K.

CHAMBERS and PETER TRUDGILL: DIALECTOLOGY

1. DIJALEKT I JEZIK dijalekt: substandardni, esto rustikalni oblik jezika koji ima nizak status, esto se povezuje sa seljatvom, radnikom klasom dijalekt: termin esto povezivan s oblicima usmenog jezika, esto govorenima u izoliranim dijelovima svijeta, bez svoje pisane forme dijalekt: esto smatran oblikom svakog udaljavanja od standardne norme 1.1. MEUSOBNA RAZUMLJIVOST - esto dijalektom smatramo dijalekt NEKOG JEZIKA - razne definicije jezika: jezik = skup meusobno razumljivih dijalekata - dri dijalekt za manji, sastavni dio jezika ime se jedan jezik razlikuje od drugog - meusobna razumljivost ovisi o estoti govornikova dodira s drugim jezikom, o njegovu obrazovanju i voljnosti da razumije 1.2. JEZIK, DIJALEKT I AKCENT - za definiranje jezika nije dovoljan samo lingvistiki aspekt jezika, ve i socioloki, povijesni, politiki, geografski i kulturni bolji termin od termina jezik jest VARIJETET: bilo koji jezik koji smatramo zasebnim entitetom - AKCENT: nain izgovora govornika koji se odnosi na neki varijetet fonetski i fonoloki razliit od drugoga varijeteta - DIJALEKT : odnosi se na varijetete koji su gramatiki i leksiki (osim fonetski i fonoloki) razliiti od drugih varijeteta 1.3. KONTINUITET GEOGRAFIKOG DIJALEKTA - postoje KUMULATIVNE (gomilajue) lingvistike razlike to se vie udaljavamo od poetne toke (to su sela blie, vie se razumiju govornici meusobno i obrnuto) - dijalekti s krajnjih rubova geograf. podruja moda meusobno nee biti razumljivi, ali e pripadati lancu meusobne razumljivosti

- u lancu nema prekida, ve efekt nagomilavanja uzrokuje veu tekou u meusobnom razumijevanju udaljenijih krajeva - to nazivamo kontinuitetom geografikog dijalekta - slina je meusobna razumljivost ruralnih franc. tal., panjol. i portug. dijalekata iako su im standardni jezici meus. nerazumljivi - ponekad pravimo politiku i kulturnu razliku meu meusobno razumljivim dijalektima, a lingvistiki za to nema potrebe 1.4. KONTINUITET SOCIJALNOGA DIJALEKTA - kontinuitet socijalnog dijalekta stvoren je od varijanti "vieg" i "nieg" dijalekta - npr. sve varijante izmeu "istog" engleskog i "istog" kreolskog na Jamajci - te se varijante ne mogu smatrati stranim jezicima jer su veinom razumljive govornicima "engleskog" i kreolskog - moemo ih smatrati polu-stranim jezikom 1.5. AUTONOMIJA I HETERONOMIJA - heteronomija i autonomija rezultat su i politikih i kulturnih, ne samo lingvistikih faktora te su stoga podloni promjeni - jezik bi, prema tome, bio autonomna varijanta koja sadri njemu heteronomne (ovisne) varijante (misli se na standardni) - ovisnost neke varijante moe prijei u neovisnost ili promijeniti smjer ovisnosti (prema drugome jeziku, npr.) - tako mogu nastati i novi jezici: novosteenom autonomijom neke, dotad heteronomne, varijante - autonomnost moe biti i podijeljena meu jednakovrijednim varijantama: nekad je britanski engleski bio autonoman amerikom, danas su ameriki, britanski i kanadski jednako legitimne varijante engleskog - jamajkanski kreolski heteronoman je u odnosu na standardni engleski 1.6. ZASEBNOST I KONTINUITET - koristimo li u ovoj knjizi termine "jezik", "dijalekt" i "varijanta", to inimo radi pojednostavljivanja; ne namjeravamo time sugerirati da se radi o zasebnim entitetima i da ne postoji kontinuitet

2. DIJALEKTNA GEOGRAFIJA (GEOGRAFSKA LINGVISTIKA) 2.1. POTICAJ ZA DIJALEKTNU GEOGRAFIJU (G. LINGVISTIKU)

- do druge polovice 19.st. nesustavno se istraivalo dijalekte - prvi su tome prionuli mladogramatiari (neogrammarians) kao poznavatelji klasinih jezika - VERNEROV ZAKON - izjava o fonolokim uvjetima za klasifikaciju klasa germanskih rijei izuzetih iz GRIMMOVA ZAKONA (otkrie velike fonoloke promjene iz protoindoeuropskog prema germanskim dijalektima) - mladogramatiarska tvrdnja: sve glasovne promjene su bez iznimaka - to je rezultiralo pojavom DIJALEKTNE GEOGRAFIJE - metodologije za sistematino skupljanje podataka o razliitosti dijalekata (nekad jednostavno nazivano dijalektologijom) - d. geografija ve je u samome poetku pobila mladogram. teoriju o beziznimnosti glasov. promjena 2.2. POVIJESNI NACRT DIJALEKTNE GEOGRAFIJE (GEOGRAFSKE LINGVISTIKE) - 1876. Georg Wenker (Njemaka) - poslao niz reenica uiteljima u sj. Njemakoj da prevedu na lokalni idiom (oko 45 tisua upitnika) - napravio dva kompleta karata, svaka je karta prikazivala jednu osobitost (Sprachatlas des Deutschen Reichs) 1881. - prvi lingv. atlas - 1926. Deutscher Sprachatlas (Ferdinand Wrede) baziran na Wenkerovu radu - s vremenom su podatke poeli prikupljati izueni terenski ispitivai (1896., Francuska) - Gillieron poboljao Wenkerovu metodologiju; uposlio Edmonda Edmonta kao ispitivaa (700 intervjua s 639 toki) - utjecaj na Karla Jaberga i Jakoba Juda (istraivali u Italiji i vicarskoj) 1931.-1940. Sprach-und-Sachatlas des Italiens und der Sudschweiz - LAUSC (lingv. atlas Sad-a i Kanade) 1930. - 1968. Lingvistiki atlas zaljevskih drava - Lee Pederson - sociolingvistika dijalektologija - bavi se sosirovskim terminom "parole" 2.3. METODE DIJALEKTNE GEOGRAFIJE (GEOGRAFSKE LINGVISTIKE) - upitnik - izravna ili neizravna (Jaberg i Jud) pitanja; formalni ili neformalni upitnik; ispitna (objasnidbena i obrnuta pitanja), dopunjujua (ili pretvarajua) pitanja - neizravna su pitanja esto bolja za dobivanje iskrenog odgovora, no izravna ine ispitivanje brim i efikasnijim - upitnik je najee organiziran prema semantikim poljima: poljoprivredna oprema, flora i fauna, vrijeme, drutvene aktivnosti - pojava audio snimaa izrazito je pomogla voenju intervjua s ispitanicima - lingvistike mape - svaka za pojedinu stavku koja prikazuje dijalektnu varijaciju - mape (karte) - prikazivake (ee) ili interpretativne - prikazivake - samo prikazuju dobivene informacije

- interpretativne - nastoje objasniti, izvui zakljuak iz podataka; baziraju se na prikazivakim kartama - nijedna nije potpuno prikladna: prikazivake daju previe, interpretativne premalo podataka - odabir informanata - najee sjedilaki, ruralni tip starijeg mukarca - trebaju biti stariji kako bi mogli svedoiti o prolom vremenu, sjedilaki kako bi njihov govor bio karakteristian za to podruje; ruralni tipovi bolje su uvali tradiciju; za ene se smatralo da su podlonije klasnom utjecaju u govoru nego mukarci - takvu populaciju nazivamo NORM populacijom i zapravo nije reprezentativna: veina populacije je mlaa, mobilnija i enskog spola pa ne udi da govor zabiljeen kod NORM populacije u trenutku pravljenja karata i nije ba aktualan 3. DIJALEKTOLOGIJA I LINGVISTIKA - dijalektologija ima tota zajednikog s drugim granama, iako je sama dosta autonomna 3.1. DIJALEKTOLOGIJA I FILOLOGIJA - Wenkerov rad bio je motiviran tvrdnjo da se promjena glasova dogaa bez iznimke - dokazano je da u nekim dijalektima glas. promjene nisu potpuno provedene 3.2. STRUKTURALNA DIJALEKTOLOGIJA - strukturalni pristup - William Moulton - istraivanje fonemskih kontrasta (homofone rijei) na sistematian nain - 1954. - zaeci struktur. dijalektologije - Uriel Weinreich - DIJASISTEM - varijante fonema mogu se razlikovati u svom inventaru, distribuciji, uestalosti 3.3. GENERATIVNA DIJALEKTOLOGIJA - gen. dijalektologija nudi bolja rjeenja od strukturalne dijalektologije u distribuciji i uestalosti fonema - uzima osnovnu formu iz jednog dijalekta i pretpostavlja je drugim dijalektima 3.4. VIELEKTINE GRAMATIKE - razvijene pod generativnom dijalektologijom oko 1970. - sadravale vie varijanti dijalekata - pod pretpostavkom da se zbog meusobne razumljivosti govornici udaljenih, ali povezanih dijalekata mogu razumjeti - ako takve gramatike ne pokrivaju cijeli kontinuum dijalekata - sve varijante: govornici jednog dijalekta nee moi razumjeti govornike dijalekta potpuno drukije gram. konstrukcije od njihove

4. URBANA DIJALEKTOLOGIJA - dijalekti su i regionalni i socijalni - koncentracija istraivanja na pojedine soc. skupine ini da se zanemare dijalekti ostalih skupina 4.1. SOCIJALNI DIJALEKTI - Lingvistiki atlas SAD-a i Kanade prvi je uveo socijalni element u istraivanje 4.2. URBANI DIJALEKTI - dugo se u dijalektologiji zanemarivalo najbrojnije, urbano puanstvo - od 1930. nadalje - interes za urbanu dijalektologiju - sinkronijski pristup, za razliku od tradicionalne dijalektologije - Cockney Phonology (Eva Sivertsen) 1960. 4.3. REPREZENTATIVNOST - po uzoru na sociologe i botaniare znanstvenici napravili reprezentaivni uzorak koji bi predstavljao cijelu populaciju 4.4. DOBIVANJE PODATAKA - tradicionalna dijalektologija - jednostavni upitnici - urbana d. - snimani razgovori o openitoj temi - PARADOKS PROMATRAA - (Labov) promatranje prirodnog govora ispitanika nemogue je biti posve prirodan dok te netko snima 4.5. KLASIFICIRANJE INFORMANATA - grupiranje prema dobi ili spolu, soc. statusu, zanimanju, kolovanosti, itd. 4.6. LINGVISTIKA VARIJABLA - "slobodne varijante" - kad govornik u odreenim situacijama ili rijeima govori jedan, u drugima drugi glas - nisu zapravo slobodne - to su LINGVISTIKE VARIJABLE - npr. viestruka negacija 5. SOCIJALNA RAZNOLIKOST I JEZIK 5.1. JEZIK I SOCIJALNA KLASA - izgovor i socijalna klasa su usko povezani 5.2. STILISTIKA RAZNOLIKOST - u formalnom stilu ispitivanja ispitanici esto obraaju previe pozornosti na izgovor: neformalni (leerni) stil moe se postii odvraanjem pozornosti

informanata - vea formalnost moe se postii i ako se zamoli informante da itaju prethodno pripremljen ulomak 5.3. SPOLNA RAZNOLIKOST - ene esto koriste izraze vieg statusa 5.4. DRUGI ASPEKTI SOCIJALNE RAZNOLIKOSTI U JEZIKU - razl. etnike skupine esto govore razl. jezicima - drutvene mree - adolescentska drutva imaju svoje jez. osobitosti - individualne osobitosti - esto prisutna socijalna ambicija 6. SOCIOLINGVISTIKA STRUKTURA I LINGVISTIKA INOVACIJA 6.1. POKAZATELJI I OZNAIVAI - stilistike varijacije esto proizlaze od varijacija socijalnih klasa - otra/blaga stratifikacija - lingv. korelacija soc. skupina - markeri - varijable podlone stilistikim, spolnim, klasnim i dobnim varijacijama - pokazivai - varijable koje ne podlau stilistikim varijacijama - postoje i jezini stereotipi - u Britaniji govornici znaju koji izgovor pripada kojem staleu 6.2. PROUAVANJE JEZINE MJENE - u realnom ili prividnom vremenu (prividno vrijeme je prikladnije - prouava se jezik starije nasuprot jezika mlae generacije) 6.3. MEHANIZMI LINGVISTIKE PROMJENE - stilistike varijacije - hiperkorektnost, lingv. nesigurnost - spol takoer utjee: ene pripadaju manjem broju soc. mrea, ene se tee zapoljavaju - konflikt izmeu prestia i prikrivenog prestia - neki se izgovor smatra "boljim" 7. GRANICE (MEE) 7.1. IZOGLOSE - taj je termin najprije koriten kod J. G. A. Bielensteina 1892. - doslovno znai "jednak jezik" - heteroglose - dvostruke linije koje povezuju govornike dviju jez. znaajki - izoglose - razdvajaju podruje regije na mjestima gdje se znaajke razlikuju

7.2. UZORCI IZOGLOSA - krini (criss-cross) - dosta su kaotini - Rajnska lepeza - izoglose oko rijeke Rajne - izoglose mogu otkriti reliktna podruja 7.3. NAKUPINE (SVENJEVI) - set izoglosa, npr. u Francuskoj 7.4. OCJENJIVANJE IZOGLOSA - neke su vanije od drugih, kao i neki svenjevi - leksike izoglose - izgovorne izoglose (vanije od leksikih jer nose vie dijalekt. podataka) - fonetske izoglose (oznaavaju razlike u fonemima) - fonemike izoglose (oznaavaju razl. fonemike inventare u dijalektima) - obje vrste su jednakovrijedne - gramatike izoglose - morfoloke, sintaktike (oznaavaju vee dijalekt. razlike) - semantike izoglose - mogu se smatrati i leksikim 7.5. KULTURNA KORELACIJA IZOGLOSA - regionalna raznolikost u jeziku dio je drutvene povijesti 7.6. IZOGLOSE I DIJALEKATNE VARIJACIJE - dijalekt. varijacije mogu se nai na svim razinama - to je vie svenjeva izoglosa, to se dijalekti vie razlikuju 8. TRANZICIJE - govornici susjednih dijalekata rijetko se u svemu razlikuju - postoje prijelazne interakcije 8.1. POSTUPNA I NAGLA TRANZICIJA - openito se misli da ne postoji nagla tranzicija 8.2. UVOD U VARIJABLE - npr. izgovor glasa /u/ u srednjoj Engleskoj 8.3. TRANZICIJSKA ZONA ZA /U/ - postojanje vie isprekidanih linija umjesto jedne - tranzicijski dijalekti 8.4. MIJEANE I STOPLJENE VARIJACIJE - postoji neslaganje u fonetskom rasponu govornika 8.5. VARIJABLA /A/

- kompliciranija fonoloki od /u/ - kombinacija mijeanih i stopljenih varijacija (lects) - ispremijeane varijacije 8.6. OPENITO O TRANZICIJAMA - pomau u boljem razumijevanju geografske raznolikosti 8.7. DIJALEKATNE VARIJACIJE I MAPIRANJE - apstraktnost izoglosa pogoduje stvaranju karata (i jedne i druge su dvodimenzionalne) - dijalekatne je varijacije tee prikazati na karti (treba prikazati multidimenzionalnim prikazom) - dimenzije varijabilnosti nisu samo jezine, ve i socijalne i geografske - zanimljiva je drutvena promjena u koritenju leksikih varijanti 9. PROMJENJIVOST - jezik se stalno mijenja - VARIJABLA KAO STRUKTURALNA SASTAVNICA - varijabilnost kao sluajnost - esto su je karakterizirali kao mjeavinu dijalekata ili slobodnu varijaciju (nepredvidive okolnosti ine da varijable u govoru mogu imati vie realizacija) - varijabilnost kao potreba - strukt. sastavnice se kvantitativno razlikuju - uvjeti pojave varijable - neki su slabi, neki jaki; stil i klasa - implikacijska skala - skalogram - varijable moraju biti povezane; to su povezanije, jae su veze u sustavu - prihvatimo li varijablu kao strukturalnu sastavnicu, kvantitativno emo se baviti podacima; znai, nee se uzimati u obzir kvalitativni (razlikovni) faktori - metodologija obrade varijabilnih podataka - DIJALEKTOMETRIJA - kvantitativna analiza dijalekt. grae (Jean Sguy) - to je brojanje onih izraza oko kojih se informanti/susjedi ne slau - postotak kojim se to izraava pokazuje kolika je lingvistika distanca izmeu njih - geografska dimenzija je izravno prikazana - multidimenzionalne skale - statistika analiza - socijalna, kulturna, lingvistika dimenzija - prikazana izravno; geografska nije - geografska udaljenost prestaje biti vana - kvantitativnim se metodama mogu kompleksnije obraditi vee koliine podataka

10. DIFUZIJA: SOCIOLINGVISTIKA I LEKSIKA - komparativne analize lingv. inovacija nuno su komparativne; u realnom ili prividnom vremenu - rijetko je mogue analizirati u realnom vremenu - kad je to izvedivo, time bismo mogli opisati lingv. difuziju - istraivanja difuzije inovacija u prividnom vremenu obuhvaaju uoavanja razlika u govoru kod govornika razl. dobi (kontrolirajui sve dr. faktore: spol, status, narodnost) - najee takve promjene ukazuju na razlike u razvoju - LEKSIKA DIFUZIJA - jezina promjena se postupno iri od rijei do rijei 11. DIFUZIJA: GEOGRAFSKA - "model vala" - arealna difuzija - spacijalna (prostorna) difuzija jezika - lingv. promjene se mogu iriti od jedne do druge drutvene skupine: od rijei do rijei (leksika d.); od jednog jez. okruenja do drugoga (lingvistika/jezina) -spacijalna (prostorna) lingvistika - neolingvistika (Italija 1920.) - neolingvistika - bazira se na nekim geograf. normama: 1. starija je ona od dvije jez. forme, koja je izoliranija 2. starija je ona koja je na perifernijem podruju 3. starija je ona koja se koristi na veem podruju. - lingvistike aeree - "efekt susjedstva" - irenje jez. inovacija iz jednog prema drugim susjednim dijalektima, bez obzira na jez. barijeru (uz pomo bilingvalnih govornika) 12. KOHEZIJA U DIJALEKTOLOGIJI - iako se dosta razlikuju, dijalektologija i sociolingvistika dijele mnogo toga (npr. samu temu prouavanja, bave se jezikom zajednica - iako se jedna bavi ruralnim, druga urbanim zajednicama; obje ovise o terenskome radu) - metodologija im se poneto razlikuje