Sazetak- abstrakt

Studija '''Hasanaginea' od 1646. god. do danas" "Hi "Knjigaputa do ishodiSta"je simbiozakao i kontinuitet njenog trajanja od dana njenog nastanka do danasnjih dana najljepsebalade na svijetu.Cetiri zapisane usmene balade, nastale na istom izvoristu su jedinstven slucaj u svijetu. Prva je Fortisova "Hasanaginea", a kazivacica je bila Stana, pravoslavnadjevojkaiz Petrova polja iza Drvenika, koju je Fortis poveo sa sobom u Italiju, druga je Bajamontijeva,odnosno poznata kao Splitski zapis, treca je Ivana Mestrovica koji je po sjecanju na svoju babu po oeu zapisao baladli, te cetvrta je Pavle Kuvelicsa otoka Sipana. Ovo je pokusaj da se analiziraju sve cetiri zapisane balade "Hasanaginice"i da kroz jednu vrstu komparativne analize istih se dode do ispravnijeg tumacenja, odnosno da se u njima pronadu odgovori koji su ostali nedoreceni do danas, a i da se pronikne u tanCineu ljepotu pjesnickog izrazaja. U Studijidat je odgovor zasto je tako dugo cuvana, odnosno da je to bio zal za onim sto su bili do osvajanja Imotske krajine od Mlecana, cuvali su nesto csvoje,intimno i to im nije mogao niko da zabrani nekom prisilom, a opet na drugoj strani svojom ljepotomje sve osvojilate uspjela da opstane i da bude bastinom cijelogcovjecanstva. U njenom ocuvanju ucestvovale su sve tri konfesije sa ovih podrucja, svaka na svoj naCin.U ovoj Studiji utvrdeno je kakve su bile geopoliticke prilike tada.
220

'I :1:
<Ii

Nepobitno je dokazano da je nastalana bosanskomejeziku, da rijec "agr"odnosno "agrskoga"i danas je nepoznanicau drugim sredinama. Tumacenjeje dato u smislu da je "srea bezosjecajnog,da je kamenoga:' IzvrS~noje na sesnaest mjesta korekcija izraza koje sa se poput naplavina vremenom natalozile. Toporedim sa starom bakarnom dzezvom,na kojuje vrijeme navuklo patinu, a dobri majstor ju je oCistio,kalajsao, izvikao savat,tako daje bljesnulasvomsvojomljepotom,a sacuvalasvoju ~t i mnoge uspomene i legendekoje suuz nju se vezale. U poglavlju "0 ljepoti pjesnickog izraza "skrenutaje paznja da se na sest mjesta spominje bijelo, na pocetku, u sredini i na kraju. Bjelinau ovojbaladi zasigurno ima poruku cistocei nevinosti. Izraz "ljubovea"vise govoriod ljubljene,drage,voljene,mile ali da je opet sve spojeno u sarno jednoj rijeci. Toje bogastvo izraza, kao sto i rijec "sevdah"nema pravog, adekvatnog sinonima u drugim rijeCima.Ova rijec, ljubovea,je tako rijetka, a interesantno je da se u svecetiri verzije u potpuno istom obliku pojavljuje,sto daje posebno snagu ljepote izrazaza zenu koja se voli na poseban naCin. "Hasanaginea"je velikiizazovza proucavanje. U sarno 92 stiha ispricana je cijela prica, potpuna drama u kojoj se snazno osjete ~mocije,prezivljavanja,sreea,tuga, strah, ljubav,materinstvo, radost djeCija,sok. Docarana je atmosfera tako da sa prosto kondenzovanim, zgusnutim rijeCimagotovo da je preslikano sve sto se tada dogadalo, da je sveopisano,pravila ponasanja, obicaji, komunikacija, ophodenje, jednostavno se osjeti dusa,duh toga vremena, ali tako zivoopisan da seosjete pokreti, izgovorenei neizgovorenerijeCii njihoveporuke. Ljepota stiha i rijeCi plijenijednostavnoscu, emocijama, jasnocom izraza, slikovitoscu,jezgrovitoscu,strukturom stiha. Studija - rad Prof. dr. Hatidze Dizdarevic-Krnjevico "Hasanaginici" je najkompletnija obrada ove balade. Pisano je sa mnogo znanja, biranim rijeCimai trazenjem najintimnijih, naj221

-.-.-0

_I

tananijih niti da se prodre u sustinu poruke narodnog pjevaca. Osjecam je poput prelijepog goblena, gdje svaki ubod iglom sa obojenim koncem otkriva sliku.
. U ovojStudijirazlikaod dosadasnjeg videnjai tumacenjana-

pisana je drugim fontom. Takoder,u ovoj Studijiukljucenaje i Studijadr. Muhsima Rizvica "Socijalniaspekti Hasanaginice"kao antiteza novojknjizev'noj teoriji. U Studiji"'Hasanaginca' od 1646.god. do danas" pokusalo se analizirati ko je mogao biti narodni pjevac. Prvi zakljucakje bio da je autor bio sudionikom tragedije,zatim da je neko ko je znao desavanja i na dvoru Arapovica i na dvoru Pintorovica. Zatim stih kod Pavle Kuvelic:
"Lijepa Fajko, draga kceri moja,

.
"Udacu te za djevera moga" te

roman "Imotski kadija" Irfana Horozovica imaju zajednicku vezu. I kod Mestroviceve "Hasanaginice" i kod Pavle Kuvelicpominje se Fata HiFatka HiFajka odnosno da je Fatima bila najstarija kcerka.
~

I na kraju, dva mezara, jedan u Zagvozdu "Krajtri bunara" a drugi kraj Modrog jezera kod Imotskog, a u narodu su vezani za Hasanagincu. Odgovor u ovoj Studiji je da je u Zagvozdu Hasanagincin mezar, a kod Modrog jezera je mezar tvorca "Hasanagince': Fatime Arapovic, supruge Imotskog kadije mladeg, odnosno Hasanagincine najstariJekcerke. Zbog ovog otkrica ova Studija dobilaje i drugi naziv "Knjiga puta do ishodiSta".
.

222