Budetiranje kapitala (capital budgeting) predstvlja postupak donoenja odluka o dugoronim investicijama u realnu poslovnu imovinu kompanije.

Postupak budetiranja sa sastoji od 1. prognoze novanih tokova projekata i 2. ocjene njihove finansijske efikasnosti primjenom kriterija finansijskog odluivanja ugraenih u brojne metode budetiranja kapitala. Investicijski projekti Dugroni realni projekt zahtjevaju ulaganja u fiksnu, primarno realnu materijalnu imovinu kompanije (tj. osnovnih sredstava). Tako moemo rei da budetiranje kapitala se esto deifnira kao proces donoenja odluke o ulaganjima u fiksnu imovinu. Profitabilna upotreba fiksne imovine nemogua je bez angairanja sredstava tekue imovine (obrtna sredstva), Vremenska vrijednost novca Budetiranje kapitala karakterizira ispitivanje ekonomske i osobito finansijske efikasnosti dugoronih investicijskih projekata kompanija. U tu svrhu koriste se razni ekonomski i posebno finansijski kriteriji odluivanja. Veina kriterija finansijskog odluivanja se temelji na tehnici vremenske vrijednosti novca,tj. na tehnici izraunavanja sadanje vrijednosti oekivanih novanih uinaka projekta koja se zasniva na diskontnoj tehnici. Troak kapitala Vremensku vrijednost buduih novanih uinaka za kompaniju odreuje njegov troak kapitala. Tu se govori o ponderisanom prosjenom troku kapitala, odnosno o kompozitnom ili ukupnom troku kapitala. Problematika odreivanja trokova kapitala se zasniva na meuzavisnosti rizija i neizvjesnosti.

Investicije se obino dijele na: 1. FINANSIJSKE INVESTICIJE i 2. REALNE INVESTICIJE FINANSIJSKE INVESTICIJE obuhvaaju ulaganje u finansijsku imovinu. Tu se misli na dionice, obveznice i druge vrijednosne papire. Znaaj je u tome to ove investicije imaju visok stepen likvidnosti, jer je primarno rije o utrivim instrumentima. Zatim, lako je identificirati veliinu investicije i njezinih prinosa (veliina investicija se odreuje trinom vrijednou instrumenata u vrijeme njihovog sticanja). Prinosi od ovih investicija su dividende, kamate i druge naknade. KVAZIFINANSIJSKE INVESTICIJE predstavljau druga ulaganja u utrive imovinske oblike s aktivnim tritima, iako u stvari nije rije o ulaganju u finansijsku imovinu. (pr. Ulaganje u nekretnine rezidencijalnog karaktera, ulaganje i investiranje u zlato i druge plemenite metale..). pekulativnog i tednog karaktera mogu biti. REALNE INVESTICIJE se po pravilu, vre u dodirljivu materijalnu imovinu. Njihova se namjena ne sastoji u dranju i ostvarivanju odreenih prinosa kao kod finansijskih investicija, ve u produktivnom koritenju za obavljanje odreenih poslovnih aktivnosti. Vrijednosti ovakvih investicija je teko procijeniti zbog injenice da uz sebe veu i ulaganja u neto obrtni kapital potreban za obavljanje namjeravanih poslovnih aktivnosti.

KARAKTERISTIKE PROJEKATA Nove investicije predstvljaju dugorono osiguranje potrebnih nekrentina i opreme te neto obrtnog kapitala za izvoenje sasvim novih profitabilnih poslovnih operacija: Najee one su i ulaganja u dugoroni rast preduzea. Nove investicije bitno odreuju buduu efikasnost kompanije i njene konkurentske sposobnosti, te kree se u pravcu da vlasnicima kapitala (dioniarima)osvaja to vee vrijednosti. Investicije u zamjenu predstavljaju investicije u zamjenu postojee opreme ili zamjenu postojeih nekretnina. Mogu se javiti kao neophodne investicije koje uzrokuje ekonomska i fizika dotrajalost. Rije je o nunim intervencijama da bi se osigurala poslovna i profitna sposobnost kompanije koje odgovara interesima njegovih vlasnika. I ova vrsta investicija ima cilj i kree se u pravcu da vlasnicima kapitala (dioniarima)osvaja to vee vrijednosti na tritu. Karakteristike/determinante projekata: 1. dugoroan karakter investicijskih projekata 2. vremenski raskorak izmeu ulaganja i efekata ulaganja 3. meuovisnost investiranja i finansijaranja 4. rizik i neizvjesnost.

Dugoroni karakter projekata Temeljna je karakteristika investicijskih projekata da je posrijedi dugorono vezivanje novca u nenovane oblike fiksne imovine i poveanje permanentne tekue imovine kompanije. Likvidnost imovine dugoroni aspekt investicijskih odluka karakterizira relativno niska likvidnost tako vezanih novanih sredstava u realnim imovinskim oblicima, iz ega proizilazi i dugorono opredeljenje budue profitne snage kompanije. To znai da se realna poslovna imovina moe po pravilu prijevremenom prodajom pretvoriti u novac ali uz znatnije gubitke. Na taj nain je oteana i preorjentacija na druge realne imvoinske obike. Slaba utrivost imovine realne oblike imovine koje kompanija koristi u svom poslovanju najee karakretizira nizak stepen utivosti.

Vremenski raskorak ulaganja i uinaka Vremenski raskorak bitno odreuje profitnu snagu svakog projekta. Razdoblje investiranja je veoma vaan imbenik koji odreuje samo efikasnost projekta. Investiranje Razdoblje ivestiranja oznaava vrijeme potrebno da se investicija osposobi za generiranje profita i novanih tokova. Kroz to vrijeme kompanija samo ulae u investiciju koja jo ne daje efekte. Efektuiranje Razdoblje efektuiranja osigurava ekonomsku i finansijsku efikasnost investicijskog projekta. to je razdoblje efektuiranja due i sama finansijska efikasnost investicijskog projekta biti e vea.

Dinamika novanih tokova Za finasijsku efikasnost projekta vana je i dinamika prticanja novanih tokova, njihova vrijednosna rasporeenost po razdobljima efektuiranja.

Meuovisnost investiranja i finansiranja Ulaganja u realne projekte povezana su sa njihovim finansiranjem ali i sa finansiranjem cjelokupnog poslovanja preduzea. To je posebno izraeno na podruju dugoronog finansiranja. Svako realano poveanje fiksne i permanentne tekue imovine izaziva i potrebu dugoronog finansiranja toga poveanja resursa kompanije. Rizik i neizvjestnost Ulaganje u sadanjosti radi ostvarivanja odreenih efekata u budunosti i karakteristino za sve projekte nuno je povezano s odreenih stepenom rizika i neizvjesnosti da se oekivani efekti analiziranog projekta nee ostvariti, odnosno da e se ostvariti s odreenim stepenom varijabilnosti rezultata takvih ulaganja prema onima planiranim tj. oekivanim. Rizik i neizvjesnost su jedna od temeljnih obiljeja svakog projekta, a time i sastavni dio budetiranja kapitala. Individualna rizinost Stepen rizka i neizvjesnosti odreenih projekata razlikuje se prema karakteru tih projekata. U sluaju kod investicija u zamjenu rizik je manji nego kod novih projekata. Portfeljni uinak rizika svojstven je svakom projektu i zahtijeva provoenje analize njegova relevantnog rizika za kompaniju i za dionice kompanije drane u dobro diverzificiranom portfoliju.

Finansijska efikasnost projekta odreena je veliinom i dinamikom novanih tokova za koje se oekuje da e ih ostvariti u budunosti te njihovom vremenskom vrijednou. Pri tome je vremenska vrijednost tih novanih tokova odreena meuovisnou rizika i nagrade koja se mjeri trokom kapitala. Klasifikacija novanih tokova projekata, prema dva bitna razdoblja u ivotu 1. razdoblje investiranja 2. razdoblje efektuiranja Investicijski trokovi Period investiranja karakterizira nastajanje novanih izdataka. To su trokovi na nabave fiksne imovine potrebne za efektuiranje projekta. Takvi trokovi se nazivaju investicijski trokovi ili izdacima. Tekui novani primici /tekui novani izdaci Razdoblje efektuiranja opisuje stvaranje novanih primitaka od prodaje proizvoda ili izvrenih usluga projekata Da bi se proizvodili i prodavali proizvodi ili proizvodni uinci, potrebno je kontinuirano opskrbljivanje proizvodnje utemeljene projektima materijalima, energijom i drugim prozivodnim inputima, kao i kontinuirana isplata plaa

zaposlenima te isplate preuzetih obaveza. Sve ovo nabrojano predstavlja tekue novane izdatke potrebne za osiguranje nastajanja novanih primitaka. isti novani tok predstavlja razliku izmeu tekuih novanih primitaka i tekuih novanih izdataka koji nastaju tijekom perioda efektuiranja projekta. Razgranienje investiranja i efektuiranja granica izmeu razdoblja investiranja i razdoblja efektuiranja ne mora biti jedna vremenska taka ve odreeno vrijeme u kojem e uporedo nastajati isti novani tokovi od efektuiranja i investicijski izdaci u dogradnju investicije ili u poveanju neto obrtnog kapitala. Rezidualna vrijednost na kraju razdoblja efektuiranja projekta obino ostaje stanovita fiksna imovina s odreenom likvidacijskom vrijednou ili pak s mogunosti alternativne upotrebe. Oslobaanje neto obrtnog kapitala prestankom efektuiranja investicije dolazi do oslobaanja neto obrtnog kapitala koji je bio vezan u njezinim poslovnim operacijama. Oslobaanje neto obrtnog kapitala dovodi do stvaranja slobodnih novanih sredstava za kompaniju. Stoga i oslobaanje neto obrtnog kapitala znai novane primitke projekta koji se mogu tretirati kao dio njegove rezidualne vrijednosti. Mogui pristupu analiti novanih tokova: 1. analizom originalnih novanih tokova i 2. analizom diskontovanih novanih tokova. TIPOVI INVESTICIJSKIH PROJEKATA 1. jednokratno ulaganje jednokratni efekti (point input point output) 2. viekratno ulaganje jednokratni efekti (continious input point output) 3. jednokratno ulaganje viekratni efekti (point input - continious output) 4. viekratno ulaganje viekratni efekti (continious input - continious output) PI- PO --- Jednokratno ulaganje jednokratni efekti (point input point output) Tip je projekta kod kojeg investicijski trokovi nastaju u jednom trenutku, kao to i efekte investicije predstavlja isti novani tok koji nastaje u jednom trenutku poslije odreenog vremena nakon investicijskog ulaganja. Ovaj tip investicija je vrlo rijedak kada je rije o realnim investicijama. Karakteristian je za finansijske investicije. CI PO --- viekratno ulaganje jednokratni efekti (continious input point output) Tip je projekta gdje investicioni trokovi nastaju u vie razdoblja, dok efekte investicije predstavlja isti novani tok koji nastaje u jednom trenutku kroz odreeno vrijeme nakon posljednjeg investicijskog ulaganja. Ovaj tip investicija je vrlo rijedak kada je rije o realnim investicijama. Ovaj tip projekta je nain poslovanja za odreena preduzea (pr. stanogradnja, brodogradnja...) koja moraju da vode brigu i rauna o znaajnom vremenskom raskoraku izmeu ulaganja u tekue poslove i uinaka takvih poslova.

PI-CO --- jednokratno ulaganje viekratni efekti (point input - continious output) Tip je ulaganja kod kojeg investicijski trokovi nastaju u jednom trenutku, a uinci investicije jedu viekratni isti novani tokovi koji nastaju u odreenom broju vremenskih razdoblja kroz vrijek efektuiranja projekta. Ovaj tip projekata est je sluaj kod investicija u zamjenu postojeih postrojenja i opreme. Najpogodniji je oblik za kolsko prikazivanje metoda finansijskog odluivanja koje se koritste u procesu budetiranja kapitala.

CI CO --- viekratno ulaganje viekratni efekti (continious input - continious output) Tip je projekta kod kojeg investicijski trokovi nastaju kroz vie razdoblja, a efekti investicije jesu viekratni isti novani tokovi koji nastaju u razdobljima vijeka trajanja efektuiranja projekta. Ovo je vrlo est tip realnih projekata, pogotovo kada je rije o novim investicijama koje zahtijevaju due vrijeme investiranja. Godinji novani tokovi / Princip kraja godine U stvarnosti se novani tokovi pojavljuju cijele godine investira se tokom godine, kao to i novani tokovi pristiu tokom godine. Tehnikom budetiranja kapitala svi investicijski trokovi izvreni tokom odreene godine kao i svi isti novani tokovi primljeni tokom odreene godine tretiraju se kao da su nastali krajem te godine. Vrste investicijskih projekata Investicijski projekti mogu se klasificirati sa razliitih apekata. Tako se sa stajalita veliine investicijskih trokova moe govoriti o velikim i malim projektima, sa stajalita meuovisnosti izmeu projekata moe se govoriti o meusobno vezanim i meusobno nevezanim projektima, sa stajalita faze poslovanja kompanije o investicijama u proizvodnju, investicijama u prodaju, investicijaa u nabavu i sl. Trokovi budetiranja kapitala Veliki projekti su oni projekti koji zahtijevaju znatna angairanja kapitala obino se predlau zbog oekivanja znatnih buduih koristi za poslovanje kompanije. Eventualni neuspijeh, dakle izostajanje oekivanih rezultata, imat e znatne posljedice na cjelokupno poslovanje kompanije, a nerijetko moe rezultirati i propau kompanije. Jasno je da takve projekte treba detaljno analizirati tako da e i takva analiza zahtijevati znatne trokove provoenja. Mali projekti su oni projekti koji zatijevaju skromna ulaganja prema veliini kompanije ne mogu dati tako presudne koristi, kao to ne mogu izazvati ni tako drastine posljedice da bi opravdali detaljnu analizu svoje efikasnosti. Investicije u zamjenu postojee fiksne imovine povezane su sa postojeim poslovanjem kompanije. Zbog toga je i stepen rizika i neizvjesnosti pri poduzimanju takvih investicija relativno mali, tako da e i ispitivanje finansijske efikasnosti predloenih projekata u zamjenu biti relativno jednostavno i jeftino. Postoje tri kategorije investicija u zamjenu: 1. zamjena radi odravanja poslovanja 2. zamjena radi smanjenja trokova 3. zamjena radi odravanja poslovanja i ekspanzije.

Investicije u ekspanziju Ekspanzijom se oznaava dugorono poveanje poslovnih operacjia kompanije. Tako poveanje poslovnih operacija zahtijeva i poveanje imovine kojom kompanija posluje. Investicija u ekspanziji su novi investicijski projekti i mogu biti: 1. ekspanzija postojeih proizvoda ili trita 2. ekspanzija u nove proizvode ili trite. Ekspanzija postojeeg poslovanja predstavlja ekspanziju postojeih proizvoda ili trita odnosi se na investicijske izdatke u poveanje postojee proizvodnje, uvoemke slinih proizvoda ili proirenje izlaznih ili distributivnih mogunosti da postojeim tritima. Rije je o horizontalnoj ekspanziji koja moe biti praena i odreenim proirenjem game ponude na tritima na kojima kompanija ve posluje. Ekspanzija novog poslovanja predstavlja projekte koji zahtijevaju najpodrobniju i najsofisticiraniju analizu jesu oni koji uvjetuju novane izdatke u osvajanje novih proizvoda ili pak novih trita. Ekspanzija u nove proizvode moe biti horizontalna ili pak vertikalna. Ova ekspanzija je povezana sa novim, nepoznatim proizvodima, uslugama i tritima. Diverzifikacija Ekspanzija u nove proizvode ili trita ima uinke diverzifikacije. Diverzifikacijom se smanjuje izloenost kompanije rizicima samo jedne poslovne aktivnosti. Ostale investicije Kompanija ponekad poduzima odreene investicije iji se novani uinci teko mogu odrediti ili spoznati prije njihove definitivne realizacije. To su investicije u istraivanja i razvoj, zatim investicije u projekte povezane sa sigurnou i zahtjevima okoline kao i investicije u kozmetiko poboljanje kompanije. Vezani i nevezani projekti Neovisnost projekta predstavalja dva ili vie investicionia projekt koja su neovisna jedan od drugog. To znai da postoji mogunost da se jedan od tih projekata prihvati, a drugi odbaci i prihvatanje jednog projekta ne zavisi od prihvatanja drugog. Meuovisnost projekta predstavlja postojanje ovisnosti izmeu projekata koja znatno poveava opseg njihove prethodne analize.

Postupak budetiranja kapitala Postupak budetiranja kapitala zahtjeva niz koraka koji se moraju poduzeti u procesu donoenja odluka o dugoronom investiranju kao i u postupku izgradnje i edektuiranja prihvaenih podataka.Mogui scenarij sastojao bi se od slijedeih koraka 1.Pronalaenje investicijskih oportuniteta Sposobnost stvaranja i razvoja ideja o novim poslovnim poduhvatima kao i razvoja ideja o poboljanju postojeih poslovnih aktivnosti preduzea svakako je jedan od presudnih momenata u usmjeravanju preduzea buduoj profitabilnosti

2.Prikupljanje podataka Dio podataka prikuplja se kontinuirano u evidencijama preduzea-raunovodstvena i poslovna statistika-tako da je bitno njihovo razumjevanje i konkretna upotreba dok se drugi dio informacija prikublja i obrauje na temelju inenjerskih podataka,pregleda trinih kretanja i drugih finansijskih informacija.Prikupljeni podaci moraju se statistiki obraditi radi sainjavanja distribucija vjerovatnosti oekivanih predloenih projekata. 3.Odreivanje novanih tokova investicijskih oportuniteta Definisanjem veliine investicijskih trokova,oekivanih istih novanih tokova i rezidualne vrijednosti predloenih investicijskih oportuniteta oni postaju konkretni projekti o kojima se mogu donositi investicijske odluke.Utvrivanjem predloenih projekata stvorene su podloge za njihovo fer vrednovanje a te podloge sadre potrebna investicijska ulaganja,oekivane efekte investicije,efekte oslobaanja novanih sredsava iz investicije kao i njihovu distribuciju vjerovatnosti kojom se omoguava kategorizacija predloenih projekata sa stajalita rizika ulaganja. 4.Odreivanje budeta kapitala Raspoloiv novac za investicije te mogunosti i uvjeti njegova pribavljanja odreuju visinu budeta kapitala koji moe osigurati preduzee za investicije,ime se odreuje i maksimalna vrijednost predloenih projekata koja se moe finansirati.Budet kapitala mora se odreivati po inkrementima odreenim prijelomnim takama rastuih trokova preduzea. 5.Vrednovanje i donoenje odluke Utveni novani tokovi u predloenim projektima i utemeljeni standardi profitabilnosti sa stajalita budeta kapitala preduzea esu definitivna analitika podloga za vrednovanje predloenih investicijskih oportuniteta.Na temelju fer vrijednovanja svkog projekta donosit e se investicijske odluke.Definitivna odluka o izboru seta projekata koje e finansirati preduzee unutar raspoloivog budeta kapitala obavit e se uporeivanjem njihovih meusobnih karakteristika u procesu rangiranja projekata. 6.Analiza izvoenja i prilagoavanja Proces investiranja potrebno je analizirati da bi se otkrili odreeni propusti prilikom projektiranja novanih tokova tih projekata.Uoene propuste potrebno je ponovo vrednovati i obaviti potrebna prilagoavanja ve u fazi investiranja kako bi se izbjegao negativan uticaj projekta na kreiranje vrijednosti tvrtke.Izvoenje projekata potrebno je analizirati i u fazama njegova efektuiranja. Vanost budetiranja kapitala Sa dugoronim investicijskim odlukama se utemeljuju budue poslovne performanse preduzea i budua vrijednost preduzea.Razlozi takvog znaenja budetiranja kapitala su: 1.Dugorono usmjeravanje poslovanja Budetiranje kapitala je proces kojim se za due vrijeme unaprijed odreuju okviri poslovnih performansi i vrijednosti preduzea.Odluke koje su rezultat tog proces imaju za posljedicu dugoronu imobilizaciju novca u imovinske oblike niske likvidnosti,i taj

gubitak fleksibilnosti mora biti kompenziran osvajanjem poveane profitabilnosti barem u skladu sa postevljenim standardima profitabilnosti na tritu. 2.Velika vrijednost Vanost budetiranja kapitala proizilazi iz injenice da je veina kapitalnih izdataka preduzea izrazito velike vrijednosti,dakle to je vrijednost angairanja sredstava u preduzeu vea ,vea je i vanost prognoze efekata njihova angairanja jer je i potencijalni gubitak fleksibilnosti preduzea znatno vei. 3.Predvianje budue prodaje Proces budetiranja kapitala ukljuuje i predvianje budue prodaje preduzea,dakle ako se ne obave investicijska ulaganje,preduzee ne moe susresti buduu potranju na tritu,to se deava i u sluaju da se poduzimaju nedovoljne investicije,a ako se dese prevelika investicijska ulaganja,preduzee e patiti od prekapacitiranosti sa svim teretom fiksnih trokova i teretom nemogunosti zadovoljavanja standarda profitabilnosti koje postavljaju investitori na tritu. 4.Odreivanje najpovoljnijeg vremena Paljivo izraeni budeti kapitala omoguit e preduzeu prevovremene investicije kojima e se uskladiti proizvodne i druge poslovne mogunosti preduzea sa oekivanim kretanjima budue potranje i oekivanim kretanjima budue prodaje.Dakle prerano poduzetim investicijama preduzee e trpiti gubitke na jalovim fiksnim trokovima i oportunitetne gubitke angairanja novca,dok prekasno poduzete investicije predstavljaju znaajne oportunitetne trokove kroz gubitke mogue razine prodaje i novanih tokova koji bi tako rezultirali.

Metode finansijskog odluivanja 1.Temeljne metode U ove metode ubrajamo metodu iste sadanje vrijednosti i metodu interne stope profitabilnosti,i one su temeljene u svim postupcima kvantifikacije finansijskih odluka pa tako i u postupcima odluivanja o dugoronim projektima preduzea,a takoer su kljune i za primjenu ekonomskog koncepta vrijednosti. 2.Dodatne metode Problem izbora izmeu vie varijanti je jedan od temeljnih razloga to su uz navedene temeljne metode razvijene i druge metode kojima se nastoji poboljati kvaliteta donesene odluke pa se tako esto koriste i slijedee metode: -metoda perioda povrata -metoda diskontiranog perioda povrata -metoda indeksa profitabilnosti -metoda sadanje vrijednosti buduih trokova -metoda anuiteta 3.Posebne metode Da bi se upotpunio instrumentarij analize finansijskih odluka razvijene su i posebne metode i to metoda diferencije imetoda modificirane interne stope profitabilnosti.Razlog

koritenja i drugih kriterija,konkretno raunovodstvene mjere efikasnosti investiranja,lei u injenici da je finansijska efikasnost projekta samo jedan vid ukupne investicijske odluke. 4.Specifine metode Za ocjenu opravdanosti ulaganja u zamjenu fiksne imovine razvijena je metoda MAPI a za odreivanje najpovoljnijeg vremena zamjene fiksne imovine metoda diskontiranog novanog toka.Analiza ovih specifinih odluka moe se obaviti i na temelju metode iste sadanje vrijednosti ili ipak na temelju kriterija interne stope profitabilnosti(indeks profitabilnosti i kriterij anuiteta). Kriterij odluivanja,a posebno tehnika sadanje vrijednosti koriste se i u drugim sluajevima finansijskog odluivanja kao to mogu biti izbor oblika finansiranja,ocjena oportunosti refundiranja dugoronih dugova i sline finansijske odluke.

Razdoblje povrata Razdoblje povrata je broj razdoblja po pravilu godina u kojima e se vratiti novac uloen u odreeni projekat.Novac uloen u projekat vraa se priticanjem godinjih poslovnih istih novanih tokova kroz cijelo vrijeme efektuiranja projekta.Kada isti novani tokovi od poslovanja dostignu visinu uloenih investicijskih trokova ostvaruje se i razdoblje povrata. tp I=Vt t=1 gdje su: I-investicijski trokovi Vt-isti novani tokovi po godinama Tp-razdoblje povrata

Izraunavanje razdoblja povrata Ako su prognozirani isti novani tokovi konstantni kroz vijek evektuiranja projekta predhodna formula jednostavno se transformira u izraunavanje odnosa veliine investicijskih trokova i konstantnog godinjeg istog novanog toka.

tp=Io/vt
Ako su novani tokovi projekta razliiti,razdoblje povrata rauna se njihovim zbrajanjem sve do one godine u kojoj se veliina kumuliranih istih novanih tokova izjednaila s veliinom investicijskih trokova. Grafika ilustracija Prva pretpostavka za grafiko ilustriranje je karakteristina za logiku primjene kriterija budetiranja kapitala dok druga pretpostavka omo guava bolju vizualizaciju primjene kriterija razdoblja povrata.

Ukupni godinji novani tokovi Za budetiranje kapitala karakteristino je da se uzimaju godinji novani tokovi za koje se zbog jednostavnosti pretpostavlja da pritiu krajem godina ivotnog vijeka projekta. Posmatraju se kretanja novanih tokova prikazanih projekata koji imaju jednaka investicijska ulaganja,da bi u nastavku jedan projekat imao rastue novane tokove,a drugi projekat konstantne i na kraju trecl projekat opadajue. Dalje se nastoje doarati razdoblja povrata kuliminiranjem buduih novanih tokova i to razdoblje povrata ostvaruje se u godini u kojoj kumulativni isti novani tok projekta dostie visinu investicijskog ulaganja.Kumulativni noani tok jednog projekta raste najsporije,drugog projekta ravnomjerno a treceg projekta najbre. Kontinuirano pritjecanje novanih tokova Zbog pretpostavke ravnomjernog pritjecanja novanih tokova za vrijeme pojedinih godina efektuiranja grafikonom pomou stupaca mjenja se sa kontinuiranim krivuljama kretanja istih novanih tokova od poslovanja i kontinuiranim krivuljama njihovih kumulativnih iznosa.

Novani tokovi

A B C Vrijeme Ova slika pokazuje razliitu tenrenciju kretanja novanih tokova tokom vremena efektuiranja promatranih projekata pri emu kretanje zapoinje od kraja prve godine zbog pretpostavke da svi isti novani tokovi nastaju krajem godine.

Kumulativni noani tokovi C B A

Vrijeme Na ovoj slici je ilustrovano precizno izraunavanje razdoblja povrata uz pretpostavku da isti novani tokovi protiu ravnomjerno tokom svake od godine efektuiranja projekta. Na taj se nain razdoblja povrata za prikazana tri projekta ostvaruju u onoj godini u kojoj krivulja kumulativnih istih novanih tokova svakog projekta sijee pravac kojim je naznaena vrijednost njihovih investicijskih trokova.

Upotreba kriterija

Rangiranje projekata sa stajalita rizika investiranja govori da je potrebno favorizirati projekte koji bre vraaju uloeni novac. Prag efikasnosti nekog projekta odreen je gornjom granicom prihvatljivog broja godina povrata investicijskih trokova koju odreuje investitor i taj se individualni kriterij efikasnosti moe zapisati: tptz gdje je tz maksimalno prihvatljiv period povrata.
Karakteristike kriterija

1.Jednostavnost/likvidnost Temeljna karakteristika razdoblja povrata je jednostavnost izraunavanja i forsiranje likvidnosti projekata dakle favoriziraju se projekti koji bre vraaju uloen novac u visini investicijskih trokova. 2.Prosjena godinja profitabilnost to je razdoblje povrata krae,via je stopa prosjene godinje profitabilnosti i obrnuto,due razdoblje povrata daje i niu prosjenu godinju profitabilnost. 3.Ukupna profitabilnost Projekti P i R imaju razliit vijek efektuiranja i razliite investicijske trokove,tj. projekat P ima krae razdoblje povrata i veu prosjenu godinju profitabilnost od projekta R,ali zbog duek efektuiranja projekta R on generira vee ukupne novane tokove od projekta P i to mu omoguava da ostvari veu stopu profitabilnosti od projekta P.Ta je razlika prosjene godinje i ukupne profitabilnosti nastala zbog injenice da kriterij razdoblja povrata ne uzima u obzir uinke projekta nakon to se vrate investicijski trokovi i ovo je ujedno i jedan od najveih nedostataka kriterija razdoblja povrata

4.Vremenska vrijednost novca Drugi veliki nedostatak kriterija perioda povrata novca je to ne uzima u obzir vremensku preferenciju i vremensku vrijednost novca i zbog toga ovaj kriterij ne rangira razliito projekte sa razliitom dinamikom pritjecanja novanih tokova u vremenu vraanja investicijskih trokova. Diskontirano razdoblje povrata Ova metoda(discounted payback) varijanta je metode razdoblja povrata u kojoj se nastoji ukloniti nedostatak ne uzimanja u obzir vremenske vrijednosti novca.Dakle izraunava se vrijeme koje je potrebno da diskontirani isti novani tokovi investicijskih projekata pokriju vrijednost njihovih investicijskih trokova. t I= Vt 1/(1+k) t=1 tp

K-diskontna stopa

Pomou finansijskih tablica ista formula se pise na slijedei nain: tp t I= vt IIk t=1
t

IIk-druga finansijska tablica za diskontnu stopu k i za godinu t

Izraunavanje diskontiranog razdoblja povrata

Diskontirano razdoblje povrata rauna se postupkom kumuliranja isto kao i orginalno razdoblje povrata,ali razlika je u tome to se kod ovog kriterija finansijskog odluivanja kumuliraju diskontirani umjesto orginalni isti novani tokovi priojekta.Zbog toga se diskontirano razdoblje povrata izraunava kroz jedan raunski korak vie nego kod izraunavanja orginalnog razdoblja povrata projekata i to prije svega se diskontiraju orginalni novani tokovi projekta koja odgovara troku kapitala i nakon toga je sve isto kao kod orginalnog razdoblja povrata.

Upotreba kriterija

Rangiranje projekata Kao i kod orginalnog razdoblja povrata i ovdje se zahtjeva to bre vraanje uloenih sredstava klroz diskontirane novane tokove. Prag efikasnosti Odreen je gornjom granicom prihvatljvog broja godina vraanja investicijskih trokova koju odreuje investitor. Dodatni kriterij Kriterij diskontiranog razdoblja moe se koristiti u jo jednom smislu i to budui da diskontiranje umanjuje budue novane tokove,moe se dogoditi da uz odreenu

diskontnu stopu projekat ne moe pokriti investicijske trokove i troak kapitala.Takav projekat treba odbaciti jer nije dovoljno efikasan poto ne nadoknauje trokove kapitala tvrtke.
Karakteristike kriterija

Vremenska vrijednost novca Polazei od novanih tokova diskontiranih uz troak kapitala tvrtke izraunava se vrijeme u kojem e se vratiti investicijski trokovi zajedno sa pokriem kapitala preduzea kroz to vrijeme vraanja. Ne razmatra cjelokupno efektuiranje projekta Diskontirano razdoblje povrata favorizira projekte koji bre vraaju investicijske trokove zajedno sa pokriem trokova kapitala za to vrijeme i zbog toga ono moe razliito rangirati projekte od orginalnog razdoblja povrata.Ali i diskontirano razdoblje povrata zadrava temeljni nedostatak orginalnog jer ne uzima u obzir efekte projekata nakon vraanja investicijskih trokova zajedno na trokovima kapitala. Likvidnost Favoriziranje projekata koji bre vraaju investicijske trokove i diskontirano razdoblje povrata neizravno smanjuje rizik nadoknade uloene vrijednosti u projekte i tako razdoblja povrata,orginalno i diskontirano favoriziraju likvidnost projekata.to je razdoblje povrata manje to je i vremenski prostor za priticanje novanih tokova nakon vraanja investicijskih trokova vei. ista sadanja vrijednost
ista vrijednost

Izrazom ista ili neto vrijednost se oznaava neka razlika izmeu pozitivnih i negativnih uinaka koji rezultiraju od neke aktivnosti.Sa aspekta novanih tokova projekta,pod istom vrijednou se podrazumijeva razlika izmeu godinjih novanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja projekta i investicijskih trokova.
T

S=Vt-I gdje su: S-ista vrijednost,T-vijek efektuiranja projekta t=1

Sadanja vrijednost

Ovaj izraz upuuje na to da je sve efekte potrebno svesti na sadanju vrijednost kako bi vremenski bili meusobno usporedivi i to se obavlja diskontnom tehnikom u kojoj je diskontna stopa troak kapitala tvrtke-investitora.ista sadanja vrijednost se dakle definira kao razlika izmeu zbira diskontiranih istih novanih tokova u sjelokupnom vijeku efektuiranja projekta i iznosa investicijskih trokova.
T t=1 T t=1 t t

NPV= Vt/(1+k) - I

gdje je: I-ista sadanja vrijednost

U formi tablica to se pie ovako: NPV= Vt IIk - I

Izraunavanje iste sadanje vrijednosti

Ovaj postupak moe se opisati u tri koraka: 1.Iraunavanje sadanje vrijednosti oekivanih novanih tokova u cjelokunom vijeku efektruiranja projekat 2.Sumiranje diskontiranih istih novanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja projekta 3.Utvrivanje iste sadanje vrijednosti oduzimanjem investicijskih trokova od zbroja sadanje vrijednosti novanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja projekta. Konstantni novani tokovi istu sadanju vrijednost jednostavnije je izraunavati kod projekata koji imaju konstantne novane tokove u cjelokupnom periodu efektuiranja dakle diskontiranje jednakih novanih tokova moe se izvriti koritenjem faktora diskontiranja jednakih periodinih masa.
t t t

S0=Vt (1+k) -1 /(1+k) k - I U formi tablica to se pie ovako: S0=Vt Ivk - I

Upotreba kriterija

Prag efikasnosti Pozitivna ista sadanja vrijednost projekta ukazuje na poveanje sadanje vrijednosti tvrtke koja namjerava investirati i u skladu sa tim kriterijem ne bi se smjeli prihvatiti projekti koji imaju negativnu istu sadanju vrijednost jer bi oni smanjivali srijednost tvrtke,i tako se moe zapisati i prag efikasnosti prema kriteriju iste sadanje vrijednosti kao: S00 Ako projekat ima nultu istu sadanju vrijednost onda uz pretpostavku da tvrtka raspolae slobodnih novanim sredstvima trebala bi prihvatiti takav projekat kako bi sauvala sadanju vrijednost tih slobodnih novanih sredstava. Rangiranje projekata Kad je rie o kriteriju iste sadanje vrijednosti prihvatiljivi sve opcije projekata,a to se tie ovog kriterija najefikasniji je projekat koji ima najveu istu sadanju vriijednost a najslabiji onaj koji ima najmanju istu sadanju vrijednost. Karakteristike kriterija Usklaenost sa osnovnim ciljem poslovanja Temeljna karakteristika iste sadanje vrijdnosti je koritenje troka kapitala tvrtke radi izraunavanja sadanje vrijdnosti buduih novanih tokova projekata.Pri tome kriterij mjeri kontribuciju svih novanih tokova projekta u vijeku efektuiranja formiranju sadanje vrijdnosti i upravo ta usklaenost iste sadanje vrijednosti s osnovnim finansijskim ciljem preduzea daje tom kriteriju snagu jednog od temeljnih pravila kvantifikacije finansijskih odluka.Nulta ista sadanja vrijednost oznaava da je projekt sposoban vratiti uloeni kapital i na njega osigurati prihvatljivu proitabilnost dok projekti s pozitivnom istom sadanjom vrijednostu imaju viu profitabilnost od one

koja se zahtjeva na tritu i to znai da je pozitivna ista sadanja vrijednost novani iznos poveanja bogatstva dioniara tvrtke. Osjetljivost na izbor diskontne stope Veliina iste sadanje vrijednosti izrazitio je osjetljiva visinu diskontne stope za izraunavanje sadanje vrijednosti novanih tokova.Primjena vie diskontne stope smanjuje veliinu iste sadanje vrijednosti projekta dok je primjena nie diskontne stope poveava. Raspored novanih tokova Kada se u raun finansijske efikasnosti uvede diskontna tehnika efikasnost vie investicijskih projekata razlikuje se po razliitoj dinamici priticanja ukupno jednakih istih novanih tokova kroz jednako vrijeme efektuiranja Inverzno kretanje iste sadanje vrijednosti i diskontne stope Veoma vana je ova zakonomjernost upotrebe diskontne tehnike,dakle to je vie koritena stopa,ista sadanja vrijednost je manja i zbog toga diskontna tehnika jae djeluje na projekte sa nepovoljnijom dinamikom novanih tokova glede sadanjosti,tako da se razlike u finansijskoj efikasnosti sve vie poveavaju.

Interna stopa profitabilnosti

Stopa uz koju je ista sadanja vrijednost projekta jednaka nuli naziva se interna stopa profitabilnosti(internal rate of return-IRR).IRR predstavlja drugi temeljni kriterij finansijskog odluivanja i to je ona diskontna stopa koja svodi iste novane tokove projekta u cijelom vijeku efektuiranja na vrijednost njegovih investicijskih trokova.Rije je o stopi profitabilnosti ulaganja u projekt koja uvaava vremensku vrijednost novanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja projektai uz tu stopu se ostvaruje nulta,granina ista sadanja vrijednost projekta.
t t=1 t

Vt / (1+R) = I

gdje je:R-interna stopa profitabilnosti

Funkcija interne stope profitabilnosti je da budue iste novane tokove u cjelokuponom vijeku efektuiranja projekta izjednai sa njegovim investicijskim trokovima tj. sa iznosom koji je potrebno uloiti u projekat.
Izraunavanje interne stope profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti rauna se metodom pokuaja i pogreaka,kako bi se u nekoj iteraciji ponavljanje postupka raunanja iste sadanje vrijednosti pronala upravo ona stopa uz koju je ista sadanja vrijednost jednaka nuli.
Postupak iteracije

Iteracija,tj. ponavljanje postupaka pokuaja i pogreaka vri se tako da se najprije odabere jedna diskontna stopa za koju se vjeruje da je blizu internoj stopi profitabilnosti.Primjenom te stope izrauna se ista sadanja vrijednost pojekta,i ako ta stopa ne rezultira nultom istom sadanjom vrijednou nastavlja se isti proraun sa drugom stopom.Pri tome ako je rezultirajua ista sadanja vrijednost bila pozitivna

pokuava se sa viom diskontnom stopom jer isti novani tokovi nisu dovoljno umanjeni da bi se sveli na vrijednost investicijskih trokova a ako je rezultat bila negativna ista sadanja vrijednost pokuava se sa niom stopom jer je prethodna bila previsoka tako da su isti novani tokovi previe umanjeni prema investicijskim trokovima.Tako se u svakoj daljoj iteraciji pribliava traenoj diskontnoj stopi koja izjednaava budue iste novane tokove u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta s vrijednou investicijskih trokova.

Interpolacija

U postupku iteracije najee se traena diskontna stopa nee moi pronai kao cijeli postotak i u tom sluaju je potrebno da se u postupku iteriranja utvrde dvije diskontne stope izmeu kojih se nalazi traena interna stopa profitabilnosti.Jedna od tih diskontnih stopa mora biti ona uz koju je ista sadanja vrijednost negativna a kod druge pozitivna.Kada se pronau te dvije diskontne stope interna se stopa profitabilnosti moe izraunati linearnom interpolacijom. Y= y1 + y2-y1/x2-x1 (x-x1) Gdje su: y-traena interna diskontna stopa profitabilnosti y1 i y2-diskontne stope izmeu kojih se vri interpolacija x-ista sadanja vrijednost za internu stopu x1 i x2-iste sadanje vrijednosti za diskontne stope y1 i y2 Jednaki novani tokovi I kod postupka izraunavanj interne stope profitabilnosti postoji jednostavniji nain raunanja ako su isti novani tokovi projekta konstantni u vijeku efektuiranja,tada se sadanja vrijednost novanih faktora rauna faktorom diskontiranja jednakih periodinih iznosa i ovdje se koriste vrijednosti etvrtih tablica za traenu internu stopu profitabilnosti.
T

IVR = I/Vt Ako je izraunata vrijednost etvrtih tablica izmeu dvaju stopa potrebno je provesti interpolaciju.
Aproksimacija interne stope

Postupak raunanja interne stope profitabilnosti za konstantne novane tokove slui i za aproksimaciju poetne diskontne stope kod postupka iteracije za projekte sa razliitim novanim tokovima u vijeku efektuiranja.To se radi tako da se najprije za projekt izraunaju prosjeni godinji novani tokovi a nakon toga rauna se preko etvrtih ginansijskih tablica aproksimacija interne stope koritenjem prosjenog godinjeg istog novanog toka.Nakon aproksimacije interne stope profitabilnosti potrebno je prilagoditi je prema njenom modelu istih novanih tokova i na taj nain nastaviti postupak iteracije kako bi se izraunala interna stopa profitabilnosti.

Upotreba kriterija Rangiranje projekata/Prag efikasnosti Naelo profitabilnosti zahtijeva njezinu maksimizaciju. Stoga je izmeu analiziranih projekata najpovoljniji projekt C jer ima najviu internu stopu profitabilnosti. Projekat mora ostvariti barem toliku internu stopu profitabilnosti koliko iznosi troak kapitala kompanie Matematiki se to prikazuje => Rk

Ukoliko projekt ima viu internu stopu profitabilnosti od trokova kapitala kompanije, takva e se profitabilnost, zbog fiksnog karaktera naknada vjerovnicima, primatno e se odraziti na poveanje bogatstva vlasnika kapitala tj. vlasnika obinih dionica ije e obine dionice poveati vrijednost. U sluaju kod projekata ija je interna stopa profitabilnosti jednaka trokovima kapitala kompanije uz poveanje snage i veliine kompanije, tada cijena dionica ostaje nepromijenjena. Ako si se finansirali projekti s internom stopom profitabilnosti niom od trokova kapitala, to bi dovelo do smanjena bogatstva obinih dioniara. Zbog toga kompanija ne smije prihvatati projekte s internom stopom profitabilnosti niom od troka kapitala.

Karakteristika kriterija Oekivana profitabilnost Interna stopa profitabilnosti oekivana je profitabilnost projekta kroz vijek njegovog efektuiranja. U tome i lei snaga interne stope profitabilnosti za ocjenu projekata i za druge finansijske odluke. Uvijek mora biti vea od trokova kapitala. Veza s istom sadanjoj vrijednou Interna stopa profitabilnosti povezana je s kriterijem iste sadanje vrijednosti. Projekti koji obeavaju pozitivnu istu sadanju vrijednost imat e internu stopu profitabilnosti viu od trokova kapitala kompanije Razliit pristup Bez obzira na ovu vezu izmeu interne stope profitabilnosti i iste sadanje vrijednosti, oni se ne smiju poistovjeivati. Naime, ista sadanja vrijednost pokazuje veliinu oekivanih promjena vrijednosti ukupnog broja obinih dionica kompanije u odnosu na njihovu tekuu vrijednosti. Interna stopa profitabilnosti pokazuje oekivanu profitabilnost jedininog ulaganja u odreeni projekat. INDEKS PROFITABILNOSTI PI indeks profitabilnosti dodatni je kriterij za poboljanje investcijskog odluivanja. Rije je o svojevrsnoj izvedenici iz iste sadanje vrijednosti. Naime, Indeks profitabilnosti uzima u obzir vremensku vrijednost novca kroz troak kapitala i vrednuje novane tokove projekta u cijelom vijeku efektuiranja. Za razliku od iste sadanje vrijednosti odluka se kod indeksa profitabilnosti temelji na odnosu izmeu diskontiranih istih novanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta i investicijskih trokova. Zbog toga se ovaj kriterij naziva esto i odnosom koristi i rtava (benefit cost ratio).

T t=1

Vt
t

----------------(1+k)

PI= ------------------------I
Pi - indeks profitabilnosti

Izraunavanje indeksa profitabilnosti Indeks profititabilnosti rauna se u vie koraka. Prva dva koraka su raun sadanje vrijednosti novanih tokova i njihovo sumiranje isto kao i kod iste sadanje vrijednosti. Trei korak predstavlja usporedbu novanih tokova i investicijskih trokova. Za razliku od iste sadanje vrijednosti kod indeksa se profitabilnosti diskontirani novani tokovi dijele sa investicijskim trokovima. Jednaki novani tokovi Kao i kod drugih kriterija koji koriste diskontnu tehniku tako je i kod kriterija indeksa profitabilnosti lake izraunavanje kada su oekivani isti novani tokovi projekta konstantni u cjelokupnom vijeku njegova efektuiranja. U tom sluaju do diskontovanih istih novanih tokova dolazi koritenjem faktora diskontiranja jednakih periodinih iznosa.
t

Vt IVk PI=------------------------------I

Upotreba kriterija Rangiranje projekata Kao svojevrsna izvedenica kriterija iste sadanje vrijednosti, indeks profitabilnosti takoer trai to vee diskontirane iste novane tokove u cijelom vijeku efektuiranja projekta u odnosu na njegove investicijske trokove. Prag efikasnost Budui da je kriterij indeksa profitabilnosti izvedenica kriterija iste sadanje vrijednosti, prag efikasnosti projekta utvruje se identino istoj sadanjoj vrijednosti jednakou sadanje vrijednosti istih novanih tokova projekta i njegovih investicijskih trokova. Matematiki to izgleda ovako PI 1 Karakteristike kriterija Veza s istom sadanjom vrijednou Kriterij indeksa profitabilnosti povezan je s kriterijem iste sadanje vrijednosti. Ako je indeks profitabilnosti vei od jedan, ista sadanja vrijednost bit e pozitivna, a ako je manji od jedan, ista sadanja vrijednost bit e negativna. U sluaju da je PI je 1 onda je SV jednaka nuli.

Dopunski kriterij Kriterij indeksa profitabilnosti koristi se radi poboljavanja investicijskih odluka. Njegova upotreba dolazi do izraaja prilikom rangiranja projekata kada moe drugaije rangirati projekte od kriterija iste sadanje vrijednosti. Odnos koristi i rtava
T c Pt
t

-----------------t=1

Bc=

(1+k) ---------------------------------------T cI t

-----------------t=1 t

(1+k)

Bc odnos koristi i rtava, cPt godinji novani primici, cItv-godinji novani izdaci

Favorizira projekte manje optereene kapitalom Indeks profitabilnosti zapisan u obliku odnosa koristi i rtava osjetljiviji je na optereenost projekta kroz efektuiranje tekuim novanim izdacima od drugih kriterija investicijskog odluivanja. Stoga on favorizira projekte manje optereene kapitalom koji u budunosti izazivaju manje tekue novane izdatke.

Kriterijum anuiteta Kriterijum anuiteta je takoer kao pomono sredstvo za poboljanje investicijske odluke. On je izvedenica iste sadanje vrijednosti. Bitna razlika kriterija anuiteta u odnosu na druge kriterije finansijskog odluivanja sastoji se u tome to koristi i rtve projekata ne sagledava u njihovoj ukupnoj sadanjoj vrijednosti ve u prosjenim godinjim iznosima. Na taj nain ovaj kriterij i dobio svoj naziv od godinjih iznosa anuiteta. Anuitetni faktor Funkcija anuitetnog faktora je da isti novane tokove u vijeku efektuiranja projekta i vrijednosti investicijskih trokova razbije na prosjene godinje iznose.
t

a= Vk

(anuitetski faktor se moe raunari pomou pete fin. tablice)

Izraunavanje anuiteta Anuiteti se izraunavaju tako da se anuitetski faktor primijeni na sadanju vrijednost ukupnih novanih iznosa.

Anuitet investicijskih trokova Anuitet investicijskih trokova dobiva se tako da se oni pomnoe sa anuitetskih faktorom. Ai = I a ai Anuitet istih novanih tokova Postupak izraunavanja anuiteta istih novanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja je sloeniji. Prvo treba utvrditi zbir sadanje vrijednosti istih novanih tokova. Nakon toga taj se zbir mnoi s anuitetnim faktorom.
T

Vt
t

Av =

----------------t=1

(1+k)

Av anuitet istih novanih tokova

Konstantni novani tokovi Postupak izraunavanja anuiteta istih novlanih tokova trivijalan je ako su konstantni u cijelom periodu efektranja projekta. Zbir svih diskontovanih istih novanih tokova dobiva se mnoenjem godinjeg konstantnog novanog toka s faktorom diskontiranja jednakih periodinih iznosa,

Upotreba kriterija Rangiranje projekta Kriterij anuiteta modifikacija je kriterija iste sadanje vrijednosti jer projekte razmatra na nivou godinjih novanih tokova. Zbog toga je logika ovog kriterija maksimizacija razlike izmeu anuiteta istih novanih tokova i anuiteta investicijskih trokova. Prag efikasnosti Prag efikasnosti projekta s obzirom na kriterij anuiteta odreuje odnos anuiteta istih godinjih novanih tokova i anuitetskog iznosa investicijskih trokova. Matematiki se rauna Av Ai

Anuiteti izdataka i primitaka Kriterij anuiteta moe se i koristiti i tako da se promatra odnos izmeu anuiteta novanih primitaka i anuiteta tzv. Ukupnih godinjih izdataka. Pri tome ukupne godinje izdatke ine anuitet tekuih novanih izdataka i anuitet investicijskih trokova.

Karakteristika kriterija Kriterij anuiteta je u vezi s istom sadanjom vrijednou. Razlika je to se efekti projekta razmatraju na prosjenoj godinjoj razini. Tu se tehnika izraunavanja vremenske vrijednosti novca ne koristi za svoenje svih efekata na sadanju vrijednost ve za svoenje svih efekata na posjenu godinju razinu

Drugi investicijski kriteriji U procesu budetiranja kapitala mogu se koristiti i druge modifikacije temeljnih kriterija finansijskog odluivanja. Najee su ti kriteriji izvedeni iz raunovodstvenog kategorijalnog aparata. Tu se istiu prije svega istiu stope profitabilnosti, te drugi pokazatelji koji se sastavljaju na temelju finansijskih izvjetaja kompanija, a kao dodatni kriteriji mogu se koristiti i pokazatelji ekonominosti i produktivnosti.