Za stvaranje Eriksonove psihosocijalne teorije, najvie je zasluan Freud.

Naime, on je krenuo od njegove teorije psihoanalize i doao do svoje psihosocijalne teorije. Ba kao i Freud, Erikson u svojoj teoriji nalazi bazu od gena. I on sam je shvatio da je kod samog prikupljanja podataka za analizu Freuda doao do nove teorije. Kae: Tek sam postupno shvatio da svako izvorno promatranje ve podrazumijeva neku promjenu u teoriji. Nauna klima se toliko izmijenila da se stare i nove teorije ne mogu usporediti (Evans 1988). Kada je rije o ontogenezi, odnosno fazama ovjekova razvoja, bitno je rei da postoji 8 faza razvoja. Prva faza je osnovno povjerenje vs. osnovno nepovjerenje. Prva faza je veoma slina, moe se rei da odgovara oralnom stupnju Freudove teorije psiho-seksualnog razvoja. Kod ove faze najvanija je majka i njezina njenost, briga i komunikacija sa djetetom. Osnovno povjerenje je elementarno i uglavnom nesvjesno osjeanje sigurnosti i vjere u odrasle. Ako postoji povoljan odnos izmeu gore navedenog povjerenja i nepovjerenja, dolazi do stvaranja prve djeje vrline: nade. Nada daje djetetu snagu i vjeru u sebe i druge. U ovoj se fazi iskristalizira identitet osobnosti oko uvjerenja Ja sam ono to mi je dano (Erikson 1980). Kao to tvrdi Erikson, nada je najranija i najneophodnija vrlina koja je inherentna stanju ivosti (Erikson 1964). Druga faza je autonomija, odnosno autonomija vs. stid i sumnja. U ovu fazu spadaju osobe od 2-3 godine starosti. Fazu karakterizira gestikulativna komunikacija i kriza tree godine, te stjecanje prvog identiteta. Ova faza je znaajna zbog konflikata izmeu suprotstavljenih obrazaca akcije, kao to su pustiti ili drati, kao i ogromnoj vrijednosti kojoj dijete, pridaje svojoj autonomnoj volji (Erikson 2008). Roditelji ue dijete zabranama i ogranienjima, isto tako ih potiu da razviju aktivno i autonomno ponaanje. U ovoj fazi javlja se druga djeja vrlina: volja. Ona se razvija kroz uspjenu manipulaciju i verbalizaciju, a manifestira se u samokontroli. Krae reeno, volja je samostalno donoenje odluka. Trea faza je inicijativa vs. krivnja. Ova faza obuhvaa djecu od 3-6. godine. Djeca kroz igru preuzimaju na sebe odreene uloge i odgovornosti. Osjeanje identiteta se moe izraziti sa: ja sam ono to zamislim da budem (Erikson 2008). Djeja ponaanja vode k nekim ciljevima, te se kod ove faze razvija trea vrlina to je: svrha. etvrta faza je marljivost vs. osjeanje manje vrijednosti. U ovu fazu spadaju djeca od 6-11 godina starosti. Ona odgovara periodu latencije u Freudovoj teoriji. Kod djece se javlja elja za uenjem, za stjecanjem odreenih vjetina. Bitnu ulogu kod ove faze imaju uitelji, tj. bitan je princip individualizacije zahtjeva djeteta. etvrta vrlina koja se razvija kod djeteta je osjeanje kompetentnosti. Kompetentnost je slobodna upotreba vjetine i inteligencije kod izvravanja zadataka, neometana infantilnim osjeanjem manje vrijednosti (Erikson 1964). Peta faza je identitet vs. konfuzija uloga. Peti stadij ima bitnu ulogu kod razvoja identiteta djeteta, odnosno zadatak osobe je da stekne jedinstvenost, da uvrsti vlastiti id entitet, te da se ukljui u odreene drutvene grupe. U ovu fazu spadaju osobe od 12 -20 godina starosti. Faza je povezana sa Freudovim genitalnim stupnjem, odnosno adolescencijom koja poinje

otprilike nakon djetinjstva. Mladi ovjek poinje postavljati odreena pitanja, kao npr.: Tko sam ja? to smijem, a to ne? Peta vrlina koja se javlja je vjernost i odanost. Vjernost je definirana kao sposobnost da se odri slobodna lojalnost, usprkos neizbjenim kontradikcijama unutar vrijednosnih sustava (Erikson 1964). esta faza je intimnost vs. izolacija. U ovu fazu spadaju osobe od 20-25 godina starosti. Drugi naziv za ovu fazu je rano odraslo doba. Mladi ovjek traga za trajnim i dubokim odnosima. Sama sposobnost udruivanja vlastitog identiteta sa drugim osobama vodi do tenje za zajednikim ivotom i na kraju brakom. esta vrlina koja se javlja kod osoba je: ljubav. Ljubav je najvia ljudska vrijednost. Erikson takoer tvrdi da je suprotan pol intimnosti distanciranost, odnosno spremnost da ovjek ignorira one snage i ljude ija sutina ugroava njegovu. Intimnost sa jednim skupom ljudi i ideja nee biti stvarna bez uspjenog poricanja drugog skupa (Erikson 2008). Sedma faza je plodnost vs. stagnacija. U ovu fazu spadaju osobe od 26-65 godina starosti. Drugi naziv za ovu fazu je odraslo doba. Karakteristike ove faze su stvaranje potomstva, ideja, itd. Na potomke se prenose kulturna dobra, obiaji, znanja, itd. Vrlina koja se javlja kod ove faze je briga, odnosno, razmiljanje o tome to treba uraditi. Erikson tvrdi da je briga, irenje staranja za ono to je stvoreno ljubavlju, neophodnou ili sluajnou; njome se prelazi ambivalencija zbog neizmjenjivosti obaveza (Erikson 1964). Osma faza je integritet vs. oajavanje. U ovu fazu spadaju osobe od 65 godina starosti pa na dalje. Drugi naziv za ovu fazu je pozno odraslo doba. Ako je pojedinac rijeio ranije krize, ako je otkrio smisao svojeg ivota, postie osjeaj cjelovitosti, odnosno integritet ega. Tada se pojavljuje i posljednja vrlina: mudrost. Mudrost je nepristrana zaokupljenost samim ivotom pred licem same smrti (Erikson 1964). Ako pojedinac ne postigne integritet, mudrost, itd. prijeti mu osjeaj promaenosti, straha, depresije i oajavanja pred smru. Erikson tvrdi: Beznae izraava osjeanje da je ivot kratak, prekratak za pokuaj da se zapone novi ivot i da se isprobaju alternativni putovi do integriteta (Erikson 2008). Moje miljenje je da je Erikson u pravu kada govori o estoj fazi razvoja ovjeka. Naime svi mladi ljudi od 20-25 godina starosti tee za nekim intimnim oblicima, odnosno ljubavlju, privrenosti, odanosti, itd. Moda to ne vrijedi za sve ljude, ali za veinu vrijedi. Naime kod ove faze se razvijaju sposobnosti za bliskost i ljubav, koje su zapravo temeljene na razvoju identiteta. Ukoliko se ta intimnost ne usvoji dolazi se do izolacije to moe imati za posl jedice: promiskuitetnost i iskljuenost. Mislim da je Erikson vrlo dobro opisao sve faze, a ne samo ovu u kojoj se ja trenutno nalazim.

LITERATURA:
1. Erikson, Erik. 1964. Insight and Responsibility. New York: WW Norton & Co. 2. Erikson, Erik. 1980. Identity and The Life Cycle: WW Norton & Co. 3. Erikson, Erik. 2008. Identitet i ivotni ciklus. Beograd: Zavod za udbenike. 4. Evans, Richard. 1988. Builders of Psychology. Beograd: Edward Arnold.