SVEUILITE U ZAGREBU UITELJSKI FAKULTET

Seminarski rad iz kolegija Kineziologija Utjecaj kineziolokih podraaja na kognitivne sposobnosti, konativne osobine i socijalni status

Student: Martina eet

Zagreb, 21.05.2012.

Rije kineziologija potjee iz grkoga jezika i sastoji se od rijei kinezis (kretanje, pokret) i logos (znanost). Dakle, etimoloki znai znanost o kretanju. Prema definiciji kineziologija je znanost koja prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam (Markovi, 1992). Predmet prouavanja kineziologije kao znanosti je unapreenje zdravlja, optimalni razvoj ljudskih osobina, sposobnosti i motorikih znanja i njihovo zadravanje to due vrijeme na to vioj razini, spreavanje preranog pada pojedinih antropolokih karakteristika i motorikih znanja, te maksimalan razvoj osobina, sposobnosti i motorikih znanja u agonoloi usmjerenim kineziolokim aktivnostima. Kinezioloki podraaj je kombinacija kineziolokih operatora i energije potrebnih za transformacijske procese.

ANTROPOLOKA OBILJEJA su organizirani sustavi svih osobina, sposobnosti i motorikih informacija te njihove meusobne relacije. U antropoloka obiljeja spadaju antropometrijske znaajke, motorike, funkcionalne i kognitivne (spoznajne) sposobnosti, konativne osobine ili osobine linosti i socijalni status. KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI omoguuju primanje, prijenos i preradu informacija to se ostvaruje u kontaktu linosti s okolinom. Iako one predstavljaju bazu misaone svjesne aktivnosti, bez njih bi bilo nemogue rukovoditi odgojno-obrazovnim procesom. KONATIVNE OSOBINE ili osobine linosti odgovorne su za modalitete ljudskog ponaanja. KINEZIOLOKA PSIHOLOGIJA prouava zakonitosti prilagodbenih reakcija od kojih ovisi uinak u kinezioloki usmjerenim aktivnostima i principe koji reguliraju utjecaj kineziolokog tretmana na razvoj sposobnosti adaptativnih sposobnosti. Ova disciplina obuhvaa ope psihologijske zakonitosti, zakone razvoja, zakone uenja i vjebanja, kognitivne i motorike sposobnosti i konativne karakteristike primjerene kineziolokim ciljevima.

Konativne osobine (crte linosti) u velikoj su mjeri genetski uvjetovane. One znaajno odreuju uspjenost u kineziolokim aktivnostima, posebno sposobnost motivacije i psiholoka stabilnost. Kao to ve znamo motivacija je klju svakog uspjeha kako u koli, poslu tako i u sportu. to se tie rekreativnog bavljenja sportom, moda ta potreba dobrih konativnih osobina i ne dolazi toliko do izraaja, no promotrimo li potrebe vrhunskog sporta uvidjet emo niz faktora koji utjeu na dobre rezultate. Konativne osobine igraju bitnu ulogu u ivotu vrhunskog sportaa. Znamo da je motivacija bitna u svemu, a tako i ovdje, no imamo jo jedan moda bitniji faktor, a to je psiholoka stabilnost. Za postizanje vrhunskih rezultata potrebna je vrhunska pripremljenost, koja je nemogua bez dobrog psihikog stanja. Kao bivem profesionalnom sportau poznata mi je izreka sve je u glavi, koju treneri svakodnevno spominju na treninzima. injenica je da je fizika spremnost vrhunskog sportaa u veini sluajeva prije natjecanja dovedena do vrhunca, no rezultat bitno ovisi o njegovoj psihikoj spremnosti tj., stabilnosti. Uzimajui tu injenicu u obzir, vidimo da su konativne osobine vane u sportu. Sportai pomou psihikog treninga usvoje razne psihike vjetine kojima je zajedniki cilj postizanja to vee kontrole nad sobom, svojim sposobnostima i emocijama, posebno u vanim trenucima natjecanja, kako bi postigli to bolji sportski uspjeh. Dakle, odgojem utjeemo na razvoj linosti. Razvoj linosti odvija se pod utjecajem dvaju faktora: faktora sazrijevanja i faktora uenja. Sazrijevanje je mijenjanje pojedinca pod utjecajem biolokih zakonitosti i prije svega ovisi o nasljeu. Na njega vrlo malo moemo utjecati. Ono daje osnovu na kojoj poiva uenje. Drugim rijeima, da bi dijete neto nauilo, ono mora za to biti zrelo. Uenje je, pak, mijenjanje pojedinca pod utjecajem njegove vlastite aktivnosti, koja je izazvala bilo poticajima izvana, bilo poticajima iz samog organizma. Trener na sazrijevanje ne moe utjecati odgojnim postupcima, ali moe osigurati uvjete za realizaciju biolokih zakonitosti, odnosno naslijeenih potencijala pojedinca. (npr. emocionalna zrelost ili nezrelost za poetak natjecanja; motorika zrelost) Trenerov odgojni utjecaj na pojedinca prije svega se ostvaruje utjecanjem na njegov proces uenja, putem motiviranja, poticanja pojedinca na vlastitu aktivnost, kroz koju e se usavravati (motiviranje ne obuhvaa samo bodrenje i hrabrenje). Trener svojim postupcima moe utjecati na razvoj linosti mladih sportaa hoe li netko biti agresivan ili ne, bojaljiv ili ne, drutven ili povuen itd.

Rad s djecom i rad s tinejderima pred trenera postavlja sasvim razliite zahtjeve od onih u radu sa seniorima, i treba se odvijati po posve drukijim naelima. Prvenstveni cilj trenera koji radi s ovim uzrastima ne smije biti pobjeda, ve rad na sportskom i opem razvoju djece i mladih. Da bi trener ovu svoju odgojnu i formativnu ulogu mogao kvalitetno ispunjavati, on mora poznavati barem osnove ovjejeg razvoja: intelektualnog, motorikog, emocionalnog i socijalnog. Naime, njegovi postupci moraju biti usklaeni sa znaajkama razvojne faze u kojoj se nalaze njegovi sportai, po svim ovim aspektima razvoja. Zakonitostima razvoja ovjeka tijekom cijelog njegovog ivota, a posebno u prvim fazama njegova ivota bavi se razvojna psihologija. U prolosti, postupanje prema djeci poivalo je na dvjema pretpostavkama, za koje danas pouzdano znamo da su potpuno pogrene: 1. Dijete je "ovjek u malome", sa svim njegovim karakteristikama, samo izraenim u manjoj mjeri 2. Pripisivanje pretjerane vanosti nasljea u formiranju linosti pojedinca. 1. Danas je dokazano da je dijete kvalitativno razliito od odraslog, u najrazliitijim aspektima. Zato se na djetetu ne mogu primjenjivati isti parametri prosuivanja kao na odraslom. Osnovne razlike u linosti izmeu odraslog ovjeka i djeteta: a. u mehanizmima kontrole agresivnosti b. u nainu reagiranja na frustracije c. u sposobnosti razumijevanja d. u samostalnosti 2. Smatralo se da na razvoj pojedinca najvie utjee nasljee tj. njegovi geni. No, okolina oblikuje, potencira, usmjerava i inhibira razvojne potencijale svake osobe. Intelektualne ili kognitivne sposobnosti odnose se na sposobnosti percepcije, uenja, pamenja i miljenja. Inteligencija u uem smislu odnosi se na sposobnost snalaenja u novim situacijama. Razina inteligencije svake osobe rezultat je zajednikog djelovanja nasljea i okoline. Okolina koja potie intelektualni razvoj je okolina u kojoj se dijete osjea sigurno i voljeno, prima mnogo podraaja iz okoline kao to su igrake, razgovori s odraslima itd.

Ope prihvaena podjela na faze intelektualnog razvoja je ona Jeana Paigeta. Po toj podjeli, djeca u dob od 7 do 11 godina su u tzv. fazi konkretnih operacija. Dakle, dijete poinje u mislima provoditi logike, matematike, geometrijske, vremenske, mehanike i fizike operacije tj. radnje. No, objekti tih radnji jo uvijek mogu biti samo oni koji su objektivno prisutni, koje dijete trenutno vidi (miljenje je konkretno, ne apstraktno). Jo nema sposobnost logikog miljenja koje se tek razvija, ve je miljenje intuitivno. Ne uspijeva uzimati u obzir vie aspekata neke situacije. Na primjer pred nizom predmeta razliite visine i teine nee biti u stanju razlikovati najvii i najiri predmet. Openito, to je razdoblje znaajnog napretka intelektualnih sposobnosti, kada dijete stjee sposobnosti konzervacije, serijacije, klasifikacije i logikih relacija. Konzervacija oko 7. godine se poinje shvaati da se neka karakteristika objekta zadrava i ako nastanu promjene u drugim karakteristikama objekta. Na primjer volumen objekta ostaje nepromijenjen i ako mu promijenimo boju. Serijacija sposobnost redanja objekata u niz prema visini, teini i sl. Klasifikacija mogunost grupiranja objekata koji imaju zajednika svojstva u grupe ili klase. Logike relacije dolaze do elemenata logike u miljenju, to dijete sve vie pribliava svijetu odraslih. Npr. moe shvatiti da isti objekt moe biti lan vie zajednica. Npr. shvaa da nogometa moe biti igra Hajduka i u isto vrijeme lan hrvatske reprezentacije. Ipak, jo nema sposobnost stvaranja hipoteze, jer nema sposobnosti apstraktnog miljenja. Miljenje djece karakterizira egocentrizam, to znai da stvari moe vidjeti samo iz svog ugla, i ne moe shvatiti nain razmiljanja i osjeaje druge osobe. Tek oko 9. godine polako izlazi iz egocentrizma, i tek tada moe ivjeti grupni ivot, i u pravom smislu osjeati se kao lan momadi. Prije toga, igra prije svega za sebe, za svoj "gut" i za svoj uspjeh. U ovog dobi postaje mu vana grupa vrnjaka, i potreba za prihvaanjem u toj grupi, i tad se mijenja i odnos prema sportu. Dijete jo nije u stanju shvatiti trenutnu situaciju natjecanja s taktikog aspekta. Zato e, kad se suoi s protivnikim igraem, izvesti prvo to mu padne na pamet, bez premiljanja bi li moda neko dugo rjeenje bilo bolje.

Emocionalni i socijalni razvoj S prvim godinama pohaanja osnovne kole, dijete poinje prihvaati odgovornost i izvravati zahtjevnije zadatke. Nadilazi egocentrizam i poinje ivjeti s grupom. Preko niza iskustava u odnosima s drugima, gradi svoje samopotovanje i sliku o sebi. Od drugih ljudi, nisu vie vani samo roditelji, ve i uitelj i trener, te polako i vrnjaci. Poinje shvaati da i drugi oekuju neto od njega (roditelji, uitelj, trener). Prema odraslima esto moe imati kontrastne osjeaje od jake privrenosti i vezanosti, do agresivnosti prema istoj osobi, ovisno o tome to proivljava u tom trenutku. Naime, istovremeno ima i potrebu za samostalnou, i potrebu da ga odrasli prihvaaju. I vrnjaci se doivljavaju i kao prijatelji, i kao rivali. Ljubomora prema drugom lanu momadi moe dovesti do prave emocionalne krize. A, loe ponaanje esto ima ulogu samo privlaenja panje odraslih, recimo trenera, pogotovo ako dijete ima osjeaj da ga se iskljuuje i zanemaruje u odnosu na druge lanove momadi. Trener, kao i roditelji i nastavnici, trebaju paziti da ne postavljaju pred dijete prevelike zahtjeve, da se u djetetu ne razvije osjeaj nesposobnosti i nesigurnosti, koji e ostati u njemu trajno i utjecati na njegovo ponaanje i u odrasloj dobi. Djeca imaju izraenu potrebu identificiranja s odraslom osobom istog spola. Trener je pogodna osoba za to, jer im otkriva njihov omiljeni sport. Zato je vano da trener uspostavi blizak emocionalni odnos s djecom. U ovoj dobi uspostavlja se bolja kontrola emocija, pa su djeca sve manje impulzivna. Emocionalno sazrijevanje omoguuje bolje prilagoavanje na stvarnost, na frustracije i razne svakodnevne probleme. Nema provala bijesa i "istresanja" na druge ljude. Pred frustracijom dijete reagira drugaije nego prije, na nain koji se sve vie pribliava nainu odraslog ovjeka. Ui zadrati za sebe mnoge reakcije jer je otkrio svoje ja, svoj najintimniji i najprivatniji dio, koji eli zatititi od prodora drugih. Oko 8. godine sposobnost koncentracije postaje izrazitija. Panju uspijeva odrati oko 40 minuta, to ovisi o tome koliko je zainteresiran za konkretnu aktivnost. U situacijama u kojima se osjea motiviran pokazuje veliku sposobnost samokontrole. Javlja se potreba za drutvom vrnjaka. Grupne igre poinju se preferirati nad individualnim. Izmeu 6. i 9. godine prevladavaju igre s malo pravila, i neformalne grupe iji se lanovi esto mijenjaju.

Istraivanja koja potvruju pozitivan utjecaj sporta na osobine i ponaanje pojedinaca Rezultati veine dosadanjih istraivanja u psihologiji sporta relativno konzistentno ukazuju na to da su sportai, nezavisno o vrsti sporta, ekstravertiraniji i emocionalno stabilniji od nesportaa (Morgan 1990, prema Newcombe , Boyle 1995). Na osnovu takvih istraivanja postoji opravdano razmiljanje da e osobe koje se bave sportom biti odlunije u odbacivanju bilo kojeg negativnog oblika ovisnosti. Na takve pretpostavke navode nas i sljedea istraivanja: - sportska aktivnost pozitivno djeluje na razvoj linosti smanjujui anksioznosti i konverzivne oblike ponaanja, a kanalizirajui agresivne, te potpomae proces socijalizacije osiguravajui modele za imitaciju i identifikaciju, te specifine socijalne situacije u kojima pojedinac ui i prihvaa odreene norme ponaanja, vrijednosti i stavove (Horga,1993.) - u prilog ovim tezama idu i one koje govore da su sportai manje anksiozni, manje kompulzivni i emocionalno stabilniji, te socijalno prilagodljiviji i sigurniji u sebe od nesportaa (Cooper 1969., prema Newcomb i Boyle, 1995.) - postizanje viih rezultata sportaa u fizikom i opem selfkonceptu (Delignieres i sur.,1994.) - uenici sportai u dobi 17 i 18 godina ekstravertiraniji su i manje neurotini od uenika nesportaa to ukazuje na ulogu sportske aktivnosti u razvoju integrativnog mehanizma i smanjenju neurotskih poremeaja (Williams, 1985., prema Newcombe i Boyle, 1995.) - organizirana sportska aktivnost reducira anksioznost i depresiju (Diego i Kaplan, 2000)

Pozitivan utjecaj organizirane kinezioloke aktivnosti, osim na kinatropolokim, utvren je i na drugim antropolokim dimenzijama. Tako se u dva paralelna istraivanjima autora Pottmana (2000) i Bertrama (2002), pokazalo kako se kod djece koja su sudjelovala svakodnevno u desetominutnom programu tjelesnog vjebanja, znaajno poboljala vjetina

itanja, pisanja i crtanja. Vjebanje se temeljilo na pokretima vanim za kontrolu ravnotee, koordinacije i pokreta oiju potrebnih za itanje i pisanje, koji su karakteristini za djecu do prve godine ivota.

ZAKLJUAK Znaajna osobina mladenake dobi je osjeaj nesigurnosti statusa, izgleda i sl. Bitnu ulogu u oitovanju mlade osobe ima i njegov odnos prema samome sebi i prema drutvu. Negativno samopoimanje odraava nepovjerenje prema sebi i vlastitim vrijednostima to ometa postizanje uspjeha u ivotu isto kao i precjenjivanje i neizgraen odnos prema vlastitoj linosti. Biti prihvaen vrlo je znaajno za pojedinca u mladenakoj dobi, kad je potreba za druenjem i prihvaanjem najizraenija. Ukoliko mlada osoba uspije zadovoljiti tu svoju tenju, razvija se samopouzdanje, samopotovanje, i vlastita vrijednost. Upravo su sportske grupe i klubovi esto prava prilika da mladi u njima razviju navedene osobine i potrebe. U protivnom mogu biti izloeni pritisku takve grupe vrnjaka koja e ih nerijetko dovesti u situacije koje ukljuuju razna devijantna ponaanja. Nezadovoljavanje mladenake potrebe za neobinou, priznanjem i isticanjem moe dovesti do razliitih tekoa i uvjetovati neprimjerno ponaanje. Interakcijom izmeu utjecaja sportskih klubova i vrnjaka doprinijet e usklaivanju potreba i zahtjeva vrnjakih skupina. Ukoliko se ne izvri priprema na psiholokom, sociolokom i biolokom pravcu, mladi ne ulaze dovoljno spremni u borbu za svoje mjesto u drutvu. Pozitivnu pripremu vrlo uspjeno moe izvriti sportska sredina (klub ili kola) koji predstavljaju odreene norme ponaanja , razvijaju osjeaj odgovornosti, samokontrole, odricanja, socijaliziraju mlade.

LITERATURA Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka uiteljska kola Bartoluci S. (2007) Socijalni aspekti rekreacijskog bavljenja tjelesnom aktivnou. // Sport za sve u funkciji unapreenja kvalitete ivota. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. str. 57-61. Findak, V. Kinezioloki leksikon za uitelje. Petrinja : Visoka uiteljska kola, 2004. Horga, S. Psihologija sporta. 2. nepromijenjeno izd. Zagreb : Kinezioloki fakultet, 2009