Povjest I Teorija Dizajna

UMJETNIKA AKADEMIJA SVEUILITE U SPLITU
PRO.. DR. IVANA VERKO O DIZAJNU TEORIJA I POVIJEST DIZAJNA

SPLIT, 2003. NADOPUNJENO IZDANJE IZ 1992.
SADRAJ
2 3
4 5
7 8 9
10 11 12 13 14
OSNOVNE KARAKTERISTIKE DIZAJNA 1.1 Industrijska proizvodnja 1.2 Serijska proizvodnja 1.3 Estetinost 1.3.1 Izravni odnos konteksta i oblika 1.3.2 Mentalna slika konteksta i oblika 1.3.3 .ormalna slika konteksta i oblika RAZLOZI ZA DIZAJN 2.1 Problem prua vie rjeenja 2.2 Volja da se problem razrijei SUSTAV ODLUIVANJA I PLANIRANJE U DIZAJNU 3.1 Tehnokratska teorija / tradicionalno planiranje 3.2 Demokratska teorija / planiranje okrenuto ka korisniku 3.3 Socijalistika teorija / advokatsko planiranje 3.4 Liberalna teorija / teorija malih pomaka DE.INICIJA DIZAJNA DIZAJN PROCES 5.1 Metoda usmjerena ka cilju 5.2 Metoda usmjerena ka problemu 5.3 .aze dizajn procesa 5.3.1 Prva faza 5.3.2 Druga faza 5.3.3 Trea faza 5.3.4 etvrta faza 5.3.5 Peta faza ESTETIKA 6.1 Linija 6.2 Boja 6.3 Meuodnos dizajna i slikarstva i kiparstva .UNKCIJA SIMBOLIKA VRIJEDNOST PREDMETA ERGONOMIJA 9.1 Statike antropometrijske dimenzije ovjeka 9.1.1 Globalne antropometrijske mjere 9.1.2 Mjere strukturirane u statuse uzoraka 9.1.3 Percentil 9.2 Dinamike karakteristike ovjeka 9.3 Osjetilne karakteristike ovjeka 9.4 Socio-psiholoke karakteristike ovjeka MEHANIKO USTROJSTVO PROIZVODNJA EKONOMIKA PREZENTACIJA PODRUJA DIZAJNA 14.1 Objekt 14.2 Vizualno komuniciranje 14.3 Dizajn okoline
1 1 2 2 3 4 4 6 6 7 8 8 9 11 12 14 17 18 19 21 22 23 24 25 27 29 30 31 35 38 42 45 47 47 48 48 49 49 49 50 51 52 54 56 56 58 59
OSNOVNE KARAKTERISTIKE DIZAJNA
Tri osnovne karakteristike bitno odreuju dizajn. To su: industrijska proizvodnja, uporaba stroja u izvedbi serijska proizvodnja, mogunost bezbrojnih ponavljanja estetinost svjesno projektiranje 1.1 Industrijska proizvodnja je vei ili veliki proizvodni sustav koji ine strojevi i ljudi, i koji je direktno i indirektno vezan za cijelokupno ustrojstvo drutva. Razvoj tehnologije omoguuje proizvodnju sloenih i zahtjevnih proizvoda ali pretpostavlja proces planiranja. Proizvodni proces u industriji trai precizni plan. Pojam dizajn znai, uz ostalo, plan, nakanu, projekt.
POVIJESNI PRIKAZ
Povijesni prikaz industrijskog oblikovanja (Industrial Design) poinje onda kada postaje mogua strojna proizvodnja, serijska proizvodnja i razdvajanje procesa proizvodnje od procesa projektiranja. Prvo razdoblje, izvjesno predrazdoblje razvoja za dizajn, je doba od 1750-1850. Razdoblje je to razvijene manufakturne proizvodnje, obrtnikih radionica koje se mehaniziraju i idu prema velikom obrtu, industriji.
Ivana verko O DIZAJNU
1.2 Serijska proizvodnja je mogua zbog ponovljivog karaktera proizvoda, druge osnovne karakteristike dizajna. Proizvod dizajna nije unikat, on se moe ponavljati bez da gubi na vrijednosti. Serija moe biti mala ili velika, ali karakter serijske proizvodnje ima onda ukoliko svaki proizvedeni primjerak zadrava odlike standarda, pomagala koje osigurava beskonano umnoavanje odreenog modela. Serijska proizvodnja pretpostavlja trite. Sloeni meuodnos dizajna i trita permanentno redefinira ponuena rjeenja, ali i potrebe i zahtjeve. 1.3 Estetinost je karakteristika dizajna i ona jest u samom njegovom ustrojstvu, ne tek puka manualna intervencija na vanjtini. Posljedica je svjesnog procesa projektiranja sa eljom da se smisli novo rjeenje.
POVIJESNI PRIKAZ
Srednji vijek - crkveno i sekularno pokustvo. Sekularno je prenosivo (ta praksa se osjea do 17. st.): krinje, ormari od komada koji se lako pretvaraju u sanduke za prenoenje stvari, Bogatstvo interijera ine TAPISERIJE, BARUN, SVILA, VEZENINE I TEPISI koji prekrivaju zidove, krevete, stolove i stolce. STIL LOUIS XIV 1660 - 1700 - la majeste du style. Sa stilom Louis XIV pokustvo postaje umjetnost. Kvaliteta je visoka i do 1791.g. strogo na nju paze cehovi, osnovani jo u srednjem vijeku. Svaki je zanat odvojen i posebno kontroliran. Stolicu rade: stolar, rezbar, pozlatar, lakirer, zatim tapetar, svaki kao posebni zanatlija. Ostali cehovi: stolari za ormare, ljevai bronce, staklari, graveri, parketari, tokari... Proizvod je nosio njihove igove koji su morali imati i slova JME - jure de menuisiers-ebenistes.
Grka stolica ili KLISMOS Stil ROBERT ADAM, polovica 18.stoljea
Neoklasini stil polovice 19. stoljea

Sva proturjenost dizajna proizlazi iz ove njegove karakteristike. 1.3.1 Izravni odnos konteksta i oblika Kod izravanog meuodnosa konteksta i krajnjeg oblika, (sl.1: C1.1) koji jest isto stvaranje, nema definiranog zahtjeva ni cilja pa nema ni mogunosti kontrole izvana, a to je u dizajnu skoro nemogui odnos, Umjetnici e rei ( iz Zapisa Josipa Vanite): Beskorisnost - osnov svake umjetnike djelatnosti.
U postolarskom obrtu, koji nije izvren hirovima obretnika ornamenata, plaamo samo kvalitet. U onomu to se naziva industrijska umjetnost nemaju rijei dobro i loe vie nikakva smisla. (Adolf Loos, Ornament i zloin)
POVIJESNI PRIKAZ
Graanstvo tvori trite koje sve vie trai praktine proizvode, dok u visokoj modi vlada iracionalno oponaanje povijesnih stilova, nepodesnih za strojnu proizvodnju. Biedermeier - stil graanske epohe prve polovice 19. stoljea. Michael Thonet-ove stolice od krivljenog drva. Ove stolice se kontinuirano proizvode od 1850.g. Jednostavne su, vrste, uporabljive i jeftine.
1.3.2 Mentalna slika konteksta i oblika Da bi se definirao cilj potrebno je stvoriti mentalnu sliku i konteksta i konanog oblika (sl.1: C2-.2). Ovaj meuodnos dozvoljava izvjesnu kontrolu procesa onoliko koliko to omoguava kriterij individualne procjene, ali uvodi opasnost manjkave, loe ili krive definicije i, posljedino, interpretacije. 1.3.3 Formalna slika konteksta i oblika Zbog velike materijalne i socijalne vanosti dizajn produkta u ovaj odnos se nastoji uvesti, uz uspostavu mentalne slike konteksta i konanog oblika, i formalna slika konteksta i konanog oblika (sl.1: C3-.3). U formalnu sliku bi trebali biti ukljueni svi zakoni, normativi, standardi, definirane konvencije, koje bi bile jamstvo traene kvalitete konanog rjeenja.
Kua se treba svima svidjeti. Za razliku od umjetnine, koja se ne treba nikome svidjeti. Umjetnina je privatna svojina umjetnika. Kua to nije. Umjetnina je svijetu darovana, a da nije njegova potreba, kua je potreba. Umjetnina nije nikome odgovorna, kua svakome. (Adolf Loos, Naela)
POVIJESNI PRIKAZ
1901. Belgijanac HENRY VAN DE VELDE u Weimaru dobiva priliku uspostaviti radionice za obrtnike, koje e imati zadau da poduavanjem podignu umjetniki nivo proizvoda, Uspjeh novog pristupa poduavanju i dizajniranju, tako nastale Weimar Kunstgewerbeshule, dovodi do institucionalizacije ovog projekta, 1907.g. Do tada je to bila privatna kola (s radionicama) koju je sam van de Velde vodio, a od tada postaje dravna kola, jedna od kojih e poslije Prvoga svjetskog rata nastati Bauhaus. Henry van de Velde: Ured Maison Moderne za Meier-Graefe u Parizu, 1898. sa slavnim zaobljenim pisaim stolom Radionica Henryja van de Veldea u Uccleu, Belgija, 1898.
U izravnom odnosu konteksta i oblika, u nesvjesnom procesu, nema mogunosti za nesporazum: nitko ne stvara sliku konteksta, tako da slika ne moe biti ni tona ni pogrena. U svjesnom projektiranju oblikuje se po stvorenoj mentalnoj slici koja je skoro uvijek pogrena. Otuda potreba uvoenja kontrolnog sustava koji bi trebao osigurati da e najvei broj imbenika u procesu biti uzet u obzir u konanom rjeenju. Karakter svjesnog i nesvjesnog u projektiranju, kako to opisuje Christopher Alexander u knjizi Notes on the Synthesis of .orm moe pojasniti razliku izmeu iste umjetnosti i dizajna, te razliku izmeu obrta i dizajna. Umjetnik i obrtnik ne grijee, dizajner svaki dan ispravlja svoje greke.
Prikaz tri karaktera dizajn procesa: C1-F1 nesvjesno projektiranje, C2-F2 svjesno projektiranje, C3-F3 svjesno projektiranje pod kontrolom Christopher Alexander, Notes on the Synthesis of Form
POVIJESNI PRIKAZ
KAMILO TONI, Split, - beki ak, radi kao arhitekt, ali i promotor spajanja umjetnosti i obrta, i utemeljitelj kole i radionica koje nastoje unaprijediti obrtnu i industrijsku proizvodnju u regiji. Osnovat e uz Risarsku kolu (Scuola speciale di disegno industriale, odnosno .achschule fur Gewerbliches Zeichen) mnoge manje kole u regiji, Etnografski muzej, Galeriju umjetnina i posebno znaajnu Banovinsku poslovnu centralu za unapreenje industrije. Banovinska Poslovnica korijen vue iz malih kunih industrija, tkaonica koje u prosjeku zapoljavaju 1,5 radnika. God. 1913. Poslovnica ima 400 radnika. Toni, slijedei praksu u Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja slijedi praksu uspostavljenu jo u 19. stoljeu u Britaniji, nastoji osigurati putujue teajeve po Dalmaciji i Hercegovini te proiriti mreu kola i teajeva i razviti obrtnike kole u Splitu, Zadru i na Koruli. Radionice u Splitu; proizvodi Poslovnice raeni pod voditeljstvom Marije Gattin-Nonveiller
2 RAZLOZI ZA DIZAJN Dva su osnovna razloga za dizajn. 2.1 Razlog za dizajn jest da problem prua vie rjeenja. Ako problem ne prua vie rjeenja onda nema razloga za dizajn. Ovaj razlog izgleda sasvim jasan i skoro da ga je nepotrebano isticati, ali u praksi je to vrlo esto razlog koji blokira rad dizajnera, svodi dizajnera na pukog izvrioca u procesu odluivanja u kojem on aktivno ne sudjeluje. Problemski pristup pretpostavlja ukljuenje dizajnera u poetak dizajn procesa. To mu daje mogunost da ve u definiciji problema odredi opi karakter rjeenja zajedno sa svima onina koji sudjeluju u procesu donoenja odluka. Bitna je razlika izmeu postavljenog zadatka na nain prijei rijeku (?), ili treba sagraditi most preko rijeke (!). kako
POVIJESNI PRIKAZ
VELIKE IZLOBE Izlobena hala Crystal Palace, koju je sagradio Joseph Paxton za veliku izlobu u Londonu, 1851.g. pretstavlja prekretnicu u povijesti arhitekture i dizajna. Slijedi Eiffel-ov toranj u Parizu, graen od 1884. do 1889. Za veliku izlobu u Parizu 1889.g. gradi se ogromna Hala strojeva. Velike izlobe odravaju se i u drugim europskim gradovima. Ovakvi susreti gospodarstava raznih zemalja imali su za posljedicu bri razvoj industrije i bile su poticaj ka traenju novih metoda u projektiranju. Velikom izlobom u Londonu, u Kristalnoj palai, period oponaanja povijesnih oblika proizvedenih industrijski blii se svom kraju. Sama po sebi Kristalna palaa kao graevina najavljuje novo vrijeme. Proizvodi iz kataloga Velike izlobe u Londonu, 1851.
2.2 Drugi razlog je volja da se problem razrijei. Ukoliko problem prua vie rjeenja a ne postoji definirana volja da se problem razrijei nema razloga za dizajn. To mora biti svjesno artikuliran zahtjev, institucionalizirana odluka, materijalno i organizacijski poduprta. Sama svijest o problemu i dobra volja malo mogu napraviti i kod sasvim oitih problema ukoliko se ta volja ne institucionalizira u sustavu odluivanja. Ekoloki problemi su primjer za to.
Primarni zadatak dizajnera jest da rjeava probleme. Po mojem shvaanju to ujedno znai da dizajner mora imati senzibilitet u otkrivanju postojeih problema. (V.Papanek, Dizajn za stvarni svijet)
POVIJESNI PRIKAZ
Industrial Design naziv je vodeeg amerikog dizajnerskog asopisa koji poinje izlaziti 1954.g., iste godine kada i talijanski Stile Industria. No proizvodi industrijskog dizajna ve su odavno u serijskoj proizvodnji. .ordova tvornica u Detroitu. Standardizacija u automobilskoj industriji se uspostavlja 1905. to e omoguiti jeftinu serijsku proizvodnju uporabom posebno dizajniranih vrlo skupih strojeva. Model T, 1908. Berlinski tramvaj, 1914.; Dizajn spavaih kola iz 1914. Walter Gropiusa utjecat e na unutranje ureenje stanova.
3 SUSTAV ODLUIVANJA I PLANIRANJE U DIZAJNU .ilozofija i principi donoenja odluka, primjereni dizajn procesu ali i okruenju u kojem dizajn djeluje mogu biti razliiti.
3.1 Tehnokratska teorija / tradicionalno planiranje Tehnokratsko miljenje je proizvod industrijske ere. Znaajni mislioci koji ga zastupaju su Comte, Saint-Simon, te Owen i .ourier. U onome to e kasnije biti prepoznato kao poetak dizajna, a to je pokret Arts and Crafts, slino misle John Ruskin i William Morris. Temeljna elja je restauracija predindustrijskog svijeta, ali to ne znai da se industijalizacija ne moe prihvatiti kao sredstvo koje pomae opem boljitku ovjeanstva. Moto je red i progres sa eljom da se sprijei socijalna anarhija. Vjera je to u snagu razuma i znanosti.
Umjetnost ne smije biti samo iz naroda ve i za narod. Ja ne elim umjetnost samo za mali broj ljudi, kao to ne elim obrazovanje samo za nekoliko njih ili slobodu samo za nekolicinu. U srednjem vijeku je sve to god bi ljudska ruka nainila bilo vie ili manje prekrasno, dok su sve stvari to ih civilizirani ovjek stvara jadno i pretenciozno rune. Ono to se nudi i prodaje je tetno za kupca, a jo tetnije za prodavaa, samo kad bi on to znao. Nae kue su prepune tona i tona neopisivog bofla, a jedine prihvatljive stvari se obino nalaze u kuhinji. Vrline koje nam u suvremenom ivotu najvie nedostaju, jesu potenje i jednostavnost. ( William Morris, engleski dizajner, socijalnog i reformator koji je ivio od 1834. do 1896., Collected Works)
POVIJESNI PRIKAZ
POKRET ARTS AND CRA.TS formalno se osniva 1888.g. kao Arts and Crafts Exhibition Society iako sam pokret nastaje polovicom 19. st. Drutvo se bavi estetskim ali i socijalnim utjecajem industrijalizacije i kao pokret djeluje u organizaciji nove proizvodnje. Pokret vode John Ruskin, teoretiar i William Morris, dizajner. .irma Liberty nudi tritu nove proizvode. Ime firme postaje sinonim za novi dizajn. U Italiji postaje naziv za stil na prijelazu stoljea stile Liberty.
Uspostavlja se tako drutvena hijerarhija u kojoj srea i sigurnost niih slojeva je strogo podreena meneersko-znanstvenoj eliti. Kako svi imaju koristi od poveanja produktivnosti i javnog reda to interesi vie klase postaju identini javnom interesu. Tradicionalno planiranje teko prihvaa promjene pozivajui se na tako vidljivu racionalnost u svom pristupu.
Mi imamo danas (19. stoljee) ogromne mogunosti koje nam pruaju industrija i lakoa transporta. Arhitektura (dizajn) pripada skoro isto onoliko nauci koliko i umjetnosti. Kada su ininjeri izmislili lokomotivu, nije im palo na pamet da imitiraju potanska kola. Zahtjev konstruktorima da budu sposobni iskoristiti sva sredstva koja im nae drutvo prua. ( Eugene E. Viollet le Duc, francuski arhitekt i teoretiar koji je ivio od 1814. do 1879., Entretiens) Kao znanstvenici, teoretiari ili praktiari mi radimo s injenicama da bi dosegli istinu, rabei metode i jezik primjeren naoj zadai i nain na koji razrijeavamo probleme nije podloan kritici onih po strani. (Thomas A. Reiner, 1967.)
3.2 Demokratska teorija / planiranje okrenuto ka korisniku Planiranje okrenuto potrebama korisnika se temelji na miljenju glavne struje demokratske teorije, radovima Locke-a, Rousseau-a, de Tocqueville-a, Mill-a. Sva vlast je od naroda i narod je jedini izvor socijalnih vrijednosti. Svatko je najbolji jedini sudac u procjeni svojih privatnih interesa.
POVIJESNI PRIKAZ
ART NOUVEAU JUGENDSTIL SECESIJA Stile LIBERTY Stil na prijelazu stoljea, od 1890 do 1910. Nastaje kao svjestan napor ka stvaranju novog stila. Reakcija je to na povijesni akademizam druge polovice 19. st. To je kompleksan, individualistiki i dinamiki stil. U arhitekturi i dizajnu Art Nouveau je predstavljen u organinom, valovitom stilu u radovima francuskih kola, u Parizu i u Nancy-u, u radovima Belgijanca Van de Velde-a, Katalonca Antonia Gaudi-a, dok je pravokutni, geometrijski, apstraktni stil predstavljen u radu kotlananina Charles Rennie Mackintosh-a i bekih arhitekata oko Otta Wagnera.
Demokrati polaze od ravnopravnih pojedinaca i njihovih interesa, gdje drutveni interes postaje identian interesu drutva, ili bar interesima veine. Demokracija jest suverenitet veine. Demokratski planer nastoji odgovoriti zahtjevima korisnika, pruiti alternativna rjeenja, uspostaviti odnose izmeu pojedinih razvojnih smjerova i opeg interesa drutva. Demokratsko planiranje pretpostavlja educiranog korisnika, pretpostavlja sudjelovanje korisnika u procesu odluivanja to krije opasnost da u vladavini veine prevlada drutvena mediokracija. Postoje, naime, neke vrijednosti koje bi bilo vrijedno sauvati, a veina se prema njima moe odnositi nezainteresirano pa ak i neprijateljski.
Klijent je oito cijelo drutvo (ili potrebe im veeg broja ljudi unutar drutva), a ne pojedinani interesi vladajue strukture. (D. R. Godschalk, 1967.)
POVIJESNI PRIKAZ
Alphonse Mucha, plakati, oko 1900.; Victor Horta, kua Tassel, 1892.g.; Hector Guimard, ulazi u pariki metro, 1899 -1904.; Hector Guimard, namjetaj, oko 1900.
10
3.3 Socijalistika teorija / advokatsko planiranje Kao to se sve teorije meusobno razlikuju, pa ak i unutar istih postoje znaajne razlike, u socijalistikom pristupu su razlike najvee. Iz kompleksne teorije moe se naznaiti ono to utjee na rad dizajnera i moe predstavljati jedan od moguih pristupa rjeavanju problema. Ova teorija polazi od meusobno suprostavljenih interesa razliitih socijalnih slojeva unutar drutva. Kako je uglavnom drutveni interes refleks vrijednosti politiki i ekonomski dominantnih grupa to je cilj advokatskog planiranja obraanje panje problemima onih koji su zapostavljeni, ili imaju malo anse da svoje probleme sami rijee (marginalne grupe, nemoni i stari, siromane zemlje Treeg svijeta).
Advokat planer e posvetiti najveu panju pomaganju klijentu da razjasni svoje ideje i da im da pojavni oris... (P. Davidoff, 1967.)
POVIJESNI PRIKAZ
ANTONI GAUDI, Katalonac, arhitekt i dizajner. Zapoinje svoj rad dizajniranjem ulinih svjetiljaka za Barcelonu, a u arhitektonsko oblikovanje unosi vrlo osobni stil kombiniranja, keramike, tukatura i metala. Njegov organski stil analogan je Art Nouveau. Njegove kue posjeduju namjetaj kojeg dizajnira sam Gaudi sve do krajnjih detalja (kvake na vratima). Za Guell palau dizajnira slavni izvijeni i asimetrini stoli za uljepavanje. Antoni Gaudi, Casa Batllo, Barcelona, 1904.
11
Advokatsko planiranje nastoji govoriti u ime nemonih, definira njihove interese i nastoji pridobiti mone za programe koji bi im mogli pomoi. To je jedan nain, a drugi je da se intelektualac stavlja na elo pojedinih grupa, poduava ih i stvara od njih snane grupe koje snagom pritiska trae od onih koji vladaju odreene koncesije.
3.4 Liberalna teorija / teorija malih pomaka Liberalizam se bazira na atomiziranom ustroju ljudskog drutva. Drutvo nema pravo kontrolirati ljudsku aktivnost ukoliko nije na tetu zajednikom dobru ili ukoliko zajedniko dobro ne trai njegovu pomo.
Iza taktike malih pomaka stoji koncept problemskog pristupa kao strategije. U tom svjetlu problemi se imaju sagledati u svoj svojoj sloenosti, to ih ini tekim za razumjeti, sloenim za razrijeiti. Strategija slui da bi se nosilo s problemima, a ne da bi ih se definitivno rjeilo. (C. Lindblom, 1965.)
POVIJESNI PRIKAZ
BEKA SECESIJA 1898. Joseph Olbrich gradi u Beu izlobenu dvoranu za izlobu Secesija. 1904. Josef Hoffmann i Kolo Moser osnivaju udrugu Wiener Werkstatte, koje daje snaan poticaj projektiranju i proizvodnji. Otto Wagner vodi visoku kolu koja e odigrati presudnu ulogu u razvoju moderne arhitekture i dizajna, ne samo u Beu ve u cijeloj srednjoj Europi, to znai i u Hrvatskoj. Otto Wagner, stolac, proizvodnja Thonet, 1905. Adolf Loos, stolac, 1905. Josef Hoffmann, proizvod za Wiener Werkstatte, 1905.
12
Liberalno planiranje ne zna za veliku ideju, nema dominantne i apsolutne istine. Umjesto revolucije bira evoluciju. Proces odluivanja je podijeljen i onaj koji vodi je samo prvi meu jednakima. Teorija malih pomaka pretpostavlja stalno uvoenje novih prijedloga (programa) na trite alternativnih politika - pretpostavlja stalno redefiniranje planova. Nema generalnih pravaca niti su metode do kraja odreene. Rjeenje je rezultat velikog broja odluka. Pa iako se ini da liberalnom planiranju nedostaje mehanizam kontrole konani ishod je sasvim racionalan. Kao da proceduru vodi jedna nevidljiva ruka.
Kako ne postoji standard za (subjektivna) prosuivanja, oita je potreba za mnogo subjektivnih motrita i njihovih meusobnih sueljavanja. Iako se ne moe oekivati nikakva sinteza, sueljavanje suprostavljenih prosudbi moe voditi suavanju moguih interpretacija, pojanjenju vrijednosnih stavova, otkrivanju zanemarenih vidova problema, ublaavanju ekstremnih stavova i iznalaenju pravih imbenika vrednovanja. (J. Friedmann, Notes on Societal Action)
POVIJESNI PRIKAZ
CHARLES RENNIE MACKINTOSH, kotlananin, arhitekt i dizajner, koji u secesijsko oblikovanje unosi apstrakciju, ritmiku polikromiju, izduenost. Stvara prepoznatljiv stil oblikovanja plakata i dekoracija, predmeta u metalu, a posebno u dizajnu interijera, namjetaja za firmu Messrs Guthrie & Wells. Mackintosh nije dosljedno slijedio strogou logine konstrukcije pokreta Arts and Crafts, esto je bojao drvo a njegov je namjetaj kadkad strukturalno nedosljedan, on se vie okree formalnom izrazu, rezultatu kontrasta odabranih oblika, bilo pravokutnih ili blago zakrivljenih. Charles Rennie Mackintosh: stolice; dizajn za Hill House, te za Willow Tea Room, Glasgow, oko 1900. Zajedno sa suprugom Margaret izlae na 8. izlobi Secesije u Beu, i ostaje u kontaktu s J. Hoffmann-om. Desno dolje: Kamilo Toni, nacrt vrtne ograde za kuu u Slavievoj ulici u Splitu, 1920.
13
4 DEFINICIJA DIZAJNA Nema te definicije koja bi mogla stajati za sve ono to dizajn jest. Na izvjestan nain definiranjem osnovnih karakteristika dizajna, razloga za djelovanje u dizajnu i opisom sredine u kojoj dizajn djeluje implicitno je odreen sam pojam. Pa ipak, jedna od definicija bi mogla biti ona koju Goroslav Keller nudi u svojoj knjizi Dizajn - Design. Ta definicija glasi: Industrijski dizajn je sistematski sreena... stvaralaka... znanstveno zasnovana... svjesna... svrsishodna djelatnost... odreivanja... oblikovnih... ( informativnih, strukturalnih i funkcionalnih)...
POVIJESNI PRIKAZ
ADOL. LOOS, arhitekt, iji projekti, lanci i eseji bitno odreuju razvoj moderne arhitekture i dizajna 20. stoljea. Rabi uglavnom ravne, vrste, jednostavne, liene ornamenta, ali elegantne i rafinirane forme u dizajnu namjetaja. Njegov stalni suradnik je majstor stolar Josef Veillich. Adolf Loos: kua na Michaelerplatz-u Beu, 1910 - 1911.; prostori kue muke mode Goldman i Salatsch; kua Muller u Pragu, 1930.; ormar za stan G. Turnovsky, 1900.; kua Tristan Tzara u Parizu, 1926-1927.; natjeajni rad za toranj Chicago Tribune, 1922.; projekt kue za Josephine Baker; (dolje lijevo) projekt za Lido, Venecija, to je projekt koji je snano odredio rad Le Corbusiera.
14
kvaliteta i odnosa... industrijski proizvedenih predmeta... asortimana... komunikacija... sustava... procesa... radne i ivotne ovjekove okoline... optimalnim... kritikim... interdisciplinarnim... kompromisnim usklaivanjem... zadovoljenjem.... sintetiziranjem i koordiniranjem... zahtjeva...
POVIJESNI PRIKAZ
ART DECO Art Deco je naziv za dekorativnu umjetnost 20-tih i 30-tih godina u Evropi i Americi. Karakterizira ga fini obrtni rad i individualizam za razliku od ideja oko Deutscher Werkbund-a koje imaju za cilj stvaranje prototipova za industrijsku, strojnu proizvodnju. Karakteristike Art Decoa su pravokutnost, arke boje (fovizam) i jaki uzorci, afriki utjecaji (kubizam), luksuzni materijali, ebanovina, pokost, slonova kost, email, sedef.
15
parametara i faktora... proizvodnje, distribucije i drutvene i individualne potronje i potreba. Industrijski dizajn pretpostavlja odreene drutvene uvjete vrednovanja svojih ciljeva i rezultata... specifian profil visokokvalificiranih kadrova... specifinu interdisciplinarnu metodologiju... specifian proces timskog rada. Definicija dizajna bi, stoga, mogla glasiti: Industrijski je dizajn odreivanje oblikovnih kvaliteta i odnosa industrijski proizvedenih predmeta, asortimana, komunikacija, sustava, procesa i okoline zadovoljavanjem uvjeta proizvodnje, distribucije i koritenja interdisciplinarnom metodologijom. Interdisciplinarna metodologija pretpostavlja timski rad. Industrijski dizajner ne moe biti strunjak za sve.
Evo za to bi, po .. C. Ashfordu, dizajner morao biti struan: Prije svega on mora biti kreativan. Mora biti sposoban da stvori vizuelno zanimljive forme i da spozna uinke tih formi na percepciju. Takoer mora biti sposoban da analizira funkcije i ciljeve kako bi forme koje stvara bile najdjelotvornije. Zatim, u njegovoj svijesti moraju biti prisutni osjeaji i potrebe ljudskih bia koja e posjedovati proizvod i rukovati njime u odnosu na materijale i tehnoloke postupke pomou kojih se ti proizvodi najbolje mogu proizvesti. Pored toga mora biti dovoljno poslovan da bi mogao ocijeniti ekonomski uinak svoga rada.
POVIJESNI PRIKAZ
VOGUE modni asopis koji promovira stil ivota epohe Art Deco-a, odreujui na taj nain trend koji e bitno utjecati na oblikovanje, posebno mode, grafikog dizajna, unutranjeg ureenja javnih prostora i stanova, kazalinih, revijskih i druvenih dogaanja, te novog medija - filma. Prekooceanski brodovi, avioni, luksuzne eljeznice i automobili pruaju novi izazov i za dizajn premeta za svakodnevnu uporabu, za oblikovanje stambenih i radnih prostora, za primjenu novih tehnologija i za razvitak masovne proizvodnje za koju se, u prividnom paradoksu, deklarativno zalau puritanski zagovornici industrijske estetike Moderne. Zbog toga emo nai i u okviru Art Decoa, ali i kao najznaajnije predstavnike Modernog pokreta u arhitekturi i dizajnu, takve osobnosti kao Eileen Gray, Jean Prouve-a ili Le Corbusier-a.
16
5 DIZAJN PROCES Strukturna sloenost dizajna t rai potivanje odreenog organizacijskog modela. Proces donoenja odluke i proces oblikovanja su vie ili manje povezani procesi. to su ovi procesi blii to je kreativna sloboda vea i obrnuto, to su oni udaljeniji to je kreativna sloboda ograniena definiranim kontrolnim parametrima. Bit e to u onim situacijama kada su u pitanju velike investicije od interesa za iri krug neposredno ukljuenih. Svako svjesno projektiranje trai model i metodologiju koja e omoguiti kontrolu procesa i pruiti parametre za vrednovanje. U onom dijelu dizajna koji je blizak obrtnikoj ili umjetnikoj praksi ovakvi modeli nee biti od bitne vanosti, meutim u onome to predstavlja industrijski dizajn ili dizajn sredine, metodologija i sam organizacijski model dizajn procesa ima veliku vanost.
POVIJESNI PRIKAZ
EILEEN GRAY Irkinja iz bogate, aristokratske i umjetnike obitelji dolazi 1902. u Pariz i tu ostaje. Vodea dizajnerica namjetaja, vrhunske izvedbe i izvanrednog dizajna. Bit e cijenjena od modernista, grupe De Stijl, parike avantgarde i Le Corbusiera. Stvara neke od najboljih djela Art Deco-a 20-tih godina. Njezin stilski razvoj ide od kasnog Art Nouveau-a prema apstrakciji i majstorstvu internacionalne moderne. Karakterizira je intrigantnost i duhovitost u oblikovanju, uporaba metala, kroma i aluminija, visoko lakiranih povrina, ogledala i stakla.
17
U pristupu razvijanju modela dizajn procesa razlikuju se dva razliita pristupa: metoda usmjerena ka odreenom cilju i metoda usmjerena ka razrjeavanju problema.
5.1 Metoda usmjerena ka cilju jasno definira cilj, p odciljeve i parametre za zadovoljenje tog cilja. Sam cilj moe biti, na izvjestan nain, idealna, apstraktna projekcija dok su podciljevi, a naroito parametri sasvim konkretne, mjerljive veliine koje bi se trebale moi zadovoljiti sa zadaom da u konanici i sam cilj bude zadovoljen. Iz odnosa prema cilju proizlaze kriteriji za vrednovanje rezultata. Vrednovanje se vri na temelju tako definiranih kriterija.
Program sastavljen od skupova kojima se vri razdioba problema
POVIJESNI PRIKAZ
Utjecaj NADREALIZMA na Art Deco. U skladu s Rimbaud-ovom tezom da ivot treba mijenjati stvarajui djela proizala iz podsvijesti, nastao je niz intrigantnih djela slikara, arhitekata, fotografa, modnih kreatora 30-tih. Le Corbusier, Apartman Carlos de Beistegui, Pariz, rane 1930-te.; Kurt Seligmann, LUltra-Meuble, 1938.; Salvador Dali, Sofa u obliku usana Mae West, 1936.; Man Ray, Studija ruke, solarizirana fotografija, 1932.; Man Ray, modna fotografija
18
Metoda usmjerena ka cilju sadri slijedee faze: - identifikacija (cilja) i rangiranje ciljeva - razvoj rjeenja (dizajn faza) - vrednovanje u odnosu na cilj - odabir i djelovanje U definiciji cilja presudna je sklonost onih koji odluuju, tako da ova metoda ve u samom poetku procesa velikim dijelom utjee na konani ishod.
5.2 Metoda usmjerena ka problemu dri da je cilj implicitno prisutan, podrazumijeva se, ali ga nije potrebno (ni mogue) izriito definirati. Od onih koji odluuju, ali jo vie od dizajnera se trai da krenu od problema i da na taj nain prue nova, bolja rjeenja. Pravo rjeenje treba proizai iz dobre analize problema.
POVIJESNI PRIKAZ
30-te godine su godine kontrasta, elegancije i sjaja, te depresije i nadolazeih izama koji vode u II Svjetski rat. Zlatne su to godine Hollywood-a, s idolima poput Grete Garbo, Marlene Dietrich, Katharine Hepburn, Henry .onde, ili Douglas .airbanks-a. .ilm, kazalite, balet, likovne umjetnosti stvaraju trendove koji ire podruje dizajna dajui mu sve veu ulogu u kreiranju slike svijeta.
19
Metoda usmjerena ka problemu sadri faze: - identifikacija problema - analiza problema - razvoj rjeenja (dizajn faza) - ustanovljavanje dobrih odlika rjeenja - ustanovljavanje mana i potekoa - odabir i djelovanje Odabirom ne mora proces biti zavren jer ustanovljavanjem mana i potekoa, novi proces poinje nanovo. Na taj nain ova metoda je model kako se stalno nositi sa zadaama koje svakodnevnica postavlja, bez velikih inovativnih projekcija i herojskih utopijskih planova.
POVIJESNI PRIKAZ
DEUTSCHER WERKBUND osniva 1907.g Herman Muthesius. To je prvi veliki pokuaj da se u istom udruenju nae umjetnost i industrija. Znaajni lanovi Werkbunda su Henry van de Velde, Josef Hoffmann, Otto Wagner, slikar Gustav Klimt, Richard Riemerschmid, Peter Behrans, koji je glavni dizajner velike elektrine kompanije AEG, te njegov uenik Walter Gropius koji e 1919. postati prvi direktor BAUHAUS-a.
20
5.3 Faze dizajn procesa U stvarnosti opstoje obe dvije metode i cijeli niz meustadija koji zdruuju djelove i jedne i druge metode. Cilj se moe definirati ali i redefinirati nakom uoenih problema, isto kao to analizom problema cilj moe postati sasvim odreena kategorija. Slino kao i kod definicije dizajna, gdje se svaka definicija inila manjkavom i nedostatnom, tako i kod predlaganja jednog mogueg modela dizajn-procesa treba imati na umu da je to tek jedna od mogunosti koja moe pomoi u traenju odgovarajueg organizacionog modela.
POVIJESNI PRIKAZ
BAUHAUS - NJEMAKA Iako radi samo od 1919. do 1933. Bauhaus ima presudni utjecaj na dizajn i na kolovanje za dizajn 20.st. Na Bauhausu su predavali: Walter Gropius, Johannes Itten, Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy. Herbert Bayer, Marcel Breuer, Wassily Kandinsky, Paul Klee, Lyonel .eininger, Gunta Stolzl, Oskar Schlemmer, Mies van der Rohe... Bauhaus je u 14 godina postojanja imao 1250 studenata, meu njima su bili i Otto Berger i Ivana Meller iz Zagreba. Nova zgrada Bauhausa arhitekta i direktora Bauhausa Waltera Gropiusa izgraena 1926. u Dessau, Njemaka; Bauhaus, auditorium na Bauhaus-u; Izdanja Bauhaus-a
21
5.3.1
PRVA FAZA
definicija problema: istraivanje i analiza - fiziki kontekst, objekt i okolina: postojee stanje, granine vrijednosti - sadrajni kontekst, korisnik: potrebe, nain ivota, vrijednosti, ire projekcije rezultat prve faze: problem i mogua rjeenja (to?) identifikacija korisnika (za koga?) dostini ciljevi i parametri (kako?)
POVIJESNI PRIKAZ
kolovanje na Bauhausu zapoinjalo je prvim stupnjem, estomjesenom pripremnom nastavom (Vorlehre) koju je do 1923. g. vodio Johannes Itten a onda ju preuzima konstruktivist Laslo Moholy-Nagy. Sastojala se od istraivanja forma i materijala. Slijedi drugi supanj, usporedna nastava zanata (Werklehre), koju vode majstori zanatlije, te nastava oblikovanja (.ormlehre) koju vode umjetnici. Trei stupanj je studij arhitekture i graenja (Bau). Nastavnici Bauhausa nazivani su Majstorima, i u organizaciji rada se oslanjaju na tradiciju srednjevjekovnih cehova. No interakcija obrtnika, umjetnika, arhitekata; nastavnika iz razliitih zemalja; utjecaja od De Stijl-a do Ruske avantgarde; ini Bauhaus eksperimentom, uzorom i idealom projekcijom kolovanja za dizajn 20. stoljea.
22
5.3.2
DRUGA FAZA
definicija ciljeva: razvoj koncepcije i vrijednosnog sustava Dekompozicija cilja na podciljeve i parametre za zadovoljenje glavnog cilja predstavlja skupove specifinih zahtjeva koji su u posrednom i neposrednom odnosu. Svaki parametar u tom odnosu ima odreeni utjecaj na ostale parametre i ta meuzavisnost ini da je proces dizajniranja ili kompromisno usklaivanje esto i sasvim suprotnih zahtjeva, ili svjestan izbor jednog skupa na tetu drugog. Parametri mogu posluiti kao kriteriji kod vrednovanja, kao temelj za odabir. glavni cilj podciljevi parametri za zadovoljenje cilja
POVIJESNI PRIKAZ
WALTER GROPIUS prvi direktor Bauhausa od 1919. do 1927. Svoj pragmatini, racionalni, te tehnoloki orijentiran, pristup temeljio je na logici nastavljanja tradicije Deutsche Werkbund-a. Definira stil Bauhaus. HANNES MEYER drugi direktor Bauhausa od 1928. do 1930. Snano je zastupao kolektivistiki pristup, negirajui bilo kakav artizam. Politiki radikalizam Meyer-a navodi vodee profesore, Gropiusa, Breuera, Moholy-Nagya, da napuste Bauhaus. Ali, i sam Meyer biva prisiljen na ostavku 1930-te. MIES VAN DER ROHE trei direktor Bauhausa od 1930. do 1933. Mies ponovno uspostavlja staru kolu, koja 1933. prestaje s radom. Pod vodstvom Max Bill-a 1955. otvorena ULM HOCHSCHULE .UR GESTALTUNG je najpoznatija kola, nastavlja Bauhausa.
23
5.3.3
TREA .AZA
razvoj alternativnih rjeenja - dizajn faza Da bi bilo razloga za dizajn problem mora pruati vie rjeenja i zadaa je dizajnera, dizajnerskog tima ili dizajnerskih timova da ih iznau. Ako su prethodne faze mogle ukljuivati i dizajnera i onog koji donosi odluke, ali i sve one kojih se problem tie, ova faza je strukovni odgovor dizajnera ili dizajn tima na ve definirane zahtjeve, u ijem odreivanju jest ili nije sudjelovao. Izbor projektantske metode u ovoj fazi dizajn procesa je slobodan, a kontrola izvana je ograniena.
... U svojoj cjelini te metode ostaju slabo strukturirane, i one to moraju ostati. Kada bi bile previe strukturirane, pretvorile bi se u recepte i gubile bi svoju primjenjivost u istom omjeru kako bi dobivale na preciznosti (Abraham A. Moles).
POVIJESNI PRIKAZ
DE STIJL - NIZOZEMSKA Pokret 20-tih koji brani ideje racionalnosti, jasnoe, strukturalnosti u koncepciji koja se iskljuivo temelji na geometrijskim oblicima i uporabi boja prvog reda. Slike pokazuju naslovne stranice revija De Stijl, Mecano, Neo-plasticisme iz 1920-tih. Slikar PIET MONDRIAN jedan je od vodeih lanova grupe.
24
5.3.4
ETVRTA .AZA
vrednovanje Ve je bilo govora o kriterijima za vrednovanje u poetnim fazama dizajn procesa. Veliki znaaj za cijeli proces donoenja odluke upravo ima nain na koji su definirani kriteriji vrednovanja. Svaki proces vrednovanja prate pitanja tko odluuje?, iji su to vrijednosni sudovi?, tko dobija, tko gubi?, tko plaa? - u ovom asu i na dulji rok. Zbog vanosti ovih pitanja vrednovanje i odreivanje kriterija su ono ime zapoinje ali i zavrava dizajn proces. Svaka proizvoljnost u prosudbama rui povjerenje u instituciju koja donosi odluku i ini sasvim neizvjesnom mogunost najboljeg izbora. Kriteriji, jednom definirani, ne mogu se mijenjati ukoliko dizajner nije ukljuen u proces donoenja odluka. Promjena kriterija trai novi dizajn proces.
POVIJESNI PRIKAZ
GERRIT RIETVELD - DE STIJL Nizozemski dizajner i arhitekt, crveno-plava stolica je jedan od najslavnijih projekata u dizajnu. Prva, nebojana verzija nastala je 1917-18, s presjekom konstruktivnih drvenih elemenata 3.3/ 3.3 cm. Ulaskom G.R. u grupu De Stijl stolica dobija svoju konanu verziju, gdje je konstrukcija lakirana anilinskom bojom ebanovine, a naslon, sjedalo i zavreci lakirani crveno, plavo i uto. Crveno-plava stolica, varijanta3.3/3.3 i 2.5/2.5; kua Schroeder, Utrecht, 1924.
25
Svi se ljudi mogu podijeliti u tri grupe. Jedni su nadareni da mogu stvoriti neto novo, drugi ne mogu sami stvoriti neto novo ali mogu to prepoznati kod onih prvih, trei ne mogu ni jedno ni drugo. Ako bi dizajner trebao pripadati prvoj grupi ljudi, oni koji vrednuju i odreuju kriterije za vrednovanje morali bi biti u drugoj grupi. esto nije problem u tome da nema dobrog rjeenja, nego nema onih koji ga mogu prepoznati.
Jo je jednu nau vezu s Loosom nuno spomenuti, a to je natjeaj za hotel Esplanade, koji je bio 1922. raspisan, a na kojem je i on uestvovao. Njegov je projekt, iako daleko najbolji, odbijen zbog toga, to su u iriju sjedili senilni starci i privilegirani inovnici, kako se to esto dogaa, a iji je arhitektonski kriterium bio ravan nuli. ...Ovdje se jo jednom pokazala kratkovidnost...koja je za volju vlastitih ambicija i klikakih interesa propustilo priliku da dobijemo jednu jednostavnu, skoro klasinu, Loosovu tvorevinu, koja bi danas bila ponos Zagreba. (pogovor Nevena egvia knjizi Ornament i zloin Adolf Loos-a)
POVIJESNI PRIKAZ
KONSTRUKTIVIZAM - RUSIJA Vladimir Tatljin i Aleksandar Rodenko zajedno sa svojim studentima na VHUTEMAS-u (od 1925. VHUTEIN-u) unutar ireg konteksta Ruske avangarde, rade u cilju stvaranja standarda za proizvode zadovoljavanje svakodnevnih potreba. Ideje kao Tatljinova stolica, Rodenkovi projekti radnike odjee ili dizajn tekstila Ljubov Popove nisu uspjeli otii dalje od skice, projekta, modela ili prototipa.
26
5.3.5
PETA FAZA
prezentacija i djelovanje - izvedba Odabirom zapoinje prezentacija projekta s ciljem provedbe odabranog rjeenja. Izvravanje te zadae trai: - izradu glavnih faza izvedbenog plana i - identifikaciju potekoa i uzgrednih pojava. Rezultat je akcioni plan i tu bi trebao biti kraj procesa dizajniranja, ali ... dizajner moe i treba pratiti izvedbu; pratiti proizvod do trita, u distribuciji i primjeni; uoavati probleme i reagirati...i tu opet, od problema, zapoinje novi proces - REDIZAJN.
Dizajn proces, prema Preliminarnom okvirnom radu na obrazovanju dizajnera u Kanadi iz knjige G. Kellera DizajnDesign
POVIJESNI PRIKAZ
LUDWIG MIES VAN DER ROHE Zadnji direktor Bauhaus-a od 1930. do zatvaranja kole 1933. Nakon prestanka rada na Bauhausu odlazi u SAD gdje ivi i radi u Chicagu. Do odlaska u Ameriku Miesov namjetaj proizvodi firma Thonet-Mundus, a nakon odlaska Knoll Associates (.lorence Knoll bila mu je uenica u Chicagu). Veina njegovog namjetaja proizvodi se i danas. L. Mies van der Rohe: njegov pavoljon iz 1930., vrhunsko djelo moderne arhitekture; stolica Barcelona, 1930.
AKTUALNO I DANAS: skice za The music video bus stop Rem Koolhaas-a gdje je kao referencijalni predloak koriten paviljon Njemake za izlobu 1930. u Barceloni Ludviga Mies van der Rohe-a.
27
Istraivanja, analize, razvojne koncepcije, akcioni planovi...proizvod i trite, sve su to pojmovi vezani uz marketing. Dizajn i marketing isprepliu se u svim fazama i elementima svoje aktivnosti. Marketing je komunikacijska veza izmeu proizvodnje i trita. Doivljavamo je najoitije na polju oglaavanja. Ta veza nije jednosmjerna, od proizvodnje prema tritu, odnosno potroau, ili korisniku, nego se taj komunikacijski krug zatvara povratnim informacijama. Povratne informacije dobivaju se trinim, marketinkim istraivanjima.
POVIJESNI PRIKAZ
LESPRIT NOUVEAU - LE CORBUSIER - .RANCUSKA 1911. Le Corbusier (Charles Edouard Jeanneret) i prijatelj, slikar Amedee Ozenfant riu karoserije za automobile i pod utjecajem su kubizma i futurizma. Zajedno stvaraju manifest purizma pod naslovom Poslije Kubizma. Izdaju asopis Esprit Nouveau (novi duh). Stavove o dekorativnim umjetnostima iznose u LArt decoratif daujourdhui. Riu strojeve, uredski namjetaj, te jeftine proizvode svakodnevice. Dekorativna umjetnost (itaj: dizajn) jest funkcija, lijepa funkcija; Moderna dekorativna umjetnost nema ukrasa. 1925.g LC radi svoj sjajan paviljon koji e manifestno izraziti arhitektonski i dizajnerski stil, stil koji e odrediti internacionalni moderni stil 20.stoljea. Paviljon LEsprit Nouveau Le Corbusier-a za izlobu Dekorativnih umjetnosti 1925. u Parizu predstavlja novi duh epohe. U paviljonu je i Thonet-ova br. 9 stolica, tek kasnije e nastati Corbusier-ovi projekti za namjetaj.
28
6 ESTETIKA Stolica iz Caserte... Postavljanje razliitih smjerova jednog uz drugi stvara ritmiku sloenost i kontradiktornost, posjeduje snaan kontrast zakrivljenih i pravokutnih ritmova. ... prevlaujui osjeaj dvosmislenosti izraava ta stolica. Njena stranja strana je zakrivljena, a njen prednji dio je pravokutan. Ona se ne razlikuje u svojoj sloenoj kompoziciji od Aalto-ve stolice od krivljenog drva. Opis stolia za ureavanje A. Gaudi-a iz Casa Guell... (on) predstavlja orgiju kontrastnih dvojstava oblika: ekstremna savijanja i neprekinutost se sjedinjuju sa estokim dodacima i prekidima, sloene i jednostavne obline, pravokutnici i dijagonale, kontrastni materijali, simetrija i asimetrija... Ovi opisi, uzeti iz knjige Complexity and Contradiction in Architecture arhitekta Roberta Venturi-a, su opisi koji rabei pojmove smjer, ritam, kontradiktornost, kontrast, kompozicija, dvojstvo, jedinstvo, neprekinutost,
POVIJESNI PRIKAZ
LE CORBUSIER Svojim radom ali i organizacijom meunarodne udruge arhitekata CIAM iri svoje ideje cijelim svijetom i osigurava im status pravila, dogme u periodu moderne arhitekture I dizajna. U suradnji s Charlotte Perriand i svojim roakom Pierre Jeanneret-om, a fasciniran novim rjeenjima u automobilskoj i avionskoj industriji radi namjetaj od elinih profila, koe i krzna. Namjetaj nastoji svesti na stolice, stol i police.
29
sloenost, jednostavnost, simetrija, asimetrija... otkrivaju jednog od imbenika dizajna - estetiku. Linija, pravac, plastini oblik, tekstura i boja su elementi koji ulazei u suodnose u svojoj uzajamnosti ine kompoziciju likovnog djela.
6.1 Linija, nastala iz kretanja toke, kree se, opisuje, stvara pasivnoprazne i aktivno-pune ravnine. Ritam linija je mjerljiv kao glazbeni zapis ili aritmetski problem. Postupno, linija postaje mjera svih strukturalnih odnosa, od Euklidovog Zlatnog reza do energetskih silnica ligamenata i tetiva, vode koja tee i biljnih vlakana. Sibyl Moholy-Nagy, uvod zapisima Paul Klee-a u Padagogisches Skizzenbuch, 1925.
Paul Klee, Padagogisches Skizzenbuch, 1925.
POVIJESNI PRIKAZ
CHARLES EAMES, ameriki dizajner koji 1940.g., zajedno sa Eero Saarinen-om, pobjeuje na natjeaju Organini dizajn za namjetaj kojeg organizira Odjel Industrijskog dizajna Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku. Bile su to stolice od perploe, trodimenzionalno zakrivljene, neke s oblogom od tkanine na spiralnim zategama, a neke s platnom na podlozi od pjenaste gume. 1951. Herman Miller poinje proizvoditi Eamesov namjetaj. Eames e 1956. dizajnirati slavnu fotelju koju originalno projektira kao TV fotelju za filmskog reisera Billy Wilder-a. Sastoji se od tri koljke od ruinog drva, presvuene koom, spojene aluminijskim spojevima, poloenim na aluminijsku bazu s pet nogu. Izuzetnu panju polae na spojeve razliitih materijala, no jednako tako ne zanemaruje ni jedan detalj u oblikovanju.
30
Slike pokazuju saetak analize linije, aktivne i pasivne i prelaz ka strukturi, kvantitativnoj, apstraktnoj, materijalnoj, organikoj, kinetikoj... liniji koja djeluje u stvaranju optike iluzije, trodimenzionalnosti i koja ulazi u mnotvo sloenih odnosa. I Wassily Kandinsky, poput P. Klee-a, poduava na Bauhausu i stvara vlastiti prikaz likovnog stvaranja analizirajui elemente i kompoziciju. Slika prikazuje analizu unutarnjeg odnosa grupe ravnih i zakrivljenih linija, analize kompozitnih dijagrama, iz knjige Kandinskys Teaching at the Bauhaus No linija stoji i za stil. Linija Healey coupe-a iz 50-tih. Dizajn Pininfarina
Analiza unutarnjeg odnosa grupe ravnih i zakrivljenih linija; Analize kompozicijskih dijagrama Kandinskys Teaching at the Bauhaus
POVIJESNI PRIKAZ
ALVAR AALTO .inski arhitekt i dizajner. Mala slika pokazuje jednu od njegovih vaza. Koristi novu tehnologiju obrade drva. Krivljenjem drvenih ploa stvara lijepe i udobne stolice. Na slici lijevo: stolice u sanatoriju Paimio, .inska, 1933. 30-tih godina skandinavska moderna arhitektura i dizajn postaju atraktivni zbog funkcionalnih proizvoda od svjetlog drva. .lorence Knoll dizajnira za firmu Knoll International. Za firmu rade i Mies van der Rohe i Eero Saarinen. Tek 1946. e poeti nova tehnologija izrade koljaka od perploe koje se polau na laganu metalnu konstrukciju. ARNE JACOBSEN Danski arhitekt i dizajner. Majstor Internacionalnog stila Moderne. Modelira koljke od perploe ili plastike i polae ih na aluminijsku ili kromiranu bazu, dizajnira rasvjetna tijela, posue od prokroma, zvunike vrhunske kvalitete, tekstil, porculan, te slavni Cylinda-line set pribora za salatu. Na slici desno: stolica, 1955.
31
6.2 Boja Ako moete, intuicijom, stvoriti remek-djela kolorita onda je va put neznanje! Ali ako u svom neznanju ne moete stvoriti remek-djela, krenite putem znanja. To je bio odgovor Johannes Itten-a na pitanja svojih uenika nisu li boje sa svojim kromatskim odnosima i efektima samo subjektivna procjena za koju ne vrijede nikakva opa pravila. Knjiga Umjetnost boja koju Johannes Itten kreira i kao slikar i kao pedagog prua niz vrijednih pravila, zakonitosti i analiza karaktera boje. Za fiziare, boja je spektar valnih duina od 800 milimikrona za crvenu, preko naranaste, ute, zelene, plave, indigo plave do ljubiaste ija valna duina iznosi oko 400 milimikrona.
POVIJESNI PRIKAZ
Vjera u tehnoloki napredak, koji najavljuje letove van zemaljske gravitacije u dizajn unosi futuristike oblike, koji pokuavaju funkcionalno racionalizirati procese ivota i svesti ih u dizajnirani produkt. Logika razvoja industrijske proizvodnje je, nakon kombiniranja koljki od perploe i plastike te lagane metalne konstrukcije, dovela do proizvoda koji se mogao izmodelirati cijeli iz jednog komada i u jednom materijalu. Otpali su tako problemi spojeva i razliitih tehnologija proizvodnje. JOE COLOMBO, (grupa Movimento Nucleare), Kuhinjski sklop, 1960-te. VERNER PANTON, Danac koji ivi u vicarskoj, PANTON stolica, 1967.
32
Boja ima vlastite odlike i zraenja. Njeno djelovanje je razliito od onog koje se dosee linijama. Drugim rjeima, ona ne moe biti neutralna, ve je simultani imbenik oblikovnog procesa. Boje prvog reda su: Boje drugog reda su: uta, crvena i plava. uta + crvena = naranasta uta + plava = zelena crvena + plava = ljubiasta Boje treeg reda su: uta + naranasta = utonaranasta
crvena + naranasta = crvenonaranasta crvena + ljubiasta = crvenoljubiasta plava + ljubiasta = plavoljubiasta plava + zelena = plavozelena uta + zelena = utozelena Ove boje ine dvanaestodjelni krug boja.
Itten pie: U mauzoleju Galla Placidia vlada udesna dominacija sive svjetlosti. Ona nastaje tako to su plavi zidovi mozaika osvjetljeni naranastom svjetlou koja prodire u prostoriju kroz uske prozore od naranastog alabastera. A naranasta i plava su komplementarne boje koje mjeanjem daju sivo. I dok se posjetitelj kree kroz kapelu, njegovo oko prima razliite koliine as plave, as naranaste nijansirane svjetlosti, obzirom da zidovi odbijaju svjetlost uvijek pod drugim kutom. I upravo to meudjelovanje razliitih boja kod posjetitelja izaziva utisak promjenljive obojenosti.
U kasnim pedesetim unutar CIAM-a javljaju se odmetnike ideje koje rue monolitnost modernog pokreta. 60-tih godina odmetnitvo i nove ideje imaju snagu prevrata u irem drutvenom kontekstu. Dizajn odlikuje kritinost koja rezultira poveanom osjetljivou na probleme okoline, mladih i siromanih, te na prebacivanje teita s oblikovanja fizike okoline na bavljenje s okolinom koja funkcionira na vie nivoa; uz fiziki (hard) javlja se i komunikacijski (soft). Grupa ARCHIGRAM - Peter Cook, Ron Herron, Michael Webb, Dennis Crompton, Warren Chalk, David Greene, London Instant City, kasne 60-te. Renzo PIANO i Richard ROGERS, POMPIDOU CENTAR, Pariz. 1972-77. Kulturni, multimedijalni centar globalne vizije gdje dizajnersko rjeenje nastoji pratiti otvorenost i promjenljivost (fleksibilnost) sadrajne koncepcije.
POVIJESNI PRIKAZ
33
Komplementarna boja odabranoj je ona koja nastaje od svih ostalih iz kruga. uta - ljubiasta ( crvena + plava) plava - naranasta ( crvena + uta) crvena - zelena (uta + plava) Crna je rezultat suptrakcije (oduzimanja). Nastaje kada se, u odreenom odnosu, pomijeaju komplementarne boje. Bijela je rezultat adicije (dodavanja). Nastaje mjeanjem spektra prizmatikih nematerijalnih boja. U stvarnom ivotu kombinacije komplementarnih boja stvaraju sivu. Da bi se ulo u veliko bogatstvo boje potrebno je puno rada i onoliko nadahnua koliko je potrebno da se tome radu da puni smisao.
POVIJESNI PRIKAZ
70-te karakterizira ambivalentni odnos - da, u vjeri, da radi u opem interesu profesija nekritiki pomae irenju epidemije tehnolokog civilizacijskog koda. Kriza rezultira da se mnogi povlae iz profesije dizajna, bilo u direktnu socijalnu akciju, ili u izolaciju - utopiju koja poprima oblik umjetnikog ina. MISSING LINK PRODUCTIONS, Be, 1971. Veza koja nedostaje: veza izmeu ovjekove prirode i izgraene okoline neprirodnog grada. Prema: vremenu masovnog transporta i masovne komunikacije; visoke tehnoloke sloenosti na nivou proizvoda i na nivou organizacijskog sustava
34
6.3 Meuodnos dizajna i slikarstva i kiparstva Estetika u dizajnu je i pitanje oitavanja epohe, pitanje stila. Najee se smatra da se stilom epohe smatra stilska podudarnost razliitih umjetnosti; glazbe, arhitekture, knjievnosti. Te stilske podudarnosti se jo vie nalazi meu onima koje pripadaju istoj vrsti. Za dizajn e to biti svijet vizualnih umjetnosti. Ako u samom poetku inenjerski dizajn nije imao mnogo pomoi od slikarstva i kiparstva, to je ipak u elji i potrebi za ureavanjem unosio dekorativne dodatke (kapitele, stupove i stupie) ne bi li uljepao proizvod ili zamaskirao ruanstroj. Ali ve i u to prvo vrijeme industijalizacije poinje se traiti i nalaziti ljepota u onome to ima funkciju, to e poetkom 20. stoljea, i naroito 20tih godina tog stoljea dovesti do bliskog odnosa dizajna s arhitekturom, slikarstvom i kiparstvom.
Kazimir Malevi, Sputnik, 1919-20; alica i ajnik za Dravnu tvornicu porculana Lenjingrad (Petrburg), 20-te
POVIJESNI PRIKAZ
Od misli Louis H. Sullivan-a, koju je zapisao u svom djelu Autobiografija jedne ideje, 1922., da je funkcija ta koja odreuje formu, ostalo je malo. .unkcija, definirana po dotad vaeim kriterijima vie ne odreuje oblikovanje, bar se vie malo tko poziva na nju kao dominantni oblikovni kriterij. Eksperimentalni duh negira (ili bar sumnja u) strogu, formalnu istou Modernog pokreta. Inspiraciju nalazi u Art Deco-u, Jazz-u 20-tih i 30-tih godina, amerikoj pop kulturi 50-tih, eklektinom spajanju koje rezultira kompleksnou i kontradikcijom, u pojmovnom i likovnom pogledu.
35
Za Bauhaus i neoplasticiste funkcionalnost e biti u izravanom odnosu s ljepotom predmeta. Postat e to tako vrsti odnos iz kojeg e se slikarstvo i kiparstvo, dosta dugo, izvlaiti. Razbijanje moderne stvorit e cijeli niz meuodnosa dizajna, slikarstva i kiparstva. Slobodom izbora stila i metode vraen je identitet svakoj od umjetnosti. Dizajneri su postali manje sigurni u racionalnost svojih postupaka. Mjereno po ustaljenom postupku neki predmeti gube praktinost, funkcionalnost, ne potuju zakonitost trita i ne slijede pravila o poeljnom oblikovanju proizvoda. I upravo na taj nain postaju predmeti svog vremena, kontroverzni upravo onoliko koliko prihvaaju i odbijaju mehanizirani, institucionalizirani ustroj,
El Lisicki, Udar (iz prie o dva kvadrata), 20-te
POVIJESNI PRIKAZ
High-tech velike konstrukcije, stvarne i virtualne, imaju za cilj stvaranje instant utopije: mjesta, graevine, grada. Takvi virtualni projekti su, u 60-tim, projekt za Monaco zabavni centar u Monte Carlu iz 1969. grupe Archigram ili projekt Ron Herron-a Walking City iz 1964. Uz povezanost high-tech-a za filozofiju oslobaanja, high-tech postaje u 80-tim sinonim za ono to Max Bill naziva Productform i rezultira na polju arhitekture i dizajna: elegancijom same produkcije. HIGH - TECH 80-tih je odgovor na prenapuenost, na rast moi i tehnologije. Konstrukcije su to za veliki broj ljudi koji tu ive, rade, ue, zabavljaju se ili se aktivno odmaraju; konstrukcije natkrivaju velike prostore za masovna okupljanja. Richard Rogers, Lloyds, London, 1979-1986. Johan Otto von Spreckelsen i Paul Andreau, Le Grande Arche de La Defense, Pariz, 1983-89. Jean Nouvel, Institut du Monde Arabe, Pariz, 1983-87. Norman Foster, Stol, Nomos - System, 1986.
36
tehnoloku civilizaciju, masovno komuniciranje i informacijski globalni ustroj novog svijeta. Proizvodi dizajna su ogledni primjerci ivotnih stilova a svi zajedno odreuju stil epohe.
Kaimir Hraste, Skulptura
POVIJESNI PRIKAZ
Na svojoj amerikoj turneji 1989/1990. g. Rolling Stones-i su odabrali tvrdi image (imi) high tech arhitekture kao pratnju za svoje predstavljanje. Autor scenografije je arhitekt Mark .isher. Hi tech nije sasvim nova stvar, to je stil kojeg viamo desetljeima, ali je jo uvijek suvremen rekao je tada Mick Jagger. Scenografija, koja predstavlja na odreeni nain prolost moderne industrije, proistie iz ideja londonske grupe Archigram (Peter Cook, Ron Herron...), koji su 60-tih i 70-tih slavili tehnologiju kao sredstvo socijalne slobode. No, .isher i Rolling Stones-i, 20 godina poslije ne nude vie obeanja nikakve nove utopije. Stoga ova scenografija znai redefiniranje Hi-tech-a. Hi-tech arhitektura koja je neko utjelovljavala revolucionarnu kulturu, istroena je. Ogoljena do svoje strukture, nala se u vrtlogu novih tehnologija, staro i novo se kombinira stvarajui polje sila svjetla, zvuka i virtualnih slika.
37
7 FUNKCIJA Nudan uvjet za svaki proizvod dizajniranja jest ispunjavanje odreene namjene. Namjena, svrha, ili funkcija je ono bez ega se ne moe, ali to ipak ne znai da je zadovoljenje svrhe i dovoljan uvjet dobro dizajniranog proizvoda. Kada bi odreena namjena bila dovoljna svi bi se mi jednako oblaili, na istim stolicama sjedili i iz istih tanjura jeli. Tenja za racionalnom, pametnom proizvodnjom dovodi do pojave da se proizvodi otro specijaliziraju, uniformiraju i na taj se nain, prividno, uvodi red i efikasnost u proizvodnju. S druge strane, cijeli niz dizajnera i proizvoaa van glavne struje, zadovoljavajui specifine i pojedinane zahtjeve, stvaraju proizvode koji inventivnou pomiu granice nune svrhovitosti.
POVIJESNI PRIKAZ
ROBERT VENTURI, ameriki arhitekt. U knjizi Complexity and contradiction in architecture, 1966. postavlja svoj anti-utopijski credo - kako se nositi sa zahtjevnom cjelinom. Moderna je, u principu, svojim redukcionizmom, iza sebe ostavila usko funkcionalnu, i specijalizacijom elemenata, osiromaenu sredinu. Nositi se s tom sloenou stihijski, pragmatino i pekulantski nuno reducira strukturu na one najvidljivije elemente, ne i najvanije, na one koji iz odreenih razloga postaju prioriteti. Ironijom nastoji, kroz dosjetku (vjetim oblikovanjem), savladati esto kontradiktorne zahtjeve.
38
Goroslav Keller, kad pie o funkciji, razlikuje osnovnu i dodatnu funkciju proizvoda. Osnovna funkcija je ona koja bitno odreuje proizvod, a dodatna funkcija je ona koja ga bitno ne odreuje. Svaki predmet bi trebao imati niz osnovnih i dodatnih funkcija koje onda zajedno ine funkcionalnu sloenost proizvoda. .unkcionalna sloenost, odnosno posjedovanje i osnovne i dodatne funkcije, prua predmetu mogunost da mu nakon prestanka potrebe za osnovnom funkcijom dodatna funkcija postaje osnovna. Prenamjena tako produava ivot proizvoda. Eto zato predmeti, kue i gradovi oblikovani u epohama koje nisu, prividno, apsolutnu vrijednost pridavale funkcionalnosti i danas nam dobro slue i pokazuju se funkcionalnijim od onih projektiranih sa striktno specijaliziranom namjenom. Strogo specijalizirani proizvodi, uske ili iskljuivo jedne namjene prestaju biti potrebni kad te namjene nestane. Oni se bacaju, unitavajui materijal od kojeg su napravljeni, trud kojim su napravljeni i okolinu, u koju se vraaju kao tetni otpad.
POVIJESNI PRIKAZ
ROBERT VENTURI i dr. u knjizi Learning from Las Vegas, 1972. pie: Cesta 91, koja prolazi kroz Las Vegas, je arhetip komercijalne ulice, fenomen jasan i jak. Mi vjerujemo da nam je paljivo dokumentiranje i analiza njezine forme jednako vana, kao to je za prole generacije bilo izuavanje srednjevjekovne Europe ili stare Grke i Rima. Pomoi e nam to da definiramo novi tip urbane forme koja se pojavljuje u Americi i Europi, radikalno razliita od onoga to znamo; nesposobni da se s tim nosimo i to, u neznanju, nazivamo urbano razlijevanje. Cilj istraivanja bi bio da otvorena srca i bez predrasuda, zaponemo razumijevati ovu novu formu i da zaponemo razvijati metode kako se nositi s njom.
39
Ali prenamjena ipak nije uvijek mogua. Nemogue je traiti od svakog predmeta da produava svoj ivot i kad za to nema mogunosti. Neka nam slui dok za to postoji potreba. Stari telefonski imenik, osim potanskom arhivu i pokojem udaku, ne moe imati nikakve dodatne funkcije, ali moe recikliranjem posluiti za tiskanje novih, moe sauvati koje drvo u umi i smanjiti hrpu na smetlitu. Reciklacija je jedan od naina da se posljedice monofunkcionalnosti ublae. Prenamjena i reciklacija pretpostavljaju prestanak potrebe za osnovnom funkcijom proizvoda. Meutim ponekad se i unutar osnovne funkcije krije mogunost da se vjetim projektiranjem stvore uvjeti za daljnji ivot proizvoda proirenjem osnovne funkcije. Kreativnost dizajnera, njegova vjetina i strunost mogu proizvodu osigurati praktinost, bilo da proizvod slui za vie funkcija istodobno ili da jednu funkciju vri stalno a drugu, ili druge, povremeno.
POVIJESNI PRIKAZ
ARATA ISOZAKI, japanski arhitekt i dizajner. Uenik Kenza Tange, 60-tih godina vezan uz Metaboliste, koji su vjerovali da dizajner moe kreirati drutvene zahtjeve, 70-tih postaje jedan od vodeih predstavnika konceptualizma. Dizajner vie ne gleda na drutvo sa visine, a dizajn vie nije produkt koji se moe racionalno isprogramirati, on postaje djelom iracionalnog, esto agresivnog i neprijateljskog environmenta, i kao total prestaje biti u domeni dizajnera. Dizajn se okree pojedinanom, fragmentiranom sklopu. 80-tih godina japanski modni dizajn postie svjetsku slavu (Issey Miyake). Slijedi zajednike kodove vremena: jednostavnost, estetinost, minimalizam.
40
U dizajnu proizvoda praktinost se esto svodi na nivo dosjetke i teko postaje neto od veeg znaaja, dok u oblikovanju veih i sloenijih zadaa, na pr. u arhitekturi, praktinost ima svoje puno znaenje, i kad se radi o prenamjeni i kad je to ostajanje unutar iste namjene.
Prostor treba oblikovati tako da bude praktian i ekonomian a funkcija e se njemu prilagoditi. Namjena kue stalno se mijenja i mi je ne moemo prilikom svake promjene demolirati. (Ludwig Mies van der Rohe)
POVIJESNI PRIKAZ
HANS HOLLEIN, beki arhitekt i dizajner, za sebe zna rei da je ameriki dizajner - jer svi smo mi Amerikanci, ivimo u amerikom stoljeu. Ali koketiranje s opasnou, ironija i obskurne teme, izmeu sna i realnosti, su ono to ga vraa Europi i Beu. Hans Hollein, Richard .eigen Galerija, New York, 1967.; Media-line za Olimpijsko selo, Minhen, 1972.; Draguljarnica Schullin, Be, 1972-4.
41
8 SIMBOLIKA VRIJEDNOST PREDMETA MOTIVACIJA Rasprava o funkciji pokazuje da su proizvodi dizajna, najee, odreeni funkcijom. Meutim esto ta funkcija proizvoda treba biti naznaena tako da korisniku da nedvojbenu sliku onoga za to je taj proizvod podoban i stvoren. Simbolika vrijednost predmeta, ili grupe predmeta odgovara znaenju koje oni ele izraziti. Znaenje i njegovo itanje su jednim dijelom podloni individualnom tumaenju ali veim dijelom su skup ope usvojenih estetskih, kulturnih i civilizacijskih naela epohe. Svjesno ili nesvjesno, svaki predmet nosi znak svoje sredine i vremena. Ovisno o strukturalnoj sloenosti predmet moe nositi vie znakova, a uzeti u svojoj ukupnosti ti znakovi ine stil. Simbolika je vrijednost predmeta usko povezana s pojmom motivacija.
POVIJESNI PRIKAZ
ALCHIMIA - Studio Alchimia, milanska grupa, koju osniva 1979. g. Alessandro Mendini, urednik revije Domus (nasljednik Gia Pontia) karakteristina je za eru eklekticizma. Promovira tzv. banalni dizajn dekoriran u, na primjer, divizionistikom stilu Georga Seurat-a, upotrebljavani namjetaj obojan u boje Kandinskog, ili pak reinterpretacije rocaille-a. U grupi su kratko vrijeme Andrea Branzi (anti-dizajner iz grupe Archizoom, iz 1966.) i Ettore Sottsass, koji naputa Alchimiju, da bi 1981.g. oformio grupu Memphis. MEMPHIS - Ettore Sottsass, ve je afirmirana zvijezda talijanskog Gutte .orm dizajna (Olivetti) kada okuplja mlade dzajnere i osniva grupu, koja e odrediti dizajn kraja 20. stoljea. Ime grupa zahvaljuje pjesmi, koju je pjevao Bob Dylan u asu dok su razmiljali kako da se nazovu, Stuck inside of Mobile with the Memphis Blues again. A tu su i Memphis, stari Egipat i Memphis, Tennessee, tako da samo ime prikladno stoji za stil kojeg grupa slijedi mjeavinu Pop kulture i klasine kulture, kombinaciju svih likovnih umjetnosti, arhitekture, slikarstva, kiparstva, keramike, stakla, metala i dizajna namjetaja na posve novi nain. Grupi se pridruuju dizajneri iz razliitih zemalja, tako u okviru Memphisa djeluju uz Sottsassa, Marco Zanini, Nathalie du Pasquier, Michele de Lucchi, Matteo Thun, Michael Graves, Hans Hollein, ali i Robert Venturi, Charles Moore, Arata Isozaki...
42
Motivi mogu biti svjesni i nesvjesni, racionalni i iracionalni, a svi oni ili pozitivni ili negativni - i mogu ii od simpatije do averzije. I upravo ti motivi ine da proizvodi dizajna ne mogu biti jednoznaan odgovor na nekakav skup objektivnih zahtjeva. I stoga se pojam funkcije predmeta moe proiriti sa semantikim znaenjem predmeta. Predmet, da bi bio funkcionalan u pravom smislu, treba uz korisnost, svrhovitost, primjerenost u uporabi i obradi materijala, te cijenu, posjedovati i simboliku vrijednost odnos izmeu oblika proizvoda i njegova znaenja. Semantika vrijednost uzrokuje promjene oblika predmeta ee nego li su to zahtjevi motivirani isto funkcionalnim razlozima. I kad se objektivno proizvodu ne moe ba nita prigovoriti na funkcionalnom ili na stilskom, na simbolikom planu nesvjesni motiv e uiniti da Talijani radije kupuju raunar Underwood nego li Olivetti, iako je i Underwood proizvod Olivetti-a, ali im se strana marka ini prihvatljivijom;
Kada od jednog izumrlog naroda ne bi nita drugo ostalo ve samo jedno jedino dugme, iz forme ovog dugmeta zakljuio bih kako se odijeva i kakve je navike imao taj narod, kakve obiaje, kakvu vjeru, znao bih umjetnost njegovu i duhovnu vrijednost. (Adolf Loos, Naela)
POVIJESNI PRIKAZ
MEMPHIS Ettore Sottsass, Diva ogledalo Peter Shire, Bel Air stolica Arquitectonica, Stol Madonna Nathalie du Pasquier, California tepih Gaetano Pesce, Interijer stana u Parizu u Memphis stilu
43
Amerikanci e vie voljeti mali europski ili japanski automobil, i ne samo da e ga smatrati ekonominijim i praktinijim nego i apsolutno vrednijim proizvodom od svojih, amerikih automobila. Neki od nas e ih teko moi razumijeti. Oni koji se bave dizajnom to znaju, i esto to znanje koriste, na sreu i nesreu potroaa.
POVIJESNI PRIKAZ
POST-MODERNI PRODUKT DIZAJN ROBERT VENTURI: Volim hibridne elemente vie od pravih, kompromisne vie od istih, izokrenute vie od pravocrtnih, dvosmislene vie od artikuliranih. Radi namjetaj za Knoll, keramiku za Swid Powell, posue za Alessi. CHARLES MOORE Eklekticizam Moore-a je simbolian i estetiki sa vie znaenja. Klasicistiki sa sofisticiranim Pop senzibilitetom svjesno izraava finu ironiju prema kontekstu bez mjerila, bez osobnosti. Dizajn je kojeg ljudi ili vole ili mrze.
44
9 ERGONOMIJA Svaki odnos ovjek - okolina je ergonomski odnos. Prema tome ergonomija je disciplina koja istrauje antropometrijske, dinamike, osjetilne i socio-psiholoke karakteristike ovjeka s ciljem da predmete, okolinu, procese, proizvodne i druge sustave prilagodi ovjeku. Ergonomija pokriva veliki dio istraivanja za dizajn. Iz temeljnih znanosti anatomije, fiziologije i psihologije izvlai praktine pouke i tako nudi preporuke za izmjenu i poboljanje postojeeg i kreiranje novog. Za ergonomiju su: antropometrijske, dinamike, osjetilne (senzorne) i psiholoke = c konstanta ovjek i njegove karakteristike,
POVIJESNI PRIKAZ
POST-MODERNI PRODUKT DIZAJN HANS HOLLEIN, sofa, model Marilyn, 1981. Poltronova; sofa, model Mitzi, 1981. Poltronova MICHAEL GRAVES, stolice Bird Eye (ptiji javor), 1981. Sunar MASSIMO IOSA-GHINI, komoda, model Bertrand, 1987. Memphis
45
a predmeti, okolina, procesi i proizvodni i drugi sustavi = f (c) zavisne vijednosti u odnosu na konstantu Zadaci ergonomije: sprijeavanje povreda i oboljenja vea efikasnost u proizvodnji, u distribuciji i uporabi vea sigurnost uporabe Izvori ergonomskih podataka su: iskustvo, istraivanja fenomena svakodnevnog ivota, eksperimenti u laboratorijima, eksperimenti u radnim i ivotnim situacijama, mjerenja.
Joe i Josephine su turi, strogi crtei ovjeka i ene, i oni zauzimaju poasna mjesta u naim uredima u New Yorku i Kaliforniji. Oni ne izgledaju ba romantino, buljei hladno na svijet, s brojevima i mjerama koje se roje oko njih kao muice, ali oni su nam jako dragi. Oni nas podsjeaju da e sve to dizajniramo ljudi koristiti i da su ti ljudi razliitih veliina i da posjeduju razliite fizike karakteristike. Joe igra mnogobrojne uloge. Tijekom dvadeset etiri sata on moe zauzeti kontrolni poloaj za linotipom, biti mjera za avionsku stolicu, biti stjenjen u tenku, ili voziti traktor; ili se moemo posvetiti Josephine dok pegla, sjedi za telefonskom centralom, usisava sobu, tipka pismo. Bez obzira na to to oni rade, mi promatramo svaki njihov poloaj i reakciju. Oni su dio naeg osoblja, predstavljaju milijune potroaa za koje mi dizajniramo, i oni odreuju svaku crtu koju povuemo. (Henry Dreyfuss, Designing for People)
POVIJESNI PRIKAZ
STRADA NOVISSIMA, venecijanski Biennale, 1980. selekcija Paolo Portoghesi pod naslovom Prisutnost prolosti Pozvani su Michael Graves, .rank O. Gehry, O.M. Ungers, Robert Venturi, Hans Hollein, Arata Isozaki, Charles Moore, Rem Koolhaas... da sagrade jedno proelje (scenografiju, izvedba je bila povjerena filmskim scenografima) u ulici unutar Arsenala, slijedei vlastiti rukopis.
46
Ergonomski podaci: statike antropometrijske dimenzije ovjeka globalne mjere ovjeka statistiki strukturirane dinamike karakteristike ovjeka osjetilne karakteristike ovjeka socio-psiholoke karakteristike ovjeka 9.1 Statike antropometrijske dimenzije ovjeka mogu se podijeliti na globalne i statististiki strukturirane. 9.1.1 Globalne antropometrijske mjere su one koje zadovoljavaju (skoro) cijelo stanovnitvo. Javni prostori, predmeti namijenjeni nepoznatom korisniku i predmeti za vie korisnika slijedit e globalne mjere. Iako u ovim sluajevima vrijedi pravilo donje granice, a to je zahtjev da se zadovoljavaju
POVIJESNI PRIKAZ
REM KOOLHAAS, Villa DallAva, St. Cloud, Pariz, 1991. Lokacija: Lokacija je bila prekrasna - isti Monet. Sputala se prema Seine-i, dalje Bulonjska uma, i dalje panoramski pogled na grad; Eiffel-ov toranj je tono u osi. La Defanse je lijevo. Susjedstvo: Okruena je kuama 19-tog stoljea, vrlo pitoresknim; dijagonalno, preko puta je kua iz 50-tih s tenis terenom. Dvije Le Corbusier-ove kue su u blizini. Kontradikcija: On je elio staklenu kuu. Ona je htjela bazen na krovu. Teina: Teka zadaa; teina bazena stoji na staklu.
47
oni najmanji, najvei, najslabiji, invalidi... no nema tog drutva koje moe zadovoljiti cijelokupno stanovnitvo. Krajne vrijednosti od 0 - 5%, te od 95 -100% se najee zanemaruju. to je drutvo civiliziranije (i bogatije) to vei dio ovih krajnjih grupa biva zadovoljen. 9.1.2 Mjere strukturirane u statuse uzoraka su one koje zadovoljavaju odreene djelove stanovnitva. Odnose se na pretpostavljene vrijednosti, statistiki rasporeene po pravilnoj krivulji gdje su srednje vrijednosti najzastupljenije, prema krajevima je sve slabija zastupljenost, da bi krajnje vrijednosti od po 5% bile zanemarene. 9.1.3 Percentil odreuje vrijednosti specifinih dimenzija ovjekova tijela strukturiranih u segmente od po 5% od 0% - 100%. Percentil pokazuje postotak onih koji su odreenom mjerom zadovoljeni.
POVIJESNI PRIKAZ
LAURINDA SPEER, Kua Dr. Speer, Miami, .lorida
48
9.2 Dinamike karakteristike ovjeka su one dobijene ispitivanjima brzine, snage, smjera, prostornosti, granica dohvata i snage, kontrole pomaka.... 9.3 Osjetilne karakteristike ovjeka daju podaci sakupljeni ispitivanjima perceptivnih nivoa : vid, sluh, miris, okus, toplina, bol, vibracije, dodir, pritisak... 9.4 Socio-psiholoke karakteristike ovjeka su vezane za njegove intelektualne karakteristike (brzina prijema i obrade informacija ), te za njegove motive, svjesne i podsvjesne.
POVIJESNI PRIKAZ
WOL. PRIX / HELMUT SWICZINSKY COOP HIMMELBLAU Kako moemo misliti, projektirati i stvarati u svijetu koji postaje svakim danom sve straniji. Da li da ga se bojimo i da probleme potisnemo u podsvjest. Kako smo mi, Coop Himmelblau, Beani, bliz nam je .reud koji je poduavao da potiskivanje zahtijeva ogromnu koliinu energije. Mi elimo tu energiju potroiti na projektiranje. (1990.)
49
10 MEHANIKO USTROJSTVO Osim to je u povijesti dizajna forma slijedila funkciju, jo je ee forma slijedila mehaniko ustrojstvo predmeta. Od prvih pokuaja dizajna u maskiranju runih strojeva i njihovom pretvaranju u lijepi stroj (19. stoljee u Engleskoj), do oblaenja mehanizma predmeta namijenjenog tritu u klasinom dobu dizajna, tkzv. dobar oblik iz 50-tih i 60-tih godina 20. stoljea, mehaniko ustrojstvo je igralo ne malu ulogu u konanom oblikovanju predmeta. Tehnika rjeenja nam, danas, nude takve redukcije u dimenzijama, takve mogunosti povezivanja unutar mehanikog sustava da klasina ogranienja u oblikovanju, vezana za mehanizam nestaju; ostaje mogunost razvoja sasvim novih koncepcija. Uiniti ih uporabljivima uloga je dizajnera.
POVIJESNI PRIKAZ
PHILIPPE STARCK, Asahi kua, La .lamme (oganj), crni polirani granit poloen na osvijetljene staklene stepenice, s ognjem na krovu. Zgrada je to koja treba mladim kreativnim Japancima omoguiti mjesto za istraivanje i za praktine vjebe. .RANK O. GEHRY Poslovna zgrada s ogromnim dalekozorom (djelo Cleas Oldenburg-a) Chiat/Day, Venice, LA, Kalifornija
50
11 PROIZVODNJA Proizvodnja bitno odreuje dizajn. I obrnuto. Proces dizajniranja i proces proizvodnje mogu biti razdvojeni procesi. U meusobnom nerazumijevanju dizajner moe traiti vie no to proizvodnja moe dati ali i proizvodnja moe pruati vee mogunosti no to dizajn moe iskoristiti. Meutim proces dizajniranja i proces proizvodnje moe biti bliski proces zajednikog, timskog rada, gdje se zajednikim radom mogu dosei kudikamo bolji rezultati nego li njihovim jednostavnim zbrajanjem kao nezavisnih procesa. I kad dizajn trai vie od proizvodnje, i kad proizvodnja prua vie od dizajna, to nije nuno neto loe. Svaki kreativni iskorak izaziva nerazumijevanje, koje prije ili kasnije postaje uobiajeni postupak.
I kada Tatljin ili Rodenko, u domeni namjetaja, Aleksandra Ekster ili Vera Stepanova u oblasti kostima, budu namjeravali ui u proizvodnju, bit e rijei o proizvodnji koja najee jo uvijek i ne postoji... ...Tako, kada u godinama neposredno nakon revolucije, Vera Stepanova i Ljubov Popova konano uspiju , kako su eljele, dobiti posao u jednoj tvornici koja proizvodi tkanine, i kada budu htjele nametnuti svoje konstruktivistike geometrijske motive - koji po njima predstavljaju svijet budunosti u poetku nee imati nuna tehnika znanja (ne na nivou oblika, ve na tehnikom nivou) da bi uspjeno diskutirale s nekolicinom namjetenika koji su ostali u proizvodnji. A ovi e, sigurni u svoje znanje (i u svoje navike), dokazati da su ti motivi tei i skuplji za realizaciju od malog tradicionalnog ruskog cvijeta. (A. Kopp, Na poecima dizajna u SSSR-u)
POVIJESNI PRIKAZ
90 - te ARATA ISOZAKI Policijska postaja - Zapad, Okayama, Japan, 1994. .RANK O GEHRY Guggeheim muzej, Bilbao, 1991-97. Obiteljska kua, Kalifornija
51
12 EKONOMIKA Ekonominost je, openito, onakav nain djelovanja kod kojeg se uz najmanje trokove postiu najvei efekti. Ekonoms ki kriteriji izgledaju kao kriteriji najmanje podloni subjektivnim ocjenama. Izgleda kao da objektivnost brojki i vrsto odreenih parametara ne ostavlja mjesta proizvoljnosti u odluivanju. Meutim kao to je proces dizajniranja kreativan proces tako i imbenici tog procesa, od kojih je ekonomika jedan od znaajnijih, trae kreativna rjeenja. Drugim rijeima, i ekonomski kriteriji mogu biti vieznani; pokuavaju odgovoriti na esto meusobno suprostavljena pitanja: tko plaa, sada ili na dui rok? i tko dobija, sada ili na dui rok. Pa ako i ne moe biti konanih odgovora, prei preko ekonomskih pokazatelja u dizajnu nije mogue. Ne potivati zakonitosti ekonomije dozvoljeno je samo umjetniku.
... to je optimalan odnos izmeu sredstava za proizvodnju i radne snage... najboljeg koritenja i kombiniranja faktora proizvodnog procesa... ...dizajn racionalizira radni proces, standardizira strukturalne djelove proizvoda; putem oblikovanja sredstava ekonomske propagande informira trite... Dizajn sintetizira sve aspekte proizvodnje i potronje u jedinstven sistem, to je osnovni predmet njegova rada. (G. Keller, Dizajn-Design)
POVIJESNI PRIKAZ
90 - te NIGEL COATS, Jigsaw duani, London NA narativna arhitektura je kola tehnolokog realizma, historicizma, Arts and Crafts detalja...Kupovanje - teatar recipronih (generalnih) proba ZAHA HADID, Restoran Moonsoon, Sapporo, Japan Prizemlje je hladno sivo (materijalizirano staklom i metalom); iznad ledene prostorije suklja vatra sjajne crvene, ute i naranaste.
52
Paradoks je u injenici da ono to prividno ne slijedi ekonomske zakonitosti u konanici se moe pokazati i razumnim, i razboritim, i svrsishodnim, i ekonominim. Uspjeni mladi grafiki dizajner Mirko Ili poeo je raditi pod firmom Sporo, Loe, Skupo, - niti je to bilo sporo, niti loe, a niti skupo.
POVIJESNI PRIKAZ
90 - te ALVARO SIZA Museu Serralves, Muzej suvremene umjetnosti, Porto, Portugal JACQUES HERZOG i PIERRE DE MEURON, Basel, vicarska Galerija Goetz, Minhen, Njemaka PETER ZUMTHOR Terme, Vals, vicarska
53
13 PREZENTACIJA Proizvod dizajna prezentira, predstavlja sam sebe. U svojoj pojavnosti najee nosi sve svoje znaenje i vrijednosti. I kad su te vrijednosti sasvim itljive proizvodu se moe pomoi s nizom prezentacijskih postupaka koji dodatno upuuju na njegove vrijednosti. Prezentacija je paralelan proces procesu oblikovanja; kao savjetodavan u definiciji i nastanku proizvoda, te kao korektiv u fazi distribucije i koritenja. Prezentacijski postupak odreuje strategiju predstavljanja proizvoda, odreuje cilj, te odreuje nain dosezanja tog cilja, taktiku. Najsnanije sredstvo je ekonomska propaganda. Ekonomska propaganda je tako mona da moe stvoriti i ono ega nema, - Raquel Welch postaje filmska zvijezda prije no to je snimila ijedan znaajan film; moe prosjenom proizvodu dati vrijednost tradicionalne visoke kvalitete, - primjer su mali obiteljski pogoni koji postaju velika imena,
POVIJESNI PRIKAZ
PHILIPPE STARCK Starck-ovo cjedilo za limun moe pruiti toliko toga, ono to ne moe je da se sok iscijedi u, za to, pripremljenu au. Dobrog dizajnera bi trebala zanimati funkcija, ali Starck-a uvijek zanima neto drugo. Kod stolice Louis 20 moemo pronai izvanredan osjeaj za odgovorno projektiranje. Ona se sastoji od djelova koji se mogu odvojiti i reciklirajui su, aluminij i plastika. Povrine su obraene na nain da ne zahtijevaju bojanje, a ljepila su zamijenjena vijcima.
54
npr. Benetton; a moe, na koncu, novi kvalitetan proizvod dostojno predstaviti i postii visoku cijenu za tu kvalitetu, za to bi bez razraenog prezentacijskog postupka bilo potrebno toliko vremena da bi sav trud u razvoj proizvoda bio uzaludan.
POVIJESNI PRIKAZ
PHILIPPE STARCK Stolica za kafe-bar Costes, Pariz stoli - stolac Lola Mundo Stolica Lord Yo na temelju Lloyd Loom iz 30-tih
55
14 PODRUJA DIZAJNA U irokom pojmu dizajna moda bi bilo mogue identificirati i klasificirati odreena podruja industrijski proizvedenih predmeta. Ako je proizvod dizajna predmet, rije je o - objektu. Proizvod dizajna mogu biti i veze mentalnog i fizikog svijeta, podruje komunikacije - grafiki dizajn ili iri pojam vizualno komuniciranje. Predmeti i njihovi odnosi, materijalni i nematerijalni, su okolina u kojoj ivimo i radimo. Svjesno i nesvjesno, hotimino i nehotice ona se oblikuje. Svjestan napor usmjeren njenom oblikovanju jest dizajn okoline. 14.1 Objekt, industrijski proizveden produk t, se bori za svoju samostalnost kao produkt strunog i znanstvenog postupka i inenjerske inventivnosti.
POVIJESNI PRIKAZ
PHILIPPE STARCK Sanitarije
56
Objekt zauzima svoj vlastiti prostor, ogranien je i odjeljen od ostalog svijeta, ima svoj oblik, boju i teksturu, taktilni karakter i iskazuje bit materijala od kojeg je napravljen. Veliku obitelj dizajn - objekata ine predmeti specifine namjene iroke potronje, sa ili bez mehanizma, zatim predmeti vezani za modne trendove, predmeti javne potronje, strogo funkcionalni tako da ne podlijeu modnim trendovima, predmeti koji propituju proizvodnju, prototipovi, te prefabricirani arhitektonski elementi. Stolica je proizvod koji, jasne namjene, ima sve odlike objekta. Stolica, Thonetova, Rietveldova ili Gravesova, se odlikuje finim osjeajem za vrijednosti obinog materijala, domiljatom konstrukcijom koja joj daje strukturalnu snagu, a osjeajem za detalj i proporciju ona nosi stilske karakteristike vremena. Stoga najprimjerenija za povijesni prikaz dizajn objekta jest upravo stolica.
POVIJESNI PRIKAZ
AERON, proizvodnja Herman Miller, design: Don Chadwick, Bill Stumpf Premise: ergonomija (statika i dinamika), funkcija, antropometrija (zadovoljava modelima A,B i C percentil 95), ekologija (reciklirani materijali, koncipirana da dugo traje s djelovima koji se ipak, ukoliko zatreba, lako zamjenjuju i mogu se reciklirati), fleksibilnost, udobnost (ventilacija, aeracija)
57
14.2 Vizualno komuniciranje je konano, djelatnost planirana i izvedena uporabom stroja, te na taj nain pripada irem pojmu industrijskog oblikovanja. Masovno komuniciranje uz estetsko - socijalne vrijednosti propituje probleme etike naravi. Istrauje odnose masovne i populistike, te elitne kulture komuniciranja. Vizualno komuniciranje pomou mass media moe odgajati javni ukus, podizati kulturu vizualnog jezika, i zajedno sa dobro oblikovanim predmetima initi svakodnevni ivot kvalitetnijim. Lo ukus (ki) i niska kultura vizualnog komuniciranja prijee bilo kakav boljitak drutva. Nekvalitetni proizvodi donose tetu pojedincu i drutvu. Ta teta nije samo estetske naravi ve je to, definitivno, ekonomska kategorija.
U najirem smislu vizualno komuniciranje znai kreiranje svih vizualnih oblika i informacija. To ukljuuje sve tiskane stvari, broure, novinske oglase, prospekte, kataloge, knjige, novine, asopise, ambalau, zatitne znakove, plakate, izlobe, televizijsku grafiku, filmsku grafiku, audiovizualne programe, crtae sisteme, znanstvene crtee, oznake na aparatima i strojevima, kreacije koje apstraktnom daju vizualni karakter. Izraz grafiki dizajn odnosi se u prvom redu na umjetniko oblikovanje tiskanih stvari, ovitaka knjiga, ilustracija i plakata. Povijest vizualnih komunikacija je usko vezana uz povijest umjetnosti, civilizacije i trgovine. I s oglaavanjem. Oglaavanje ima neto zajedniko sa svakim ovjekom: elju da stvori utisak, da oara, da pridobije. To ga ini starim koliko i ljudsko drutvo. Ali oglaavanje sa svim svojim znanstvenim metodama i panjom usmjerenom na detalj je jo uvijek relativno mlado i usko vezano za nau visoko tehniku civilizaciju. (Josef Muller-Brockmann, A History of Visual Communication)
POVIJESNI PRIKAZ
Michael Thonet, stolica model No. 14, 1859. Gebruder Thonet GmbH Marcel Breuer, model S32, 1929. Gebruder Thonet GmbH Paolo Rizzatto, stolica Young Girl, 1994. Alias
58
14.3 Dizajn okoline Dizajn okoline ili environmentalni dizajn intervenira u okolinu koju ini priroda, ljudskom rukom izgraeni objekti i predmeti, te njihovi odnosi. Ta meuzavisnost daje okolini dinamian i otvoren karakter. Dizajn okoline je vie napravio na razvijanju kritikog pogleda na probleme materijalne i nematerijalne okoline koja nas okruuje, nego li to je u mogunosti da da gotova rjeenja. Rjeenja se ee nude na nivou upozorenja, preporuka, malih poboljanja i intervencija.
Ivan Koari: Projekt rezanja Sljemena, 1975. .... malo komplicirano, ali izvedivo, sudei po tragovima to ih ostavlja cementara u Podsusedu.
POVIJESNI PRIKAZ
Kako nas je svijet cyber komunikacije pomeo, suoeni smo s moguom bezprostornom egzistencijom; ekonomska, socijalna i kulturna razmjena otila je daleko od lokalnog. Govore nam, to je ono to jest, to odreuje na ivot. Ali, mi, vjerujemo da upravo suprotno moe postati istina, i da nas upravo vizija bezprostorne egzistencije moe prisjetiti kako je vano nai okvir za ljudske aktivnosti, a koji je utemeljen na fizikoj pojavnosti. Charles Moore, Gerald Allen, Donlyn Lyndon, The Place of Houses, University of California Press., Berkeley, 2000.
59

Povjest I Teorija Dizajna

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Povjest I Teorija Dizajna

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UMJETNIKA AKADEMIJA SVEUILITE U SPLITU

PRO.. DR. IVANA VERKO O DIZAJNU TEORIJA I POVIJEST DIZAJNA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE DIZAJNA

Ivana verko O DIZAJNU

Grka stolica ili KLISMOS Stil ROBERT ADAM, polovica 18.stoljea

Neoklasini stil polovice 19. stoljea

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU

Ivana verko O DIZAJNU