Professional Documents
Culture Documents
stanovništva
Seminarski rad
Kreditiranje stanovništva
Studenti: Profesor:
Jelena Vukotić Doc. dr Ivan Milenković
Br. indexa: 198 – 07 Asistent:
Marija Bigović Mr. Ana Gardašević
Br. indexa: 220 – 06
Sadržaj
Uvod ........................................................................................................................ 3
1. Kreditne forme plasmana 5
sredstava ........................................................... 7
2. Kreditiranje stanovništva, ponuda banaka u Crnoj 8
Gori .......................... 13
2.1. NLB Montenegro banka A.D. Podgorica ........................................... 14
Zaključak ................................................................................................................
Literatura ................................................................................................................
2
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
Uvod
Kredit je za banku kao povjerioca dužničko povjerilački posao, gdje banka kao
povjerilac upošljava raspoloživi dio slobodnih novčanih sredstava, pri čemu koristi
određene forme obligacionih formi, uzima određeni oblik ličnog ili realnog jemstva koji je
dužnik dužan da prezentira banci, kako bi banka kao povjerilac bila stručna da će dužnik
uredno i na vrijeme izvršiti svoje obaveze prema povjeriocu.
3
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
4
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
Sam izraz kredit potiče od latinske riječi creditum, što znači kredit ili zajam,
odnosno od reči credo, credere što znači vjerovati. Sigurno da je u svim fazama evolucije
kreditnog posla povjerenje predstavljalo značajan faktor prilikom pozajmljivanja sredstava.
I danas povjerenje igra nezaobilaznu ulogu prilikom odobravanja sredstava dužniku,
međutim to jeste nužan ali ne i dovoljan uslov. Kredit je postao masovan bankarski
proizvod, orijentisan na široku grupu preduzeća, klijenata banke. Kredit u savremenim
uslovima predstavlja multisvrsni bankarski posao i jedan od najznačajnijih instrumenata u
oblasti politike plasmana banke.
Prema obliku u kojem se daje, kredit se može podijeliti na: naturalni, robnonovčani
i novčani kredit. Naturalni kredit je kredit koji se daje u nekom realnom dobru (žitu, stoci i
dr.); on je praoblik kredita i danas je veoma rijedak. Robnonovčani kredit je takav kredit
koji se daje u robi, a vraća u novcu; ovakav oblik se najčešće praktikuje između poslovnih
subjekata. Organizovani kredit se daje i koristi u novcu, tako da se pod pojmom kredita
danas uglavnom podrazumijeva novčani kredit.
Prema upotrebi tj. prema namjeni za šta se koriste sredstva, krediti mogu biti
potrošački i proizvođački. Potrošački kredit je onaj koji se zaključuje radi povećanja
potrošačke moći dužnika; on je samo direktno neproduktivan, jer indirektno utiče na
povećanje proizvodnje. Proizvođački kredit se koristi da bi se uvećala proizvodna moć
dužnika; i njegova svrha je da poveća potrošačku moć direktnim povećanjem pro-izvodnje.
Proizvođački krediti mogu biti: obrtni i investicioni krediti. Krediti za obrtne potrebe su
oni kojima se nadoknađuje nedovoljnost potrebnih obrtnih sredstava preduzeća. Najčešće
se koristi za finansiranje redovnog procesa proizvodnje. Osnovna karakteristika obrtnog
kredita je što se u kratkom roku može pretvoriti u novac i vratiti. Za razliku od obrtnih
kredita, investicioni krediti se odobravaju za nabavku osnovnih sredstava i za izgradnju
novih pogona i fabrika radi povećanja proizvodnje, tako da oni duže zadržavaju svoj
primarni oblik, pa se odobravaju na duže rokove, jer sredstva za ove kredite potiču iz
ostvarene akumulacije i otplaćuju se iz tih sredstava.
1
Đukić, Đ., Bjelica, V., Ristić, Ž. (2006): Bankarstvo, CID, Beograd, str. 139.
5
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
S obzirom na uslove otplate, krediti se dijele na: cijele (kredit se vraća u roku u
cijelom iznosu), obročene (kredit se likvidira u ugovornim otplatnim sumama) i
amortizacione kredite (otplaćuju se polugodišnje ili godišnje, u jednakim anuitetima u
kojima opada ukamaćenje a raste otplata, i to prema utvrđenom planu za unaprijed
ugovoreni rok korišćenja i otplate kredita).
2
Đukić, Đ., Bjelica, V., Ristić, Ž. (2006): Bankarstvo, CID, Beograd, str. 140.
6
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
Bankarski sistem Crne Gore, iako nije bio direktno izložen direktnom uticaju
finansijske krize, u znatnoj mjeri je osjetio indirektne efekte u vidu: povlačenja depozitnog
potencijala banaka, zaoštravanja uslova za odobravanje kredita ili čak njihovog potpunog
obustavljanja, otežanog pristupa sredstvima na ino tržištu i zaoštravanja međubankarske
konkurencije u cilju pridobijanja novih deponenata. Od početka finansijske krize, Vlada je
putem kredita i prijevremene otplate duga angažovala oko 90 mil.€ za podršku bankarskom
sektoru. Pored toga, Njemačka razvojna banka (KFW) je odobrila kredit od 50 mil.€
Crnogorskoj komercijalnoj banci, NLB Montenegro banci i Erste banci za koji je garant
Vlada, usmjeren na kreditiranje malog i srednjeg biznisa. U toku je i procedura
odobravanja kredita od Evropske investicione banke za mala i srednja preduzeća u iznosu
od 100 mil.€, pri čemu su za ovaj projekat kandidovane sve banke.
Finansijska kriza je dovela veliki dio preduzeća u težak položaj, pri čemu se
likvidnost privrede pogoršala, što će se manifestovati i preko porasta u kašnjenju otplate
kredita. Prema podacima CBCG krajem marta su u blokadi bile 10.200 firmi, koje
obavljaju neku privrednu djelatnost sa ukupnim dugom od 110,2 mil.€. U odnosu na kraj
februara broj nelikvidnih firmi je porastao za 0,8%, dok je vrijednost ukupnih dugova veća
za 2,6%.
3,000,000
2,500,000
Krediti Depoziti
2,000,000
1,500,000
1,000,000
500,000
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Krediti su na kraju marta 2009.g. iznosili 2.682,2 mil.€, što u odnosu na kraj
2008.g. predstavlja pad od 4,1% ili 115,4 mil.€, dok su krediti na godišnjem nivou ostvarili
3
Izvor: CBCG.
7
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
rast od 8,7%. Odnos kredita i depozita uvećanih za ukupne uzete pozajmice bio je
povoljniji i iznosio je 0,975 na kraju marta ove godine u odnosu na prethodni mjesec. Ipak
u odnosu na mart prošle godine, kada je iznosio 0,895 je pogoršan.
3,500,000
3,000,000 Krediti
Depoziti i pozajmice
2,500,000
2,000,000
1,500,000
1,000,000
500,000
2,000,000 Privreda
1,500,000 Stanovništvo
1,000,000
500,000
4.1.
8
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
NLB Potrošački kredit namijenjen je svim fizičkim licima, koja žele na brz i
jednostavan način doći do povoljnog kredita. Iznos NLB Potrošačkog kredita lako
možemo da uplatimo na račun izabranog trgovca ili turističkoj agenciji.
Glavne prednosti:
Dodatne povoljnosti za redovne klijente,
Jednostavna procedura,
Iznos kredita od 1.000 do 6.000 EUR.
Osnovne informacije:
Period otplate: 3 godine,
Kamatna stopa: 1,02% mjesečno, (od 16.25 % EKS),
Naknada: 1,5%,
Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana,
Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca.
Glavne prednosti:
Nenamjensko trošenje sredstava,
Bez učešća i depozita,
Visina rate do 30% mjesečnih primanja,
Isplata gotovine na šalteru,
Jednostavna procedura,
maksimalan iznos 10.000 EUR.
Osnovne informacije:
Period otplate: do 5 godina, za iznose preko 7.000 EUR, 7 godina,
Kamatna stopa: redovni klijenti 1.28% mjesečno, ostali klijenti 1,50% mjesečno,
Naknada: 1,5%,
Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana.
NLB Auto kredit namijenjen je svim punoljetnim fizičkim licima, koja žele na
jednostavan i udoban način doći do povoljnijeg kredita za kupovinu novog automobila.
Glavne prednosti:
Opterećenje zarade do 30%,
Bez žiranta i hipoteke,
Jednostavna procedura,
Kreditiranje polise kasko osiguranja.
9
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
Osnovne informacije:
Period otplate: do60 mjeseci,
Kamatna stopa: 12%,
Naknada: 1,5%,
Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca.
NLB Srebrni kredit je namijenjen svim korisnicima NLB Srebrnog računa, koji
imaju stalno prebivalište u Crnoj Gori.
Glavne prednosti:
Kamatna stopa: 1,02% mjesečno,
Gotovinska isplata,
Mogućnost zaduženja: do 50% od mjesečnih prihoda.
Osnovne informacije:
Period otplate: do 36 mjeseci,
Kamatna stopa: 1,02 mjesečno,
Naknada: 1,5%,
Obezbjeđenje: trajni nalog, mjenica i administrativna zabrana najmanje jednog
žiranta.
NLB Stambeni kredit namijenjen je svim fizičkim licima koja žele na jednostavan
i udoban način doći do novca za kupovinu, gradnju ili obnovu nepokretnosti.
Glavne prednosti:
Povoljna kamatna stopa,
Grejs period 6 mjeseci, kada se otplaćuje samo kamata,
Gotovinska isplata do 10% iznosa,
Opterećenje do 30% redovnih primanja,
Mogućnost sudužništva,
Bez jemaca.
Osnovne informacije:
Period otplate: do 20 godina;
Obezbjeđenje: hipoteka na nepokretnost 1,30 puta veće vrijednosti (ili u skladu sa
bančinom procjenom utrživosti), uz mogućnost da banka zatraži dodatna
obezbjeđenja;
Realizacija: prenosom na račun prodavca kod banke
10
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
Glavne prednosti:
Ušteda energije preko 20%
Period otplate do 7 godina
Najpovoljnija kamatna stopa
Jednostavna i brza procedura odobravanja
Osnovne informacije:
Period otplate: do 7 godina
Kamatna stopa: 8% godišnje
Naknada: 1%
Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana
Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca
NLB Stambeni kredit iz projekta 1000+ stanova , ovaj kredit je namijenjen svim
građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Glavne prednosti:
Najpovoljnija kamatna stopa;
Fiksna kamatna stopa;
Mogućnost sudužništva;
Bez jemaca;
Opterećenje do 40% redovnih primanja domaćinstva.
Osnovne informacije:
Kamatna stopa: 4, 9%godišnje;
Rok: do 20 godina;
Naknada: 1%;
Učešće: 5% od kupoprodajne vrijednosti nekretnine, ili 10% ukoliko se
obezbjeđenje uspostavlja na nepoketnosti koja je predmet finansiranja, od iznosa
kredita.
11
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
Zaključak
Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima
se banka pojavljuje kao kreditor, tj. gdje banka pozajmljuje novac – daje kredit – ili
preuzima neku pravnu obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao povjerilac,
kratko jednostavno kazano ovi poslovi se nazivaju poslovi plasmana. U svojoj suštini radi
se o ulaganju sopstvenih i tuđih sredstava u odgovarajuće plasmane koji su ujedno
najvažniji izvori prihoda svake banke kao privrednog subjekta. Dok pasivni poslovi čine
materijalnu osnovicu na kojoj se zasniva bankarsko poslovanje, određuje količina
poslovnih sredstava, vrsta kredita i plasmana, aktivni poslovi određuju djelokrug banke
kao privrednog subjekta i njeno mjesto u privredi i kreditnom sistemu. Banka bez aktivnih
poslova ne bi se uopšte mogla nazvati tim imenom. Stoga mnoga zakonodavstva, pa i naše,
zaštićuje naziv “banka” da bi se spriječila zloupotreba ovog pojma i naziv rezervisao samo
za ona preduzeća kod kojih je zaista riječ o primanju novčanih sredstava i na osnovu njih
odobravanju kredita, odnosno njihovom plasmanu.
12
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
5
Vučković, M. (1968): Kreditno – bankarski sistem, Ekonomski fakultet, Skoplje, str. 44.
13
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva
“osnovica kreditiranja prometnog procesa jeste komercijalni kredit, dok se bankarski kredit
javlja kao nadgradnja nad kreditnim odnosima formiranim između robnih proizvođača”.6
Literatura
Internet:
http://www.nlb.me/
6
Ćirović, M. (1966): Teorija kredita, Skoplje, str. 15.
14