Professional Documents
Culture Documents
-SEMINARSKI RAD-
VRATILO
Sadraj :
Uvod ...................................................................................................................... 3 Podela vratila ......................................................................................................... 3 Kardansko vratilo .................................................................................................. 5 Konstrukcija i rad krstastog zgloba ................................................................... 6 Savitljiva vratila .................................................................................................... 6 Kolenasta vratila .................................................................................................... 7 Pogonska vratila .................................................................................................... 8 Automobilska pogonska vratila ......................................................................... 8 Pogonsko vratilo za motore ............................................................................ 10 Brodska pogonska vratila ................................................................................ 10 Pogonska vratila za lokomotive ...................................................................... 11 Materijali za izradu vratila .................................................................................. 11 Napadna optereenja vratila ................................................................................ 12 Proraun vratila po kriterijumu vrstoe ............................................................. 14 Radni naponi.................................................................................................... 14 Kritini naponi ................................................................................................. 15 Dozvoljeni napon ............................................................................................ 15 Provera stepena sigurnosti vratila ................................................................... 16 Proraun prenika vratila..................................................................................... 17 Literatura ............................................................................................................. 19
Uvod
Vratila su nosai obrtnih mainskih delova kao to su: zupanici, kainici, lananici, frikcioni tokovi, spojnice i dr. Vratila se najee obru, a retko osciluju. Omoguavaju obrtanje delova koji se nalaze na njima, spajanje u funkcionalnu celinu i prenoenje optereenja. Za razliku od osovina, vratila, pored uzdunih i poprenih sila, prenose i snagu, odnosno obrtni moment, pa su izloena sloenom naprezanju.
Podela vratila
Osnovna podela vratila je izvrena prema poloaju geometrijske ose na prava, slika 1, i kolenasta, slika 2. Kod pravih vratila geometrijska osa vratila je prava linija. To su vratila rotacionih motora ( gasni, hidraulini, parni motori), radna vratila na radnim mainama (alatne maine, pumpe, kompresori) i transmisiona vratila ( prenosna posredna vratila).
Slika 1.- Primeri pravih vratila Osnovni oblik pravih vratila je: cilindrini oblik sa promenljivim presekom po duini stepenast oblik. Izuztno je popreni presek konstantan po celuj duini vratila, to su takozvana glatka vratila. Kod nekih vratila delovi mogu biti izraeni izjedna sa vratilom, na primer, vratilo izraeno zajedno sa zupanicima.
Slika 2 Vrste pravih vratila, a)stepenasto, b)glatko, c)izjedna sa zupanikom Kod klipnih motora (parnih,gasnih i benzinskih) koriste se kolenasta vratila. Kolenasta vratila imaju isprekidanu izlomljenu geometrijsku osu.
Slika 3 Kolenasto vratilo Za prenos snage imeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljavaju se savitljiva vratila. Sastoje se od jedne ili vie ica uvijenih u vidu cilindrinih zavojnih opruga iji se zavojci dodiruju. Savitljiva vratila se primenjuju, na primer, kod bruenja pokretnim tocilom, za buenje, u zubotenici, ienje kotlovskih cevi i dr.
Za prenos velikih obrtnih momenata primenjuju se kardanska vratila. Kardanska vratila mogu biti izvedena kao teleskopska. Primenjuju se kod transportnih sredstava, na
Kardansko vratilo
Pri takozvanom klasinom pogonu automobila (motor napred pokree tokove na zadnjoj osovini), snagu motora sa menjaa na diferencijal prenosi kardansko vratilo, izraeno od cevi od posebnih materijala koje mogu preneti svu snagu motora, a da se ne uvijaju. Prednji kraj kardanskog vratila spojen je sa menjaem, koji je privren na asiju ili karoseriju vozila, a drugi kraj je spojen sa diferencijalom. Budui da se zadnja osovina ,koja se oslanja na opruge, pomera u toku vonje, mora i kardansko vratilo koje se okree da prati te pokrete. Zbog toga se na oba kraja vratila nalazi po jedan zglob koji moe pratiti pomeranja.
Slika 6 Sastavni delovi kardanskog vratila Dok zadnja osovina osciluje, menja se razmak izmeu menjaa i diferencijala, tako da kardansko vratilo mora da se prilagoava tim promenama. Zato je na poetku vratila klizni uloak sa ljebovima u kojima se kraj kardanskog vratila moe pomerati uzduno.
Savitljiva vratila
Savitljiva vratila su mainski elementi namenjeni za prenos obrtnih kretanja izmeu dve ose koje se ne poklapaju ili iji se meusobni poloaj u toku rada menja. Savitljiva vratila se proizvode namotavanjem kvalitetne eline ice u vie slojeva. U zavisnosti od primene savitljiva vratila se dele na:
Slika 7 Savitljiva vratila 1. savitljiva vratila za prenos obrtnih kretanja, prenika do 6mm; - savitljiva vratila 2,2 mm; - savitljiva vratila 3,2 mm; - savitljiva vratila 3,8 mm; - savitljiva vratila 4,0 mm; - savitljiva vratila 5,2 mm; - savitljiva vratila 6,0 mm.
Primena: za pogon kontrolnih instrumenata i daljinskog upravljanja, a najmasovnije za registrovanje brzine, preenog puta i vremena rada, putem brzinomera, tahografa i obrtomera, ugraenih na motocikle, putnika i teretna vozila i traktore. 2. savitljiva vratila za prenos snage, prenika preko 6mm. - savitljiva vratila 7,0 mm; - savitljiva vratila 10,0 mm; - savitljiva vratila 12,0 mm; - savitljiva vratila 15,0 mm; - savitljiva vratila 18,0 mm; - savitljiva vratila 20,0 mm; - savitljiva vratila 25,0 mm; Primena: za prenos snage od motora do radnih organa kod pervibratora, pokretnih brusilica i builica, ureaja za ienje odvodnih cevi, maina za obradu drveta i dr.
Kolenasta vratila
Kolenasto vratilo je jedno od najodgovornijih, bajoptereenijih, najsloenijih i najskupljih delova motora. Prima sile pojedinanih klipnjaa (iz svih cilindara motora), prenosi ih i mehaniiku energiju predaje (preko zamajca) potroau u vidu obrtnog momenta.Izloeno je velikim naprezanjima izazvanim promenljivim silama gasnim, inercijalnim pravolinijski oscilatornih masa Fio i inercijalnim rotacionih masa Fir optereenja su najee naizmenino promenljiva savijanje, smicanje, uvijanje, pritisak i zatezanje. Zbog periodninosti pobudnih sila (momenata) mogu biti izazvane oscilacije kolenastog vratila: torzione naroito opasne, fleksione manje opasne i uzdunje (longirudinalne) u nekim sluajevima mogu biti opasne. Ni u kom sluaju se ne sme dozvoliti rad u nepoznatom podruju torzionih oscilacija jer lako moe doi do enomnog porasta amplitude oscilovanja i loma vratila. Osnovni zahtevi: velika vrtoa, krutost i otpornost na habanje visoka geometrijska tanost obrade i finoa obrade rukavaca statika i dinamika uravnoteenost rastereenje oslonakih leita od centrifugalnih sila
Osnovni konstruktivni oblik: I prednji kraj kolenastog vratila II koleno III ostala kolena IV zadnji kraj vratila 1 mesto priguivaa torzionih oscilacija
Pogonska vratila
Pogonsko vratilo je mehanika komponenta za prenoenje obrtaja i rotacije koja se obino koristi za povezivanje ostalih komponenti koje se ne mogu direktno spojiti zbog prevelike razdaljine ili potrebe da se ostavi prostor za njihovo pokretanje. Pogonska vratila su nosai obrtaja, podloni su torziji i trenju ekvivalentno ubaenom obrtaju i nosivosti.Zbog toga moraju biti dovoljno jaki da podnesu trenje a da u isto vreme izbegnu dodatni teret kako bi se poveala njihova nepokretnost.
U vozilima gde je motor napred i pogon na zadnjim tokovima, potrebno je due pogonsko vratilo da bi se snaga slala du celog vozila. Dominiraju dva oblika: obrtajna cev sa univerzalnom spojnicom ili ee hotchkiss drive sa jednom ili dve spojnice. Ovaj sistem je poznat kao Systeme Panhard, jer ga je patentirala kompanija Panhard i Levasor. Veina ovih vozila ima kvailo i kutiju menjaa (ili transmisiju) postavljenu direktno na motor sa pogonskim vratilom koje vodi do pogona u zadnjoj osovini toka. Kada je vozilo nepomino, upravljako vratilo ne rotira. Veoma mali broj automobila (uglavnom sportskih)
U britanskom engleskom, termin pogonsko vratilo oznaava popreno vratilo koje prenosi snagu tokovima, naroito prednjim. Pogonsko vratilo koje povezuje kutiju menjaa sa zadnjim diferencijalom se zove propeler-vratilo ili prop-vratilo. Ono se sastoji od propeler vratila, slip spojnice i jo jedne ili vie univerzalne spojnice. Gde su motor i osovina odvojeni jedno od drugog kao na pogonu na etiri toka i pogonu na zadnjim tokovima, propeler vratilo slui za prenos pogona iz motora do osovina. Pogonskovratilo koje povezuje zadnji diferencijal sa zadnjim tokom zove se polu vratilo. Ime proizilazi iz injenice da su dva takva vratila potrebna da bi formirala jednu zadnju osovinu. U automobilskoj industriji se koristi nekoliko tipova pogonskih vratila: Vratilo iz jednog dela Vratilo iz dva dela Teleskopska vratilo Ovaj poslednji je nov tip vratila koji se koristi u rukovoenju sudara energija. Moe se kompresovati tokom sudara, pa je poznat i kao sklopivo upravljako vratilo. etiri toka i pogon na svim tokovima
Nov oblik transmisije transfer kutija je stavljena izmeu transmisije i zadnjeg pogona obe osovine. To je pogon podelilo na dve osovine, a takoe ukljuilo i redukciju brzina, kvaila ili diferencijala. Najmanje dva pogonska vratila su koriena, jedno od kutije menjaa do svake osovine. U nekim veim vozilima, kutija menjaa je bila uzdignuta na sredini i radila je na pogon kratkog pogonskog vratila. U vozilima veliine Land Rovera pogonsko vratilo prednje osovine je znatno krae i strmije od zadnjeg vratila, pa je zbog toga mnogo tee napraviti sigurno pogonsko vratilo a koje bi ukljuivalo prefinjeniju formu univerzalne spojnice. Savremeni laki automobili sa pogonom na svim tokovima (naroito Audi i Fiat Panda) mogu koristiti sistem koji mnogo vie podsea na emu pogona na prednjim tokovima. Transmisija i zadnji pogon za prednju osovinu su kombinovani u jedno kuite du motora i jednog vratila koje upravlja duinom vozila do zadnje osovine. Ovo je omiljeni dizajn gde obrtaji podravaju automobilsko noenje, ili gde proizvoa eli da napravi i pogon na etiri toka i automobil sa pogonom na prednjim tokovima sa zajednikim komponentama.
10
11
Slika 11 Dijagrami momenata savijanja vratila, a)vratilo optereeno jednom silom, b)vratilo optereeno sa dve sile Ako sile Fi ne dejstvuju u jednoj ravni ve u prostoru, razlau se na horizontalne i vertikalne komponente FHi i FVi tako da ine dva ravnska sistema. Pri tome se usvaja neki proizvoljan prostorni koordinatni sistem ali tako da se jedna osa poklapa sa osom vratila. Momenti savijanja u meusobno upravnim ravnima sabiraju se geometrijski u rezultujui moment savijanja M:
Transverzalna sila, koja dejstvuje u ravni bilo kog preseka, jednaka je algebarskom zbiru komponenata svih sila sa jedne strane preseka.
12
Uzdune (aksijalne) sile isto tako, kod vratila, izazivaju u pojednim presecima dodatna naprezanja na zatezanje odnosno pritisak. Za ma koji presek, aksijalna sila se nalazi po istom postupku koji je dat kod transverzalnih sila. Vratila za razlikuju od osovina prenose snagu, odnosno obrtni moment, to dovodi i do uvijanja vratila. Napadna optereenja vratila su momenti uvijanja, momenti savijanja, transverzalne i aksijalne sile. Obrtni moment se odvodi i dovodi sa vratila preko jednog ili vie mainskih delova (remenice, zupanici, lananici, spojnice i dr). Na primer, obrtni moment se dovodi preko remenice, a odvodi preko zupanika 1 i 2, slika ispod. Nominalna vrednost obrtnog momenta Tn, Nm na bilo kom elementu na vratilu je:
gde je P,W snaga na odgovarajuem elementu, a ,rad/s (za n, min-1) ugaona brzina vratila. Stvarni obrtni moment je vei od nominalnog, jer se u toku rada javljaju udari usled neravnomernog rada pogonske i radne maine. Zato se kao merodavna vrednost obrtnog momenta za proraun vratila uzima:
gde je Ka faktor radnih uslova. Torzioni moment Tt (moment uvijanja), u pojedinim presecima vratila jednak obrtnom momentu T, to jest Tt=T, dok je u drugim presecima TtT, slika 12.
13
gde je: Tt moment uvijanja Ds(-1) dinamika izdrljivost (trajna dinamika vrstoa) materijala vratila pri isto naizmenino promenljivom naprezanju na savijanje i Du(0) dinamika izdrljivost materijala vratila pri isto jednosmerno promenljivom naprezanju na uvijanje.
Radni naponi
Pod dejstvom optereenja u pojedinim presecima vratila javljaju se sledei nominalni naponi: Napon na savijanje: Napon na zatezanje pritisak: Napon za smicanje: Napon na uvijanje:
Radni naponi pri smicanju i zatezanju su relativno male vrednosti i esto se zanemaruju. Prema hipotezi o najveem deformacionom radu pri promeni oblika, ekvivalntni napon kod vratila dat je izrazom:
14
gde je Ds(-1) trajna dinamika vrstoa pri isto naizmenino promenljivom savijanju i Dt(0) trajna dinamika vrstoa pri isto jednosmerno promenljivom uvijanju. Time se optereenje vratila, faktorom , svodi na optereenje na savijanje (prilagoava se torziono naprezanje naizmenino promenljivom naprezanju na savijanje).
Kritini naponi
Kritini naponi pri savijanju vratila jednaki su dinamikoj izdrljivosti pri isto naizmenino promenljivom naprezanju Ds(-1) , odnosno trajno dinamikoj izdrljivosti pri jednosmerno promenljivom naprezanju na savijanje Ds(0) kod nepokretnih osovina. Merodavni kritini naponi su: Pri savijanju Pri zatezanju ili pritisku Pri uvijanju Pri smicanju [ ] [ ] [ ] [ ]
U zavisnosti od karaktera promene napona biraju se odgovarajue vrednosti karakteristika, na primer za Ds (Ds(-1), Ds(0)) i na slian nain za Dz, Dt i Ds. Veliine 1,2 i 3 i ksu : 1- faktor koji uzima u obzir veliinu poprenog preseka vratila 2 - faktor koji uzima u obzir stanje povrine 3 - faktor ojaanja povrinskog sloja k - efektivni faktor koncentracije napona Faktori 1,2 i k, zavise od vrste naprezanja.
Dozvoljeni napon
Dozvoljeni napon na savijanje odreuje se prema Ds(1) (trajno dinamika izdrljivost pri naizmenino promenljivom naprezanju na savijanje) za vratilo, pa je: [ ] gde je S=1,5...2,5 stepen sigurnosti, a K faktor koji uzima u obzir koncentraciju napona i dr. Na slian nain se definiu dozvoljeni naponi pri ostalim naponskim stanjima.
15
pri savijanju pri uvijanju pri smicanju pri zatezanju ili pritisku
[ ]
[ ]
Veliine koje figuriu gornjim izrazimadelimino su objanjene u prethodnom tekstu. Vrednosti [s],[t],[z] i [s] su odgovarajui kritini naponi materijala vratila pri savijanju, uvijanju, zatezanju (pritisku) i smicanju uzimajui u obzir i karakter promene optereenja (naizmenino promenljivo, jednosmerno promenljivo, i tako dalje). Usvaja se: [s]=Ds=Ds(-1) za vratila i pokretne osovine, odnosno Ds=Ds(0) za nepokretne osovine [t]=Dt=Dt(0) trajna dinamika izdrljivost pri jednosmerno pomenljivom naprezanju na uvijanje [z]=Dz=Dz(-1) trajna dinamika izdrljivost pri naizmenino promenljivom naprezanju na zatezanje pritisak Za pribline proraune stepen sigurnosti je:
[ ]
[ ]
[ ]
[ ]
Stepeni sigurnosti pri smicanju i zatezanju (pritisku), gde su odgovarajui radni naponi mali, imaju velike vrednosti i retko se proveravaju. Ukupan stepen sigurnosti pri normalnim, odnosno tangencijalnim naponima je:
16
gde je preseka.
Kada je veza vratila i elemenata ostvarena klinom na proraunatu vrednost prenika treba dodati vrednost dubine leba za klin t , pa je dvr=di+t ili dvr=dsi+t. Na osnovu proraunate vrednosti prenika vratila (dvr) usvaja se prva vea standardna vrednost prema tabeli. U suprotno standardizuje se proraunata vrednost di (na primer, ako je veza ostvarena presovanim sklopom). Kod olebljenih vratila proraunata vrednost idealnog prenika odgovara podnonom preniku lebova df. Vratilo kod kojeg je idealni napon i=doz=const. po celoj duini je idealno vratilo. Da bi se to ostvarilo potrebno je da se prenik vratila menja po kubnoj paraboli.Znai idealno vratilo ima oblik kubnog paraboloida.Oko idealnog oblika vratila nalaze se stvarne konture vratila tako da stvarna granina linija stvarnog vratila nigde ne zadire u konture idealnog vratila. Vratila, kod kojih su momenti savijanja jednaki nuli ili zanemarljivo mali, izloena su samo dejstvu momenta uvijanja i esto se nazivaju laka vratila. Takva vratila su obino kratka, sporedna transmisiona vratila i dr. Na primer, kod punih vratila krunog poprenog preseka izraz za napon na uvijanje glasi:
17
18
Literatura
[1] V. Nikoli, Mainski elementi, , Kragujevac, 2004. [2] www.prometna-zona.com , internet stranica [3] www.wikipedia.org , internet stranica [4] M. Blagojevi, Z. orevi, Skripta iz mainskih ielemenata
19