OBRADA MATERIJALA

2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

II. polugodite
dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

Obrada materijala 1.

SADRAJ
7. Obrada deformacijom ..............................................................................................
Karakteristike obrade deformacijom ................................................................... Podjela obrade materijala bez odvajanja estica ............................................... Kovanje .............................................................................................................. 7.3.1 Slobodno kovanje ....................................................................................... 7.3.2 Kovanje u ukovnjima ................................................................................... 7.3.3 Strojevi za kovanje ...................................................................................... 7.3.4 Pitanja ......................................................................................................... 7.4 Valjanje 7.4.1 Valjanje ....................................................................................................... 7.4.2 Valjaoniki proizvodi ................................................................................... 7.4.3 Valjaoniki stanovi ....................................................................................... 7.4.4 Valjanje cijevi ............................................................................................... 7.4.5 Pitanja ......................................................................................................... 7.5 Savijanje 7.6 Provlaenje 7.7 Izvlaenje 7.8 Preanje 7.9 Istiskivanje 7.10 Sabijanje
7.1 7.2 7.3

3 3 5 5 6 8 9 10 11 13 14 17 20

8. Zavarivanje, lemljenje, lijepljenje

8.1 Lemljenje 8.2 Zavarivanje

Plinsko zavarivanje Elektroluno zavarivanje REL EPP MIG MAG TIG 8.2.3 Elektootporno zavarivanje Tokasto Tupo 8.2.4 Specijalna zavarivanja 8.3 Lijepljenje

8.2.1 8.2.2

9. Organizacija proizvodnje
9.1 Pregled organizacije proizvodnje 9.2 Tehniko tehnoloka dokumentacija 9.3 Odravanje alata i strojeva

10. Literatura

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

7. Obrada deformacijom
Obrada je promjena oblika, dimenzija koja se moe obaviti na dva naina: - Obrada odvajanjem estica pri kojoj se otkidaju sitne estice materijala kako bi se dobio novi proizvod drugih dimenzija, manjeg volumena i smanjene teine. - Obrada bez odvajanja estica - gdje se posrednim ili neposrednim djelovanjem vanjske sile sirovac preraduje u proizvod eljena oblika i dimenzija. Moe biti u toplom ili hladnom stanju. Volumen i teina novog proizvoda je ista kao i volumen i teina sirovca. Tehniki postupci oblikovanja proizvoda obradom bez odvajanja estica su zasnovani na svojstvu plastinosti materijala. 7.1
Hookov metale dijagram za razliite

Karakteristike obrade deformacijom

Plastina svojstva materijala Vanjske sile koje djeluju na neko tijelo mijenjau dimenzije i oblik tog tijela. Promjena oblika moe biti elastina ili plastina tj. promjene se sastoje od povratnih ili elastinih deformacija i nepovratnih ili plastinih deformacija Kod elastine promjene oblika, po prestanku djalovanja vanjske sile, obradak se vraa u prvobitan oblik u tijelu su se pojavile elastine deformacije koje nestaju prestankom uzroka deformiranja. Plastine deformacije uzrokuju promjenu izgleda obratka. Sile su tako velike da prelaze izdrljivost materijala i sirovac se poinje mijenjati. Materijal pod djelovanjem velike sile poinje tei i dolazi do promjene oblika. Promjene oblika i dimenzija povezane su u mikrostrukturi materijala sa promjenom kristalita i kristalnih reetaka, te zbog toga i promjena mehaniko fizikih svojstava materijala Sve te promjene ovise o: - stupnju deformacije - brzini deformacije - temperaturi Stupanj deformacije se prikazije Hookeovim dijagramom gdje su: Granica proporcionalnosti P Granica elastinosti E Granica teenja T Granica vrstoe M Granica loma L

Jaa plastina deformacija rezultira produljenjem zrna uzdu smjera djelovanja primjenjenog naprezanja

Promjene u mikrostrukturi nakon plastine obrade

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

Hookeov dijagram je konvencionalni dijagram rastezanja i sabijanja materijala - naprezanje (N/mm2) E - Joungov modul elastinosti - stupanj deformacije = (lo - l1) / lo stupanj deformacije (istezanja ili sabijanja) Ispitivanje materijala na rastezanje odnosno ispitivanje vlane vrstoe je osnovno mehaniko svojstvo na temelju kojeg se vrednuju materijali. Obavlja se na specijalno tokarenim epruvetama Hookeov zakon vrijedi u podruju proporcionalnosti do P. Nakon prestanka djelovanja sile materijal se vraa u prvobitno stanje. Malo iznad granice proporcionalnosti nalazi se granica elastinosti E i predstavlja najvie naprezanje do kojeg se epruveta (materijal) ponaa elastino. Granica teenja T je ono naprezanje kod kojeg se materijal poinje produljivati bez poveanja naprezanja. Poveanjem sile naprezanje raste, deformacija se poveava i rezultat toga je ovrenje materijala. To se deava do M granice vrstoe odnosno to je naprezanje pri maksimalnoj sili nije maksimalno naprezanje. Tada se naglo poinje epruveta produljivati i smanjivati presjek. Maksimalna sila pada, a naprezanje raste dok ne doe do loma epruvete i maksimalno naprezanje se ovdje naziva lomno naprezanje L. Brzina deformacije je vana veliina koja utjee na obradu materijala prilikom plastine deformacije. Poveanjem brzine deformacije kod hladne deformacije dolazi do ovrenja materijala. Posljedica toga je poveanje naprezanja kod teenje materijala, veliki otpor deformiranju, i smanjenje deformabilnosti.

=E*

Standardne epruvete za mjerenje vlane vrstoe

Kontrakcija (smanjenje) presjeka zbog maksimalne sile

= / = Val / h
brzina deformacije - stupanj deformacije - vremenski period vAL brzina alata h visina (duljina) obratka Brzina deformacije je kvocijent trenutne brzine alata vAL i trenutne visine obratka h.

Kidallica vrstoe

za

ispitivanje

vlane

Ovisnost poveanja otpora deformaciji pri poveanju brzine deformacije

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

7.2

Obrada materijala bez odvajanja estice

Kovaka vatra kod runog kovanja

Obrada bez odvajana estica ima vie podskupina. Jedan od postupaka obrade materijala bez odvajanja estice je plastina obrada materijala. Ona se moe podijeliti prema postupku na slijedei nain (neki od postupaka): - kovanje - duboko vuenje - valjanje - savijanje - provlaenje - izvlaenje - sabijanje - preanje - utiskivanje - istiskivanje ..... 7.3 Kovanje Kovanje je obrada materijala bez odvajanja estica kod koje se promjena oblika i dimenzija vri udarcima bata po otkivku koji je poloen na nakovanj. Obrada je ee u toplom stanju, ali moe biti i u hladnom stanju. Prema naini na koji se obavlja preoblikovanje postoji: - Runo kovanje - Strojno kovanje Runo kovanje Runo kovanje je postupak preoblikovanja materijala udarcima kovakog ekia po otkivku. Otkivak se zagrije u kovakoj vatri do bijelog sjaja. Kovakim kljetima se vadi iz vatre i polae na nakovanj. Otkivak polako mijenja oblik i dimenzije pod udarcima ekia. Tonost dimenzija, oblika, kvaliteta proizvoda i koliina ovise iskljuivo o preciznosti i iskustvu kovaa. Strojno kovanje Moderniji nain kovanja omoguava kovanje od najmanjih otkivaka do ekstremno velikih. Dimenzije otkivka ovise samo o veliini stroja. Postupak moe biti u toplom i hladnom stanju. Za kovanje u toplom stanju u procesu proizvodnje potrebne su i kovake pei. Runo ili strojno kovanje moe bit - slobodno ili - u ukovnjima

Mjeh za raspirivanje vatre

Kovaki nakovanj

Kovaki kripac

eki za kovanje - razne forme

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

7.3.1 Slobodno kovanje se odvija bez primjene kalupa. Osnovne vrste slobodnog kovanja su: - sabijanje - iskivanje i raskivanje
Slobodno kovanje u toplom stanju

- zasjecanje - probijanje - savijanje

1.1 Sabijanje je postupak slobodnog kovanja kod kojeg se visina otkivka smanjuje a povaava baza. Uvjet je da omjer visine i promjera baze ne bude vei od 3 ( h <= 3d ) da ne doe do izvijanja. 1.2 Iskivanje i raskivanje je smanjenje poprenog presjeka u svrhu promjene duljine ili poveanje promjera i smanjenje debljine stijenke prstena. Slobodno kovanje bez kalupa- raskivanje prstenova. Poinje sa najmanjim promjerom i najveom debljinom stijenke te se nastavlja do postizanja potrebnog poveanog promjera sa znatno manjom debljinom stijenke.
Kovaki stroj za slobodno raskivanje cijevi velikih promjera

Postupak sabijanja kovanjem

Slobodno kovanje bez kalupa iskivanje

Slodno kovanje bez kalupa - iskivanje

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

1.3 Zasjecanje je izrada prizmatinih utora u otkivku radi daljnjeg lakeg odvajanja materijala

Zatvorena i otvorena limenka. Zasjecanjem je oslabljen materijal da se otvori na predvienom mjestu

Zasjecanje povrine skalpela radi lakeg i pravilnog loma nakon zatupljenja

Veliki zasjeci dobiveni kovanjem

1.4 Probijanje kod kovanja je izrada rupe bilo kakvog oblika u otkivku.

Slobodno kovanje probijena rupa u otkivcima

Batovi (alat) za probijanje otkivka

1.5 Savijanje je kod slobodnog kovanja najee primjenjeni postupak izrade otkivaka za velikoserijsku i masovnu proizvodnju.

Kovanje savijanjem u hladnom stanju

Kovanje savijanjem u toplom stanju

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

7.3.2

Kovanje u ukovnjima

Ukovanj za kovanje viljukastog kljua sa otkivcima

Princip kovanja u ukovnjima sastoji se u nekoliko faza. Otkivak se najprije zagrije na potrebnu temperaturu, zatim se postavi u ukovanj. Nakon odaranja bata kovakog stroja materijal se preoblikuje prema kalupnoj upljini. Potrebno je tono odrediti volumen sirovca, kako ne bi dolo do pojave neispunjenja ukovnja. Ako postoji viak materijala, on se prelije u slobodni prostor oko kalupne upljine nastaje srh koji se kasnije odvaja, ali garantira potpuno ispunjenje upljine ukovnja Kovanje u ukovnjima se dijeli na: 2.1 jednofazne ukovnje gdje se sirovac stavlja u ukovanj, bat udara te otkivak poprima zavrni izgled. Zo su jednostavniji otkivcu za iju je izradu dovoljna jedna faza.

Otkivci izvaeni iz ukovnja

Vaenje otkivka iz jednofaznog ukovnja Otkivci konusnih zupanika

2.1 viefazne ukovnje gdje sirovac mijenja dvali vie ukovanja kako bi poprimio zavrni izgled. Otkivci su komplicirani i zahtjeva se poveana tonost

Otkivci dobiveni kovanjem u ukovnjima

hladnim

Sirovac , tri meufaze i konani izgled otkivka (koljenasto vratilo)

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Obrada materijala 1.

7.3.3

Kovaki strojevi

U osnovi se strojevi za kovanje dijele na: - batove - pree - horizontalna kovaka prea Batovi i pree se razlikuju u kinematici alata. Dok batovi udaraju o otkivak ili ukovanj velikom brzinom i mijenjaju oblik udarcima, dotle pree postepeno tlae otkivke (otpreske) ili ukovnje. Koji stroj e se upotrijebiti ovisi o karakteristikama materijala koji se obrauje. Neki materijali podnose nagle promjene i brze udarce, dok drugi materijali pri takvoj obradi pucaju i nisu za daljnje koritenje. Ti materijali se moraju postepeno preoblikovati i podobni su za obradu preama Prema izvedbi batovi mogu biti: - mehanki - perni bat, poluni bat - bat na dasku, lanac, remen
perni bat

Vertikalne hidraullike pree sa dvoradnim cilindrom

- pneumatski - jednoradni pneumatski bat - dvoradni pneumatski bat - protuudarni pneumatski bat
Jednoradni i dvoradni pneumatski bat

Frikcijska prea

- i parni
Parni bat

Pree mogu biti: - mehanike - tarne (frikcijske) - koljenaste (ekscentar) - hidraulike

Ekscentar prea

U dananje vrijeme pojavljuju se nove kombinacije batova i prea npr elektro hidrauliki bat, visoko precizne pree,...
I.tehnika kola TESLA Slade Ivo 9

Obrada materijala 1.

7.3.4 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

PITANJA 6 to je obrada odvajanjem estice ? to je obrada bez odvajanja estice ? Kakve se promjene odvijaju na obratku pod utjecajem vanjske sile ? to su plastine deformacije na obratku ? to su elastine deformacije na obratku ? to je Hookeov dijagram i to kazuje ? emu slui vlano ispitivanje materijala ? to je granica proporcionalnosti P ?

9. to je granica elastinosti E ? 10. to je granica teenja T ? 11. to je granica vrstoe M ? 12. to je granica loma L? 13. Koji su parametri o kojima ovisi plastina deformacija ? 14. to je kovanja ? 15. Kako se kovanje dijeli ? 16. Koji alati i naprave su potrebni kod runog kovanja ? 17. Koje se podvrste slobodnog kovanja ? 18. to je sabijanje ? 19. to je iskivanje, a to raskovanje ? 20. to je zasjecanje ? 21. to je probijanje ? 22. to je savijanje ? 23. Kako se dijeli kovanje u ukovnjima ? 24. Kakvo je viefazno kovanje u ukovnjima ? 25. Koji su alati potrebni za strojno kovanje ? 26. to su batovi ? 27. to su pree ? 28. U emu je razlika izmeu batova i prea ? 29. Kakvih vrsta batova ima ? 30. Kako se dijele pree ?

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 10

Obrada materijala 1.

7.4 Valjanje Od svih postupaka plastine deformacije, najveu primjenu ima valjanje. Postupak zapoinje valjanjem ingota u poluproizvode. Valjanje je postupak oblikovanja metala deformiranjem kod kojega sirovac (ingot) prolazi izmeu dva suprotno rotirajua valjka. Time se smanjuje debljina obratka (presjek) i poveava duljina, odnosno daje mu se potrebni oblik. Tijekom valjanja takoer se obratku poboljavaju mehanika svojstava. Dok obradak prolazi izmeu valjaka dolazi do deformiranja materijala. U zoni deformacije materijal ne prolazi svugdje istom brzinom kojom rotiraju valjci. Obodna brzina valjka moe biti vea, ista ili sporija od brzine prolaza materijala u zoni deformacije. Ovisno da li se valja u hladnom ili toplom stanju zona deformacije se sastoji (u hladnom stanju) od - Zone zaostajanja gdje je brzina prolaza materijala V0<Vw manja od obodne brzine valjka - Neutralne ravnine brzina prolaaza materijala izmeu valjaka Vw=Vw jednaka je obodnoj brzini valjka - Zone pretjecanja brzina prolaza materijala je vea V1>Vw od obodne brzine valjaka Kod valjanja u toplom stanju pojavljuje se umjesto neutralne ravnine zona ljepljenja zona u kojoj se zagrijani obradak zalijepi za valjak. Tu je brzina teenja materijala izmeu valjaka jednak obodnoj brzini valjka

Princip valjanja metala

Reverzibilno valjanje profila u toplom stanju kroz profilne valke u 5 faza. Valjanje trake u toplom stanju kroz duo valjke

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 11

Obrada materijala 1.

Valjati se moe u toplom i hladnom stanju. - Materijali veeg presjeka valjaju se preteno u toplom stanju, zbog vee plastinosti i mogunosti puno veih redukcija presjeka, te manjih sila i manjeg utroka rada - Materijali manjeg presjeka valjaju se preteno u hladnom stanju, jer se postie glaa povrina, ua tolerancija i vea tvrdoa materijala. Valjanje se moe podijelliti na vie naina. Postupci valjanja - podjela prema ulazu obratka meu valjke: - Uzduno valjanje - kod kojeg sirovac ulazi meu suprotno rotirajue valjke. Ovim se postupkom smanjuje visina, a poveava duljina obratka. Presjek obratka daje razmak izmeu valjaka (kalibrira se). Stupanj redukcije se definira izrazom: R = 100% * (H H0)/H0
Popreno valjanje zupanika

Popreno valjanje (navoja)

Popreno profilno valjanje

Uzduno valjanje lima

- Popreno valjanje kod kojeg se valjci okreu u istom smjeru, a obradak se posebnom napravom dri u zahvatu. Sama plastina deformacija nastaje na obodu obratka uzdu osi rotacije. Poprenim valjanjem proizvode se rotacijski profili.

- Koso valjanje kod kojeg osi profilnih valjaka stoje pod nekim kutom. Svi valjci se rotiraju u istom smjeru i sirovcu daju rotaciju oko njegove osi.

Uzduno valjanje slaba

Profilni kosi (stoasti) valjci

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 12

Obrada materijala 1.

7.4.1 Valjci su alati za valjanje i dijele se na : - ravne valjke za limove, ploe, trake, ....

Valjci za uzduno valjanje - kvatro

- profilne valjke Valja se eljeni oblik u jednom prolazu ili u vie faza (prolaza).

Sistem profilnih valjaka za viefazno valjanje ina

- valjke sa gravurom Jedna strana obratka moe imati gravuru ispupenu ili uputenu, dok je druga strana obratka ravna, sa gravurom istom ili razliitom

- kalibar valjke

Par valjaka - zatvoteni kalibar gdje nije doputeno istjecanje materijala

Par valjaka - otvoteni kalibar gdje je doputeno istjecanje materijala

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 13

Obrada materijala 1.

7.4.2 Valjaoniki proizvodi Valjanjem se proizvode limovi, trake, folije, ipke, profili, cijevi,.. Osnovna podjela valjaonikih proizvoda: - limovi Mogu se valjati u hladnom ili toplom stanju - tanki debljine do 3 mm - srednji debljine od 3 4.75 mm - debeli debljine preko 5 mm Podvrsta limova su folije debljine 0.1 mm, 0.01 mm, 0.007 mm folije za domainstvo, 0.005 mm , te 0.002 mm zlatne folije. - poluproizvodi
- BLUM je proizvod kvadratnig ili pravokutnog oblika nepravilnih povrina, zaobljenih bridova dimenzija stranica a > 125mm i odnos a : b =1 : 1 do 1 : 2 - SLAB je proizvod pravokutnog oblika najmanje dimenzije stranica a > 40mm i odnos a : b > 1 : 2 - PLATINA ie proizvod pravokutnog presjeka najvee debljine 40 mm, a najmanje irine 150 mm. irina platine mora biti najmanje 4 puta vea od debljine. Iz platina se dalje valjaju tanki limovi. stranica a < 40mm i odnos a : b >1 : 4

BLUM

SLAB

- KVADRATNE GREDICE su proizvodi razliitih dimenzija stranica od 50 do 125 mm

PLATINA

- PLOSNATE GREDICE su proizvodi prvokutnog presjeka debljine od 30 40 mm i irine 50 100 mm

PLOSNATNA GREDICA KVADRATNA GREDICA

- trake su proizvodi koji se izrauju u razliitim dimenzijama irine mogu prelaziti i 600 mm Debljine traka variraju od 0.08 mm do 5 mm
I.tehnika kola TESLA Slade Ivo 14

Metalne trake namotane u rolu

Obrada materijala 1.

- profili se izrauju u razlliitim presjecima - okrugli promjera od 6 do 125 mm - kvadratni sa stranicom od 8 do 125 mm

Vrue valjani okrugli profili Valjani kvadratni profili

- pravokutni se javlja u vie oblika - plosnati - iroki plosnati - trakasti

Trakasti pravokutni profil Pravokutni plosnati profil

- esterokutni se valja u dimenzijama viljukastog kljua od 10 do 80 mm - L profili - T profili - U profili - Omega profili - I nosai - specijalni profili

esterokutni profil

I nosai

L profil

Specijalni profili

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 15

Obrada materijala 1.

- ice Nastaje kao finalni proizvod toplo valjanog okruglog profila. Krajnji oblik postie se provlaenjem ice se dijele prema promjeru na: - finu promjera od 0.1 do 1 mm - tanku promjera od 1.2 do 1.8 mm - srednju promjera od 2 do 4.6 mm - debelu promjera od 5 do 14 mm
Postrojenje za proizvodnju ice

7.4.3 Valjaoniki stanovi Valjaoniki stanovi ili strojevi za valjanje razlikuju se po broju valjaka, smjetaju valjaka, smjeru vrtnje i namjeni. DUO valjaoniki stanovi Imaju dva valjka koji mogu biti po smjeru vrtnje: - povratni (reverzibilni) ili - nepovratni (ireverzibilni) Oba valjka su gonjena, odnosno u prigonu se pogonsko vratilo dijelli na dva vratila koja se okreu u suprotnom smjeru i spojena su na valjke. Valjanje duo valjcima je iskljuivo u toplom stanju TRIO valjaoniki stanovi Imaju tri valjka koji mogu biti: - sva tri valjka istog promjera - srednji valjak manjeg promjera Pogonski valjci su vanjski. Ako je srednji valjak manjeg promjera onda valjaoniki stan valja limove KVATRO valjaoniki stanovi Imaju dva para valjaka. Vanjski par su vei valjci, koji slue za smanjenje progiba. Unutarnji valjci su pogonski, mogu biti povratni . reverzibilni ili nepovratni ireverzibilni. Slue za valjanje limova Valjaoniki stanovi sa sistemom od vie valjaka Valjaju se limovi i folije u hladnom stanju. Pogonski valjci su unutarnji par valjaka, dok svi ostali slue za smanjenje progiba i to tonije i preciznije valjanje.
I.tehnika kola TESLA Slade Ivo 16

ice od kojih se izrauju elektrode za zavarivanje

DUO valjaoniki stan

TRIO valjaoniki stan

Kalibar valjci

Obrada materijala 1.

7.4.4 Valjanje cijevi Cijevi se dijele na avne i beavne cijevi i prema tome se dijele i naini njihove proizvodnje. Beavne cijevi - slue za vea optereenja, imaju bolja mehanika svojstva i visok stupanj sigurnosti. Njihova prizvodnja se dijeli u dvije faze:
Mannesmannov postupak izrade cijevnice

- proizvodnje tzv cijevnice - valjanje cijevnice u konani oblik cijevi Nakon izrade cijevi slijede zavrni postupci: kalibriranje na tone zavrne mjere, davanje glatkoe povrine unutarnje i vanjske, redukcija ili poveavanje promjera cijevi, ravnanje, savijanje,..... Cijevnica se izrauje: - Mannesmannovim postupkom - buenjem usijanog sirovca u rotirajui trupac pomou valjaka konusnog ili gljivastog oblika i trna. 1. Cross-procesa valjanja (tlocrtni pogled na raspored valjaka) 2. poetak procesa valjanja 3. Ulaz obratka u zahvat valjaka 4. ulaz trna u obradak i izrada cijevnice (pre-role na trn) - Erdardtovim postupkom utiskivanjem trna u usijani trupac koji je ukljeten u eljusti (blok). 1. Trupac se umee u eljust (blok) 2. eljust se zatvara i kroz zatvara prolazi trn 3. Trn se utiskuje u usijani trupac i stvara rupu u trupcu proizvodi se cijevnica

Erhardtov postupak izrade cijevnice utiskivanjem trna

Konusni valjci za valjanje beavnih cijevi

Cijevnice na trnu Proizvodnja beavnih cijevi u toplom stanju

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 17

Obrada materijala 1.

Proizvodnja beavnih cijevi iz cijevnice nastavlja se na jedan od slijedeih naina: - Pilgerovanje cijevi U cijevnicu se umetne trn. Cijevnica se s trnom postavi izmeu posebno kalibriranih valjaka. Valjci se rotiraju i zahvate dio cijevi. Po zahvatu dijela cijevi poinje valjanje samo tog dijela u cijev sa manjom stijenkom. Nakon zavretka valjanja dijelacijevi ona se pomie za potreban korak te ponovno dolazi do zahvata. Postupak se ponavlja dok cijela cijevnica na bude razvaljana. Nedostatak je teko vaenje trnova po zavretku valjanja - Kontinuirani postupak valjanja cijevi U cijevnicu se umetne trn. Cijevnica prolazi kroz 7 - 9 pari kalibriranih valjaka, koji su postavljeni naizmjence sa horizontalnim i vertikalnim osima zbog smanjenja nadebljnja koja nastaju na mjestima sastajanja valjaka.
Valljci za pilgerovanje cijevi

Pilgerovanje cijevi

Valjci za kontinuirano valljanje cijevi

Prednost ovog postupka je velika produktivnost i velika radna brzina - Erhardtov postupak izrade cijevi
Postupak provlaenja boce na trnu kroz 7 matrica

Deblje cijevi se stanjuju u toplom stanju provlaenjem kroz sistem matrica dok je u njima trn.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 18

Obrada materijala 1.

Proizvodnja avnih cijevi avne cijevi slue za niskotlane instalacije. Proizvode se u hladnom (cijevi tankih stjenki) i toplom stanju (debelostjene cijevi). Proces ima dvije faze postepeno savijanje metalne trake u cijev kroz sistem kalibriranih valjaka te zavarivanjee rubova. Nakon ovih dviju glavnih faza moe se nastaviti sa kalibriranjem, ravnanjem, radukcijom profila ili poveanjem promjera.....
Izrada beavne cijevi

Beavna cijev

Valjaoniki stan za izradu avnih cijevi

Proces proizvodnje zapoinje odmatanjem limene trake s bale i uvlaenjem u valjaoniki stroj.

avna cijev s ravnim uzdunim avom

Postepenim preoblikovanjem na profilnim valjcima traka poprima izgled cijevi.

Zavarivanje spojnog mjesta.

Izrada avne cijevi sa spiralnim avom

Rezanje na potrebnu duljinu

avna cijev sa spiralnim avom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 19

Obrada materijala 1.

PITANJA 1. to je valjanje ? 2. U kakvom je stanju obradak dok se valja? 3. Kakve se deformacije odvijaju u obratku dok je u zahvatu izmeu valjaka ? 4. Koje zone postoje u valjanom obratku dok je izmeu valjaka ? 5. Koja je razlika izmeu neutralne ravnine i zine ljepljenja ? 6. Koja je razlika u zonama kod valjanja u toplom i hladnom stanju ? 7. Koji se materijali valjaju u toplom , a koji u hladnom stanju ? 8. Kako se dijeli valjanje ? 9. Objasniti uzduno valjanje . 10. Objasniti popreno valjanje . 11. Objasniti koso valjanje . 12. Kako se dijele valjci ? 13. emu slue ravni valjci ? 14. to se valja profilnim valjcima ? 15. Koje su osnovne vrste poluproizvoda dobivene valjanjem ? 16. Kako se dijele limovi dobiveni valjanjem u hladnom ili toplom stanju ? 17. Kako se proizvode ice i kako se dijele ? 18. Kakvi se sve profili valjaju ? 19. Kako se dijele valjaoniki stanovi ? 20. Objasniti DUO valjaoniki stan . 21. Objasniti TRIO valjaoniki stan . 22. Objasniti KVATRO valjaoniki stan . 23. Objasniti valjaoniki stan sa sistemom od vie pari valjaka. 24. Kako se dijeli valjanje cijevi ? 25. Kako se valjaju beavne cijevi ? 26. to je cijevnica i kako se izrauje ? 27. Koja je razlika izmeu Mannesmannovog i Erhardtovog postupka izrade cijevnce ? 28. to je pilgerovanje cijevi ? 29. Kako se valjaju avne cijevi sa uzdunim, a kako sa spiralnim avom ? 30. Koja je zadnja operacija kod izrade avnih cijevi nakon zavarivanja ?

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 20