno zavr{ila i na
Golom otoku?
Da, imam dvije sestre koje su ne{to
starije od mene i jednu mla|u. A majku su
nam poslali na Goli otok samo zato {to se
nije htjela odre}i svoje ljubavi. Njen prvi
suprug bio je vrhovni sudija i u to vrijeme
bilo je uobi~ajeno da ljudi na takvim
pozicijama zavr{avaju preko no}i na
Golom otoku. Uglavnom su im pre dba civ -
ali da su navodne prista{e Rezolucije
Informbiroa. Majka je, kao i drugi
zatvorenici, na Golom otoku pro{la pravi
pakao. Tamo je provela ~etrnaest mjeseci i
pustili su je tek kad su uvidjeli da nije
politi~ki zatvorenik. Prije odlaska
zaprijetili su im da se, ukoliko ne budu
pazili {ta govore, vrlo brzo mogu vratiti
nazad i da su pod stalnom prismotrom.
Ve} ste rekli kako ste se za glumu
zainteresirali jo{ kao djevoj~ica. Je li na to
mo`da utjecala i Va{a starija sestra, koja je
tako|er glumica?
êsto se znam na{aliti da sam karijeru
zapo~ela s pet godina u koko{injcu, {to nije
daleko od istine. Kao mala ma{tala sam da
}u postati akrobata u cirkusu. Bila sam
veoma savitljiva, izvodila sam svakojake
vragolije i bila atrakcija u jednoj lutkarskoj
predstavi koju smo mi djeca igrali po
kom{iluku, a koju je napravila moja sestra
Irena. Sestra je ve} igrala u Pionirskom
pozori{tu i na neki na~in prenijela tu ljubav
i na mene.
Nakon zavr{etka studija u Sarajevu,
postali ste stalna ~lanica ansambla
Kamernog teatra 55. Sje}ate li se prve
profesionalne uloge?
Zapravo sam prvu godinu anga`mana
morala odraditi u Pozori{tu mladih jer sam
bila njihov stipendista, a odmah nakon toga
sam postala ~lanica ansambla Kamernog
teatra 55. Mi smo ve} na tre}oj godini
JASNA, JEDNA I JEDINA
Razgovarala: MAJA RADEVI]
Foto: Privatni arhiv Jasne Ornele Bery,
arhiv SB
Odigrala je stotinjak uloga u pozoritu, na televiziji i filmu; starije generacije
pamte je kao jednog od glumakih seks-simbola bive Jugoslavije, a posljednjih
godina pokazala je i da je izvrsna karakterna glumica ulogama u filmovima poput
Grbavice JASMILE BANI i U zemlji krvi i meda ANGELINE JOLIE; za SB
JASNA ORNELA BERY otvoreno govori o svom ivotu, karijeri, glumakim
usponima i padovima...
INTERVIEW
Jasna Ornela Bery
glumica
Nisam èljela da budem
podobna, nego slobodna
FILMOVI O RATU:
Ne znam kako se moe
biti politiki korektan kad
su se daleko stranije
stvari dogaale od onih
koje su u filmovima
prikazane. ivimo u
vremenu u kojem je sve
ispolitizirano
INTERVJU-jasna bery:INTERVJU - osnova.qxd 2.10.2013 21:06 Page 52
NEKONVENCIONALNA I SVOJA
ATRAKTIVAN
IZGLED I
GLUMA^KI
TALENAT
Mnogi nisu u stanju
prepoznati da ste vi,
mo`da, pored
privla~nog izgleda i
talentovana glumica,
te da jedno ne mora
da isklju~uje drugo...
Generalno, nikada
nisam dijelila uloge
na slobodnije i one
koje to nisu
Akademije igrali u predstavi koja je bila dio
repertoara Kamernog. To su bile jedno~inke
êstitam i Ljubavno pismo Koste Trif ko vi -
}a. Igrali smo bez honorara, a kao nagradu
su nas vodili na ekskurziju. Bili smo u
Moskvi i Lenjingradu, Rimu, Napulju,
Peskari. Moja prva uloga je bila u predstavi
U~ene ène koju je reìrao doajen
jugoslovenskog glumi{ta Mata Milo{evi}.
Na filmu, televiziji i u pozori{tu
odigrali ste stotinjak uloga. Za razliku od
teatra, filmski redatelji nerijetko su Vam
dodjeljivali uloge zavodnica, fatalnih
èna... Je li Vas to kao mladu glumicu na
neki na~in sputavalo, ili Vam je laskalo?
Ja sam osoba koja nikad nije robovala
konvencijama i kli{eima, kako privatno,
tako i kad je moja profesija u pitanju. Uvijek
sam se borila za sebe, svoju slobodu i
profesionalni integritet. Moram priznati, u
mojoj karijeri izgled mi je vi{e odmagao nego
{to mi je i{ao u prilog. Mnogi nisu u stanju
prepoznati da ste vi, mo`da, pored privla~nog
izgleda i talentovana glumica, te da jedno ne
mora da isklju~uje drugo... Generalno, nikada
nisam dijelila uloge na slobodnije i one
koje to nisu. Ne razmi{ljam u tim
kategorijama. Za mene postoje dobre ili lo{e
uloge i svakoj ulozi pristupam studiozno. I
kao mlada glumica, imala sam veliko
samopouzdanje i hrabro se hvatala uko{tac sa
svakom ponu|enom ulogom.
Va{a prva uloga na filmu bila je u
Mirisu dunja Mirze Idrizovi}a, 1982.
Pored Idrizovi}a, sara|ivali ste i sa mnogim
drugim velikim redateljskim imenima sa
prostora biv{e Jugoslavije. Postoje li neke
uloge koje su Vas posebno obiljeìle ne
samo profesionalno, nego i u privatnom
smislu?
U teatru sam imala sre}u raditi sa velikim
rediteljima, od kojih sam dosta nau~ila. Prije
svega, tu je poljski reditelj Tadeu{ Minc, koji
me je na neki na~in formirao kao glumicu i
sa kojim sam radila dvije velike predstave -
Vjen~anje i Bijeli brak, za koje sam i
nagra|ivana, zatim Slobodan Unkovski,
Egon Savin,Vito Taufer, Branko Brezovac,
Pezonti, u novije vrijeme Dino Mustafi} i
drugi. Kad je rije~ o filmu, prekretnicu u
karijeri sam napravila kad vi{e ni na kastingu
nisam htjela da glumim uloge koje su mi u
ve}ini slu~ajeva nudili. Mislim da sam dobro
uradila, jer sam poslije toga zaigrala u filmu
Jasmile @bani} Grbavica koji je, kao {to
znate, u Berlinu dobio Zlatnog medvjeda.
Slijedila je predivna uloga u filmu Aide
Begi} Snijeg i Grand prix kritike u Cannesu,
a izvrsnu saradnju imala sam i sa Danisom
Tanovi}em, Angelinom Jolie, Ines Tanovi},
Jasminom Durakovi}em, Nikolom Ljucom,
Elmirom Juki}em, Namikom Kabilom,
Kristijanom Mili}em...
Kada govorimo o filmu, tek su Vas
posljednjih godina, zahvaljuju}i ulogama
u Grbavici Jasmile @bani}, Snijegu
Aide Begi}, U zemlji krvi i meda
Angeline Jolie, i kriti~ari i publika
prepoznali kao izvrsnu karakternu
glumicu. îni se da su ène - reditelji/ce
bolje pogodile Va{ gluma~ki senzibilitet
od mu{karaca?
Da, to je ta~no.Ve}ina mu{kih reditelja
nije u stanju prepoznati da sam ja glumica
sa velikom mo}i transformacije i da mogu
da igram razli~ite uloge, od fatalne ène do
seljanke. Obi~no su to prepoznavale
rediteljice.
Vi ste jedna od glumica koja je,
moglo bi se re}i, izabrala teì i sporiji put do
JASNA, JEDNA I JEDINA
Posljednjih mjeseci publika u

regionu prepoznaje Vas najvi{e po
ulogama u TV serijama Dva smo
svijeta razli~ita i Ne daj se Nina. Mo}
televizije u pore|enju sa drugim
medijima je neupitna, a one malo starije
generacije i danas se ìvo sje}aju
legendarnog Turbolilihipa, prvog
erotskog kviza na ovim prostorima,
koji ste vodili sa Rambom Amadeusom
na Televiziji SA3... Kako je izgledala ta
Va{a saradnja, ispred i iza kamera?
Rambo Amadeus je zaista ~udesan
~ovjek. Veoma inteligentan, beskrajno
duhovit, nekonvencionalan i kad mislite da
nema dalje, on vas nanovo iznenadi.
Nalazili bismo se svaki dan u Holiday Innu,
gdje smo imali kancelariju i pisali scenarije
za emisiju. Ponekad bi poslije samo pola
sata naglo ustao i rekao: Vozi, idemo na
ru~ak, iako smo bili u uàsnoj stisci sa
vremenom. Poslije ru~ka bi samo po~elo
da sipa iz njega... Izuzetno dobro smo se
nadopunjavali, razmi{ljali smo na istoj
talasnoj duìni. Rado se sje}am tih
stvarala~kih trenutaka.
TURBOLILIHIP, PRVI EROTSKI KVIZ NA OVIM PROSTORIMA
Sa Rambom sam sjajno saraivala,
beskrajno je duhovit i inteligentan
54
Sa Mirjanom
Karanovi} u
filmu Grbavica
Sa Angelinom Jolie na snimanju
filma U zemlji krvi i meda
uspjeha. Uprkos epitetu seks-simbola koji
Vas je pratio, niste se ba{ voljeli pretjerano
medijski eksponirati, dràli ste se podalje
od raznih klanova i politike... Koliko Vas je
to ko{talo u karijeri?
Naravno da sam zbog toga pla}ala
veliku cijenu, ali sam se izborila za svoj
profesionalni identitet i ono {to je
elementarno, a bez ~ega nijedan pravi
umjetnik ne moè da funkcionira, a to je
sloboda. Nikada nisam pripadala nikakvoj
skupini, niti sam dobijala uloge preko
prijateljstava, rodbinskih veza, zajedni~kih
interesa ili zato {to sam bila podobna. I na
to sam veoma ponosna.
Va{ sin Vuk je tako|er krenuo
gluma~kim vodama. Podràvate li ga u
tome ili bi Vam bilo draè da je izabrao
drugu profesiju?
Ne znam da li bi mi bilo draè da je
izabrao neku drugu profesiju. Upozorila
sam ga, jer su danas druga vremena. To je
posao od kojeg po~etnici i manje afirmisani
glumci jedva mogu da zadovolje
egzistencijalne potrebe. U na{oj dràvi
malo ko se zanima za kulturu, nikome nije
stalo, ili bar ne na pravi na~in. Imamo malo
pozori{ta, a zbog financijske situacije ne
radi se dovoljno. Ve}ina mladih glumaca se
ne moè zaposliti ili predugo ~ekaju posao,
i to onda kad bi trebali da najvi{e rade i
razvijaju se. Svi ti mladi ljudi imaju talenta,
neko manje, neko vi{e... Ali mora im se
pruìti prilika da izbruse taj svoj talenat.
ULOGA @IVOTA
Nezaobilazno je pitanje o saradnji sa
Angelinom Jolie na filmu U zemlji krvi i
meda. Znam da ste se sa njom i Brad
Pittom veoma zbliìli tokom snimanja, jeste
li i dalje u kontaktu?
Moje iskustvo rada na tom filmu je bilo
predivno i bila sam zadovoljna ura|enim
poslom, ali moram priznati da uz sve upu}ene
komplimente od Angeline i Brada, nisam
o~ekivala da }e tako mala uloga skrenuti toliku
pozornost i dobiti tako dobre kritike. Angelina
i Brad su predivni mladi ljudi i kad god bi
dolazili u Sarajevo, druìli su se sa svojim
glumcima. Ali oni su velike zvijezde, veoma
su zauzeti i nemaju ba{ previ{e vremena da sa
nama }askaju. Dobro, razumijem neke kolege
{to taj odnos vama novinarima èle predstaviti
kao mnogo prisniji nego {to zapravo jeste.
Kako komentirate sve te politi~ke
konotacije koje su pratile film Jolieve, kao i
Grbavicu Jasmile @bani} i ve}inu drugih
filmova koji se bave ratom u BiH i
njegovim posljedicama - je li uop}e mogu}e
snimati film o silovanim ènama i pri tome
biti politi~ki korektan, i koliko je
umjetnost danas generalno na ovim pro -
storima isprepletena s razli~itim politi~kim
interesima?
Ne znam kako se moè biti politi~ki
korektan kad su se daleko stra{nije stvari
doga|ale od onih koje su u tim filmovima
prikazane. @ivimo u vremenu u kojem su
sve vrijednosti poreme}ene, u kojem je sve
ispolitizirano. @ivimo u vremenu gdje
vladaju nepotizam i korupcija koja se
reflektuje na sve segmente na{ega dru{tva i
gdje je sve zasnovano na interesima. To je,
naàlost, na{a stvarnost.
Pro~itala sam negdje da ste izjavili
kako jo{ uvijek ~ekate na svoju ulogu
ìvota. Postoji li mo`da neka konkretna
uloga koju ste èljeli, a niste imali priliku
odigrati?
Znam samo da nisam dala svoj
maksimum i da imam da pruìm jo{ jako
mnogo. I zato mislim da jo{ nisam odigrala,
kako vi to kaète, svoju ulogu ìvota.
55
NEKONVENCIONALNA I SVOJA
Novinari su Vas ~esto dovodili u
vezu sa poznatim li~nostima sa ovih
prostora, poput Zdravka ôli}a i Go -
rana Bregovi}a... Moète li nam nakon
svih ovih godina kona~no otkriti: jesu li
bili u pitanju samo tra~evi, ili?
Oduvijek sam ljubomorno ~uvala svoj
privatni ìvot daleko od o~iju javnosti i
karijeru sam gradila isklju~ivo na osnovu
svog posla. Trideset godina ni u jednom
intervjuu nisam spomenula moj i Zdravkov
odnos, jer smatram da je to na{a osobna
stvar. Tek poslije tri decenije dali smo
zajedni~ki intervju zagreba~kom Nacionalu u
kojem smo ispri~ali na{u pri~u. Zdravko je
bio moja prva i bezuvjetna ljubav. Vezala nas
je emocionalna, ali i prijateljska linija, koja je
najva`nija u ìvotu. A {to se ti~e Gorana,
novinari, uvijek èljni senzacije, naro~ito ùta
{tampa, nerijetko su Bregu vezali za sve
uspje{ne i zanimljive ène u to vrijeme. S
Bregom sam poslovno sura|ivala, pisao je
muziku za predstavu i film, i za njega me
veè dugogodi{nje prijateljstvo.
SENZACIJE @UTE [TAMPE
Zdravko oli bio je moja prva i
bezuvjetna ljubav
INTEGRITET PRIJE SVEGA
Nikada nisam pripadala nikakvoj skupini,
niti sam dobijala uloge preko prijateljstava,
rodbinskih veza...
N
eke su stvari bile jako
~udne, da se zapanji{:/
kada je srpski reìm
progonio Albance, srpske/ su
ku}e obeleène krsti}ima, da se
zaobi|u;/ a kada je na Albance
do{ao red da progone Srbe,/ ti
krsti}i su pokazivali gde treba
da ih traè. Ovim stihovima u
pjesmi Me|u ubijenima bila je i
usamljena starica kosovski
pjesnik Arben Idrizi iskazuje
ironi~nu prevrtljivost u }udi
historije: na Albance je do{ao
red kao da je smjena tla~itelja i
tla~enog tek godi{njeg doba
koje se neumitno mijenja.
ôvjek je kod Idrizija
tragikomi~an jer je uklije{ten u
apsurdnoj situaciji: kada se
odupire inerciji i snazi mase ili
`rvnju politike, on je satrven, a
kada ne poku{ava da digne glas
protiv nepravde, gluposti i zla,
njegovo postojanje je potpuno
obesmi{ljeno. Pjesni~ki glas je
alternativa apsurdu i bezna|u,
pjesnik je u prakti~nom smislu
nemo}an, ali time {to nabraja i
spominje zlodjela, time {to upire
prstom u be{~a{}a, on spa{ava
barem ostatke ljudskosti.
Arben Idrizi je ove jeseni
prvi put bio u Bosni i
Hercegovini i prvi je pisac koji
je uspio da sa kosovskim
paso{em doputuje u na{u
zemlju, ali kad ~itamo njegovu
poeziju osjetimo kao da je on
hroni~ar ovda{nje svakodnevice.
Isti su to psi rata, isti tajkuni,
beskrupulozni iznuritelji
sirotinje, isti mladi}i koji od
zvijezde do zvijezde rade za
sitni nov~i} i iste starice koje
neko ubija bez savjesti i bez
ustezanja (Pitali su je za muà,
kojega nikad nije imala./ Rekli
su joj da je ubijao i masakrirao
Albance./ Pitali su je za sinove,
koje nikada nije imala./ Rekli su
joj da su ubijali i masakrirali
Albance.) (Post)ratno dru{tvo
oslikano Idrizijevim stihovima
nam je blisko, a autorovo
plediranje za povratak ljudske
solidarnosti i za smanjenje
svekolike nezaja`ljivosti je
univerzalno i toliko nu`no.
Idrizijev lirski subjekt
obojen je tamnim tonovima
deprimiranosti: ~edo rata koje
je svijet upoznalo u ogoljenom
brutalnom obliku nema vi{e
iluzije potrebne za prijatan i
podno{ljiv ìvot. Ono ima
samo porez na glad koji se
pla}a povra}anjem. Ovaj gorki
nepravedni porez je dio op{teg
medijskog i politi~kog jezika
tranzicije koji je u Idrizijevim
pjesmama suptilno parodiran
tako da je zadràna forma, a
sadràj prilago|en stvarnosti.
U tom jeziku postoje tobo`nja
demokratija, svetost, ~ast,
razvoj, ljubav prema otad`bini,
ali po{to okolnim svijetom
vladaju, kako ih pjesnik
naziva, nerasti demokratije, u
tom svijetu su obrnuti i logika i
etika. Jeste li ~uli predsednikov
govor kada je rekao da je na{a
zemlja/ bezbedna, da se razvija
i da nas ~eka svetla budu}nost
- ovim pitanjem pjesnik
ispraznu dnevnopoliti~ku frazu
koristi kao {lagvort za jedno
bijesno bitni~ki zagrcnuto
nabrajanje bijede i nepravde
koja se ìvi u toj istoj zemlji
(tu obitavaju udovice, siro~ad,
ljekari kasapi, bu|avi
intelektualci, samozvani
umjetnici do grla ogrezli u
svojim govnima, pokoreni
buntovnici, glavna ulica koja je
sto puta menjala ime kako se
kome prohtelo, zlo koje {tite
dobri zakoni demokratije,
prevejani prevaranti koji se
prodaju kao dobro~initelji...).
U vremenu kolektiviteta,
Idrizi progovara uvijek u ime
individue: ona se moè na}i s
bilo koje strane, ne pretenduju}i
da i{ta izjedna~ava ili
opravdava, imenuju}i pojave
eksplicitno (masakr, plja~ka,
albanski civili, srpska milicija,
egzekutori, umobolnik...).
Idrizijevo lirsko ja, iako
rezignirano, nije bole}ivo niti
samosaàljivo. Zlo postoji
zahvaljuju}i na{oj trpeljivosti
upozori}e pjesnik pozivaju}i
autoironi~no na otpor (zlo~inci
ne odustaju ni u ~emu, uvek su
oko tebe, na klju~nim
poloàjima; ako nam iskopaju
o~i, molimo ih da nam prodaju
{tap za slepca, mada smo
praznih dèpova).
Nasuprot jedva izdrìvom
javnom svijetu i ìvotu
brutalnosti, pjesnik opjevava
intimni ljubavni i erotski svijet
izme|u dvije individue kao
jedinu stvarnu alternativu i
uto~i{te, kao jedini svemir gde
zaista nema boga. Ovaj drugi
Idrizi je i po jeziku i po
motivima druga~iji od ovog
javnog ljutitog, on je
kontemplativniji, hermeti~niji,
ali tek zajedno ova dva
razli~ita dijela njegove poetike
~ine zaokruèno i zrelo vi|enje
ljudskog ìvota na historijski
turbulentnom prostoru.
Pi{e: ADISA BA[I]
Time {to upire prstom u be{~a{}a pjesnik spa{ava barem ostatke ljudskosti
Arben Idrizi (1974.) je
kosovski pjesnik i novinar.
Objavio je dvije zbirke
pjesama, Napa}eni i Knjiga
bi}a. Prevodi sa
italijanskog. @ivi u Pri{tini.
Septembar je proveo u
Sarajevu kao gost
rezidencijalnog programa
za pisce mreè TRADUKI i
PEN Centra u Bosni i
Hercegovini.
O AUTORU
Zbirka
pjesama
Arbena Idrizija
Zveri vole otadbinu
(KPZ Beton, Beograd, 2013.) u prevodu keljzena Maliija
KNJIGA MJESECA
Ljubav i intima, jedino
utoite
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 2.10.2013 23:44 Page 2
57 3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
IVAN ORLI]
Mediteran i Bosna i
Hercegovina
Biv{i bh. ambasador u
ê{koj Ivan Orli} u
svojoj novoj knjizi
Mediteran i Bosna i
Hercegovina (Synopsis,
Sarajevo/ Zagreb, 2013.)
podsje}a na ~injenicu da
na{a zemlja pripada
Mediteranu i to ne samo
na podru~ju neumskih plaà i ne samo
u ljetnoj sezoni. Knjiga govori o
diplomatskim, ekonomskim i kulturno-
historijskim osobenostima mediteranske
regije, te o Mediteranu kao politi~koj a
ne samo geografskoj odrednici. Cijena
je 35 KM.
PETAR LUKOVI]
Jutro u banci i druge
pri~e
Humorom protiv zla
(pravosudnog, politi~kog,
birokratskog...) slogan je
koji ukratko opisuje knjigu
od tri stotine stranica:
izbor iz rasko{no
sva|ala~kih i zafrkantskih
kolumni Petra Lukovi}a
objavljivanih na portalu e-novine. Knjiga
Jutro u banci i druge pri~e (Levo krilo
d.o.o., Beograd, 2012.) po~inje
urnebesno, kolumnom po kojoj je
nazvana: Lukovi} podu~ava ~itaoca
kako se nositi sa {alterskim kerberima i
podsje}a za{to ne treba (olako)
pristajati na glupost. Cijena je 24 KM.
ROLF DOBELLI
Umije}e jasnog
mi{ljenja
[vicarski romanopisac,
publicista i saradnik
brojnih uglednih svjetskih
medija Rolf Dobelli
veliku popularnost stekao
je knjigom Umije}e
jasnog mi{ljenja (Elitech,
Zagreb, 2013.) u kojoj
otkriva naj~e{}e zamke u mi{ljenju i
sugeri{e kako da ih izbjegnemo. Ovu
knjigu i Dobellija je donedavno hvalio
njegov prijatelj i kolega Nassim
Nicholas Taleb, autor Crnog labuda, ali
je prije nekoliko sedmica Taleb pre{ao u
napad na Dobellija i optuìo ga da mu je
zapravo pokrao ideje! Cijena je 32 KM.
NEVOLJE ZA PISCA
Kad ti Hollywood
uniti knjigu
[ta radi{
kad
Hollywood
snimi
grozan film
po tvom
romanu?
Pokunji{ se,
pravi{ se
da te nije
briga,
smije{ se
kad se
na|e{ na
svadbi gdje sviraju pjesmu iz filma, ~eka{
da sve pro|e. Kad se to kona~no desi i
kad tvoja knjiga nadìvi film, ~uje{ kako se
neko sjetio da nakon 30 godina napravi jo{
gori remake, napisao je ameri~ki
knjièvnik Scott Spencer povodom najave
filma Beskrajna ljubav koji }e premijeru
imati za Valentinovo 2014.
KNJIGA O VELIKOJ FILMSKOJ ROMANSI
Romy i Alain
Alain je za nju bio pretjerani ljepotan,
Romy za njega plava guska. Nakon toga
su se Francuz i Austrijanka zaljubili i bili
najpoznatiji filmski par poslijeratne Evrope.
Duge zaruke prekidaju zavr{iv{i u
brakovima sa drugim osobama, da bi se
ljubav ponovo rasplamsala i ostala
ovjekovje~ena na filmu Swimmingpool iz
1969. U kontaktu ostaju do kraja ìvota. O
ljubavi Romy Schneider i Alaina Delona je
povodom 75. ro|endana prerano
preminule glumice vrlo zanimljivu knjigu
napisao be~ki histori~ar filma Gnter
Krenn.
NOVI PYNCHONOV ROMAN
O 11. septembru,
zavjerama,
spletkama
Thomas Pynchon se priklju~io nekolicini
vode}ih ameri~kih knjièvnika koji su u svojim
djelima obradili temu jedanaestog septembra
(John Updike, Philip Roth, Jonathan
Safran Foer). Prije petnaestak dana objavljen
je Pynchonov roman Bleeding Edge: radnja
se de{ava septembra 2001., a glavna
junakinja je Maxine Tarnow, majka dvojice
dje~aka i nekonvencionalna istraìteljica u
lovu na finansijske prevarante ~iji se ìvot
zakomplikuje kada odlu~i pre~e{ljati
poslovanje mo}ne kompjuterske firme.
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA VRIJEME KNJIGE
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU
(Amazon)
1. Martin Dugard: Killing Jesus
2. Rick Riordan: The House of Hades
3. Brandon Stanton:
Humans of New York
4. Stephen King: Doctor Sleep
5. Malcolm Gladwell: David and Goliath
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U BiH
(Knjiara V.B.Z., Sarajevo)
1. Bekim Sejranovi}: Sandale
2. Dario Dàmonja:
Ako ti jave da sam pao
3. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha
4. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice
5. S. J. Watson: Prije nego {to zaspim
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 2.10.2013 23:45 Page 4
SLOBODNA BOSNA I3.10.2013. 58
KULT MARKET
RAINBOW
Black
Masquerade
S povijesnog
gledi{ta Richie
Blackmoore je
jedan od
najzna~ajnijih rock
gitarista. Nakon
razlaza s Deep
Purpleom osnovao
je grupu Rainbow,
kroz koju su pro{li
neki od najpoznatijih rock glazbenika
dana{njice kao {to su Ronnie James
Dio, Cozy Powell, Roger Glover, i
drugi. Rainbow je nedavno objavio
kompilaciju Black Masquerade.
MINISTRY
From Beer to
Eternity
Najdugovje~niji
ameri~ki industrial
metal band Ministry,
obiljeìt }e 32
godina djelovanja
novim studijskim
albumom pod
nazivom From Beer To Eternity. Iako im
je pro{le godine iznenada preminuo
dugogodi{nji gitarist Mike Sccacia,
ameri~ki metalci odlu~ili su objaviti
album za koji smatraju da je najbolje
{to su snimili u dosada{njoj karijeri.
CARLA BRUNI
Little French
Songs
Iako je u
nekoliko
posljednjih
godina javnosti
poznatija kao
supruga biv{eg
predsjednika
Francuske
Nicolasa
Sarkozyja, Carla Bruni iza sebe ima
zapaènu glazbenu i gluma~ku karijeru,
s posebnim osvrtom na film Pono} u
Parizu velikog reìsera Woodyja
Allena. Carla je objavila svoj ~etvrti
studijski album pod nazivom Little
French Songs.
Deset punih godina glazbena javnost
~ekala je na nove Stingove autorske pjesme.
Upravo ovih dana o~ekuje se i slu`bena
promocija njegovog albuma The Last Ship,
koji je zapravo glazbena pratnja za
istoimenu kazali{nu predstavu koja }e svoju
premijeru doìvjeti idu}e godine na
~uvenom Broadwayju.
Gordon Matthew Thomas Sumner, ili
samo Sting, rodio se prije 62 godine u
Wallsendu u sjeveroisto~noj Engleskoj.
Lak{e je nabrojati instrumente koje ne zna
svirati nego one koje svira, pa nije pogre{no
re}i da svira gotovo sva ì~ana, veliki broj
puha~kih i udara~kih glazbala. Vlasnik je
{esnaest Grammyja, Zlatnog globusa,
nagrade Emmy dok je Brit Award osvajao
tri puta. U{ao je u RocknRoll ku}u
slavnih, ali i u Songwriters Hall of Fame.
Bio je ~lan jedne od najve}ih glazbenih
trojki svih vremena, grupe The Police, s
kojom je stekao svjetsku slavu snimiv{i pet
albuma u nakladi od preko pedeset milijuna
primjeraka. No, vratimo se dugo
o~ekivanom albumu The Last Ship.
Zanimljivo je kako je Sting za potrebe
novoga albuma okupio poznata glazbena
imena. Tu su engleski pjeva~ i glumac Jimmy
Nail, britanska gusla~ica i gajda{ica Kathryn
Tickell, band The Wilson Brothers, a kao
najve}e iznena|enje je gostovanje Stingovog
prijatelja iz djetinjstva Briana Johnsona,
pjeva~a legendarne australske grupe AC/DC.
Album The Last Ship sadrì dvanaest
pjesama, a otvara ga istoimena melankoli~na
pjesma povijesne tematike.
Sting je na novi album uvrstio za ni mlji -
ve kombinacije i stilove. Ima tu reci tator -
sko-pjesni~kih izleta poput onog u pjesmi
Dead Mens Boots, ili jazz tepiha s molskim
harmonijama kao u pjesmi And Jet. Jedna
od najsna`nijih kompozicija na ovom
albumu svakako je Practical Arrangement.
Jednostavan klavirski molski uvod, uz
Stingov jedinstveni glas i puha~e, izrasta u
izvrnu pjesmu. Tu su i engleske tradi cio -
naln e melodije protkane u Balad of The
Great Eastern i What Have We Got, ali i
izvrsna balada I Love Her But She Loves
Someone Else. Album zatvara uvodna
pjesma s izmijenjenim aran`manom, The
Last Ship.
Uzmemo li u obzir kako se radi o glazbi
koja prati kazali{nu predstavu, ali i
tematiku iz pro{losti kojom je Sting
zaraèn jo{ od suradnje s jednim od
najboljih lutnjista dana{njice Edinom
Karamazovim, ovaj album ispunio je
o~ekivanja.
(M.Ili~i})
MUZIKA
Stingov album The Last Ship
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Klangkarussel: Sonnentanz
2. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)
3. Mayer Hawthorne: Her favourite song
4. Erlend Oye: La prima estate
5. Seeed ft. Fefe: Blink Blink
6. Ayah Marar: Lethal Dose
7. Liam Bailey: When will they learn
8. Professor Green ft. Miles Kane: Are
you getting enough
9. Asian Dub Foundation: Radio
Bubblegum
10. Arctic Monkeys: Whyd you only call
me when youre high
Potraga za izgubljenim
brodom
DUGO OÊKIVANO
Svoj novi album Sting je snimio u
dru{tvu poznatih imena iz svijeta
muzike
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 2.10.2013 15:43 Page 58
U ranoj fazi, uz ideju za ovaj film bio je
vezan Martin Scorsese, da bi potom na mjesto
reìsera do{ao Jonathan Demme, autor
ostvarenja Kad jaganjci utihnu, koji je
snimanje napustio nakon neslaganja s
producentima. U ovaj dokumentarni projekt
tada je u{ao 44-godi{nji [kot Macdonald, koji
se, po vlastitim rije~ima, za fenomen Marley
zainteresirao nakon {to je u Ugandi snimao
politi~ku dramu Posljednji {kotski kralj. On je
u predgra|ima Kampale prvi put shvatio
kultni status i parareligijsko oboàvanje koje
prema Marleyju gaji subsaharska, crna Afrika.
Film, u kojem po prvi puta do sada
moèmo vidjeti i video materijale iz
njegove obiteljske arhive, realiziran je na
Jamajci, u Gani, Japanu, Velikoj Britaniji.
Ovo je prvi slu`beno odobreni biografski
film o ìvotu i djelu jednog od najve}ih i
najutjecajnijih glazbenika na svijetu,
tekstopisca, aktiviste... Iako je Marleyjev
ìvot, naàlost, bio prekratak, zaista je puno
toga uspio stvoriti.
O glazbenom pravcu reggae i njegovom
uticaju na taj pravac mislim da ne treba
govoriti. Snimio je album Exodus, koji }e
dugo poslije njegove smrti biti odabran za
najbolji u 20. stolje}u. Bio je politi~ki guru,
religijski propovjednik, dekolonizirao je
popularnu glazbu i prvi unutar muzi~ke
industrije razbio monopol anglosaksonskog
sjevera, otvoriv{i vrata za world music.
Njegov je lik znak identiteta marginalnih,
ne samo ljudi... Taj suosje}ajni mag nije jeo
meso ìvotinja! Sve to Bob Marley u~inio
je u osam intenzivnih godina, izme|u
1973., kad prvi put snima album za
britansku firmu i postaje globalno slavan, i
1981. kad }e u bolnici Mount Sion u
Miamiju umrijeti od metastaze na mozgu.
Tih osam godina kondenzirani su ekstrakt
jedne velike muzi~ke i ìvotne pri~e. Ali,
{to je bilo prije toga? Tko je Bob Marley?
Film je prikazan na Berlinskom festivalu
izvan konkurencije.
Toliko toga o ìvotu velikog, dobrog
Boba se moè re}i. Najbolje da pogledate
film. Za kraj teksta stihovi drugog velikana
glazbe i pravednosti, koji veli: Hey, Bobby
Marley Sing/Something good to me/This
world go crazy/Its an emergency...
Neobja{njivo je kako mnogi ne razumiju
ovaj zadnji dio stihova. Its emergency!
Mijenjajmo se. Ne folirajmo. Volimo.
Iskreno volimo. Ne ubijajmo!
KINO KRITIKA
KULT MARKET
KRALJ BUDALA
Boris Quercia
Kralj
budala je
igrani film
Borisa
Quercije
produciran
u îleu
2006.
godine. Boris Quercia uz reìju
potpisuje i scenario ovog filma. Dobri,
naivni taksist Anselmo, kojem su svi
drugi bitniji od njega samoga,
simpatizira djevojku svog prijatelja, te
{uti. U taksiju netko izgubi torbu punu
novca, koju on naravno vrati, te dobije
nadimak kralj budala...
Ocjena: 4
NAPU[TENI
Arpad Sopsits
Napu{teni je
madàrski
film iz 2001.,
za koji je
scenario
napisao, te
ga reìrao
Arpad Sopsits. Aron je dje~ak koji se u
siroti{tu na{ao nakon {to mu se majka
razboljela. Djeca i nastavnici se lo{e
odnose prema njemu. To ga sve
oja~ava, no i dovodi u neèljene
nevolje.
Ocjena: 4
PANDORINA KUTIJA
Georg Wilhelm
Pabst
Pandorina
kutija je
stari, crno
- bijeli,
nijemi film
iz 1929.
godine.
Scenarij za
film prema
dramama
Franka
Wedekinda napisali su Joseph
Fleisler, Georg Wilhelm Pabst i
Ladislauds Vajda. Ovo ostvarenje
prikazuje tragi~nu pri~u o Lulu,
prostitutki i plesa~ici koja ubija bogatog
ljubavnika. Bjeì u Pariz...
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Prisoners (Denis Villeneuve)
2. Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan)
3. Malavita (Luc Besson)
4. No se Aceptan Devoluciones
(Eugenio Derbez)
5. Battle of the Year (Benson Lee)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Divna stvorenja
(Richard LaGravenese, Warner Bros.
Pictures, Blitz film i video)
2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,
Lionsgate, Blitz film i video)
3. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel
Studios, Paramount Pictures,
Continental film)
4. Smrt ~oveka na Balkanu
(Miroslav Mom~ilovi}, Living Pictures,
Blitz film i video)
5. Metak u glavu
(Walter Hill, Warner Bros. Pictures,
Blitz film i video)
Suosjeajni Marley
GLOBALNO SLAVAN
Bob Marley, znak identiteta marginalnih
Film Marley (SAD, Velika Britanija, Jamajka), reditelja
Kevina Macdonalda
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 2.10.2013 15:41 Page 59
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Novinari, antijetseteri su film gledali u
Meeting Pointu, a elita, uklju~uju}i i onu
novinarsku, u multipleksu Cinema City. Sve
u Sarajevu. I film sarajevske rediteljice
Jasmile @bani} Za one koji ne mogu da
govore, koji je premijerno prikazan na
Filmskom festivalu u San Sebastijanu.
Ostali po kadrove ovog filma mogu od 3.
oktobra, u Cinema City.
Od 2. do 5. oktobra, svakim danom od 9
do 19 sati, u Galeriji Akademije likovnih
umjetnosti u Sarajevu bi}e postavljena
izlo`ba Zanati na kvadrat, u sklopu projekta
Valorizacija tradicionalnog zanatstva.
Predstavljeni radovi rezultat su saradnje tri
bosanskohercegova~ke akademije - ALU-a
u Sarajevu, [irokom Brijegu i u Trebinju.
Tako|e od 2. oktobra, ali u ovom slu~aju
do 17. novembra, traja}e manifestacija
Dani kulture Bosne i Hercegovine u Be~u, u
organizaciji Ambasade BiH u glavnom gradu
Austrije. Za nas izuzetno vaàn kulturni
doga|aj u srijedu je otvorila ambasadorica
BiH u Austriji Tanja Mila{inovi}-
Martinovi}.
I jo{ ne{to je otvoreno 2. oktobra...
Povodom Dana oslobo|enja Tuzle, u
Galeriji Bosanskog kulturnog centra,
predstavljena je izlo`ba Slobodna Tuzla.
Izlo`ba se odràva u organizaciji Javne
ustanove Muzej isto~ne Bosne Tuzla, a
autor postavke je Nata{a Peri}. Slobodnu
Tuzlu otvorio je na~elnik Op{tine Tuzla
Jasmin Imamovi}.
U Sve~anom salonu Bosanskog
kulturnog centra u Sarajevu u ~etvrtak, 3.
oktobra u 14 sati bi}e promovisana knjiga
Ratna komunikologija prof. dr. [emse
Tucakovi}a. Promotori su prof. dr. Ismet
Dizdarevi}, prof. dr. Besim Spahi} i mr. sc.
Marijo Peji}. Autor je redovni profesor na
Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.
Pod generalnim pokroviteljstvom
Fabrike duhana Sarajevo, u Olimpijskoj
dvorani Zetra u Sarajevu }e 26. oktobra, sa
po~etkom u 21 sat, biti odràn koncert u
sklopu opro{tajne turneje grupe Vaya Con
Dios, obavje{tavaju nas iz sarajevske
Agencije Linden. Girls dont cry for
Louie/Louie wouldnt cry for you...
Jo{ pro{le godine Kristijan Jalovi~i}
bio je vo|a benda Vrtlog, ~iji je prvi
album objavljen i u na{oj dràvi, u
Hayat Productionu, ali i u Hrvatskoj, na
adresi Croatia Recordsa. No... Vrtlog
je dosegnuo svoj maksimum mnogo
prije po~etka moje solisti~ke karijere.
Onog trenutka kada sam shvatio da
umjesto stopostotnog poklanjanja
pa`nje publici moram pola svoje snage
utro{iti na podizanje elana ~lanova,
znao sam da je vrijeme za vlastiti
muzi~ki put. êkao sam samo povoljan
trenutak. Nema tu mnogo pameti, veli
Jalovi~i}.
Ba{ kad smo zavr{avali ovaj broj
promovisao je svoj prvi samostalni
singl: Da te imam je moja ljubavna
poruka jednoj èni. Neke se ljubavi
jednostavno ne dese. Kada jako èli{
da osvoji{ nekoga, a nemogu}e je iz
bilo kojeg razloga, èlje se pretvaraju
u ~e`nju i postaje{ `rtva sopstvene
kreacije. Tada jednostavno mora{
sru{iti sve da bi i{ao dalje. A album ne
planiram raditi u skorijoj budu}nosti.
Za takvo {to nema potrebe. Planiram
svakih tri, ~etiri mjeseca raditi
singlove i spotove. Imam svoj studio,
odli~ne kolege muzi~are i mnogo
energije.
Neke se ljubavi jednostavno ne dese
KRISTIJAN JALOVII, muziar iz Sarajeva
DALIDA KARI-HADIAHMETOVI,
grafika dizajnerica
DALIDA KARI]-HAD@IAHMETOVI]
Svoje radove sam predstavila i ljetos, na izlo`bi Challenges of Modern Living
postavljenoj u podrumima Dioklec ijanove palate u Splitu
F
o
t
o
:

S
.

H
a
d
`
i
m
u
s
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 2.10.2013 21:55 Page 60
Zabranjeno pu{enje }e deseti studijski
album Radovi na cesti objaviti 10.10. u 10
sati. [ta sad ho}ete?
Ho}emo pare! Ho}emo da se vratimo na
stare staze slave i uspjeha. Ho}emo da nas
prepoznaju kao brend i kao nacionalno blago
Bosne i Hercegovine...
Kona~no?
Jest, kona~no. Ho}emo da u|emo ~itanke i
u dje~iju literaturu.
A, koji su vam aduti?
Pa, eto, ve~eras (2. oktobar, op.a.) je
premijera na{eg drugog spota, a samim tim i
singla sa na{eg novog albuma, Ti voli{
sapunice. Spot je reìrao @are Batinovi}, koji
je i autor spota za na{ najavni singl sa albuma
Radovi na cesti, pjesmu Bo{ko i Admira. U
istom trenutku, u 21 sat, spot }e biti emitiran
na portalima Klix.ba (BiH), Net.hr (Hrvatska), Telegraf.rs
(Srbija), Cdm.me (Crna Gora), Siol.net (Slovenija) i
Idividi.com.mk (Makedonija).
Kako bi izgledalo to taksativno nabrajanje vezano za
Radove na cesti: broj pjesama, autori pjesama, studio,
producenti, mastering...
Po{to album izlazi 10.10. u 10 sati
pjesama }e biti - jedanaest. Ista je ekipa kao i
na Muzeju revolucije. Uz mene i gitaristu
Tonija Lovi}a tu je i Tomo Andri}, na{
pridruèni ~lan, koji je du{om uz nas i
pomaè nam oko tekstova, iako je iz @ivinica
preselio u daleku Australiju. Radove na cesti
snimali smo u zagreba~kom studiju Plavi
film, producenti smo Toni i ja, izvr{ni
producent je Dario Vitez, Ideologija radi
omot, a za mastering je bio zaduèn John
Davis iz Londona, dobar majstor.
Vi, zapravo, u posljednjih ko zna
koliko godina uop{te niste pravili koncertnu
pauzu. Non-stop traje regionalna, evropska,
pa i svjetska turneja. Naprimjer, uskoro ste u
Skandinaviji... [ta jo{ najaviti?
Na{ veliki koncert u Skenderiji, sa
gostima, 28. decembra, kada }emo proslaviti
trideset godina albuma Das ist Walter. Prije koncerta bi}e
otvorena izlo`ba Novi primitivizam za po~etnike, koju sam
inicirao pro{le godine, kada sam po~eo prikupljati materijal. Od
tridesetak eksponata na prvoj izlo`bi u Beogradu, preko Novog
Sada, Ljubljane i Banje Luke, do{li smo do stotinjak, koliko }e
ih i biti predstavljeno u Sarajevu, ali jo{ ne znam u kojem
prostoru.
SEJO SEXON, ef Zabranjenog puenja
Nakon {to je za svoj rad-plakat
Woman is Not An Object dobila nagradu
Poster for Tomorrow 2012 u Parizu te
nagradu Udruènja likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti i dizajna BiH
(ULUPUBiH) ove godine, grafi~ka
dizajnerica i docentica na Akademiji
likovnih umjetnosti u Sarajevu na
Odsjeku grafi~kog dizajna Dalida Kari}-
Hadìahmetovi} osvojila je i nagrade u
New Yorku i u Torontu.
U New Yorku sam dobila nagrade
Graphis Gold za Design Annual 2014 te
Graphis Gold za Poster Annual 2014.
Graphis. A International Journal for
Visual Communication svake go di -
ne dodjeljuje nagrade i u svojim
godi{njacima objavljuje najzna~ajnije i
najutjecajnije radove iz cijelog svijeta iz
oblasti dizajna, fotografije i ilustracije,
obja{njava Dalida Kari}-Hadì ahme to -
vi}. U Torontu je, pak, Dalidin rad
nagra|en sa RGD So(cial) Good Design Awardom 2013 i bi}e
predstavljen na DesignThinkers
konferenciji u Torontu u novembru ove
godine.
Ovo vi{estruko nagra|ivano
umjetni~ko djelo, podsje}amo,
problematizira pitanje uloge ène u
porodici i dru{tvu i jedan je u nizu
angaòvanih plakata koje na{a
sagovornica dizajnira ve} mnogo godina
i za koje je dobila brojna doma}a i
internacionalna priznanja - zlatnu
medalju na IX Internacionalnom bijenalu
plakata u Meksiku 2006., po~asno
priznanje III Internacionalnog bijenala
socio-politi~kog plakata u Auschwitzu,
nagradu ULUPUBiH-a za 2002., 2004. i
2011. godinu itd. Nakon izlo`bi u
Zagrebu, Rijeci i u Zaboku, svoje radove
sam predstavila i ljetos, na izlo`bi
Challenges of Modern Living po stav -
ljenoj u podrumima Dioklec ijanove
palate u Splitu. Kadar iz Dioklecijanove
palate moète vidjeti na stranici desno...
Ho}emo pare, staru slavu i uspjeh!
@ena, porodica i dru{tvo
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 2.10.2013 21:55 Page 61
1. Da li su djeca vojska najja~a?
Apsolutno.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih dozvolio ljudima poput Damira
Marjanovi}a da daju ostavku.
19. Tange ili badi}?
Boratov monokini.
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Samo vedro
i veselo...
16. S kim biste voljeli otplesati tango?
Za taj ples potrebno je da je dama otresita,
pa neka bude sa Du{ankom Majki}.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Ta }e mi to?!
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Kuhar ili stolar.
11. Da li je {utnja zlato?
U to sam se uvjerio vi{e
puta, ali nisam nau~io!
13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup?
Lijep i pametan, po{to znam kako je biti ruàn i glup.
2. Kako }e se zingiri-pingiri izjasniti tokom popisa stanovni{tva?
Onako kako se osje}am.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Obrano mlijeko, light colu, light
margarin, light majonezu i sve light...
10. Koliko ima istine u izreci: Ko
je sretan ni u hali nije gladan?
Zavisi od snabdjevenosti hale.
15. Opi{ite Branka Kockicu u tri rije~i?
Rata-ta-tira.
18. Mala Duba ili Veliki Drvenik?
Ipak, Mali Drvenik.
20. Begova ili {kembe ~orba?
Begova, {kembe ve} imam.
17. Osoba koja Vam ide na ganglije?
Sveznaju}a i svemogu}a...
12. [ta obla~ite kada èlite
izgledati moderno?
Jelek i opanke.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Durbin i priglavke.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?
U Op{tinskom vije}u Novo
Sarajevo smatraju da sam bio
Konfu~ije.
by DINO BAJRAMOVIC
MIRSAD ABDAGI KIKE, TV voditelj:
Ne bih dozvolio ljudima poput
Damira Marjanovia da daju ostavku
9. Jeste li meteoropata?
To je sad in, pa
razmi{ljam da postanem.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
3. A kako se osje}ate u Sarajevu?
Kao riba u akvarijumu manjih dimenzija.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 2.10.2013 19:52 Page 62
KLIN ÔRBA
I
mala sam dosad mnogo susreta s Dunavom; uvijek u
njegovom gornjem i srednjem toku. Neke od tih
dunavskih pri~a uvrstila sam prije nekoliko godina u
roman Kijamet via Vranduk, ne slute}i da }e mi gotovo
slu~ajno spominjanje Dunavske komisije za osiguranje
slobodne plovidbe Dunavom od Ulma do Braile, shodno
versajskom sistemu mirovnih ugovora od 1919. i
Konvenciji o definitivnom statusu Dunava od 1921.
godine, u budu}nosti prizvati poziv rumunjskih
pjesnika na Internacionalni pjesni~ki festival Balcanica u
Braili. No, o~ito, sve je sa svim u nekoj tajnoj i trajnoj
vezi, {to se pokatkad pokaè kao slu~ajnost.
Bilo kako bilo, pro{log sam tjedna boravila u Braili s
kolegama Stevanom Tonti}em i Milom Stoji}em, koji su se
ovom prilikom okitili i festivalskim nagradama. Ono ~ime
smo svih troje nagra|eni jeste rumunjska antologija u kojoj
su objavljeni ciklusi na{e poezije u prijevodu Ljubice Rajki},
i, prije svega, nesvakida{nja toplina i srda~nost s kojom su
nas obasule rumunjske kolege, kao i izuzetno laskave kritike
vode}ih rumunjskih knjièvnih kriti~ara. Ovo je jedna od
onih situacija u kojima osjeti{ ponos na svu specifi~nost
bosanskog identiteta; vidi{ koliko si, unato~ svim tugaljivim
komplikacijama na{ih ìvota, negdje u svijetu ispao
dobitnik, vrijedan po{tovanja i divljenja.
B
ila je ovo i lijepa prilika da upoznamo isto~nu
Rumuniju, grad Brailu i Dunav u njegovom
zavr{nom toku. Samo trosatno putovanje autom od
aerodroma u Bukure{tu do Braile omogu}ilo nam je jedan
fini melanholi~ni uvod u predjele nepreglednih ìtnih
polja, prije nego {to prispijemo u jednu od najzna~ajnijih
ìtnih luka u Evropi. A u Braili je sve u tom znaku. @ito i
teretni brodovi, kvartovi s lijepim ku}ama nekada{njih
gr~kih moreplovaca i mo}ni Dunav koji je ovdje dubok
preko ~etrdeset metara.
Sredi{nji dio Braile obnovljen je u periodu austro-
ugarske vladavine te uvelike podsje}a na sarajevski
centar. Od centralnog Trajanovog trga (gdje smo bili
smje{teni u hotelu Trajan) grad se lepezasto {iri, tako da
sve ulice vode ka Dunavu. Nemalo je bilo na{e ~u|enje
{to na dunavskom molu ne postoji niti jedna kafana. I
ina~e, moète {etati gradom i po pola sata a da ne nai|ete
na ugostiteljske objekte. Ovo je miran ravni~arski grad
radni~ke klase, poljoprivrednika i mornara, sa oko
230.000 stanovnika. Kafana je malo, ali je zato muzeja
preko stotinu. I svi rade, za razliku od potpuno obrnute
situacije u Sarajevu. Doma}ini su nas s neskrivenim
ponosom odveli i u Pozori{te Braile, veleljepno zdanje,
rasko{no ure|eno jo{ u doba âu{eskua.
K
ad smo ve} kod zlo}udnog diktatora koji je od
njihovih ìvota napravio pakao, jo{ u njima tinja
bijes. Drè da je smrt, koliko god brutalna, bila
nedovoljna kazna zlikovcu zbog kojeg su ~etrdeset godina
ìvjeli u bijedi svake vrste. Nismo razgovarali o Vladu
Tepe{u, ~uvenom grofu Drakuli, ali da jesmo, vjerujem da
bi na{i doma}ini bili daleko naklonjeniji njemu. Uostalom,
Vlad Tepe{ osnovao je i rumunjsku metropolu Bukure{t,
danas moderan evropski grad sa preko dva miliona
stanovnika. Rumunji se sporo oporavljaju od stega
zlosretnog komunizma. Vidi se to na svakom koraku.
Premda su ~lanica Evropske unije, ìvot je ovdje daleko od
evropskih standarda. Tvrde da im je prosje~na pla}a oko
250 eura. Cijene pi}a i hrane u ugostiteljskim objektima su
pribli`ne sarajevskim. Recimo: veliko doma}e pivo Silva
ko{ta pet leja, bolji viski oko 10 leja. Odnos doma}e valute
i eura je 4,20:1. Pu{enje na javnim mjestima jo{ uvijek je
dozvoljeno. Uz hotelske objede sluè se velike koli~ine
kruha, a na jelovniku dominiraju jela od ìtarica:
pala~inke, knedle, krofne, pura, {trudla, kola~i.
Ono {to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem
bilo i neprijatno, jeste da je hotelski meni za oko 60
u~esnika knjièvnog festivala Balcanica prilago|en
jednoj jedinoj meni koja sam ko biva muslimanka, tako
da niti jedan obrok nije sadràvao svinjetinu. Ne znam
ho}e li se ikada vi{e desiti u Sarajevu da se nekome ugodi
u suprotnom pravcu. îsto sumnjam.
Istina je da mi u prosjeku ìvimo malo bolje nego {to je to
slu~aj u Rumuniji, ali je pitanje koliko smo se udaljili od
dobrih starih obi~aja da se o drugom i druga~ijem vodi vi{e
ra~una nego o samom sebi. [to se toga ti~e, na{i rumunjski
doma}ini zasluùju ~istu peticu za gostoprimstvo. Ove divne
ljude itekako vrijedi upoznati. Kao i njihov komad Dunava,
koji se tek malo niè ra~va u drugu po veli~ini deltu u Evropi,
uvr{tenu na UNESCO-vu listu svjetske ba{tine.
Ono to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem bilo i neprijatno,
jeste da je hotelski meni za oko 60 uesnika knjievnog festivala
Balcanica prilagoen jednoj jedinoj meni koja sam ko biva musliman-
ka, tako da niti jedan obrok nije sadravao svinjetinu. Ne znam hoe
li se ikada vie desiti u Sarajevu da se nekome ugodi u suprotnom
pravcu. isto sumnjam...
DUNAVOM BRODOVI PLOVE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 2.10.2013 15:01 Page 63
Opel Monza Concept: Tehnologije budu}nosti!
O
pel je automobilski div, svi|alo se to
nekome ili ne. Kada neka tvrtka postoji
vi{e od 150 godina, i pri tome uz razne
neda}e ostvaruje velike rezultate. U
dokumentarcu o kompaniji Opel koje je
nedavno emitiran na najboljem europskom
tv kanalu posve}enom auto-industriji,
AutoMotor und Sport, prikazane su gotovo
sve vrline i mane, dobri i lo{i trenutci od
osnutka Opela. Iza tvrtke je 150 godina
postojanja prepunih inovacija, a tvrtka je
upravo na nedavno odrànom frankfurt{kom
auto-salonu predstavila svoj posljednji
novitet, revolucionarni konceptni model Opel
Monza.
Monza najavljuje ono {to Opelove kupce
o~ekuje u budu}nosti. Fokusira se na dvije
teme koje }e biti glavni prioriteti za vi{e od
6.000 inènjera, tehni~ara i dizajnera u
Rsselsheimu, a to su u~inkovitost i
povezivost. Konceptnu Monzu krasi
aerodinami~nost i revolucionarna pogonska
rje{enja. Dizajnerski futuristi~kih crta,
Concept Monzu odlikuju glatke linije te jasno
definirani poklopac motora i dojmljiva
ku}i{ta prednjih svjetala. Dodatno razvijene
prepoznatljive
Opelove dizaj -
nerske teme
utka ne su u cjelokupan izgled poput
prepoznatljivog nabora na poklopcu motora
koji se sada ~ini jo{ vi{e trodimenzionalnim,
dok je kromirana pre~ka re{etke na kojoj se
nalazi Opelov logotip podignuta prema gore
s krilcima na krajevima. Dvije karakteristi~ne
o{trice ispod prednjih svjetala poja~avaju
sportski dojam.
Sportska privla~nost Opelovih modela
oduvijek je povezana s funkcionalno{}u pa
je tako i konceptna Monza hommage
utjecajnom kupeu Opel Monza koji se
proizvodio izme|u 1978. i 1986. godine. I
tada je Opel kombinirao elegantan i
dinami~an stil s pametnim i funkcionalnim
rje{enjima za voza~a i putnike. Sli~nosti
izme|u dva automobila vidljive su u
elementima dizajna, poput velikih
ostakljenih povr{ina i niske sredi{nje linije.
Izvorna je Monza bila prvi automobil na
trì{tu koji je na upravlja~koj plo~i imao
digitalni zaslon, a Concept Monza nastavlja
s tom inovativnom temom. Monza
predstavlja revolucionarne tehnologije za
budu}e informacijsko-multimedijske sustave
i povezivost, pokazuju}i kako }e nova
generacija Opelovih automobila rije{iti
potrebe blisko povezanog dru{tva u kojemu
se dijele sadràji.
Concept Monza samo je posljednja u
nizu Opelovih vizionarskih studija koje su
zapo~ete 1965., modelom Experimental GT.
U to je vrijeme Opel bio prvi proizvo|a~
automobila koji je u Europi napravio
konceptnu studiju i predstavio je na sajmu
automobila. Experimental GT predstavljao je
po~etak budu}ih konceptnih automobila koji
}e inovativnim idejama razvijati tu
automobilsku kategoriju. Opelove studije iz
{ezdesetih bile su tako uspje{ne da su svi
europski konkurenti nakon toga po~eli
razvijati i predstavljati vlastite koncepte.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Auto:CRNA.qxd 2.10.2013 15:00 Page 64
Kao {to sigurno ne znate, ili se ne
sje}ate, mi smo Vam se ve} direktno
obra}ali kao Udruènje dioni~ara
Dividenda, s na{im sugestijama i
prijedlozima {ta bi trebalo u~initi u cilju
sre|ivanja stanja na trì{tu vrijednosnih
papira u FBiH. To pismo je sigurno jo{ i
sada kod jednog od Va{ih savjetnika.
Jedina reakcija na to pismo je prekid
svake komunikacije izme|u Va{ih
savjetnika i ovog udruènja.
Naravno, nije to zbog pisma nego
zbog ~injenice da smo se malo poslije
na{li na suprotnim stranama. Mi smo
Vam trebali samo dok smo Vam koristili u
Va{oj operaciji RAM iliti Haden SA. Jer
sva ta Va{a kobajagi borba za spas
Bosnalijeka, na koju ste se zaklinjali po
medijima, bila je zapravo borba za
njegovu okupaciju. A svi se danas moraju
sloìti s ~injenicom da je Bosnalijek
zapravo okupiran. Molim Vas da Vam
Va{i pravnici na|u neki autenti~niji izraz
za opis stanja u Bosnalijeku.
Dru{tvom u ovom trenutku zapravo
ve} nekoliko mjeseci upravljaju ljudi koji
nisu ~ak ni u radnom odnosu. A jedino {to
Vi radite sve to vrijeme je konstantna
zloupotreba funkcije u cilju legalizacije te
okupacije. A po~eli ste jo{ prije vi{e od
godinu dana. Ovo podsje}anje je nu`no,
ne zato {to ste Vi to zaboravili, nego zbog
toga da shvatite da postoje ljudi koji ne
pristaju na to da ih neko pravi budalama,
pa makar to bio i premijer.
Dakle, na pismeni zahtjev potpisnika
ovog pisma da Komisija za vrijednosne
papire Skup{tinu Bosnalijeka od
07.07.2012. godine proglasi nelegalnom,
prva reakcija iz KOMVP je bila izjava
jednog od tri ~lana podnosiocu zahtjeva u
prisustvu nekoliko ljudi: Va{a predstavka
nam je dragocjena i ovog puta }emo
napraviti presedan, donijet }emo rje{enje
a ne mi{ljenje. Na pitanje podnosioca da
li to zna~i da punomo} onog Libijca nije
valjana, jer je to bio razlog podno{enja
zahtjeva, odgovor je bio Ne mogu vam
ni{ta vi{e re}i, bit }ete zadovoljni.
Isti ishod svih prigovora na legalnost
te skup{tine na kojoj je Arslanagi} izabrao
NO sa prof. Trivunom na ~elu, taj ~lan je
ponovio i Va{em savjetniku. A nakon toga
je obavio razgovor s Vama. I naravno
odgovor na prestavku je bio negativan!
Gospodin ]elam me uputio na Sud i jo{
mi uz odgovor priloìo kopiju te punomo}i
iz koje se iz aviona vidjelo da je falsifikat,
ra|en u Bosnalijeku! Znali su da }e
podnosilac i}i na sud pa neka mu se na|u
pri ruci i dokazi.
Tuìla{tvo nije reagiralo na tu prijavu.
Sud nije prihvatio nikakav zahtjev Vlade
za privremenom mjerom jer se zapravo
niko ozbiljno nije time ni bavio, pa se
kona~no oglasio i predsjednik KOMVP
gospodin Hasan ]elam. Tri mjeseca
nakon podnesenog zahtjeva objavljeno je
prvo mi{ljenje a zatim i rje{enje kojim se
skup{tina od 7.7. progla{ava nelegalnom
i odbija upis NO koji je izabran na toj
skup{tini.
Mi smo ranije ve} shvatili o ~emu se
radi pa smo objavili pismo pod naslovom:
Najve}i udar na imovinu malih dioni~ara
Komisije za vrijednosne papire pod
vodstvom Hasana ]elama. Jer svo to
otezanje bilo je u tu svrhu.
U me|uvremenu je vi{e od 15%
dionica Bosnalijeka promijenilo vlasnika
skoro po fiksnoj cijeni, izme|u 12 i 14 KM
po dionici. A to je zapravo bio cilj te
operacije, stvaranje atmosfere Arsl anag -
i}e ve svemo}i i nesigurnosti ulaganja u
Bosnalijek, {to je trebalo da navede
dioni~are da svoje dionice prodaju po{to
mogu. Naravno, Vi ste sve to podgrijavali
svojim tvrdanjama po medijima o kriminalu
u Bosnalijeku. Nastavili ste sve to do
momenta kada je Haden do{ao do blizu
30% i ne poku{avaju}i da se izjasnite o
validnosti anonimnog investitora kao
partnera Vladi u upravljanju Bosnalijekom.
Na na{e zahtjeve da Komisija insistira na
objavljivanju vlasnika Hadena radi kontrole
eventualne veze sa drugim dioni~arima, iz
KOMVP su nas pozivali na saslu{anje!
A kada je Haden pokazao za{to je
zapravo kupio tih 30%, kada je zakazao
vanrednu skup{tinu Bosnalijeka, Vi
jednostavno niste poslali predstavnika
Vlade na tu skup{tinu. Za ponovljenu
skup{tinu odbili ste predloìti kandidate
za NO u ime Vlade, jednostavno ste htjeli
da Haden izabere svih pet ~lanova NO.
Ovdje Vas moram podsjetiti da su u tom
momentu mali dioni~ari sa Vladom i
predstavnikom Libije imali zajedno vi{e
glasova od Hadena, koji nije birao
sredstva do do|e do njih.
Ali nismo imali za koga glasati! Vi
niste dali da Vlada predloì svoje
kandidate a prijedlog malih dioni~ara
jednostavno je odba~en! Naravno, Va{a i
njihova KOMVP je konstatovala da je tav
skup{tina regularna, ali ne nakon tri
mjeseca kao u naprijed spominjanom
slu~aju, nego nakon petnaest dana!
I onda su onaj glavni finansijer
operacije berzanski me{etar iz Osijeka sa
hercegova~kim korijenima, notar iz
Beograda i Rus iz Imperije, u{li u
Bosnalijek. Naravno, uvijek je tu i neki
Avdi}, Galija{evi} i sl. Eto zato me sve to
podsje}a na onu famoznu operaciju Ram
iz devedesetih.
A kada se pojavila ona presuda
Vrhovnog suda, Vi ste nastavili da
odra|ujete svoj dio obaveze. Trebalo je
sve to legalizovati. Posegnuli ste za
autenti~nim tuma~enjem.
Jer u Zakonu o Komisiji za vrijednosne
papire stoji da ~lanovi Komisije ne mogu
odgovarati za {tetu koju nanesu rade}i u
okviru ovla{tenja. A ako su bez ovla{tenja
od 2009. godine, kako je to ustvrdio
Vrhovni sud, onda mo`da jednog dana i
odgovaraju za sav kriminal u kome su
sudjelovali na SASE. Uklju~uju}i naravno
i trgovinu dionicama Bosnalijeka po
fiksnoj cijeni u skoro tri mjeseca trgovanja
i trgovinu dionicama Bonusa radi
podizanja cijene, a sve radi plja~ke FDS-a.
I jo{ ko zna koliko slu~ajeva.
Naravno, nisu jo{ legalizirali ni
okupaciju Bosnalijeka. Neka druga
komisija mo`da i ne bi smatrala
legitimnom Skup{tinu dru{tva koja se
zakazuje kada dru{tvo nema NO i nije
usvojilo Finansijski izvje{taj a da pri tome
na dnevnom redu nije usvajanje tog
izvje{taja a smjenjuje se NO koji ne
postoji! Zapravo, siguran sam da je ovo
zadnje najja~i Va{ razlog da se toliko
borite za ovo autenti~no. Bojite se
autenti~ne Komisije!
I na kraju: Molimo Vas da odgovorite
kako se to Vi zalaète da Vlada upravlja
svojom imovinom u Bosnalijeku ako ste
ODBILI da predloìte kandidate za NO? I
na koji }ete na~in, kako ste izjavili,
obezbijediti da po~inioci krivi~nih djela
odgovaraju ako im naknadno dajete
ovla{tenja koja ih {tite? I kako uop{te
mislite prodati Vladine dionice
Bosnalijeka po iole pristojnoj cijeni kada
ste omogu}ili vlasniku sa manje od 30%
dionica da upravlja i udjelom Vlade?
Jednog dana }ete sigurno morati
odgovoriti na ta pitanja!
U ime UG Dividenda
Halil êngi}
REAGIRANJA
Otvoreno pismo premijeru FBiH Nerminu Nik{i}u
Bojite se autentine komisije!
Reagiranja:Reagiranja.qxd 2.10.2013 15:45 Page 65
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna 882

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 882

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDO^ANSTVO UBICE IZ LUKAVICE

Septembar 2007. godine: Operacija

Nakako istovremeno kada je lider SDA

elez:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:00 Page 18

NOVI BEZ DOKAZA:

Na nedavno raspisan konkurs za gene -

Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} u

Na na{ upit da li su najmanje dvije

BIRALI STE, PA OPET BIRAJTE: Logiki govorei, glad-

panjeta:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:52 Page 41

horovi:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:01 Page 46

Profesori nisu imali ni{ta protiv da nastupamo u rock

Posljednjih mjeseci publika u

You might also like