450-+&ƍ"
,63h"/" Preporod 37

#30+




t


SEPTEMBAR 

SVJETOVI KUR’ANA
Esej u povodu 1400 godina objavljivanja Kur’ana
Piše: Enes Karić
T r a j a nj a

P a m ć e nj a

T u m a č e nj a

Š t o v a nj a

Ž i v lj e nj a

D o g a đ a nj a

S u č e lj a v a nj a
 38 Preporod 
450-+&ƍ"
,63h"/"

#30+




t


SEPTEMBAR 

T r a j a nj a O
P
Q
" B
 
 " 
 
 Q



&
'

 

 


 R   T  
 
 
 Usred Kaira i njegovih drevnih kvar-
Dok u Sarajevu pi-
skim kvartovima koji su u kamenim zi- 
  

 '
'  

šem ove retke u pr-

 

  B    '   &

 
voj desetini ramazana
udaljenih davnih vremena i zgaslih epo-  '

 
 '
 
 

  
'

 
  
     


dina avgusta 2010. po
  Q

 

 ) Kur’ana, po !>

Q


Gregorijanskom ka-
&


O 
Q


  
  " B
 
 
' '

  
 
je qira’atskoO
& ljadu sto i pedeset godina, i samjeriti ih
svoje prve studentske
Sedamdesete i osamdesete godine XX  &


 
 
posjete Kairu 1980.

B


 tovima az-Zamaliqa, sa otmjenim vila-
godine, u ranu jesen.
   
 
 "$ 
"
 b!b

& 
S našim jednomje-
ske kasete agresivno stupale na scenu, 
 bb V E   
 


   
&
$



 (
"( ?

Kairu podudario se,
 &  &    " $ se to kako njegov milozvuk nadilazi ra-
  

' zlike u vremenu, mjestu, porijeklu.
 ! 

 % (
  "   "  (






skoga rata, egipat-
   
    
 

&


 
"

&
ska televizija je
B
 

' 
 "
V   "( ?
&

prikazivala kako
 

$
 &

  
Q
 
 
&  
"
 #
  


 " $
 zijom da tako nevidlji-
ga mjesta na iran-
ne proizvodnje i mar- 



skoj strani.
ke, postavljeni u ma- "MJ
,VSBO
KF

,VSBO
aluzijama o prolazno-
Jedan sredo-
   
   Njegovo učenje ǏVMP
TF
OFLBLP
PQǎFOJ sti svijeta, spoje i po-

  $  
"    UJKF
V
CPMKFN
SBTQPSFEV
QP
TWJN
EVCJ    

Al-Azhara, zvali smo ga

Q QQ
 ' OBNB
J
ÝJSJOBNB
,BJSB
TB
NOPHP
ÝJSJN
  
Ova Svjetska bibliografija %& #' 
   
  (

 &


'  LPOTFO[VTPN
SFDFQDJKF
V
PLSJMKV
TWJI
"
' $  #
štampanih prijevoda iru i Aleksandriji), na naša zapitkiva-
  &" ! LWBSUPWB
J
TJSPNBÝOJI
J
CPHBUJI
OBEJMB dra Velikog, dinasti-
Kur’ana (autora Ismeta  ' 
  

  ' *

 [JMP
KF
QPNPEOF
USFOEPWF
V
NV[JDJ
NF je Ptolemeja, Emevi-
Binarka i Halita Erena) – mirno je odmahivao glavom. Kao da



 W
 EJKTLF
QSPNPDJKF
JOUFSFTOF
VLVTF
 #
 C


izišla je u Istanbulu, u je na televiziji gledao izvještaje o nemi-
izdanju Istraživačkog vozilima. F
 ]
novnim monsunskim kišama i poplava-
centra za islamsku  7   # Osmanlija...
  
 




 "
povijest, umjetnost i Muqattam, kraj Bunara poslanika Ju- Glasovi Kur’ana diljem Kaira i nje-
šanskim, a ne surove ratne scene kao
kulturu (IRCICA), pod $Bi’ri Yusuf), i naravno, kraj drev- "
'  " B 


  "
nemilu i mrsku posljedicu ljudskoga
uredništvom prof. dr nih Piramida, 
  sa platna vremena od osvita civilizacije i
Ekmeleddina Ihsanoglua, plana i zla.
$

  

Q 
  Piramida, do vremena izgradnje Asuan-
sada Generalnog +   
 Q

  # EP
 #   
sekretara Organizacije !& /3"


[ [

\ ]O@
 
  7
 
   "
  
islamske konferencije "
/45
/56

al-Husarija i drugih. (


"
&
(OIC). Bibliografija nu, pa stanu, nalik su kišnim olujama,
Sve drugo što je tih dana u Kairu mo-

' 
 ezana kao najefikasni-
nudi impozantan  


    
  
pregled stotina i " 

 " $
 "$
 jeg rezimea Kur’ana,

&
O
'$
%  "    


stotina štampanih ska, radijska ili televizijska "konkuren- ra, silazili i spuštali se sa minaretskih

 

'!7
prijevoda Kur'ana na Q
;  Q
 " ( ? 
 O $
 
  
O

 &

tata as-Sa’diya:
veliki broj "svjetskih" lo je u velikom zaostatku, i nekako sla- 
   
 "$


i "lokalnih" jezika. 
 



 $
 
&Q
( ?
Prevođenje Kur'ana je  ;<   = 
 =$
 
&
   

'   
  %

      
samo po sebi svojevrsno 
"=
'

(
? 
(
?dolje

&
tumačenje Kur'ana,  >?
  @ @
Predivne pjesme Ummi Kulsum, Fa- "



'&

i kao takvo jedan @'
;


#
O7
' C=
& gore &
 "  naglasiti tišinu
osobeni svijet Kur'ana. #  
 $
& nego li svoje glasove.
 

i drugih slavnih arap- U Kairu sam tada,

 


%PL
IPEJNP
USBEJPOBMOJN
HSBEP

' 
Q
  zatrajno, zapamtio ti-
Mnoštvo imade uzroka WJNB
*TUPLB
LPKF
TV
PCJMKFäJMJ
NVTMJNB

"
 he ezane, jednu njiho-
 
 OJ

KBTOP
TF
WJEJ
POBK
QSPMB[OJ
EJP
JTMBNB
vu vrstu.
se i slušale su se.
Ustaz Ahmed nam je danima IBMJGBUJ

TVMUBOBUJ

FNJSBUJ

NPOVNFO
Ali, Kur’an je -  7
'   
pokazivao zna- UBMOPTUJ
LSBMKFWB
SB[MJǏJUJI
WSFNFOB

SJ
(
?V WBMTLF
ÝLPMF
UVNBǏFOKB
5FLTUB

TFLUBÝLB

centualizacije poduda-
menite kairske
 7"   OBENFUBOKB


J
MBILP
KF
UBK
QSPMB[OJ
EJP
rale i savršeno ukla-



 "
B

   

 SB[MJLPWBUJ
PE
POF
,VSBOTLF
TVQTUBODF
  & $

ne, ovo je oko pi-


 JTMBNB
LPKB
KF
WKFǏOB
me slavnoga recitatora
ramida podignu-



O
 (
?#[
 & 

 $

rinama Kaira, sa mno- da. Kao da su se svi ti
 6& !! 
go širim konsenzusom 

 
 
 & 

 $
recepcije, u okrilju svih kvartova, i siro-  (
? 


   7



 > !!!
O
'
"
'
&
 sve onda u miru zaplovilo prema Sredo-
ovo tada, a ono ta-
trendove u muzici, medijske promocije, zemlju.
da, gdje stojite sa-
interesne ukuse. !""(
?"
  
&  

Štaviše, Kur’ana se na njih ni- 
&
&
&
&
"

 C

 /4/
je ni osvrtalo. 
'
"


E 5   
#

" 
&

'
"$

 & 

 F

to u izvanredno lijepim i stilski odnjego- $


'




5EHIL



 sa stotina ezana), i ugodno se širio kao opomena u
za vrijeme Mamelu-
i stotina kairskih munara. 


'



HILI5

 (
?     
Q(




opet, nakon njih, za do-


 

&

 
  

 na  a ipak nevidljiva kohe-
+

&
jed namijenjeno kao pripadništvo svih zija zgaslih vijekova), jednako tako su
&
 F"
 I5 "



 
  
 
 &
 te nebeske simfonije Kur’ana imale svo-
ne, itd.


  
 
& 
O  

 + 
$
  #
 (  (
?  
"V (
? 
 

 &

 "
  

Azharskog univerziteta
Veliki broj prijevoda Kur'ana još uvijek se 




 predivnih kaligrafija, ispisanih dlije-
&  
 "
B
nalazi u rukopisima. IRCICA je nedavno '
OQ
 



'



"
"
$

objavila ovu zanimljivu bibliografiju koja  

 & 

O & 
 & 
 "
B
T 

detektira do sada poznate i otkrivene tora Muhammada Alija,


&





 '






prijevode Kur'ana u rukopisima. Estetska  7
Jednostavno, Kur’an je ostavljen vje- mauzolejima, nišanima iz Osmanlijskog
strana ovih prijevoda je vidljiva i po tome (

5/3




'
 perioda...
što su rukopisni prijevodi Kur'ana pisani dodao da su onda nakon

   

 
  
  Kako god je    
zadivljujućim kaligrafskim formama. Francuza na egipatsko
jem dostojanstvenom mjestu, e da ga Kur’ana jedno veliko t r a j a nj e Bo-

žanske Poruke i Govora u stiliziranome
zvuku ljudskih glasova (i unutar njih u
ponavljanjima, kadencama, sekvenca-
ma, pauzama, pa opet i iznova sve to,
i sve tako...), tako je i Kur’anska kali-
grafija, sa svojim mnogim stilovima, bi-
la jedno posve jasno duhovno kontinui-
ranje onih epoha Kaira i Egipta koje sa-
da šute, ili, pak, progovaraju kroz naše še
razgovore s njima.
Dok smo tih septembarskih dana na
1980. godine gledali stotine izvanrednih ih
primjera Kur’anske kaligrafije, sve one ne
razliite slovne i harfovne uzorke fati- ti-
mijske, ejjubijske, mameluke, osman- n-
lijske... umjetnike izražajnosti, kao ne-
kakve još uvijek žive i plemenite bilj- lj-
ke koja je floralno davala duhovni to-
nalitet trajanju Kaira, onaj dobri Ustaz az
Ahmed je, neoekivano, dva ili tri puta ta
priredio mali kviz, e da baš on vidi: ko
e to najbrže od nas, i meBu nama, od- d-
gonetnuti zamršene i zakuaste kali- i-
grafske uklese Kur’anskih ulomaka u
kamenu, ko e to najbrže stii do mno--
gih znaenja skrivenih u otmjenim vi--
jugama i kukama arapskih harfova a živjeli faraone, Aleksandra
na ulazima u drevna zdanja Fatimija
i Mameluka, iji su se kameni prago-
vi bili ve davno izlizali od mnoštva
ljudskih nogu.
Kullu man ‘alayha fan ("Sve što je na
Zemlji – prolazno je!"),1
Am li l-insani ma tamanna ("Zar da
ovjek imadne sve što poželi?!"),2
Man yuhyi l-’izama wa hiya ramim
("Ko e kosti ove, kad budu istruhle -
oživiti?!"),3
Fa l-yanzuri l-insanu mimma huliq
("Neka ovjek pogleda od ega stvoren
je!"),4
– itali smo ove i druge Kur’anske se-
kvence, koliko otkrivene toliko i skrive-
ne u uklesanim slovima, na zidnoj kali-
grafiji ili na specijalnim platnima, ura-
mljenim u zlatne i pozlaene okvire.
ƒitali smo ih nekad sa više a nekad
sa manje uspjeha, a Ustaz Ahmed bi
nam poslije srdano estitao.
jaka i žena.
Sve što sam tada uo i vidio u Kai-
ru, uo sam i vidio, iako na razliite na-
ine, i unekoliko u drukijim varijaci-
jama, u Rabatu i Fezu 1989., u Tunisu
1997., u Rijadu 1999., u Komu i Isfaha-
nu 2005., u Damasku 2007. godine, i u
Djelo Fazlur Rahmana "Glavne teme Kur’ana"
jedno je od najboljih propedeutičkih djela
o temeljnoj knjizi islama. Fazlur Rahman
kao dugogodišnji profesor na Univerzitetu
u Čikagu dao je nemjerljiv doprinos
razvoju kur’anskih studija na Zapadu.
mnogim drugim gradovima islamskog
Istoka.
Najuoljivija razlika bila je ta da su
sada magnetofonske kasete polahko od-
lazile u historiju, bile su zamjenjivane
novim DVD i CD tehnikama.
Ali se svugdje u tim gradovima vi-
dio i uo Kur’an koji traje svojim gla-
14 STOLJEĆA KUR'ANA Preporod 39
BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.
na kakvoj klupi, ili na obinoj zemlji, pi-
ju aj i slušaju Kur’an sa malog tran-
zistora. Susrešete i one rijetke meBu
vratarima, koji su pisme-
ni, oni su na malu peštahtu
od kakva plemenita drveta
stavili rasklopljen Mushaf
iz koga ue, tiho i smjerno.
A kad prelaze na novu
stranicu, jezikom ovlaže ka-
žiprst desne ruke, malko
podignu glavu (osmotre da
ne bi neko nepozvan ušao
kroz vrata koja uvaju),
onom desnom rukom naBu
novi list Mushafa koji treba
prouiti, i nastavljaju, mir-
no i nekako odsutno, kao
da su se baš tada našli na
Onom Svijetu, opet iznova.
Eto, ti milioni siromaš-
nih kairskih trgovaca, za-
natlija, hamala, zemljorad-
nika, beraa pamuka... ti
milioni koji su kroz poko-
ljenja svojih predaka pre-
Makedonskog, dinastiju Ptolemeja, po- Mnoga orijentalistička
tom rane muslimanske halifate (Emevi- djela su prevedena na
je i Abbasije), pa Fatimije, slavnoga Sa- arapski. Takav je slučaj i sa
lahuddina i njegove Ejjubije, Mamelu- djelom Theodora Noldekea
"Historija Kur’ana". Ovo
ke, Osmanlije, Napoleona i Francuze, Noldekeovo djelo je
Lorda Kromwela i Britance... u njima mnogo kritikovano u
Kur’an osvaruje svoje t r a j a nj e na
islamskom svijetu, jer se
nain nade, utjehe, obodrenja, na nain u njemu Kur’anu prilazi
stalne prisutnosti u klanjanjima i u ob-
kroz metodologiju tzv.
redima, potom i na nain prisnog dru- "historijskog kriticizma".
ga koji doBe ljudima u posjetu kad im
se raBa dijete, ali i kad se umire i odlazi
na Onaj Svijet.
Ne sjeam se sada koliko je bilo peta-
ka koje smo proveli u Kairu u tom mje-
secu naše studentske posjete Egiptu, ali
su mi slike iz kairskih džamija sa džu-
me-namaza još jasne.
Petkom, ve od deset sati izjutra, oni
siromašni kairski trgovci, zanatlije, ha-
mali, zemljoradnici, vratari, piljari...
dolaze obrijani i lijepo sreBeni i namiri-
Baš kao i u milonabožne zvuke i gla-
sove Kur’ana, cijelo Kairo je bilo uronje-
no i u Kur’ansku kaligrafiju.
Naravno, Kairo traje na razliite na-
ine, traje od kamenih Piramida nao-
vamo, traje u stotinama svojih crkava,
traje u svojim mostovima nad rukavci-
ma Nila, u svojim parkovima.
som, svojom rijeju, svojim slovom, tra- sani, u velikom broju, u džamije, na pri-
je za ljudsko uho i oko, i za ljudski um mjer u onu Sayyiduna Husayn, sjeda-
i duh. Traje preko ovjeka, uporno i bez
jenjavanja.
Kao da se u tim velikim gradovi-
ma, iznad njihovih panorama, uenja
i recitiranja Kur’ana natjeu sa šut-
njom svijeta iznad i unaokolo ovjeka, a
Muslimanske epohe i vremenska
platna islamskog Kaira najintenzivni-
je traju preko glasova Kur’ana i pre-
ko kaligrafije njegovih harfova, pisme-
na i slova, kao i njihovih niski u ita-
vim ulomcima i pasažima, na zidovi-
ma u kamenu, u metalima, u alabaste-
ru, posvuda.
Ali, doba mašine i industrije ini svo-
je i brže nego li pretpostavljamo. Nai-
ni trajanja Kur’ana, zvukovnog i kali-
grafskog, doživljavaju svoje brze moder-
Kur’anske rijei uobliene u recitatorski
glas ili u kaligrafske crte, vijuge i kuke Ovaj enciklopedijski
rječnik Kur’ana na
stoje pred ovjekom kao opomena, kao francuskom samo je jedan
granica, kao putokaz. od mnogih primjera
Dok hodimo tradionalnim gradovi- enciklopedijske obrade
ma Istoka koje su obilježili muslimani, kur’anske leksike u
jasno se vidi onaj prolazni dio islama savremenom dobu. U
(halifati, sultanati, emirati, monumen- djelima kao što je ovo
talnosti kraljeva razliitih vremena, ri- Malika Chabela o Kur’anu
valske škole tumaenja Teksta, sektaš- se daju veoma sažete
ka nadmetanja...), i lahko je taj pro- i efikasno napisane
lazni dio razlikovati od one Kur’anske informacije. Savremeni
čitatelji, koji žive u svijetu
ne preinake.
Za tih mjesec dana u kasno ljeto i u
ranu jesen 1980. godine, na razliitim
lokalitetima Kaira (i ponegdje u Alek-
sandriji) vidjeli smo Kur’anske ulom-
ke zapisane na hiljadama "drvenih" plo-
ha od iverice, bižuterijskim privjesci-
ma, komadiima išaranog stakla, ura-
mljenim krpicama boje slonove kosti,
plastinim kutijicama obješenim u vo-
zilima, raznolikim metalnim ploicama,
ponekada zlatnim ili srebrenim lanii-
ma oko vrata lijepih i nasmijanih djevo-
1 Ar-Rahman (LV), 26.
2 An-Nagm (LII), 24.
3 Ya Sin (XXXVI), 78.
4 At-Tariq (LXXXVI), 5.
supstance islama koja je vjena.
A to je mogue spoznati zahvaljuju-
i injenici da su nenadmašni glasovi u
povijesnom islamu upravo glasovi Vje-
noga Kur’ana.
I kad god odlazimo u Kairo, i u druge
velike gradove islamskog Istoka, vidje-
emo velika mnoštva ljudi koji u svome
duhu, umu, imaginaciji, uhu, oku... no-
se sve pravce, sve dubine i širine inten-
zivnog t r a j a nj a Kur’ana.
U mnogomilionskom Kairu to je ne-
kako najvidljivije.
Dok šetate dugim ulicama vidjeete
siromašne vratare, bawwabe, omotane
u bijele ili sive ogrtae, sa bijelim pa-
munim šalovima, sjede pred zgradama
koje uvaju, ili su u njihovom stubištu,
biznisa i informacijskih
tehnologija, imaju sve
manje vremena za velike
komentare Kur’ana.
ju na koljena ili se naslanjaju na stu-
bove kojih ima bezbroj, poinju šapta-
ti Kur’anske odlomke, onoliko koliko ih
znaju napamet, ili oni koji su pismeni
uzimaju primjerke Mushafa sa najbliže
police, pa onaj svoj rasklope, i ue cije-
li sat, nastaje zujanje kao da su oko vas
rojevi pela.
Tako to milozvuno ide sve dok se ne
osjeti pucketanje i naštimavanje mikro-
fona, tamo skroz naprijed, iz proelja
velike džamije, a onda se zapone ra-
 40 Preporod 
450-+&ƍ"
,63h"/"

#30+




t


SEPTEMBAR 

zlijegati samo jedan glas Kur’ana, glas 

 "" $
  
   ’
&" ’P
"  Q
  "   nama svijeta u prošlosti, kao i danas. 
6



"


  %

 ( ?     Vremensko i prolazno jeste ono što

'  

    
 

 
 se sastoji u kretnjama našeg tijela, ru-

  '
   
 

 '
 $
 "" 
& &
  Ž "  >    
 s nama u klanjanju.
svuda unaokolo nastupa- ""O
' Mnoge su lokalne ili pak regionalne


O
 
     
     Q


" 
&
  &
+ ( ?
 
" $

kama, koje je znao vrhun- !"     # Kur’ana, kao c) islamske kulture pam-
ski praviti, i vladati nji- tovi Kur’ana, to su najduhovniji akti  ( ? E   
  
  O O
  revnovanja i štovanja Kur’ana, jer pred- univerzuma islama pokazuju tako do-
Kur’ana. stavljaju umnogome neposredovanu re-  "&'P

 %   &

&  QQ
 ( ?     
 "]]
–

kvence u sekvencu, maj- '
  O ( ? 6
 

Q



storski je pratio putanju 


 
 liku, kipu, kumiru, idolu.
odjeka svoga glasa, dok su uzdizanja P
6

 %( ? Q

( ?
se sa Kur’anom sašaptava- ‘( ? 
Q
 šaptanja Kur’ana nadilaze materijalne

 &

 
 [==
 onalnim kulturama islama sagledava- " 


 
na Husayn. 
O





 A s druge, Bog koji nije voljan da Ga
alnosti. se predstavlja u kakvu liku niti u ka-
P a m ć e nj a ]"

hafiz&
( ? 
Q
 
[" 
pamet), a da se i $ 
     E  

Ž ( ?    
[6


– E
 #
  Q

 
 ( ?
& '" 
 
[P  
[
( ?  
 
 "  
 '
  
&
Q
 
 
V
 
 
 ( ? jama. P" [ 



"

'  ["   ( ?  ma, kao što im time, istovremeno, otva-
( ? 
 
 
'
  

Sve je više tematskih ( ?

komentara Kur’ana   P
 6

 
 BT'


" &" 
    4L mu. tuitivne, imaginarne...
danas. Ovo djelo od "
  !  & Q
 
Muhammeda El-Gazalija Ž ( ?
 Cijelim Kur’anom odiše duhovna si-
je veoma cijenjeno   
'  
' &
  
 P
 P
 
 metrija  
i doživjelo je brojna onaj mekkanski.  

    
izdanja na mnogim Zašto se    Kur’an glasno,     

1BNǎFOKB
,VSBOB
KFTV
[BTFCOJ
TWKF P"  
jezicima. Kur’an po &OO

 


* kip ili kumir. UPWJ
,VSBOB
UP
TV
OBKEVIPWOJKJ
BLUJ
SFW vati, misliti, kontem-
temama je projekat  ‘     
 

  Cijeli Kur’an je i ve- OPWBOKB
J
ÝUPWBOKB
,VSBOB
KFS
QSFETUBW plirati, intuirati... na
koji je započeo rektor  Q
 


    $
Q
 MKBKV
VNOPHPNF
OFQPTSFEPWBOV
SFDFQ 
   
al-Azhara Mahmud ( ?

ospoljeni glas* QQ
 
 DJKV
,VSBOB
V
LPKPK
TF
KBWMKB
ǏJTUP
EV vjera, mišljenje, kon-
Šeltut. Ovakav pristup O6


&
Kur’anu pokazao se nja Boga posredstvom IPWOJ
BLU
TMVÝBOKB
,VSBOTLF
3JKFǏJ
B
LP templacija, intuicija...
veoma plodotvornim.
stranosti i nijemosti, sa stranica i sahi- dvije temeljne vrste KJ
KF
JTUPWSFNFOP
J
BLU
ǏPWKFLPWPH
V[EJ  
&B 

fa, ili iz vijuga ljudskog mozga, iz prsa i P" +
 [BOKB
QSFNB
UPK
#PäJKPK
3JKFǏJ


' "


&" Q
ispoljila, u rav- nja: ['"T


&"
&
   # P" [    P  
O QQ

* [’7 6
 scendencije, i
    
   
 
  
 kalamullah  >@    ! P
Q

6

&            
( ?“
! '

 P" 
&[" 
"&"
&
 PP"[
[
  al-Batin), ali Bog je, ipak, Svojom
 Q    [
 
 ayatullah) 
O 
O [ 

 &

   6
 ( ? na Vanjskim i Unutarnjim horizontima  
 & [   az-Zahir),

  O '
 svih svjetova. On je u skrušenom ljudskom srcu koje
ma i spuštena na ljudska Ž( ? Ga zaziva.
usta, na jezike i nepca, u  P

' Ukratko: Huwa l-awwalu wa l-ahiru

&"* 
7 P
6
 wa l-batinu wa z-zahiru +  Ž 


Ovim dolazimo do jed-  P
 6
 ( ?  
  Ž

’



7


I - odje-
" 
" & "
   

& &

  
 kuje glas Kur’ana o Bogu.
nog svijeta Kur’ana, do onaj starozavjetni zahtjev da se ne gra- Apstraktni glasovi Kur’ana, u svome
njegovih mnogolikih pam-
%& 
& &"  

hifz). - koji je ultimativno ispostavljen pred         

 ]


 '$
& O ] ]
 '
  [
 OQ


Q
 
Q
  & ( ? najskoj Gori.  

T
&P
napamet. Stoga, kad se pamti Kur’an, pamti > QQ

&P!
 ( ?  B 
 P
6
6


 nencijom.
 
 
"  O 

 
  " V  % Q

 ( ? 

  

"
 ”  6
  '   

 

ran od miliona ljudi hif-    $" & $"  Sonorni glasovi recitiranja nadila-
zom Q

   $" 
 +  6
   ze materijalnost svijeta, ali se toj ma-
 
    
'
&
 

    
 
ravi. 
& " 
   & 
  &
" 
 
O
  
 (  O

      • " ( ?  Q
  ( ? 
 
 Q

 ( ? mora. lja svoj dah.
" O  
 > 
 &"&O Ako se samo posvetimo jednoj od te
Estetika Kur’ana plijeni 


u sim- ( ?P6

 
 [ 
 
  > Q
pažnju savremenih   
    
istraživača Kur’ana. Ovo 
&

( ? Q



!Q



samoga praakta objavljivanja Kur’ana. !
O&Onamaz sutne na vanjskim i nutarnjim horizon-
djelo Navida Kermanija Kako god je Muhammed alejhis-se-
na arapskom (koje je ili salat ;
 
;  tima svjetova kao njihova osnova i pot-
izvorno napisano na  
 Q

  ( ?
 od dva aspekta: &

'

njemačkom jeziku – 

'  O 
'   %
&" O( ? 

    

 
Gott ist schön, das stavljao Svevišnji Bog preko meleka 

  Q
&" mirenje "dva mora".
ästetische Erleben des R

 
 
 
 
 Q

 Kur’ana, i Upravo je islam na stranicama
Koran) pokazuje glavne ( ?   daljnjem objav- Kretnji tijelom, npr. stajanje, pregi- Kur’ana opisan kao duhovno pomire-
teme estetičkih pristupa ljivanju Kur’ana, i njegovu razglašava-   

   P
> QQ

P
!
Kur’anu kao zvuku, kao nju svijetom. i sl. nencije.
osobenom stilu, kadenci,  +
 
 '$
&

 '$
& 
 &
rimi, itd. Naravno,  Ž 

 
   ili  

'$
&

'$
&

mljinih vremenskih podioka kontinui- salata 
   "   Q

 ( ?  
  
posebno je opisana raju usmeni Kur’an u njegovom razgla-
"obredna" ravan Kur’ana. nog) i od vremenskog ili stvorenog di-
O &


 '
  jela. 
Al-Hadid (LVII), 3.
 
450-+&ƍ"
,63h"/" Preporod 41
#30+




t


SEPTEMBAR 

vrijeme posvete a) svome glasu koji iz-  

O
 
 
    
'
 
  
" ( ?

O

& –&
  " 

  [   &       ( ? + 
do daha dok njihovo slušateljstvo raz-  F"
 7Q
 

 
' '


'   
&
mišlja o izgovorenom.  (
 ] ?O
 

  ( “@'
]'$&
O
 >
 
  !
   [=
 

  ! ku na Zemlju, i poprimio
Transcendentno.     
   
 (
" ]'$
!
R'[
 
 " "  
 ( ?  
O& &
" P" $  ' 
 Q



  mijevan, on je visoko polise-
On u svakome trenu iznova stvara svi- ( ?
 
'      mno štivo, polisemija izvi-
[[
O 
& ( ?  

&
"
'


 >
T u m a č e nj a polisemnost Kur’ana daro-
 
&B 
ga, islamsku povijest sa
 % 
 
 Q


 pet priznatih islamskih
Kur’an je i nakon 1400 godina jedna-  
'
' O
 la. Svaka je od njih, prak-
U jednom predanju Muhammed alej- 


  

'
;
&
Q
 

;; 

"
 O

( ?

; ( ? 
O&


Sa stranica pisanih primjeraka polisemije.
( ?


&
' 
&
 *  

&( ?6

 ( ?   


 [ 

&
 "
 

 kim cjelinama Kur’ana, i u
bereketa 
  
  
" $ 

& 
skih primjeraka Kur’ana. 
Q
 " 

' 

#

( ? 


'
 

' 
dolaze da 
'   mentara.
 
'   šta to Veliki je broj muslimana
Obredni komentari ( ?  koji pišu djela o historiji
Kur’an & kako (& šta on od nas  Q
$
Q
   


 (& 
(& nakon što Kur’ana. Ovo Al-Azamijevo
 ˜
   
   
Q djelo pokazuje kako se
  " ( ?

&"
 ( ? R   
 " Kur’an, od usmene riječi,
ili zapiše. vore na pitanja kako to Kur’an obredno našao u knjizi, pisanoj
 > ( ?  "
 (    

 " riječi. Djelo pokazuje kako
ke recepcije Kur’ana ljudskim duhom i Djelo Michaela Sellsa "Pristupi  O%( ? T;Ž  su muslimani bdjeli nad
umom, O  O
  Q

 Kur’anu" bavi se poglavito mekkanskim 
V;4
  autentičnošću Kur’ana,
Kur’ana predstavlja recipiranje Kur’ana periodom Kur’ana. Autor Sells je u ovoj knjizi 
 
 ( ?  
 svoje svete knjige. Al-
ljudskim uhom, dok pisanje Kur’ana posebno objasnio "magiju Kur’anskog zvuka". 
"

 Azamijevo djelo je i


 
" $
  QQ
 ( ? polemičkog karaktera,
Pravni komentari Kur’ana su, ono opovrgava neka od
  
   

' 

'
 ( ?  "
 O

 " mišljenja radikalnog
'  
$               
  
    orijentalizma.




V  
 O

 

 O
 
Dakle, u ovom našem ljudskom svi- a Kur’ana koje je razotkrio musliman- &

    
'
  
jetu Kur’an  
   vrijedi, on  ski genij, tokom ovih 1400 godina pre- Ž& 
 "  ; 
&
 "  
 
  
'
( ? '

;O



njegova su pitanja neprolazna jer pita- 7
& 
 
  ili plemenskih kodeksa, s druge strane.




&O"  ( ?
&" 
 R      ! 
 ( ? 

di, i samim tim ispunjavamo uvjet da $ 
( ?
( ?


   
 ( ? 

&  ' B  &
i otvoreno. 
 7 
  & 
(

Muslimansko vjeruju o Kur’anu gla- komentari ( ?   "

si: raznovrsnim teorijama lijepog i pravil-
( ?
P"( ?P

– "O QQ



"
&"
vor.   ( ?
' 




'
 (

  O dištima glasova, nazalizacijama, gemi-
&
T( ?O Q
 &
 ( ?
' 

pita, to nas njime Bog pita. Kad Kur’an smena, itd.

& P"
(( ? )    Kur’ana sa-
&
& P"&
   Ž 
 P"  
   ( ?  



 7"
  &'
 Irfan Ahmad Khanovo
Narodna bogoštovlja su sa svoje  
 " 
 djelo "Razmišljanja o
prema nama, ljudima, TUSBOF
JMJ
JOUFO[JWJSBMB
QSPQJTBOF
VQP kim teorijama. Ti ko- Kur’anu" predstavlja
neprolazni. Kad god USFCF
,VSBOTLF
SJKFǏJ
J
V
TWSIF
J[WBO
mentari daju stroge savremeni komentar
  
 
 TUSPHJI
PCSFEB
JMJ
TV
ǏBL
UB
QPQVMBS upute kako je, i za- Kur’ana na engleskom
stupamo Kur’anu, ili OB
CPHPÝUPWMKB
NVMUJQMJDJSBMB
VQPUSF O      jeziku. Djelo ima u vidu
o njemu razmišljamo, CV
,VSBOB
J
OKFHPWF
SJKFǏJ
TBTWJN
J[WBO
poznavati Kur’anske zapadno orijentiranu

&

 POPH
PQTFHB
LPKJ
KF
[WBOJǏOP
QSPQJ

  

  publiku, na njegovim
ravimo na planu, ili na TBO



 

  stranicama se nude

  umjerene racionalističke
unutar raznolikih gra- predstave o Kur’anu.
Kur’ana. 

'
Da još jednom podsjetimo: Mnogolika stava, pravila, itd. %  +

 qanun je
 Q

( ?  Q
 Etimološki komentari ( ?  &

  

   

na u zvuku ili milozvuku ljudskih gla- 


&B

 dodatak prakticiranju šerijatskog prava.
sova, na razini slušanja pripadaju naj- ( ?
'

  #
  
  
' 
 "   
 O
O  *  Kur’ana razjaš-   
   O +#
recitiranja, taj njihov glas i zvuk, prak- 
&  

 ;  ju moralnu svijest kod ljudi, ili što pod-


 
 
 
   

;  
&
Q


 
 
     
 ' >B 
 
" $  " ( ?     Kur’ana za koje se cijeni da su izvor za
 Q
 ( ?
'  
Q
 '
$ mnoštvom stilova Kur’anskog izraza.  

&"

otvorene su za sve ljude oslovljene lje- Arapski jezik Kur’ana je neodvojivo po-  7   
&
 


B vezan sa pogledom na svijet 
 
 spomenuti fiqh   

 [ 
 ( ? 
  mo i zaimavamo sa stranica Kur’ana. nje), napose usulu l-fiqh kao metodo-




>( ? [



 
 ( ? 

 logiju šerijatsko-pravnih ekspozici-


"
 
   O ( ?
'

 
  ( ? 7  
  

'
Q



' " hove kolokacijske zakonitosti, itd.
 ’
 

   
Q

 *  Kur’ana u prvi 
Al-Baqarah (II), 183.
 42 Preporod 14 STOLJEĆA KUR'ANA
BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.

nih komentara Kur’ana dolazi se do za- same doslovno znae "uenje/recitiranje

kljuka da su svih onih "deset zapovije- Kur’ana zorom",7 odnosno protumae-
Ž i v lj e nj a
di" (al-wasaya al-’ašr) zajednika bašti- ne su u smislu obavljanja ranojutarnjeg
Iznova naglašavamo da je tokom ovih
na Biblije i Kur’ana. namaza. Ovo je važno mjesto u samom
etrnaest stoljea recipiranja Kur’ana
Zaseban svijet Kur’ana Kur’anu, na kojem se Kur’an, odnosno
ljudski genij na stranicama Kur’ana ra-
predstavljaju njegovi do- uenje/recitiranje Kur’ana, poistovjeu-
skrivao mnogolike svjetove Kur’ana.
gmatski komentari, speci- je sa obavljanjem namaza (salat).
Ali, komentari Kur’ana su najbolji do-
fino usredotoeni na tu- Kur’an je, dakle, sam temelj i sama
kumenti o nainima duhovnog življenja,
maenja (pravilnog razu- zgrada pet dnevnih islamskih nama-
kao i duhovnih raspoloženja vremena,
mijevanja) naela islam- za, uvjet bez koga se ne može održava-
i društvenih i kulturnih opredjeljenja u
skoga vjerovanja. Ukrat- ti struktura bogatoga spektra islamskih
kojima su se našli muslimani.
ko, komentari Kur’ana ove obreda.
Pa ipak, uz obred-
vrste poduavaju nas ka- Ne samo u namazi-
nu ravan islama koja
ko je pravilno razumije- ma, ve, uvjetno ka- I u muslimanskoj tradiciji komentira- je velikim dijelom pre-
vati Kur’an sa stanovišta zano, i u cjelokupnoj nja Kur’ana, ne samo klasičnih epoha,
uzeta u skladu sa upu-
islamskog vjerovanja. Na "molitvenoj struktu- već i dan-danas, postoji snažno uvjere-
tama Kur’ana, inten-
primjer, kad se u Kur’anu ri" islama, u svim re- nje da komentator Kur’ana u svome ži-
zivna pobožnost ne sa-
kaže Huwa l-awwalu (Bog gijama islama na na- votu treba, pobožno i smjerno, proži-
mo u ravni obreda, ve
je prvi), to znai da je On in bogoštovlja, Kur’an vjeti svoje komentatorske teorije, i eg-
i u ravni mišljenja i vi-
Prvi, ali bez poetka! ima središnju i sržnu zistencijalno ih iskušati ne samo u in-
tenzivnim obredima vjere, npr. postovi- še duhovne prakse, je-
Filozofski komenta- ulogu. ma i klanjanjima, već i u istinitom besje- ste veliki peat inte-
ri Kur’ana nastaju u do- Štovanjem Boga po- đenju, poštenom stavu, čednom i česti-
lektualnih postignua
ba susreta sa grkom tra- sredstvom intenzivnog tom življenju.
mnogih komentatora
dicijom, i unekoliko sa in- korištenja Kur’ana kao
Kur’ana, slavnih osni-
dijskim, kineskim i perzij- permanentno govorene
vaa pravnih škola,
skim nasljeBima. Vidljive rijei, muslimani vrše
znamenitih sufija, duhovnjaka, putnika.
su mnoge plodotvorne sin- jednu apstraktnu, umnogome nevidlji-
Kao da je primarna zadaa Kur’ana
Sve je više djela o teze, Kur’anski diskurs je vu sakralizaciju prostora.
Kur’anu, islamu, Božijem
Poslaniku Muhammedu
(s.a.v.s.) itd. na zapadnim
jezicima. Ovo djelo
"Arapski svijet i Evropa"
pokazuje veoma bogatu
intelektualnu razmjenu
između arapskog svijeta
i Evrope. Mnoge studije o
Kur’anu na njemačkom,
francuskom, engleskom,
ruskom... i mnogim
drugim evropskim
jezicima danas su postale
dio islamske tradicije.
Danas je engleski jezik
vodeći jezik islamskih
studija. Nisu bez osnova
procjene da će o islamu
uskoro biti mnogo
više djela objavljenih
na engleskom nego
li na tradicionalnim
ta da kod ovjeka razbudi o Bogu makar
svojom porukom proširen u nova duhov- K tome, mnogo toga drugog u tradi-
i najmanju slutnju, namisao, strepnju,
na prostranstva i iskustva, i tamo kon- cionalnoj muslimanskoj kulturi življe-
nadu, vjeru, štovanje.
tekstualiziran. nja preuzeto je sa stranica Kur’ana. Na
Komentari Kur’ana su, naravno, bi-
Svi se komentari Kur’ana dijele unu- primjer, pozdrav as-salamu alaykum
li i ostali veoma važni, ali su se trendo-
tar mnogih tematskih, ("Mir vama!") 8 , osim
vi komentiranja Kur’ana mijenjali, ne-
metodoloških, vremen- samog ina pozdrav-
skih ili drugih deter- U jednom kritičkom pogledu na mu- ljanja ima i popratnu ki su i izumrli. MeButim, pobožnost ko-
ju su muslimani uma i viših izraza du-
minanti. Postoje tra- slimanski Ummet danas, može se vidjeti svrhu razglašavanja
ha tražili (i pronalazili) na stranicama
dicionalni, racional- da se ogromna većina današnjih musli- kur’anskih rijei, što
mana nalazi na pola puta između svo- Kur’ana nadživjela je svaku školu tuma-
ni, ezoteriki, egzote- je stare slavne tradicije, koja ih svojom je in koji je islamsko
enja Kur’ana, nadrasla je svako sektaš-
riki, sufijski, poetski, veličinom postiđuje iz dubina prošlosti, bogoštovlje detektiralo
ko opredjeljenje, nadmašila je i svaku re-
narativni ili pripovjed- i modernog i sekularnog svijeta koji te bogougodnim.
gionalno omeBenu i obilježenu kulturali-
ni, udoredni ili pro- iste muslimane razbješnjuje! Sa stranica Kur’ana
zaciju islama.
povjedni... komentari su mnoge rijei i fraze
Pobožna ili obredna ravan koja pritje-
Kur’ana. ušle u rjenike svakod-
e iz Kur’ana prožela je mnogolike svje-
Svjetovi komentira- nevlja tradicionalnih
tove Kur’ana koje je raskrio ovjek i pro-
nja Kur’ana se šire, na nain galak- muslimanskih naroda. El-Hamdu li-
našao ih kao svoj duhovni zaviaj. Kao
sija koje se roje u beskrajnom svemi- llah (Hvala Bogu!),9 In ša’-Allah ("Ako
što je prožela i sama djela koja su saini-
ru. Novo vrijeme donosi nove komenta- Bog da!"),10 Ma ša’–Allah! ("Divno je!"
li i dali znameniti muslimanski umnici.
re Kur’ana, svako vrijeme otkrije svoje "Tako Bog želi!"),11 i mnoge druge, jesu
Vidjeli smo iz prethodnih odjeljaka da
razgovore sa Kur’anom. Danas postoje veoma frekventni ulomci Kur’ana koji
je slušanje/recitiranja Kur’ana prije sve-
islamskim jezicima. tzv. nauni komentari Kur’ana koji sebi se uju na ulicama, koriste se u mediji-
Mjesto Kur’ana
u savremenim
intelektualnim debatama
je iznimno važno. Ovo
djelo Suhe Taji-Farouki
donosi veoma bogatu
panoramu intelektualnih
evaluacija savremenog
doba u odnosu na Kur’an.
Djelo, također, donosi
i pregled savremenih
teorija o Kur’anu.
ga pobožni in, premda je za samo reci-
stavljaju u zadau svojevrsnu ocjenu ili ma, u književnosti, itd.
tiranje potrebna temeljita specijalizaci-
evaluaciju naunih teorija savremenog Narodna bogoštovlja su sa svoje stra-
ja od mnogo godina marljiva rada. Tako-
scijentizma, ali ima i na- ne ili intenzivirala propisane upotrebe
Ber, pisanje Kur’ana i kaligrafska tema-
unih komentara Kur’ana Kur’anske rijei i u svrhe izvan strogih
tiziranja ljepote njegovih rijei i maxima
koji iz Kur’ana izvode cje- obreda, ili su, ak, ta popularna bogo-
su, prije svega, smjerni pobožni in, ia-
lovite naune teorije. štovlja multiplicirala upotrebu Kur’ana
ko je on, naravno, popraen iznimno važ-
i njegove rijei sasvim izvan onog opse-
nim i temeljitim školovanjem u toj obla-
Š t o v a nj a ga koji je "zvanino propisan".
Uzimajui uobzir i propisana obred-
sti. Na primjer, hafiz Hasan ef. Hadžija-
hi, umro u Sarajevu 1850. godine, bio
na i popularna posezanja za Kur’anom,
Kur’an, njegove rije- možemo kazati da se Kur’anska rije je znamenit i kao vrstan kaligraf. Svo-
i, sentence, kratke fra- koristi u svrhu izlijeenja, blagoslova, me kaligrafskom zanatu pristupao je po-
ze, njegove blagodatne uspjeha, obodrenja, osnaženja, davanja božno, toliko intenzivno i snažno da je
stranice – sve to je od pr- nade, okrijepljenja, utješenja, itd. tokom dvadeset i više godina u posebnu
vog dana zemaljske poja- vreu ostavljao piljevinu preostalu od za-
U tradicionalnim islamskim sredina-
ve Kur’ana, od prvog dana ma Kur’an je najvažniji svjedok mnogih šiljivanja kalema i olovaka kojima je is-
kako je ta knjiga iz Vje- svakodnevnih postupaka ili iznimnih pisivao nove primjerke Kur’ana, i svojim
nosti poela stizati i "sila- ceremonija(la): raBanja djeteta, nadije- sinovima oporuio da mu na toj piljevini
ziti" ovjeku, i u ovjekovo vanja imena, vjenanja, išenja, kupa- zagriju vodu kojom e ga obredno okupa-
vrijeme, postalo sastavni nja, oblaenja, uljepšavanja, objedova- ti (ogasuliti) kad preseli na Onaj svijet!
dio islamskih obreda. Ovo je primjer jedne duboko prefinje-
nja, itd.
Praktiki, cijeli Kur’an ne i življene vjere, kao i primjer produ-
U zakljuku ovog odjeljka treba rei
ima obrednu ravan, uiti/ da je obredna ravan Kur’ana ono što je hovljene intelektualne pobožnosti.
recitirati Kur’an je bogo- najintenzivnije, najraširenije i najtraj- I u muslimanskoj tradiciji komentira-
štovno djelo (‘ibadat) naj- nije do ega su ljudi muslimanskog o- nja Kur’ana, ne samo klasinih epoha,
višeg reda. ve i dan-danas, postoji snažno uvjerenje
vjeanstva, oni najširi slojevi naroda,
Samo sa uenjem/recitiranjem su- stizali i uspijevali recipirati na strani- da komentator Kur’ana u svome životu
ra i ulomaka Kur’ana obligatni namaz cama te knjige. treba, pobožno i smjerno, proživjeti svo-
ili salat ("islamska molitva") vrijedi u je komentatorske teorije, i egzistencijal-
svom punom kapacitetu. no ih iskušati ne samo u intenzivnim ob-
Isto vrijedi i za strukturu dobrovolj- redima vjere, npr. postovima i klanjanji-
nih namaza (nawafil) ili ekstra-klanja- 7 Al-Isra (XVII), 78. ma, ve i u istinitom besjeBenju, pošte-
nom stavu, ednom i estitom življenju.
nja koja nisu stroga dužnost, ali jesu li- 8 Al-A’raf (VII), 46.
jepo djelo. Komentiranje Kur’ana nije samo pu-
9 Al-Fatiha (I), 1. ka akademska stvar, domišljena u virtu-
Sam Kur’an ima i veoma naglašeno
10 Al-Kahf (XVIII), 69. alnoj intelektualnosti uma, unutar teo-
znaenje obreda.
Kur’anske rijei wa qur’ana l-fadžr i 11 Al-Kahf (XVIII), 69. Vidi u jednom drugom kontek- rijske akrobatike koja bi kao takva nuž-
stu i Al-A’la (LXXXVII), 7.
 
450-+&ƍ"
,63h"/" Preporod 43
#30+




t


SEPTEMBAR 

 

"
 ma Kur’ana   
  > T se "ovih sedam znakova" odnose na slav-

"&
Q
"O

 P"

al-wa’dHŽ
al- FC
'Al-Fatiha), suru kojom se
rijskih pogleda samoga komentatora. wa’id

al-amr  ; ;  
 ( ? 7 
 7 

& 
 &

'  an-nahyI7" as-sawab4( se suru gleda kao na jed-
mentatora Kur’ana doznajemo kako su &al-’iqab
5Ž&
al- nu široku kapiju koja vo-



  di u druge sure Kur’ana.
  ( svoja komen- Al-Fatiha ima sedam zna-
    ! R
  menitih stavaka ili reda-
>
   /H "
  Q

 
 ka, odatle je u komentari-
    
   ma Kur’ana nazvana sin-
za svoj komentar Kur’ana, putovao je u " ; &
   
 &  ayata koji se ponavljaju"
de-naratore, provodio duge dane u pre- as-sab’u l-masani).
danim klanjanjima, dovama i molitva, e  7   

da mu dragi Bog tako prosvijetli um pa povod navršetka 1400 go-
        
  
   



 

Q
 ma’na) vanja Kur’ana ne dopu-
Kur’ana. šta nam da ovdje široko



 # 
 konsultiramo komentare
–&
        Kur’ana i njihova mišlje-
poznatija djela, npr. Ihya ‘ulumi d-din nja o "sedam znakova ko-
;+
 
';
& ji se ponavljaju".
dugotrajne postove.  #
    



 !    &
  "
   "  




Q F
  

&  


 RO 
 –&
 
 $ ;
je kao sufija i zahid 
 znakova koji se ponavlja-
njenih velikih munara, kao i u Jerusale- ;&
; "B; Univerzalna kur’anska
  

 ##\ Ž&  
 
   &
  
   civilizacijska vizija je

"
&

 Nisu rijetka djela na slavenskim jezicima koja 
 "
" O tema kojom se u ovoj
stovima, namazima, u glavnim aulama na nevelikom broju stranica govore o Kur’anu  [
 "B O 
O 
 knjizi bavi Abdu l-Hamid
na informativan način. Marko Kerševan i Nina Ahmad Abu Sulayman.

  
O
 
' 
 #–&
  Svetlič priredili su ovaj priručnik na slovenačkom  
 "B

  &


&   
 
" 

    "B  " Djelo daje važne odgovore
koji može biti od koristi za osnovnu informaciju na pitanja globalizacije,
  
' 
 " $ Q' studentima i intelektualnoj javnosti. ga i "discipliniraju". univerzalizma i izgleda

 

 Kur’an se tako sa svojih stranica ogla- da muslimanski narodi
 ! 
   ( ? #  šava i kao permanentna Opomena na u takvim kontekstima
›
 ˜%  &'O
   ljudski nehaj spram "sedam kazivanja", ponude projekte


QO qasas).13 ; &; ; ; vlastitog preporoda.
 
"(?  +
'    O

;
;"
Mekki, pisao ga je više od tri godine, te    
    
Q BO&

>T
&"
 
 ( ? 
  

 '  
az-zilzal, ar-ragfah), odro-

 (? &;P

 
O
O 


 
 

  
 &


;R ' S druge strane, jednu savremeniju ka- te vrste.
[#&'O
  tegorizaciju planova ili sektora Kur’ana Ž
 al-ihraq) koje
" $" #(OO$     
  C&  prouzrokuju sušni vjetro-
 &  
Q

 

  6'   /33  
   Q
 
 &
'   al-i’sar),
  (?
12 Bio je uvjeren da je nje- 
 ( ?   B  
' stradanja u vatrenim sti-
" ( ?
  T  P" God H ƒ  hijama.
           
Q Man as Individual  ƒ Ž at-tufan), po-
"   
&



 

      O 4  *5), 4. Pri- vodnji, cunamiji, nemirna

&
OV  Nature I Ž
 + mora i nemirne i uzavre-
œ


'
'





 Prophethood and Revelation 4 + le rijeke.

OP
"Ž
] P
 
 6'5 5 ‘
 Ž
 al-imtar), ki-
' '
 

  ; ; & Satan and Evil), 8. Pojava musli- še, nevrijeme, led.

; ;
;;
( ?(  &
Q 6  7 8' – 
 ar-ra’d, as-
huluquhu l-qur’anu). Muslim Community).14 sayhah  
 ar-
Drugi su komentatori, ljudi duha i riyah), oluje, tornada, or-
D o g a đ a nj a uma, sa svoje strane, dali mnoge druge

$
Q
 ( ? 7 
  7 
kani.
 & 
 ad-
& [
"
   /3I    durr, al-amrad), navale
 !&  '
'    

 ( ?

  T  # 

 &

 
da se mnogoliki svjetovi Kur’ana u ovih  O
 H (O
  F

  Q  O
  
    

 
 " Eshatološki.I virusa.
B

O
  #
       6
 al-hurub, al-
 



 

 
 
&
 & qital), genocidi, progoni
normama.    "B ( ?
 "
' ' 
(
B  Tumačenje Kur’ana se
 ( ?  &
  '
  već u prvom stoljeću
kazivanja, unutar s e d a m velikih pla-  (  

    O
  islama (VII stoljeće po
kao i u materijalnim kulturama musli- nova prirode i ljudskog društva. 
 

  
  ka-
" 
 

' Isa a.s.) razgranalo u
Zato što Kur’an o njima intenzivno go- ( 
&  & & mnoge pravce, koji su
dijasporalnih zajednica. U svakoj dionici 
   "B ( ? 
'  $$$& 
    kasnije, tokom VIII i IX

''



"

 na kao govor same sudbine sa njegovih    

    
 stoljeća prerasli u škole
 &
Q al-ummah  
    7
   ( ?4 se su razmišljali stari Grci, stari Semiti, i tumačenja. Ovo djelo je
 "
'

' T  
 

 priredio Andrew Rippin,

 
O 
 
  "   
 
  %" 
( ? predstavlja zbornik studija
dalo svoga prakticiranja naputaka i nor- koji se ponavljaju kazivanja o "sedam kazni" koje perma- koje se bave tipovima
mi koje, kao inspiracije, prispijevaju sa    "B  [   klasičnih pravaca u
stranica Kur’ana. tumačenju Kur’ana.
‘
;?

ŸŸ
 b’


 
 +  
'  ( ? 
 &
* 
" 
 "  
manski komentatorski genij je nastojao  ! 

  
    tih kazni.


 "
  
 6
 ( ? 

     
     R   
 
 







 ta, kad za nekoliko minuta vidimo velike
!?
 \\
 5HI   $

' O
13 Isma’il Haqqi al-Burusawi, Ruhu l-bayan, IV, Ista-
 ( ?
&P 


 nbul, 1421/2000., s. 486. razmjere, veoma je lahko pratiti, i veo-
šljenja o 
''3'# O

& 

Fazlur Rahman, Major Themes of the Qur’an,
Minneapolis, 1994. ste Kur’anskih svjetova.
12 Abu l-Qasim Mahmud ibn ‘Umar az-Zamahšari, Al-
Kaššaf, IV, izd. Daru l-ihya wa t-turati l-’arabiyyi, Bej- 





rut, 2001., s. 831. 
Al-Higr (XV), 87.
 44 Preporod 
450-+&ƍ"
,63h"/"

#30+




t


SEPTEMBAR 

S u č e lj a v a nj a 





ko su ondašnji muslimani došli do takvog


"&"&
ostatka.
& "  R  
 LL "

Danas svjetovi Kur’ana, o kojima smo
 %  
"  
 "   
 ( ? 

 
"



O

&

 " "  
    
O&
" 
Q





'
O

"
  
( ?


Q  %  

 "  
odgovoru na &  Kur’an otet i otrgnut od njih, da je nasil-
slimanski Ummet danas,
 $    

  

   " 
( 



'
 


O

 
 O
' 

' 
 &

   
    diskursima.
slimana nalazi na pola pu-
 ' 

 
'  7

&Bstare slavne
  O    
 
& koja ih svojom ve-




 
'

OC&!


 
B
& 

$' (
 (   " B
prošlosti, i modernog i se-
prije devet, osam ili šest stotina godina.
kularnog svijeta koji te iste
!   
& & 
'

 &OV
kupole dominiraju panoramama tih gra-
(O
' &


dova, turisti iz cijeloga svijeta im se dive,


O



"
&O
 

 
 
  &
uspon Zapada.

 7
   
 %&  

" " 
 
no govoriti da ih uspon Za-
razovanja ide, ruku pod ruku, finansira-
pada, njegova dominantna
 $[
7
&
==
  
  "


 &
  P" 7 

 

  $

      
  
  "  
aproksimativnim vrijednostima, mogu
nove, inoviranju institucija,


$



 &




tetima na današnjem Zapadu.
7



 # " 
 


 O
 
sti islama nije desilo da je
Kur’an je objavljen na slimanski univerziteti su, uz veoma mali
jedna muslimanima susjedna ili konku-
arapskom jeziku, Kur’an  
&&Q
O


rentna civilizacija predstavljala tako veli-
je najvažniji čuvar B 
 
 B  $


 

&&OQ

arapskog jezika. K tome, # 

"
 Na njemačkom jeziku ima na desetine
Kur’an umnogome vilizacijom Zapada danas.
O




 &
 kratkih uvoda u Kur’an. Jedan od
utemeljuje duhovnost  Ž

"
  &
'  

;&
;  najnovijih napisao je Murad Hofmann.
Arapa. Ovo djelo se bavi &Q &Q

više nigdje ne postoji, osim u knjigama ko-
"arapskim umom" u su se na Zapadu pokazali uspješnim, mu-
je su u njemu nekada napisane, ili posto-
Kur’anu, bavi se onim 

 

 
što je ova sveta knjiga 

&
O

 $ 
 >  $
  &


  
zauvječno sačuvala 

 
 


 '
  
 


od arapske tradicije O



&

V
mnogim drugim.
i genijalnosti. 7 
&

Prema tome, na jednoj strani se uzvi-

OQ
&
"

b’!!!
no)partijski sistem i njegove kadrovike,
&



"
  
 &
 
  $

B
"  
'
sore.

 

'    E 

 & 
 [

 "       

"O

&
   O
 & 

"B
  
& 

Q
 Q
" ' 
perzijska, indijska, kineska



&

"  
Q

svrstavaju kao muslimanske ili islamske.
S druge pak strane, ne-
U takvim akademskim sredinama,
 O
 
 
O

Q

raskrivene svjetove Kur’ana
;&
;
današnje muslimanske elite
>B Q
" 
Q
   


  
Q   O Ž 
 
 
ku ili ideologijsku pragmu,
O


O

>
kratkog daha i karikatural-
 

 
&  Q

 
' 

"
&"&

O
verziteta.
nu svoga istinskog društve-
 !     
 "

nog konteksta.
" 

"
"

Kur’an pretvoren u po- Leopold Weiss ili Muhammad Asad napisao
tradicionalni muslimanski autoriteti pri-


     

 je The Message of the Qur’an
&'
  
 
program, u "petoljetku", u kao svoj prijevod i komentar Kur’ana na
razvijanju koncepta univerziteta, ljudskih
 
"
   engleskom. Djelo je tokom sedamdesetih
prava, razvoja nauka, itd.), umjesto, da- i osamdesetih godina XX stoljeća bilo
zemlje, u set rigidnih nared-
    

  iznimno hvaljeno i prevođeno na mnoge


 &     
pozitivan izazov za kreativno i inkluzivno jezike. Muhammad Asad je o Kur’anu

    

O  B
"

 progovorio na zapadno razumljiv način.


Q
 

"   

' 
 &
  Die Botschaft des Koran je njemački
" $"O


  prijevod njegova djela Poruka Kur’ana.
 
 &  Q
 "
lamentarnog dokumenta,
što ima drugi samo zato što se vlastitim
takav Kur’an nije onaj ko-
 


Sa stranica Kur’ana jeg su raskrile one muslimanske epohe
 7  

 ' 
 " %

      B
potekao je islam, kao 

OQ


&Q

vjera u Boga, kao sovi današnjih muslimanskih intelektu- &B 
   

ski i kulturni pojas koji je poletom i otvo-
duhovnost, kultura, Q
 

"

'
 ( ?
& 
' "
 " 
T
O


  #&

civilizacija, svjetogleđe. '
'


'

"

' F&"

V
#$

F 
Kur’an i islam potrebno nalizacija Kur’ana i islama. Dva imena i (



Kad god muslimani danas raspravlja-
je sagledavati u "

&
 $ pesimizma.
dinamici, i u kontekstu ( ?


Q
 
[== 
7 

& # 



vremena i mjesta. Ovo 
&( ?




'
&"


! 
 $ # 
#' ne slike tradicionalnog islama diljem da-
djelo Hansa Künga je 


&
&

#[=

&[
 našnjeg svijeta, islama koji traje u svojim
jedan iznimno vrijedan  asri se’adet, na arapskom al-
# 
  
 
  

pregled muslimanskih ’asru ad-dahabiyyu7
O
+ $ 

"
 



pristupa Kur’anu i

'

&

islamu, ali i zapadnih studije u kojima su posve jasno izrekli te- danjima, diskursima.
tricu u mišljenju.
proučavanja Kur’ana. 


    >
  
  &

 
 #
   &
 

Ali, jedno je kritika Zapada kad se po- ( ? "
  
Q 

  
  
 
 O
znaje Zapad, a sasvim drugo ideologij-