1 SOCIJALNA KONTROLA skup sredstava kojim se nastoji osigurati da vedina lanova drutva potuje norme.

INTERNALIZACIJAznai da se norme ne doivljavaju kao izvanjska prinuda, nego postaju dio strukture linosti: ljudi ele potovati norme i osjedaju zadovoljstvo kad to ine. SANKCIJAsvaka reakcija drugih na ponaanje pojedinca ili grupe koja za cilj ima osiguranje potivanja normi. Mogu biti pozitivne (nagrade) i negativne (kazne) / formalne(postoji tijelo koje odreuje usklaenost ponaanja s normama) i neformalne (spontane). Pr. form.+ su:povedanje plade, odlikovanje, diploma. Form.- su:novana, zatvorska kazna, pogubljenje, iskljuenje / neform.+ su:osmijeh, kompliment, pozdrav. Neform.- su:uvreda, ponienje DEVIJANTNOSTponaanje koje izvan prihvatljive mjere odstupa od normi. -moe biti i pozitivno: 1.slui promicanju drutvene komformnosti (stavljanje nekih ljudi izvan zakona, zadrava vedinu unutar pravila ponaanja) 2.mnoge norme nisu odreene slubenim kodeksima (svaki put kad se osudi neije ponaanje, uvrduju se norme) 3. usmjeravanje panje na devijantnost grupe osnauje sebe (zajedniki neprijatelj, povezuje, uvrduje odnose,osjedaje; pr.suenje) 4.devijantnost moe biti katalizator promjene (zakoni podloni promjenama; politika) OBJANJENJE DEVIJANTNOSTI: 1.teorija strukturalnog pritiska-Emil Durkheim, anomija-tijekom brzih socijalnih promjena ljudi postaju nesigurni to je ispravno a to krivo, stare norme ine se relevantnima a nove su nejasne i neodreene.ljudi ne mogu postidi ciljeve kulturalno doputenim sredstvima. Merton je formulirao teoriju struk.pritiska-Amerikamaterijalno bogatstvo, kulturni cilj. Samo obrazovani i s dobrim poslom mogu postidi, ostali osjedaju pritisak prema nonkonformizmu i devijantnosti u elji da ostvare cilj. 5 odgovora u izboru ciljeva sredstva: 1.konformnost-ljudi prihvadaju definirane ciljeve i institucionalizirana sredstva 2.inovacija-prihvadaju ciljeve ali naputaju sredstva (prostitucija, varanje, kraa) 3.ritualizam-naputaju, zanemaruju ciljeve, ostaju pri sredstvima (birokrat koji ne zna cilj postojanja organizacije u kojoj radi) 4.povlaenje-odbacivanje ciljeva i sredstva 5.pobuna-odbacivanje ciljeva i sredstva i zamjena s novim (radikalni soc.pokreti) 2.teorija kulturne transmisije- devijantno ponaanje ui se kao i bilo koje drugo ponaanje Shuterland diferencijalna asocijacijazbog razliitih supkultura i kontrakultura ponaanja se razliito vrednuju (negdje je kriminal doputen i njima to nije devijantno ponaanje) 3.konfliktna perspektiva- institucionalni poredak stvara suprotstavljene interese meu drut.grupama (klasa, spolna, rasna, dobna, etnika) (drutvene nejednakosti i konkurencija) 4.teorija etiketiranja- nijedan in niti osoba nisu samo po sebi devijantni. Devijantnost je stvar drutvene definicije. (ljudi definirani kao devijantnima, postaju devijantni) -primarna(krenje prometnih propisa eksperimentiranje s drogama, varanje na porezu, male krae) i sekundarna devijantnost (etiketiranje stvara preduvjete za devijantnost) SOCIJALNA INTERAKCIJAobostrano utjecanje dviju ili vie osoba na meusobno ponaanje TEORIJE SOC. INTERAKCIJE 1.simboliki interakcionizam mi svojim gestama dajemo zvukovima, slikama odreeno znaenje (odreujemo ljude zbog naina odijevanja) *situacijanain na koji interpretiramo okolnosti i dajemo injenicama odreeno znaenje 2.dramaturki pristup predstavljanje sebe, upravljanje dojmom o sebi 3.etnometodologija- prouavanje naina i postupaka koje obini ljudi rade u svakodnevnom ivotu da bi da li smisao onom to drugi ine ili kau. 4.teorija socijalne razmjene opisuje nape sudjelovanje u interakciji kao vrstu soc.knjigovodstva, kojim unosimo red u odnose s drugim ljudima odmjeravajudi nagrade, trokove, profite. -stalan proces usporedbe profita; norma recipronostitrebamo pomodi oni koji nama pomau DRUTVENE GRUPEodreeni br.ljudi koji se nalaze u redovitoj i stalnoj interakciji -podjela: 1.primarne-manje, dugotrajne, visok stupanj bliskosti i osjedaja (obitelj, prijatelji) 2.sekundarne-brojnije, nema emocionalne povezanosti (klub,politika stranka, profesionalno udruenje) ; moe prerasti u primarnu grupu AGREGATskup anonimnih, meusobno nepovezanih pojedinaca koji se nalaze u isto vrijeme na istom mjestu SOCIJALNE KATEGORIJEstatiko grupiranje, svrstavanje ljudi u skupine prema bitnim znaajkama (prihod, obrazovanje, zanimanje)

2 REFERENTNE GRUPEslue kao mjerilo za procjenjivanje stavova, djelovanja, izvor psiholoke identifikacije -funkcije: 1.normativna-utjee na naa vrednovanja, eledi zauzeti dobar poloaj u nekoj grupi, njegujemo vrijednosti i norme te grupe (stil ivota, glazba, ukus) 2.komparativna-usporedna znaajki referentne grupe s grupom kojoj pripadamo -ako postoji veliki raskorak izmeu onoga to imamo (grupi kojoj pripadamo) i onog to bi htjeli imati, javlja se osjedaj RELATIVNE DEPRIVACIJE= nezadovoljstvo GRUPNA DINAMIKA 1.veliina grupe- vana uloga u grupnoj dinamici. Broj lanova u grupi uvjetuje kako de izgledati interakcija. -Dijadadrutvena grupa s dva lana (veza, brak, blisko prijateljstvo)-nestabilnija od grupa s vie lanova, nuno je obostrano sudjelovanje, jae, intenzivnije interakcije, duboka povezanost -trijadadrut.grupa s 3 lana, tri odnosa, mogude koalicije, stabilnija od dijade -drutvene grupe s 4 ili vie lanastabilnije od manjih, oblikuju formalnu strukturu (poloaj, uloge, pravila), nedostatak: gubljenje intenzivne interakcije 2.vodstvo grupe-bez usmjeravanja, teko se postiu ciljevi, pogotovo u vedim grupama -dvije vrste vodstva: 1.instrumentalnonaglaava izvravanje zadataka voe 2.ekspresivnonaglaava kolektivnu dobrobit, cilj je pruanje emocionalne potpore grupi -stil odluivanja: 1.autoritarno voenje-voa preuzima odgovornost za odluke i zahtjeva pokoravanje odreenih 2.demokratsko voenje-ukljuuje sve lanove u odluivanja 3.laissez-faire (lese-fer) = pustite neka svatko ini to hode samostalno, minimalan utjecaj voe, lanovi kompetentni i motivirani FORMALNE ORGANIZACIJEobavljaju odreenu djelatnost vanu za funkciju cijelog drutva,povezana je formaliziranim odnosima podreenosti, nadreenosti i suranje -znaajke: specifian cilj, definirano lanstvo, pravila ponaanja, odnosi autoriteta -tipovi:1.prinudne organizacije-zatvori, logori, umobolnice sila, prijetnja glavna su sredstva kojima vii lanovi nastoje zadrati nie lanove unutra 2.utilitaristike-tvornice,banke, privredne organizacije-korisne org.,materijalne nagrade 3.normativne (dobrovoljne) org.-crkve, politike udruge, dobrotvorne org.-vii lanovi imaju mod uvjeravanja, upozorenja, priznanja BIROKRACIJAnajznaajniji tip formalne org.-drutvena struktura sastavljena od hijerarhije, poloaja i uloga koja djeluje na osnovi pravila i procedura -prije se temeljila na tradiciji, danas na racionalnosti -racionalnostkalkulacija najuinkovitijih sredstava za obavljanje zadatka -Weberova analiza birokracije: 1.precizna podjela rada 2.hijerarhija autoriteta 3.precizan sustav pisanih pravila i propisa 4.naobrazba slubenika 5.slubenici ne posjeduju sredstva na kojima rade 6.zaposlenje se smatra karijerom 7.impersonalnost i objektivnost -nedostaci birokracije:1.izokrenuta racionalnost (odluka jedne birok.org.moe izazvati suprotne uinke,pr.stroi propisi o gradnji , poskupljuju stambeni prostor) 2.nesposobnost djelovanja u promijenjenim okolnostima(sve je tipino i mehaniki, kad doe do novog problema, nema rjeenja) 3.samodovoljnost birokracije(nije cilj vie u pitanju ved samo odranje org.) 4.parkinsonov zakon(broj slubenika i odnos posla nisu u vezi, jer svatko eli imati to vie podreenih) KOLEKTIVNO PONAANJEspontano i nestrukturirano ponaanje vedeg broja ljudi -znaajke: ograniena soc.interakcija-gomile su u ogranienoj i privremenoj interakciji nejasne socijalne granice-ne postoji osjedaj pripadanja slabe i nekonvencionalne norme-nema vrste strukture Raspreno kolektivno ponaanjespontani, kratkotrajni i ekspresivni dogaaji bez jasna cilja, labavo strukturirani -glasine-neprovjerene info.koje se prenose -moda-iroko prihvadanje neke novosti -modne ludosti-kratkotrajno oduevljenje

3 -pomama, masovna histerija, panika-oblici kolektivnog ponaanja s mogudim ozbiljnim drutvenim posljedicama (neutemeljena vjerovanja, glasine, strah) -javnost-ljudi koji se interesiraju za odreena pitanja i nastoje utjecati na odluivanje u drutvu Konvergirajude kolektivno ponaanjevrda struktura od rasprenog kol.ponaanja , gomila je najpoznatiji oblik: sluajna gomila-najmanja, neorganizirana (poar, ulini svirai) -konvencionalna gomila-planirana i regulirana (kazalite, stadion, pogreb) -ekspresivna gomila-okuplja se zbog elje za uitkom (koncert, religijsko) -aktivna gomila-pozornost usmjerena na tono odreen cilj, dolazi do agresije, pretvara se u rulju -zajednike znaajke gomile: sugestibilnost-pojedinac podloniji sugestiji -deindividualizacija-pojedinac u gomili gubi osjedaj identiteta i odgovornosti -osjedaj neranjivosti-ljudi u gomili stjeu dojam da su modni i nepobjedivi DRUTVENE NEJEDNAKOSTI -u naoj kulturi je to duboko ukorijenjen ideal -za shvadanje drutvene nejednakosti treba definirati ivotne anse -ivotne ansemogudnosti i izgledi da se steknu prihodi, obrazovanje, stanovanje, zdravlje -stari Grci (Aristotel) smatrali su drutvene nejednakosti prirodnima (slobodni i robovi, mul.i ene) -u XVIII.st. koncepcija prirodnog pravasvi su ljudi po prirodi jednaki ; deklaracija o pravima ovjeka i graanina iz fr.revolucije -tri koncepcije jednakosti: 1.jednakost ansi-drutveni poloaj treba biti utemeljen na univerzalistikim mjerilima (svi poloaji moraju biti dostupni na osnovi zasluga, a ne roenja ili podrijetla) 2.jednakost starta-jednakost ansi vrijedi samo ako ljudi startaju s istog poloaja, jedino je tad utrka izjednaena, pravedna 3.jednakost rezultata-tvrdi da svi trebaju uivati isti standard i ivotne anse -sve tri koncepcije temelje se na univerzalizmutretiranje svih ljudi na jednak nain, bez obzira na sposobnosti i osobine -partikularizamograniava mogudnosti odreenim drut.grupama, posljedice: razl.oblici diskriminacije DRUTVENI POLOAJkategorija ljudi koji obavljaju sline funkcije (profesor, psiholog, bolniar, isto tako: prijatelj, mukarac, dijete, bolesnik, roak) -socijalna struktura sastoji se od mnohig drutv.poloaja -drutveni (socijalni) status-drut.poloaj koji je vrednovan pozitivno ili negativno, rangiran vie ili nie na nekoj ljestvici vrijednosti -razmjetanje na drutvene poloaje: 1.pripisani (askribirani) drut.poloaji-drutvo dodijeljuje pojedincu bez obzira na sposobnosti, napore, rezlutate pr. Narod Mundugumori (djeca s pup.vr.oko vrata-umjetnici),feudalci,kaste) -drutva pripisuju poloaje na osnovu: dobi, spola, rase, vjere, etnike pripadnosti, srodstva -askripcija je nekad izvor drutvene nejednakosti 2.postignuti drutv.poloaji-rezultat osobne nadarenosti, znanja, upornosti, izbora -individualno postignude ALI se pristup odreenim poloajima esto temelji na askripciji (pr. Bogatija djeca imaju mogudnost upisa u bolje kooole), veze. -dva tipa drutva: 1.stratifikacijski-pripisani poloaji, odreuju koju de funkciju pojedinac obavljati (Indija, Mundugumora) 2.funkcionalni-postignuti poloaji (pr.suvremena drutva, ali nikad potpuno) DRUTVENA DIFERENCIJACIJA I STRATIFIKACIJA -drut.diferencijacijaoblik drutvene nejednakosti koja nastaje zato to lanovi drutva obavljaju razliite djelatnosti i tako postaju razliiti (uenik, uitelj, radnik, lijenik) -drut.stratifikacijaposeban oblik drut.nejednakosti, razlike meu skupinama ljudi zbog razliite dostupnosti drut.resursima (materijalno bogatstvo, presti, mod) -znaajke stratifikacije: strukturirana, stabilna, trajna nejednakost 1.odnosi se na skupine, a ne na pojedince 2.strukturiran oblik-nejednakost nije sluajna negoje ustrojena po nekom obrascu 3.stabilna i trajna-posljedice dugotrajnih pov.procesa, nasljedni karakter 4.skup ideja kojima se opravdava i podupire nejednakost -kad god postoji drut.stratifikacija, postoji i diferencijacija

4 -osnovna komponenta stratifikacije je drutveni sloj (soc.stratum)-skupina pojedinaca koji imaju sline ivotne anse SISTEMI DRUTVENE STRATIFIKACIJE -ropstvo -kaste -stalei -klase-Karl Marxvelike skupine ljudi koje imaju sline ekonomske resurse - ne uspostavljaju se na religijskoj ili zakonskoj osnovi -granice nikad nisu strogo odreene meu klasama -pripadnost klasi je barem djelomino inividualno postignuta, a nije jednostavno dana roenjem -osnivaju se na ekonomskim razlikama -djeluju neosobnim odnosima TEORIJE STRATIFIKACIJE 1.funkcionalistika teorija- smatra da je stratifikacija nuna kako bi osigurala popunjavanje najvanijih poloaja u drutvu najsposobnijim pojedincima -nejednake nagrade nune su ako se eli da se drutveni zadaci obavljaju uinkovito -ako su najvaniji drut.poloaji najnagraeniji, ljudi de biti motivirani kolovati se za te poloaje i preuzeti ozbiljnije odgovornosti -kritika teorije:da li se drutveni poloaji mogu stupnjevati? Zato bi lijenici bili vaniji od smetlara? Upitno je povezivati talent i sposobnost s drut.poloajem jer nemaju svi jednak pristup kolovanju. 2.Marxova teorija klasa- konflikta teorija smatra stratifikaciju izrazom suprostavljenih interesa drut.grupa -Karl Marx odreuje klase kao grupe ljudi koji imaju zajedniki odnos prema sredstvima za proizvodnju -najvaniji drutveni resurs je ekonomsko vlasnitvo, tj. vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju -razlikuje dvije osnovne klase: 1. Vlasnik sredstva za proizvodnju (kapitalisti) 2.proletarijat (radnika klasa)-njihovo jedino vlasnitvo je njihova radna snaga koju prodaju za novce -te dvije klase su u talnom sukobu -Marx smatra da radnici proizvedu vie nego to nadnicom dobe zauzvrat -radnici postaju sve svjesniji svojih vrijednosti i razvijaju klasnu svijest, stvaraju klasu za sebe -kritika teorije:ekonomski determinizamobjanjavanje stratifikacije iskljuivo iz ekonomskih odnosa, zanemaruju se drugi imbenici stratifikacije -nastaju meu klase: slubenici, menaderi, obrtnici 3.teorija Maxa Webera-stratifikacija je temeljni oblik raspodjele modi u drutvu -mod proizlazi iz razliitih resursa koje posjeduju -3 dimenzije stratifikacije:1.ekonomski poredaknain raspodjele dobara u drutvu. Te skupine naziva klasama. Ljudi koji pripadaju istoj klasi, imaju istu klasnu situaciju-materijalna dobra. (poklapa se s Marxom) 2.socijalni poredak-nain na koji su u drutvu raspodjeljeni ugled, potovanje, priznanje drutveni presti -razlike u ugledu nisu nuno povezane s ekonomskim statusom (osiromaeni plemid moe zadrati visoki status) -skupine pojedinaca koje imaju slinu statusnu situaciju Weber naziva-statusnim grupama -zajedniki stil ivota 3.politiki poredak-raspodjela politike modi u drutvu. Partija (stranka) je usmjerena stjecanju drutvene modi, tj.utjecanju na drut.ivot NOVE TEORIJE STRATIFIKACIJE -na temelju marksistikog i veberijanskog pristupa 1.teorija klasa Erika Olina Wrighta -postoje tri dimenzije kontrole nad ekonomskim resursima: a)kontrola kapitala b)kontrola sredstva za proizvodnju c)kontrola nad radnom snagom -kapitalisti imaju konotrolu nad sve tri dimenzije, radnici nad nijednom, oni imaju samo vlastitu radnu snagu -bazina klasna lokacija-jasno odreen poloaj u drutvu (kapitalisti, radnici) -kontradiktorna klasna lokacija-kontrola nad nekim aspektima proizvodnje, a nad drugima ne. Nemaju jasno odreen poloaj u drut.proizvodnji (menaderi, savjetnici) -stratifikacija najvieutjee na ivotne anse pojedinaca -razl.drut.grupe imaju razlilite koliine drut.modi, utjecaja, ugleda -klasna situacija-ekonomska mod, koliina bogatstva -statusna situacija-mod, ugled, ast, stil ivota -stil ivota-nain na koji pojedinci zadovoljavaju razliite potrebe u drutvu