304

SAFF broj 304
Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Abdurahman es-Sudejs I poslije zahvale, zahvala
8 10 28 42 48
Polumjesec
Ludi polumjesec Faruk ehi, Sarajlija za kojeg Norveanin misli da je musliman
Drutvo
Podaniki gafovi oko Bukog jezera Hrvatskoj preko 70 miliona KM dobiti, Livnu i Tomislavgradu mizerija
Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Dehennem - Kua vjene patnje II dio Ko je siguran u smrt, on se boji odlaska s dunjaluka
Razmiljanja
Bonjake dileme Kada se drutvo pomevlidi
Zelena transferzala
Srbija Bajramovi: Na ideju o otvaranju predstavnitvau Geteborgu doao sam sluajui Milorada Dodika
52 54 61
Islamnet
Europa Krmea kultura civiliziranih Europljana
Islambosna
Islamske teme Put u Dennet
18. novembar - 22. zu-l-hidde
Uvodnik
Javno(st) protiv muslimana

D
a li je Mevlid Jaarevi izvrio teroristiki napad na Ameriku ambasadu, ili je sav zbunjen malo etao, malo pucao, ne bi li ga neko uslikao, a neko ubio? Napad, kakav god da je, ne izgleda onako, jer samo lud ovjek moe napadati i etati, vrtiti se lijevo-desno pa onda pripucati bez cilja, tek toliko da se zna kako on ne voli Ameriku. Ta lakrdija od terorizma ne bi bila tolika lakrdija da bh. mediji nisu momentalno razglasili kako napada nije sam, da ima ubijenih, pa ranjenih, da bi se na kraju ispostavilo kako je to sve ukupno bio jedan teroristiki egzibicionizam, neka vrsta pozorinog hepeninga u kome Mevlid glumi teroristu, a svi mi ovamo rtve. Naravno, Mevlid treba da odgovara za krivino djelo izazivanja opasnosti, ali i bh. mediji treba da snose odgovornost za neprofesionalizam koji su pokazali, posebno u vidu krivinog djela podstrekavanja mrnje prema muslimanima. Pred sudom javnosti su dva krivina djela, prvi koji je poinio Mevlid, i drugi koji su poinili bh. mediji predvoeni Federalnom televizijom. Oko Mevlidove odgovornosti svi smo saglasni, ali, odgovornost bh. medija za zloupotrebu ovog sluaja, kao izgovora za otvoreni napad na vjeru islam - niko ne spominje. Hukaka drskost Federalne tv je ila dotle da su izvjetaji o Mevlidovom napadu na Ameriku ambasadu poinjali sa fotograf ijom reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceria, ime se pokuavala javnost inducirati kako iza napada stoji reisu-l-ulema, kao inspirator i pokrovitelj. Bilo je ak i takvih kvalif ikacija, kada su plasirane lai da se reisu-l-ulema Ceri ne ograuje od tzv. vehabija. Cilj ovih napada na islam, islamske institucije i autoritete jeste da se Bonjaci prestrae i udalje od svoga vjerskog identiteta, mislei kako je sve oko Islamske zajednice povezano sa inom Mevlida Jaarevia. Cijeli sluaj je namjerno preuveliavan, uz upotrebu bombastinih termina i pojmova, kako bi se stvorio strah od vjere i vjernika. Pri tome niko nije pravio loginu paralelu izmeu pravih terorista, sa kranskim imenima, koje niko ne povezuje sa kolektivitetom, i muslimanskih otpadnika, koji se odmah povezuju sa svim muslimanima. Ipak, ono to je najdublje ulo u prostor drastinog krenja ljudskih prava, u prostor krivine odgovornosti, jesu na stotine najekstremnijih poruka po internetskim forumima, kojima se poziva na ubijanje muslimana, na vjeanje, kastriranje, kasapljenje, rezanje brada, silovanje, i sl. Oni kojima treba dodatno pojanjenje preporuujemo kratki f ilm Nekoliko minuta legitimne mrnje, koji mogu pogledati preko interneta, i uvjeriti se u arsenal ekstremne mrnje prema muslimanima. Za sve nas nema dilema oko Mevlidove odgovornosti, ali za nas postoji otvoreno oekivanje reakcije j j javnog g tuioca za p podstrekavanje na krvni delikt. ta ako se ovih dana dogodi neko ubistvo muslimana, nalik na ubistvo Magdija Dizdarevia, da li e biti samo kriv ubica, ili e biti kriv i javni tuilac zato to nije reagirao i sprijeio javne pozive na ubijanje i fiziko zlostavljanje vjernika-muslimana?! Hoe li biti krivi i urednici Federalne televizije i web potrtala na kojima su objavljivane poruke da muslimane treba ubijati? Oni su ve krivi! Dokaz za to je ubistvo Magdija Dizdarevia u ljeto 2009. godine, jer je to ubistvo bilo direktni rezultat islamofobije na medijima. Zakon je jasan ne smije biti medijskog podstrekavanja na ubistvo, na fiziko zlostavljanje, na vrijeanje po osnovu vjerske pripadnosti. Ostaje samo jedno otvoreno pitanje: Hoe li institucija Javnog tuioca, kao i druge pravosudne instance, zatititi zakon, a time i graane muslimanske vjere, ili e javno posvjedoiti svoje sauesnitvo u podstrekavanju na ubijanje muslimana.
Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Zenica (KM) 1610550001210010 (DV) 502012000550080 swift: RZBABA2S Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opa in, Nedim Hara i, Adem Zalihi, Nedim Makarevi Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra aju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com
www.saff.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622
Hutba
Nema vjere bez razuma

Hatib: Abdusamed Nasuf Buatli llah, d.., je u Kuranu objavio: I rei e: Da smo sluali i razmiljali, ne bismo meu stanovnicima Dehennema u ognju bili. (El-Mulk, 10.). Zatim: Najgora bia kod Allaha su oni koji su gluhi i nijemi, koji nee da shvaaju. (El-Enfal, 22.). Osim ovih, postoje mnogobrojni drugi ajeti, kao i hadisi Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji govore o tome da je razum (pamet, inteligencija, razboritost) jedna od najveih Allahovih blagodati koje je podario ovjeku i po kojoj je ovjek odlikovan iznad drugih stvorenja. U veini sluajeva vai pravilo da se onome ega ima mnogo, smanji vrijednost, pojeftini, osim kad je rije o pameti i razboritosti. to je vie ima sve je skuplja i dragocjenija. Razboritost je odlika iskrenih vjernika Islam nas ui da se ispravno postupanje temelji na etiri vane osnove: din (religioznost i pobonost), huluk (moral), ilm (znanje) i akl (zdrav razum). Allah, d.., u Kuranu spominje Ibrahima, a.s., kao odabranog poslanika, oca monoteizma i tevhida, koji je bio primjer istinske pobonosti i iskrenosti u vjeri, i istie, pored tolerancije i blagosti u pozivanju ljudi vjeri u jednog Boga, upravo njegovu osobinu razboritosti. Tako u Kuranu stoji: Mi smo jo prije Ibrahimu razboritost dali, i dobro smo ga poznavali. (El-Enbija, 51.). To znai da, to je iman jai i to je vjerovanje iskrenije i razboritost je vea. Ibrahimov, a.s., primjer slijedio je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, i on je po izgledu i po ponaanju bio najsliniji Ibrahimu, a.s. Takav vid ustrajnosti u vjeri, koja je utemeljena na izvanrednom ahlaku i razboritim postupcima, Allah, d.., je pomogao i obeao pomoi i samo na takav nain muslimani mogu biti pravi reprezenti islama i islamskih vrijednosti. Zato nije udo to je Allah, d.., uinio vatru hladnom i spasonosnom za Njegovog odabranog poslanika, Ibrahima, a.s., koji je u potpunosti bio predan Bogu. I nije udo to je pred tim velianstvenim prizorom i Ibrahimov otac, Azer, iako idolopoklonik,
ostao zadivljen. Naime, prenosi se da je Ruilaki poriv antiislamskih medija njegov otac, kad je vidio kako Ibrahim, Dva su razloga to smo uvodni a.s., hoda po vatri koja ga ne pri, sa ushienjem rekao: Divan je tvoj Gos- dio hutbe posvetili blagodati razuma podar, Ibrahime! Dakle, Ibrahim, a.s., i razboritosti. Prvi razlog je da bismo je svojom vjernikom praksom, svo- otvoreno i rezolutno negirali i demjom dosljednou u vjeri, poniznou, antirali tvrdnje pojedinih muslimana samilou, blagou i razboritou, neznalica koji u vjerskom fanatizmu, i na kraju velikim trijumfom nad agresivnosti i suludom postupku Mevmnogobotvom, paganizmom i raz- lida Jaarevia, vide primjer dosljedvratom, uspio zadiviti i svoga oca koji nosti u islamu i spremnosti na rtvu je u to vrijeme bio simbol politeizma i za ideal vjere. Navedeni primjeri iz primarnih islamskih izvora i neznabotva. prakse Allahovih poslanika, Upravo na primjerima jasno kazuju da djela koIbrahima, a.s., i Muhammjekakvih jaarevia nemaju eda, sallallahu alejhi ve selli ne mogu imati nikakve veze em, i svih drugih Allahovih sa islamom, vjerom razuma poslanika i njihovih iskrenih i razboritosti, koju je Allah sljedbenika, moemo kazati objavio kao uputu svim ljuda je razboritost temelj vjere u dima. Takvi postupci bi se Allaha, d.. Razborit vjernik prije mogli okvalificirati kao poznaje se po sljedeim svonegacija islamskog uenja i jstvima: tolerantan je i pravevjerovanja i kao kriminal i dan prema onima koji mu Zar nije krajnje drumsko razbojnitvo, to nasilje uine, ponizan prema licemjerno oni i jesu, i to na koncu onima koji su istog ranga i uvredljivo konca potvruju i debeli kao i on, trudi se da prespozivati na kriminalni dosijei takvih fatigne u dobrim djelima one pluralizam, natika. Jer, iskreni vjernici koji su iznad njega. On ne toleranciju i se raspoznaju po razboritosti poniava i ne omalovaava dijalog, tek i dobrim djelima, a ne po nikoga, jer, omalovaavanje nakon to se bogobojaznih ljudi znai protivniku budalatinama i ruilatvu. I upropatavanje vjere, uspostavi nema nita runije ni odvratomalovaavanje brae musdijagnoza, nije od ovjeka koji se kiti limana znai nestanak nakon to odjeom vjere, koji po svoestitosti, omalovaavanje se desi joj vanjtini, formi, lii na ljudi openito znai gubljekvalifikacija i muslimana, a svojom praknje potenja i ovjenosti. osuda, i nakon som i djelima lii na luaka i Razborit ovjek nikad to se stvarima drumskog razbojnika. Takve sebe ne izlae sramoti i i pojavam tipove karaterie tvrdoglaponiavanju, ne bavi se sumpristupi s vost, nepismenost, labilnost i njivim stvarima, koristan predubjeenjem. fanatizam. Oni ne znaju poje lan drutva i trudi se da redati prioritete u ivotu, pa bude prvi u injenju dobra, su im sporedne stvari postale a daleko od svakog zla i gritemelji vjere i obrnuto. Njijeha. hove rijei i postupci su Islamski uenjaci su govorili: neuraunljivi, oni ive bez svjetla upute ejtanu nema nita tee od razbori- iako izvravaju neke vjerske propise, tog vjernika. Lake mu je zavesti i sramote vjeru, tjeraju ljude od islama i upravljati sa stotinu neznalica nego svim ljudima nanose tetu. sa jednim razboritim vjernikom. Drugi razlog je da, po ko zna koji Reeno je takoer: Allah je opskrbio put, skrenemo panju na kontinuirano meleke razumom bez strasti, ivotinje ruilako djelovanje islamofobinih strau bez razuma, a ovjeku je dao medija iji je antivjerski (itaj: antiisoboje: razum i strast. Pa, kod koga lamski) fanatizam podjednako opasan razum nadvlada strast on je bolji od kao i Jaareviev vjerski fanatizam. meleka, a kod koga strast nadvlada Iako se kriju iza navodne borbe protiv razum on je gori od ivotinje. ekstremizma i terorizma, jasno je da
su njihove otrovne strelice usmjerene prema islamu i islamskim vrijednostima. Jedan od mnotva dokaza je i njihov perfidni pokuaj sugeriranja javnosti da se na islam treba gledati kroz djela muslimana, pa makar taj musliman bio obina budala ili provjereni i dokazani kriminalac kakav je Mevlid Jaarevi i izvjesni ejh Zlaja kojem su bh. mediji, eljni eksluziviteta, posvetili vie panje nego pregovorima o formiranju dravne vlasti. Propaganda i indoktrinacija islamofobinih medija ima za cilj da se u svijesti ljudi pojam vjere islama uvijek povezuje sa pojmom zaostalosti, ekstremizma, militantizma i anarhije. Ne postoji, u starijoj i novijoj povijesti, primjer tako suicidnog odnosa prema vlastitom narodu, kao kod bonjakih ateista, odnosno islamofobinih bh. medija. Oni su preko noi zaboravili genocid, klanje, silovanje, posijano zlo u Bosni i Hercegovini i svu fiziku, psihiku i moralnu bol i patnju koju su nam etnici i ustae zadali, i odmah nakon agresije okrenuli su se protiv svog naroda, a posebno protiv Islamske zajednice, napadajui njene elnike i sve Bonjake koji joj pripadaju (a oni su veina), ne samo, kako vole kazati, zbog pojave tzv. vehabizma, ve i zbog gradnje damija, zbog uvoenja vjeronauke u kole i vrtie, zbog mnotva pokrivenih djevojaka i ena na ulicama, u kolama i na radnim mjestima, zbog selama, krivei IZ za svaki incident i zlodjelo koje poini neki Bonjak musliman, posebno ako po svom izgledu lii na tzv. vehabije. Islamofobini bh. mediji bjesomuno napadaju na nae svetinje, eree nae bonjako-muslimansko bie, uzimaju nam srce i duu, kao to su nam etnici i ustae uzimali ivote, samo zato to smo muslimani. Pitamo se ta ih to motivira, ta im daje snagu, ta ih je to natjeralo da zaborave sva naa stradanja i one koji su nam ih priredili. Zato su se okomili ba na islam, ta zar invkvizicija, antisemitizam, faizam, rasizam i komunizam nisu fenomeni kranskih zemalja, odnosno krana, a ne muslimana, to smo na vlastitoj koi osjetili, i pored toga opet na zloin nismo uzvraali zloinom niti smo se svetili. Upravo zato to smo muslimani i to smo se rukovodili islamskim, a ne bilo kojim drugim principima.
koje ele da grade dravu i drutvo u kojem e svaki graanin bit siguran, slobodan, jednakopravan, bez obzira Mi razumijemo pravo na samo- na vjeru, naciju, vjersko i politiko opredjeljenje, pravo da se vjeruje ili opredjeljenje. ne vjeruje u Boga i da se ima drugaije Da podre, a ne da konstantno miljenje i stav, ali ne razumijemo napadaju, Islamsku zajednicu i njeno tu ostraenost i bolesni poriv da se vostvo u nastojanjima da se situneistomiljenik bezobzirno napada i acija smiri i da jednostavno budu dio vrijea, da se islam i muslimani stigma- rjeenja, a ne stvaranja novih probtiziraju i svakodnevno difamiraju, da se lema. ljudi i cijele porodice progone poput Na kraju krajeva, nema smisla divljih zvijeri, da se raduje hapenju pozivati se na kulturno i civilizirano nevinih ljudi i da se svaka ponaanje, a ponaati se kao negativna pojava ili posturulja. Jesmo li mi zaista tu pak pojedinca, namjerno i Zato su se na Zemlji da ometamo jedni svjesno genralizira i priziva okomili ba na druge, i da se zbog razliitih kolektivna krivica, samo na islam, ta zar uvjerenja samo preko niana osnovu slinog izgleda i stila invkvizicija, gledamo?! Zar nije krajnje odijevanja. A upravo to rade antisemitizam, licemjerno i uvredljivo poziislamofobini bh. mediji faizam, vati na pluralizam, tolerkoji su itave skupine muslirasizam i anciju i dijalog, tek nakon mana praktiara proskribirakomunizam to se protivniku uspostavi li i osudili na odstrijel. Tako nisu fenomeni dijagnoza, nakon to se desi da je danas u Bosni i Hercekranskih kvalifikacija i osuda, i nakon govini svakome dozvoljeno zemalja, to se stvarima i pojavama vrijeati, pljuvati i napadati odnosno pristupi s predubjeenjem ljude koji nose brade i ene krana, a ne i izgrade stavovi na temelju s hidabima ili nikabima, i muslimana, to predrasuda i stereotipa. Ako ako neko od njih bude ubismo na vlastitoj je tako, onda su u pravu oni jen nasred ulice, kao to je koi osjetili. znanstvenici koji kau da ubijen Magdi Dizdarevi u je u savremenom drutvu Mostaru, niko nee odgovdijalog mogu samo meu arati niti e se oko toga dii istomiljenicima, samo to medijska praina ni koliko to onda nije dijalog, ve innakon ubistva psa lutalice. teraktivni monolog, kako je to lucidno Zar im nije jasno da oni svojim zakljuio muslimanski uenjak, Tarik djelovanjem samo poveavaju smutnju Ramadan. i nered u drutvu, i da time diskreditiAko to ne prihvate i nastave sa svoraju nau domovinu Bosnu i Hercegov- jim ruilakim djelovanjem, onda e inu u oima cijelog svijeta, stvarajui svima biti jasno da su FTV, Osloboenje, dojam da je bh. prostor nemogu za Dani, Slobodna Bosna, srpsko-hrvatski ivot. I zar im nije jasno da je njihovo nacionalisti, bonjaka luda od eksperdjelovanje najbolja akvizicija onima ta za terorizam na srpskim politikim koji zagovaraju podjelu Bosne i Herce- dvorima Devad Galijaevi, pojedini govine i stvaranje novih nacionalistikih Bonjaci iz obavjetajnih slubi i Mevlid dravica ili pripajanje teritorije BiH ve- Jaarevi i njemu slini ekstremisti i nelikoj Srbiji i Endehaziji. znalice, na istom zadatku. Svi oni, svako Uistinu se teko suzdrati da se na svoj nain, i svako u svojoj domeni, islamofobima ne uzvarati istom mje- rade na ruenju Bosne i Hercegovine rom, jer nam, kao i jaarevii, a esto i doubijanju Bonjaka muslimana i puta i mnogo gore, zagoravaju ivot i ruenju Islamske Zajednice. ine zulum. Meutim, mi to neemo U tom sluaju bit e sigurni gubituiniti i evo pozivamo predstavnike tih nici i njihove ruilake ideje i prljave medija, da vie ne rade u korist vlastite namjere da posvaaju Bonjake mustete i tete svog naroda i drave Bosne limane, da srue Islamsku zajednicu i i Hercegovine, da ne koriste medije i nau domovinu Bosnu i Hercegovinu, novinarski zanat da bi sijali smutnju, zauvijek e zavrit na smetljitu historije ve da budu dio progresivnih snaga gdje im i jeste mjesto.
Islamofobini mediji i jaarevii na istom zadatku
Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: Abdurahman es-Sudejs
I poslije zahvale, zahvala

Preveo i saeo: Semir Imamovi
vaka hvala i zahvala pripada Allahu, delle anuhu, samo Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo, i Njemu se zahvaljujemo na upotpunjenju hadskih obreda i neizmjernim blagodatima kojima je darovao hadije, i svjedoimo da je samo On Bog, Koji nema sudruga, svjedoenjem koje e nas odvesti na sami vrh pokornosti i predanosti, i svjedoimo Nadam se da da je na poslanik i miljenik, ste svjesni Muhammed, sallallahu alejhi veliine ove ve sellem, najbolji i najpoboblagodati na niji Allahov rob, koji je ikada kojoj vam obavio had, obilazio (tavafio) mnogi zavide, oko asnog Hrama i predvodio i da ete znaku islamski ummet ispratio ljude u hadskim obredima i znati zahvaliti je Kurban-bajram i njegove blinamazu, obzananio obiljeja Onome, koji stave i radosne trenutke, jer jedivjere i zacrtao put kojim ona vas je poastio no to pristoji uz sve te blagodati vodi na najjasniji i najkoncizniji zijaretom jeste ukr (iskrena zahvalnost). nain. Neka je na njega, njegovu Njegovog Na tome se insistira i u sljedeasnu porodicu, koja je slijedila asnog em ajetu, u prijevodu znaenja: ispravan put i njegove odabrane Hrama, kojeg I kad je Gospodar va objavio: ashabe, hrabre i neustraive borje On uinio Ako budete zahvalni, Ja u vam, ce za istinu, i one koji ih slijede u utoitem zacijelo, jo vie dati; budete li dobroinstvu do Sudnjeg dana, ljudima. nezahvalni, kazna Moja doista vjena Allahova milost i spas. e stroga biti. (Ibrahim, 7.). ZaBrao i sestre, cijenjeni hodoahvaljujte Allahu, delle anuhu, snici, ostvarite bogobojaznost, najiskrenije to moete, i spomionako kako to Allah, delle anjite Njegovo ime onako a kako nuhu, od vas trai, jer je bogobojaznost vae to On trai od vas, jer vam je On omonajvrjednije blago, i najvanije postignue guio dolazak na ovo sveto tlo, i traenje hada. Ona je svjetlost due, jasan putokaz, oprosta od grijeha na najasnijim i najolijek za nutrinu i najbolja zatita od grijee- dabranijim mjestima, i postizanje nagrade nja. U tom smislu, Uzvieni veli: I onim, to i spas od vatre. Okupali ste svoja tijela i vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbo- due u moru Boijeg oprosta, napunivi ih lja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o njegovim opojnim miomirisima, i saprali razumom obdareni! !( (El-Bekare, 197.). )J Jedan mnogobrojne grijehe glaalima Njegove pjesnik je to ovako opisao: ovjek svim milosti. Molili ste Ga jezicima oienim srcem eli da mu se nadanje ostvari, ali bit od svake prljavtine, srcima ispunjenim e ono to Allah eli; / ovjek vapi: moja ko- skruenou, poniznou i predanou, i rist, moj imetak, a bogobojaznost je njegov oima iz kojih su izvirale rijeke suza. Na najvei dobitak. Prije samo nekoliko dana Arefatu ste ponizno traili oprosta za vae imali ste priliku uivati u izvrenju pete ivotne grijehe i proputene prilike, stojali islamske dunosti, hada, i jednog od njego- ste tamo kao to stoji siromah dok eka vih stubova, u ugodnoj imanskoj atmosferi i da mu neko u ruku stavi novi ili komad okruenju i u uvjetima potpune sigurnosti. hljeba; na Mini ste rtvovali kurbane i Nadam se da ste svjesni veliine ove blago- kamenovali ejtana, sa nadom u srcu da dati na kojoj vam mnogi zavide, i da ete ete tako stei Boiju naklonost i ljubav; znati zahvaliti Onome, koji vas je poastio zajedno sa drugim duama, vae due su zijaretom Njegovog asnog Hrama, kojeg je plovile rijekom istoe i dobrote koja se On uinio utoitem ljudima (u fizikom i sajom (urno hodanje izmeu Safe i merduhovnom smislu) i sigurnim mjestom, ako ve) zove; a kod Kabe i Mekamu-l-Ibrahinita onda zbog injenice da ovaj zijaret doma sve je vrvilo do vaih jecaja i uzdaha. nosi za ljudski pojam nemjerljivu nagradu (Ostatak hutbe moete posluati i proitai poast kod Allaha, delle anuhu. U tom ti na: www.alharamain.gov.sa)
Medina: Dr. Husejn Ali ejh
Ustrajavanje na putu injenja dobrih djela i nakon hada

Preveo i saeo: Amir Durmi lahovom milou i Njegovom dozvolom, okonan je jo jedan had. Had je ibadet koji, ukoliko bude obavljen iskreno i onako kako je i propisan, biva uzrokom oprosta grijeha i podizanja stepena u Dennetu. Had koga je Uzvieni Allah primio od Svoga roba, ima svoje naznake i obiljeja po kojima se moe prepoznati. Tu prije svega spada ustrajnost u injenju dobrih i Allahu milih djela i nakon obavljenog hada, sve do trenutka smrti i rastanka sa ovim svijetom. Rekao je Uzvieni: I svoga Gospodara oboavaj sve dok te smrt ne sustigne. (El-Hidr, 99.). Dakle, jedan od najupeatljivijih dokaza koji jasno ukazuju da je odreeno dobro djelo Uzvieni Allah primio od njegovog poinitelja, jeste ustrajnost u injenju razliitih vidova ibadeta. Na Gospodar, Allah Uzvieni, obraa se Svome poslaniku i miljeniku Muhammedu, s.a.v.s., kojem su oproteni svi vidovi grijeha i propusta, te mu poruuje: Ti idi Pravim putem, kao to ti je nareeno, i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe, i obijesni ne budite, jer On dobro vidi ono to radite. (Hud, 112.). Doao je neki ovjek Poslaniku, s.a.v.s., te mu rekao: Poslanie, preporui mi u vezi islama neto o emu
Kuds: Jusuf Ebu Sinine
Strpljivost odlika Allahovih robova
Neki ovjek se Hasanu elBasriju obratio rijeima: Uistinu je oprost grijeha nagrada za hadmebrur., a on nadoda: Znak primljenog hada jeste to da se ovjek koji je obavio had vie ne vraa loim djelima koja je obiavao initi prije hada.
nakon tebe nikada vie nikoga neu morati upitati. Poslanik, s.a.v.s., mu ree: Reci: Ja vjerujem u Allaha!, a zatim u tome ustraj. Neki ovjek se Hasanu el-Basriju obratio rijeima: Uistinu je oprost grijeha nagrada za had-mebrur., a on nadoda: Znak primljenog hada jeste to da se ovjek koji je obavio had vie ne vraa loim djelima koja je obiavao initi prije hada. Kako bi ovjek ustrajao na Pravome putu, on prije svega mora biti strpljiv i stalno se boriti sa svojom duom, te je tjerati putem pokornosti Allahu Uzvienom. Jedan od vidova te stalne borbe jeste i nastojanje svakog vjernika da uva svoj jezik i svoje udove od toga da svojoj brai muslimanima nanosi neprijatnosti koristei iste. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas je obavijestio o muflisu, osobi koja e na Sudnjem danu istinski bankrotirati. To je osoba koja je na dunjaluku uinila mnogo dobrih djela ali je druge vrijeala, fiziki zlostavljala i od drugih imetak bespravno otuivala, pa e svako od onih koji su bili oteeni namiriti svoje dugove uzimajui od njega njegova dobra djela ili mu pak tovariti svoja loa. Na kraju e ostati bez igdje iega i jo natovaren tuim grijesima, i takav e biti baen u Vatru. Zato, brao i sestre, ostanimo ustrajni na Putu istine i injenja dobrih djela i nakon hada ali i nakon svakog dobrog djela koje uinimo, te svako uinjeno dobro djelo popratimo istigfarom traenjem oprosta od naeg Uzvienog Gospodara, jer bez Njegove milosti i Njegovog oprosta, niko od nas nee biti sauvan kazne.
llah Uzvieni kae: Misle li ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: Mi vjerujemo!, i da u iskuenje nee biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lau. (El-Ankebut, 2.-3.). Ovo je Allahov sunnet koji se ne mijenja na Zemlji i sutina svaije vrijednosti jeste njegova kunja, jer Allah iskuava Svoje robove shodno veliini njihovog vjerovanja. Zato navrea iskuenja u historiji ovjeanstva proivljavali su poslanici, a zatim ueni iz njihovog naroda. Jahja, alejhi selam, je zaklan, a njegov otac Zekerija, alejhi selam, je ubijen. Na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proivio je velika iskuenja od svoga naroda, a prvak ovog ummeta, Ahmed b. Hanbel zbog svoga ibadeta i znanja, zbog svoga nareivanja na dobro i odvraanja od zla, mnogo vremena je proveo u zatvoru gdje je tuen. Allahovi robovi, vjernikova obaveza u iskuenju, ma kakvo ono bilo, jeste da uzvrati strpljivou i da bude zadovoljan Allahovom odredbom, upravo onako kako je postupio plemeniti ashab Imran b. El-Husajn koji je trideset godina bio
Prvo to trebamo uiniti u naletu iskuenja jeste da postupimo onako kako nas je poduio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tj. da prouimo dovu kojom od Allaha traimo da nam to stanje zamijeni boljim.
strpljiv sa boleu s kojom ga je Allah bio iskuao, a onda je na rijei njegovih prijatelja zato ne dovi za ozdravljenje rekao udne rijei. Rekao je: Ono to je Allahu drago i meni je drago, ako je Allah s tim kod mene zadovoljan. Prvo to trebamo uiniti u naletu iskuenja jeste da postupimo onako kako nas je poduio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tj. da prouimo dovu kojom od Allaha traimo da nam to stanje zamijeni boljim i da nam da zadovoljstva sa Allahovom odredbom, a zatim da se okiti strpljivou koja je krasila sve dobre Allahove robove prije nas. Meutim, i pored svega mi opet grijeimo i ne robujemo Allahu onako kako to On Uzvieni od nas oekuje. Stoga ne smijemo isputati iz vida nunost pokajanja i traenja oprosta od Gospodara, te neprestano donoenje istigfara, jer je to ibadet koji e sigurno popraviti nae stanje. Zbog njega Allah obeava mnogo dobro od ega je oprost grijeha, poveanje imetaka i poroda. Pored istigfara ne smijemo ustrajavati na grijesima, ve ih trebamo smatrati, ma kako oni bili mali, svojim najveim neprijateljem.
Polumjesec
Simbol vjerske anarhije u BiH Norveka
Mesdidi ni na nebu ni na Zvanina potvrda da je filma Srebrenica izdani grad zemlji jeftina srpska propaganda o ratu u BiH
rikazivanje dokumentarnog filma Srebrenica izdani grad u skandinavskim zemljama izazvalo je ogromnu javnu polemiku u zemljama prikazivanja ali i u Bosni i Hercegovini. Nakon brojnih albi na spomenuti film, Helsinki odbor Norveke je uputio albu Odboru za nadgledenje rada medija u Norvekoj. Odbor je glasanjem 5 prema 2 i slubeno proglasio ovaj film neprofesionalnim i tendecioznim, smatrajui da kri nekoliko odredaba o novinarskoj etici. Ovaj film previa ili izostavlja temeljne injenice koje je neophodno navesti u bilo kojem sluaju kada se govori o ratu u Bosni i Hercegovini. Sa take gledita novinarske etike, Odbor nalazi neprihvatljivim nespominjanje presuda Meunarodnog suda za ratne zloine u Jugoslaviji i Meunarodnog suda pravde u Haagu, uprkos mnotvu dokaznog materijala koritenog tijekom sudskih procesa pred ovim sudovima na kojima se utvrdilo postojanje plana o ienju ovih podruja od nesrba, a koji je kulminirao pokoljima u Srebrenici. Odbor Nevesinje
akon napada Mevlida Jaarevia na Ambasadu SAD u Sarajevu u javnosti je pokrenuta pria o vjerskom jedinstvu ili nejedinstvu Bonjaka. U Bosni i Hercegovini postoje male skupine Bonjaka muslimana koje zagovaraju odvajanje od Islamske zajednice u BiH. Te skupine, kao prvi korak na putu odvajanja od IZ-a, otvaraju svoje zasebne mesdide. Obino se radi o podrumskim prostorijama ili o malim poslovnim prostorima. Novac za otvaranje spomenutih mesdida dolazi iz Evrope. Osim sumnjivog finansiranja, ono to je vano za ove podrumske mesdide svakako su oni koji posjeuju iste. S obzirom da je mali broj onih koji posjeuju spomenute mesdide, esto se dogaa da, naprimjer zenika grupa odlazi u drugi grad u tamonji mesdid ime se pokuava stvoriti privid da su te prostorije posjeene. Takoer, u te mesdide ne navraa niko osim tih malobrojnih pripadnika i pristalica odvajanja od Islamske zajednice u BiH i, naravno, pijuna koji su dio cijelog tog cirkusa. Prema naim saznanjima, itav sistem postojanja odmetnutih malobrojnih demata i postojanje njihovih mesdida funkcionira na sistemu linog interesa, gdje pojedinci vide odlinu priliku za sticanje redovnih primanja od onih koji finansiraju spomenute aktivnosti. Zbog toga su njihovi mesdidi ni na nebu ni na zemlji.
za nadgledanje rada medija u Norvekoj je rekao svoje i o sagovornicima u filmu. U programu se koristi vie kontroverznih izvora ije tvrdnje nisu vagane u odnosu na zakljuke iz sudskih procesa protiv kojih ovi izvori u praksi argumentiraju. Komisija ukazuje na lan 3.2 Etikog pravilnika udruenja novinara Norveke, gdje izmeu ostalog stoji da se mora biti kritian u izboru izvora, i da se mora provjeriti jesu li informacije koje se daju istinite. Prema dobrim novinarskim normama neophodno je truditi se da se iskae irina i relevantnost u izboru izvora. Odlukom glasova veine lanova ove komisije potvruje se da su u ovoj taki autori filma i Norveka dravna televizija prekrili pravila dobre novinarske etike. Dakle, spomenuti norveki odbor za nadgledanje medija potvrdio je nae stavove o spornom filmu a kojeg smo izrekli kroz naslov teksta Neasna uloga Sefera Halilovia, Muhameda Filipovia, Heimovia, Fazlia i Meholjia u irenju srpske propagande o ratu u BiH.
Glas razuma i iskrena ljudska reakcija pravoslavnih svetenika

elegacija Srpske pravoslavne crkve predvoena mostarskim parohom Radivojem Kruljom i nevesinjskim parohom Zoranom Iliem u ponedjeljak popodne (14.11.) zajedno sa predstavnicima Medlisa Islamske zajednice Mostar posjetila je gradilite Ljubovia damije u Odaku kod Nevesinja. U znak iskrenog uvaavanja i jaanja dobrih meuvjerskih odnosa, svetenici SPC-e radnike G.P. Biina koji obnavljaju poruenu damiju poastili su peenim jagnjetom. Ovom nesvakidanjem dogaaju, vrijednom panje i potovanja, prisustvovali su naelnik opine Nevesinje Branislav Mikovi i predsjednik Skuptine HN
kantona Ramiz Jelovac. Ovakav vid komijske podrke veoma je potreban za bonjake povratnike u nevesinjskom kraju. Ovaj glas razuma i iskrena ljudska reakcija pravoslavnih svetenika zasluuje nau panju i iskreno priznanje.
10
Holandija
Istinu o genocidu u Srebrenici ne moe niko ponititi

apovjednik dutchbata, Thom Karrenmans je bio svjestan da e hiljade muslimanskih mukaraca biti ubijeno nakon pada srebrenike enklave 1995. godine. Ovo je tvrdnja biveg dutchbat hirurga Ger Kremera u intervjuu za holandski javni TV servis. Kremer optuuje Karremansa da je pod zakletvom lagao UN Tribunal o Jugoslaviji kao i holandski parlamentarnu komisiju. Ovaj hirurg kae da je zajedno sa Karremansom gledao kako su Srbi odvodili 8.000 muslimana kada je enklava pala u srpske ruke u julu 1995. godine. Kada ga je Kremer upitao ta e se s njima desiti, Karremans je odgovorio da nee dobro proi. Karremans je negirao optube: Ostaje pri svojim ranijim izjavama. Karremans kae da nikada nije vidio da su odvodili mukarce niti je ikoga ostavljao samog za koga je znao da e biti ubijen. Christ Klep, vojni historiar, kae da Karremansova verzija nije tana. On kae Apel za pomo
Lud, zbunjen, nenormalan na SDA nain
da je intervjuisao desetine bivih vojnika iz dutchbata i svi oni su znali za predstojei genocid a da je i njihovih komnadir takoer morao znati ta se deava. Osim ovog iznoenja istine, o genocidu u Srebrenici je progovorio i Carlos Robert Steiner, veteran kanadske vojske koji je osim svjedoenja donio ekskluzivne snimke iz Srebrenice iz dana genocida. Ova svjedoenja su dokaz da je nemogue ponititi istinu o genocidu u Srebrenici.
Medijska politika Stranke demokratske akcije
Dragi sugraani spasimo jedan mladi ivot!
erizovi Seadu, poetkom marta 2009. godine dijagnosticiran je Hodgkin limfom (izuzetno agresivnomaligno oboljenje krvi). Sead je inae diplomirani defektolog logoped, ima dvadeset i osam godina, nezaposlen, i ivi sa samohranom majkom koja je takoer nezaposlena, to u velikoj mjeri oteava njegovo lijeenje zbog nedostatka finansijskih sredstava. Njegovo lijeenje je zapoeto u martu 2009. godine na UKC-u Tuzla, agresivnom polihemioterapijom i zraenjem. U oktobru 2010. godine bolest se pogorala, te je bio izloen jo agresivnijoj hemoterapiji, a nakon toga je uslijedila autologna transplantacija kotane sri na UKC-u Tuzla (sam sebi je donirao matine elije). U junu 2011. godine bolest se naalost po drugi put vratila, u jo agresivnijem obliku. Sead se trenutno nalazi pod kontrolom ljekara UKC Tuzla, gdje i dalje prima hemoterapije s ciljem da se bolest dodatno ne pogora, i ublai njen negativan uticaj na ostale vitalne organe. S obzirom da prva transplantacija uraena u BiH, nije dovela do izljeenja, ljekari jedini izlaz iz trenutne situacije vide u alogenoj transplantaciji kotane sri (elije donira podudarni nesrodni donor) koja se moe uraditi samo van granica BiH, s obzirom da u
BiH ne postoji banka kotane sri. Sama transplantacija kotane sri kota cirka 250.000 eura. To je naalost jedina ansa za njegovo izljeenje, jer hemoterapije samo kratkorono dre njegovu bolest pod kontrolom. Pokrenuta je kampanja za prikupljanje sredstava za njegovo izljeenje, a Va doprinos mogue je uplatiti na sljedee raune: Za uplate u KM: Naziv banke: Unicredit Bank dd Broj rauna: 3384402546730584 Broj partije: 40412158000 Za devizne uplate (euro) Naziv banke: Unicredit Bank dd Broj rauna: 3384402546730584 Broj partije: 40412158101 Za uplate iz inostranstva: (euro) Naziv banke: Unicredit Bank dd Broj rauna: 40412158101 IBAN: BA39 3384 4028 4673 1893 SWIFT: UNCRBA22 Za devizne uplate (dolar) Naziv banke: Unicredit Bank dd Broj rauna: 3384402546730584 Broj partije: 40412158112 Za uplate iz inostranstva: (dolar) Naziv banke: Unicredit Bank dd Broj rauna: 40412158112 IBAN: BA39 3384 4028 4673 2766 SWIFT: UNCRBA22
alko Obhoa, ministar iz SDA u starom sazivu Vlade Federacije BiH, uplatio je na raun privatne firme NIK Denameda, koja je izdava magazina Start , 89.500 KM iz dravnog budeta za usluge besmislenog reklamiranja koridora 5C, otkriva Dnevni avaz . Kada se uzme u obzir ova informacija, koja je potpuno tana, i kada se uzmu u obzir javne alopojke SDA da imaju problema sa medijima u BiH, odnosno da je njihov veliki problem to nemaju svoj medij, tek tada ovjeku stane pamet. Naroito, ako se uzme u obzir kakve su novine magazin Start . Ovaj magazin je napisao stotine tekstova u kojima na najgori i najvulgarniji nain vrijea politiku SDA i sve to ide uz ime SDA. Osim javnog blaenja SDA, magazin Start je napisao stotine tekstova u kojima se na najruniji nain ismijava sa islamom. I pored toga, SDA-ov minstar tek tako odrijei budetsku kesu i ko od ale pokloni oko 90 hiljada KM spomenutom magazinu. Nije magazin Start jedini medij koji je dobro hajrovao od SDA. Ova stranka je dala stotine hiljada maraka Slobodnoj Bosni , zar nekome treba objanjavati kakve gadosti je ova novina napisala o rahmetli Aliji Izetbegoviu i svim drugim liderima i lideriima SDA. Od SDA su hajrovali i Dani , Osloboenje , FTV, Avaz i mnogi drugi mediji. Ima tu jo dosta neloginosti kada je u pitanju medijska politika SDA. Uglavnom, SDA je stotinama hiljada maraka plaala propagandu koja se kontinuirano vodila protiv njih.
11
Emir Suljagi
www.putvjernika.com
Ministar koji lae i potvara Saff
Rad za interes dumana islama i muslimana

rije dvije godine napisali smo kritiki tekst o internet stranici www. putvjernika.com. U njemu smo otvoreno upitali anonimne urednike zato rade za dumane islama i muslimana. Naravno, na spomenutoj stranici su napali Saff f iz svih raspoloivih anonimnih kompjuterskih tastatura. Od tada www.putvjernika.com nastavlja sa ustaljenom praksom i radom za interes neprijatelja islama i muslimana. Meutim, vrhunac njihovog neprijateljskog djelovanja dogodio se ovih dana, nakon teroristikog napada na Ambasadu SAD u Sarajevu. Kada se proitaju neki sadraji na ovoj internet stranici ima se osjeaj da je iste pisao neko ko dobro zna ta odgovara dumanima islama, odnosno ta e i kakvi e sadraji nanijeti pravu tetu muslimanima u BiH. Tako je na forumu www.putvjernika.com, neki anonimac koji se potpisuje lanim imenom Ebu Kudame napisao sljedee bljuvotine. Ebu Kudame prvo konstatira Zbunili ste nas, o daije, poduite nas, a onda na ovakav nain, uz postavljanje brojnih provokativnih pitanja, podrava Mevlida Jaarevia. Da li je to ovaj napad gori od pozivanja na biranje taguta (tj. demokratsko glasanje)? Da li je to ovaj napad gori od dozvoljavanja i pozivanja na pravljenje kipova papi i ostalim kafirima? Da li je to ovaj napad gori od dova koje se upuuju muricima od strane vaeg voe? Da li je gori ovaj napad ili aljenje za komunizmom? Da li je gori ovaj napad ili hukanje kafira na muslimane? Da li je gori ovaj napad ili slavljenje i estitanje kafirskih praznika? Da li je gori ovaj napad ili izmiljanje hadisa o Sudnjem danu od strane vaeg voe? Da li je gori ovaj napad od otvaranja centara u kojima e se psovati ashabi i majke vjernika? Da li je gori ovaj napad od poziva na suivot i toleranciju? Da li je gori ovaj napad od konferencija za zbliavanje vjera i meureligijska vijea i dijalozi? Da li je gori ovaj napad od sastavljanja deklaracija po kojima bi se trebali ponaati evropski muslimani, koju je sastavio va voa, samo da zadovolji svoju brau sa zapada, brau svinja i majmuna, zakljuuje zapitani Ebu Kudame koji je tako vjeto sroio svoja pitanja da ostavlja prostor svakome da optui muslimane da je on jedan od nas. Meutim, i malom djetetu je jasno o emu se ovdje radi. Ovo je jasna neprijateljska propaganda, propaganda u ime i za nevjernike.
akon izlaska prolog broja Saffa i nakon objavljivanja teksta U Sarajevu promovirani magistri pederizma: 44 eksperta za razvrat, na na magazin se obruio itav pederski milet sa svim svojim simpatizerima i zatitnicima. Na Saff je nasrnuo i Emir Suljagi, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Od svih reakcija koje smo primili, Suljagieva reakcija je najnekulturnija. Mrnja koju je iskazao ministar Suljagi prema Saffu iskazana je preko svih granica. Iako mi nigdje nismo nijednim slovom pisali protiv potrebe obrazovanja ljudi, ministar Suljagi nas je optuio da prizivamo srednji vijek, a u prosvjetljenju i obrazovanju vidimo neprijatelja. Zapravo, Suljagi je taj koji priziva stari vijek i priziva Sodomu i Gomoru, jer podrava zlo i razvrat zbog kojih su oni uniteni, a mi svojim djelovanjem prizivamo istinsku nauku i istinske ljudske vrijednosti i vrline. Kako e bolan ministre Saffovci biti protiv obrazovanja kada Saff ima tri magistra nauka? Na urednik Semir Imamovi je prije 5 godina dobio nagradu grada Medine za najbolji pisani magistarski rad. Uzalud je ministru Suljagiu navoditi argumente i prizivati ga pristojnosti, on od mrnje ne vidi dalje od svog kabineta. Na magazin je dosta puta kritikovao rad ministra Suljagia, naroito njegovu islamofobinu politiku. Znamo da ministar Suljagi redovno prati Saff, zato smo ubijeeni da je njegova reakcija lina osveta i lini obraun sa naim magazinom.
12
Medijski obraun platformakih saveznika
Ludi polumjesec
SDP preko FTV-a korak po korak rastura SDA
ema noi a da SDP preko svog medijskog megafona Federalne televizije ne udari na SDA. Naoitiji primjer SDP-ovog izigravanja sa partnerstvom SDA desio se prije nekoliko dana kada je FTV ugostila Fahrudina Radonia, lidera opozicione Stranke za bolju budunost BiH, koji je u spomenutom nastupu na sva usta hvalio Zlatka Lagumdiju i politiku SDP-a te za sve i svata optuivao SDA. Nije ovo jedini primjer discipliniranja, odnosno rasturanja SDA preko Federalne televizije. Kako se blie
Faruk ehi, Sarajlija za kojeg Norveanin misli da je musliman
lokalni izbori tako SDP, polahko, korak po korak poinje da medijski rastura nemonu i nezatienu SDA. Istovremeno, SDA ne smije izrei nijednu kritiku na raun FTV-a. Umjesto toga stalno kritikuju Dnevni avaz. arajevska ateistika pera ispisala su kilometre islamofobinih reenica. ovjek bi pomislio da nema vie nita to je vezano za islam a to oni nisu napali ili ismijali. Meutim, ovjek se uvijek iznenadi. U zadnjem broju magazina Dani objavljen je lanak Bajramski teror, novinara Faruka ehia. Naslov nam je privukao panju, kakav se sad bajramski teror dogodio? Nakon itanja teksta doivjeli smo jo vee iznenaenje. Autor se ali na Bajram, odnosno na mnotvo religijskih sadraja u medijima povodom Kurbanskog bajrama i to je za njega teror. A onda slijedi jo malo terora. Teror monoteistikih sadraja e se nastaviti, trenutno dominira onaj islamski, koji svakako dominira, jer je islam ovdje najbrojnija religija, a vjernici su i glasai pa ih treba ispotovati kroz teror vjerskih emisija, mirisa somuna, avlija, ukazanja bezbroj damija i vjernika kako smjerno padaju na serdadu u transu spram svog boga. Sve je to lijepo i nedemokratino ako znamo da postoje ljudi koji ne pripadaju monoteistikim religijama, a tu su i oni koji ne vjeruju ni u ta. Takvi su najugroeniji, i kada bi jedan obian Norveanin doao na mjesec dana u Sarajevo mogao bi pomisliti kako mi jo uvijek nismo prevazili tamu Srednjeg vijeka, jer je religija sveprisutna i ako se zove Faruk sasvim je normalno da si musliman, pie Faruk za kojeg Norveanin misli da je musliman. Ovo je definitivno najlui polumjesec u posljednjih nekoliko godina!
Kako javna odlikovanja otkrivaju razliku izmeu srpske i bonjake politike u BiH
Dodik odlikovao ruske dobrovoljce a SDA-ov premijer Mujezinovi marokanskog varalicu Torabia
edavno, zvanino otkrivanje spomenika ruskim dobrovoljcima u Viegradu od strane najviih vlasti Republike Srpske i javna zahvala predsjednika RS-a Milorada Dodika ruskim dobrovoljcima to su, kako on kae, stali na branik Republike Srpske, te prologodinja javna zahvala i odlikovanje premijera Federacije BiH Mustafe Mujezinovia marokanskom varalici Mekkiju Torabiju, najbolji je pokazatelj kakvu politiku vode srpski a kakvu bonjaki politiari u BiH. Dok
srpski politiari iz Republike Srpske imaju jasnu politiku, politiku koja slui jaanju interesa srpskog naroda i njihovog entiteta, bonjaki politiari prave cirkus, svojom politikom na narod dovode u teke zablude i jo teu ekonomsko politiku situaciju.
Foto islamneta
a mole Boga da se ne dogovore
13
Vjera i drutvo
Reagiranje na napad Mevlida Jaarevia na Ambasadu SAD u Sarajevu
Mora se prestati sa razbijanjem demata

i stvaranjem vjerske anarhije meu Bonjacima
Prije nekoliko godina grupa islamskih misionara objavila je proglas o tekfiru. Napad Mevlida Jaarevia na Ambasadu SAD u Sarajevu i njegove tetne posljedice povod je za novo oglaavanje
Potpisnici: Urednitvo magazina Saff, redakcija islamskog portala www.minber.ba edavni teroristiki napad na Ambasadu SAD u Sarajevu na veoma okantan nain otkrio nam je sve slabosti i sloenost bosanskohercegovake drutvene stvarnosti. Ovaj napad je na povrinu izbacio sve slabosti bonjakog naroda ali i opasnosti sa kojima se suoava i sa kojima bi se tek mogao suoiti na narod. Takoer, spomenuti napad ozbiljno je upozorenje za sve nas Bonjake, naroito nas koji vjerujemo u Allaha i koji teimo ka Njegovom zadovoljstvu, na ono to se nikako ne smije dovoditi u pitanje i na ono to svi moramo uvati i braniti. Suverenitet nae domovine Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina je naa domovina koja ima mnogo neprijatelja. U naem komiluku ivi mnogo onih koji jedva ekaju i rade sve to je potrebno da Bosna i Hercegovina doivi svoj kraj. Nedavni teroristiki napad na Ambasadu SAD u Sarajevu najljepi je poklon ruiteljima Bosne i Hercegovine, odnosno ovaj in je napad na dravu i pomaganje srpsko-hrvatskim separatistikim snagama da ostvare svoje ciljeve. Da dokau svijetu da je u BiH nemogue ivjeti i da je njihov zahtjev za odcjepljenem onih dijelova koje su genocidom osvojili i uspostavili, sasvim opravdan i legitiman. Godinama srpsko-hrvatski antibosanskohercegovaki i antibonjaki politiko-obavjetajni i medijski sistemi plae svijet da je Bosna i Hercegovina opasna drava jer u njoj ivi hiljade tzv. islamskih terorista koji su spremni i jedva ekaju da napadnu cijeli svijet. Uspjenim dokazivanjem da je BiH prepuna Bonjaka, tzv. islamskih terorista, srpsko-hrvatski dumani Bosne i Hercegovine koriste kako bi opravdali svoje separatistike aktivnosti. I ne samo to, spomenuti dumani nae zemlje i naeg naroda svojom priom o postojanju hiljada bonjakih islamskih terorista danas ele opravdati svoje zloine koje su poinili nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Napadom na Ambasadu SAD u Sarajevu Mevlid Jaarevi je doveo mnoge u dilemu. Iako niko nema dokaza da iza njega stoji neka antibosanskohercegovaka obavjetajna sluba, ono to je on uradio moe uraditi samo velika neznalica ili duman Bosne i Hercegovine i bonjakog naroda. Njegovo nedjelo odgovara jedino neprijateljima BiH a svima ostalima nanosi veliku tetu. Mevlid Jaarevi svojom vanjtinom podsjea na vjernika muslimana, to cijeli sluaj ini jo sloenijim. Jasno je da vjernik musliman nikada sebi ne moe niti smije j dopustiti p injenje j j slinog g djela. uvanje suvereniteta Bosne i Hercegovine treba biti primarna dunost svakog Bonjaka muslimana. Jer, bez Bosne i Hercegovine nema ni Bonjaka ni islama na ovim prostorima. Osim toga, prirodno je da svaki insan voli svoju domovinu i da ima osjeaj pripadnosti zemlji iz koje vodi porijeklo. Tako je kod svih ljudi osim kod pojedinaca koji nemaju nikakvih normi niti pravila. Islam je potvrdio taj osjeaj i tu ljubav i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je za to najbolji primjer. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve se18. novembar - 22. zu-l-hidde
llem, naputao Mekku, okrenuo se i rekao: Nema ljepe ni meni draeg mjesta od tebe. Da me moj narod nije protjerao nikada te ne bih napustio. (Tirmizi). Kada se sa ashabima vraao iz pohoda na Tebuk, i kada su doli na domak Medine, rekao je: Ovo je Tabe (Lijepa) mislei na Medinu a ovo je Uhud, brdo kojeg volimo i koje nas voli. (Muslim). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha, delle anuhu, da mu omili Medinu, kao to mu je omilio Mekku, pa i vie od toga. (Buharija). Jedinstvo naroda Bosna i Hercegovina je specifina zemlja, a ivot u Bosni i Hercegovini je posebno sloen. Svjedoci smo svih iskuenja kroz koje smo mi Bonjaci proli u bliskoj i daljoj historiji. Jedinstvo naroda je najvaniji aspekt naeg opstanka (Sjetimo se razdora meu krajikim Bonjacima i meubonjakog rata tokom agresije na BiH, kada je srpski agresori uspio posijati sjeme razdora i izazvati dugogodinji meubonjaki rat na prostoru Velike Kladue, Cazina i Buima. Naalost, i danas se osjeaju posljedice tog ratnog razdora jedinstva naroda u cazinskoj Krajini.). Cijenei vrijeme i uvjete u kojima ivimo odgovorno tvrdimo da je vjersko jedinstvo najvaniji aspekt jedinstva Bonjaka. Ovaj aspekt jedinstva naroda posebno je vaan danas kada je na narod razbijen na svim drugim drutveno-politikim podrujima. Ovaj terorstiki in je, osim napada na nau domovinu, napad i na Islamsku zajednicu koja ulae maksimum truda da odri muslimane Bonjake na okupu i koja je u ovom opem politikom, ekonomskom i kulturnom haosu u domovini, jedini svijetli primjer i sigurna oaza za svakog muslimana.
14
Upravo zato, vjersko jedinst vo Bonja ka danas je izloeno sta lnom udaru. K a ko god je srpsk i agresor uspio u ratu zavaditi Bonja ke u Cazinskoj krajini, ta ko danas neke snage pokuavaju nas Bonja ke zavaditi i razjediniti na vjerskoj osnovi. Naa lost, spomenuti dumani su, u odreenom smislu, uspjeli u svojim smutnjama. Svjedoci smo st varanja vjerske anarhije meu Bonjacima. Uz pomo tek f irske ideologije u vjersk i aspekt naeg naroda unosi se sta lni nemir i razbija se vjersko jedinst vo naroda. Tek f irska ideologija a ktivno poziva na ruenje Islamske zajednice u BiH kao najva nijeg stuba naeg vjerskog jedinst va. A ktivnosti na tom planu su brojne, a najizra enije je ot varanje zasebnih mesdida i pozivanje na razbijanje loka lnih demata kao i ata k na ulemu u BiH i proglaavanje istih nevjernicima. Neoharidijske, tekfirske skupine trebaju znati da je, pored akide i ahlaka, islamsko bratstvo i jedinstvo jedan od temelja zdravog drutva i ovog ummeta.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je to dobro znao zato je u Mekki, ali i kasnije u Medini, radio na tome i odgajao muslimane na principima islamskog bratstva gdje nije bilo razlike izmeu Kurejija i drugih, bogatih i siromanih i sl. Oni su bili jedna pesnica, jedan i jedinstven saf. U bosanskohercegovakim prilikama muslimanska obaveza jaanja vjerskog jedinstva znai jaanje Islamske zajednice u BiH kao najvanije institucije. Jasno je da u radu Islamske zajednice u BiH ima propusta, i ova reakcija nema za cilj takve propuste braniti, meutim islamsko jedinstvo iji je ona stub na ovim prostorima je vei imperativ i potreba od potenciranja na ispravkama pojedinih pravnih, odnosno erijatskih, pitanja. Zato pozivamo sve one koji su na bilo koji nain dio smutljivog procesa razbijanja demata i stvaranja vjerske anarhije meu nama Bonjacima da se dozovu pameti i da prestanu s tim. Oni moraju biti svjesni svojih djela.
U bosansko hercegovakim prilikama muslimanska obaveza jaanja vjerskog jedinstva znai jaanje Islamske zajednice u BiH kao najvanije institucije.
Vanost ouvanja jedinstvene rijei i jedinstvenog politikog i duhovnog autoriteta, te koliko je opasno i pogubno svako spletkarenje protiv zajednice, poticanje na neposluh protiv muslimanskih voa, i stvaranje negativne atmosfere u drutvu, najbolje ilustruje sljedei hadis: Ako vam neko doe i meu vama pokua ubaciti sjeme razdora i neposluha prema vladaru, kojem ste jednoglasno iskazali pokornost, ubijte ga, ma ko on bio. (Muslim). A da odvajanje iz zajednice nije nikakvo pravovjersvo i dosljednost u vjeri, kako to neki ljudi zamiljaju, zahvaljui prije svega, pogrenom tumaenju kojem ih ue njihovi ejhovi, nego naprotiv stranputica i slijeenje paganskih obiaja, u prilog tome govore rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ko se udalji od demata (muslimanske zajednice) makar jedan pedalj i umre, njegova smrt je paganska. (Ebu-Davud).
15
uvanje reda, sigurnosti i mira u drutvu Islam kao niti jedna druga religija poziva da se u dravi uva red, sloboda i mir i svim svojim graanima, muslimanima i nemuslimanima, garantira pravo na ivot, sigurnost, slobodu kretanja, privreivanja i kolovanja, a strogo zabranjuje naruavanje reda, sijanje straha i bilo koji vid uznemiravanja i nasilja nad ljudima, svejedno radilo se o nasilju i sijanju smutnje od strane vladara tiranina nad podanicima, ili se radilo o pojedincima koji ine ta (ne) djela. U hadisu koji biljei ima EnNesai, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Pravi musliman je onaj od ijeg jezika i ruku su sigurni drugi ljudi, a pravi mumin je onaj od kojeg su ljudi sigurni u pogledu svojih ivota i imetaka. Islam nas ui da nije dovoljan samo osjeaj ljubav prema domovini, ve svaki vjernik mora ponijeti odgovornost za njenu izgradnju, za to bolji i ljepi ivot svih njenih stanovnika. Mora je braniti od svih neprijatelja i uestvovati u svim plemenitim akcijama koje znae izgradnju drave i uspostavu harmoninih odnosa u ivotu njenih graana. uvena Medinska povelja, koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sainio po dolasku u Medinu i osnivanju prve
muslimanske drave, a u cilju to bolje unutarnje organizacije i ureenja, te sprjeavanja anarhije i bezakonja, sadrala je, izmeu ostalog, klauzule o zajednikoj, muslimanskojevrejskoj, odbrani Medine od vanjskog neprijatelja. Tako se u lanu 37 (a) ove povelje kae: idovi e u ratu sudjelovati sa svojom imovinom, a muslimani sa svojom. Jedni druge e pomagati u borbiprotiv onog tko nasrne na bilo koga od potpisnika ovog dokumenta. Meu njima e vladati poteni i prijateljski odnosi u kojem e dobro biti brana zlu. U lanu 44, se kae: Meu njima (potpisnicima Povelje) mora biti potpomaganje protiv onog ko napadne Jesrib, (tj. Medinu). Otvoreni napad na islam i muslimane I prije nesretnog teroristikog napada na Ambasadu SAD u Sarajevu pojedinci i grupe iz politikog, obavjetajnog i medijskog okruenja u Bosni i Hercegovini i regiji otvoreno su napadali na islam i muslimane u naoj zemlji. Nakon Mevlidovog napada na ameriku ambasadu u Sarajevu uslijedila je otvorena hajka na nas muslimane i na islam. Na
Islam nas ui da nije dovoljan samo osjeaj ljubavi prema domovini, ve svaki vjernik mora ponijeti odgovornost za njenu izgradnju, za to bolji i ljepi ivot svih njenih stanovnika.
internetu i drugim medijima zabiljeeni su brojni pozivi na silovanje muslimanki i ubijanje muslimana koje se pogrdno naziva vehabijama. alosno je to ovi zabrinjavajui pozivi na lin postaju sve masovniji i to niko ne poduzima nita protiv autora navedenih poziva. Nedjelo Mevlida zasluuje svaku osudu i on treba za to i odgovarati, ali ne elimo da se za slina nedjela ili eventualno tee prestupe koriste dupli arini i drugaije postupa s poiniocima samo zato to nisu imali bradu ili nisu bili muslimani. Ponaanje bilo kojeg pojedinca ne moe biti opravdanje za proganjanje drugih ljudi koji nemaju nikakve veze sa njihovim djelima. Pozivamo na potivanje prava muslimana i na prestanak voenja medijskih antiislamskih kampanja. Na kraju, jo jednom naglaavamo da su neoharidije, tekfirovci, meu kojima se nalaze pojedinci koji vjerovatno rade za sitne pare za raznorazne tajne slube, koje se bore protiv islama i muslimana i protiv nae drave Bosne i Hercegovine, ljudi koji pozivaju dahilijetskom (neznaboakom) davom, a njihovo djelovanje je antiislamsko.
16
Kolumna
Borba za opstanak
asno je nositi ig vehabije vehabije

Za kolektiviziranje Mevlidove krivice nije kriv Mevlid, ve ekstremistiko dejtonsko drutvo, koje svjesno nee da razumije kako vehabije imaju jednaka ljudska prava kao i svi drugi graani BiH, i da ih niko ne smije igosati zbog njihove osobenosti. Ako nisu svi Srbi krivi za genocid u Srebrenici, zato bi sve vehabije bile krive za Mevlidove vratolomije?!
Pie: Fatmir Alispahi ako se moglo dogoditi da onako sabrana njemaka nacija zapadne u oboavanje Adolfa Hitlera? Ta velesila od radinosti, urednosti, nauke i razboritosti savila se pred nogama jednog besprizornog budalaa. Zar sve vrijednosti njemakog drutva nisu mogle biti dovoljna brana protiv najezde te mentalne i moralne trulei? Ova pitanja Srbi sebi nikad nee postaviti, u odnosu na gedovane tipa Miloevia, Karadia, Dodika i dr., jer je velikosrpski hitlerizam dobio meunarodni certifikat, u vidu postojanja Republike Srpske. Nijemci, pak, i danas tragaju za korijenima svoga pokleknua, i ponizno nose grijeh holokausta. Gdje je ta granica na kojoj demokratija prelazi u jednoumlje, um u bezumlje, a jedno sabrano drutvo postaje stado ovaca? U ovim procesima postoji taka na kojoj faktor korupcije preuzima veinu akcija u drutvenoj zbilji, jer je u interesnu mreu uhvaena kritina masa pojedinaca i institucija koji bi mogli pruiti otpor slapovima bezumlja. Budui da su hitlerizam i islamofobija/antiislamizam istog roda - a o emu j je nadahnuto g govorio eljko Komi nemogue je galop bonjake autodestrukcije procanja u Ameriku ambasadu. Na FTV su bili toliko ushieni da su poruili kako, evo, i mi sad liimo na Afganistan, gdje je tog dana od bombe u autobusu ubijeno 20-tak ljudi. Dodue, kod nas je skinuto 20-tak komadia fasade, marke ambasada, a to je isto, zar ne?! Javnost je liila na olimpijadu u ulizivanju Americi i u nagrivanju vehabija. Ljubav prema Americi tumaena je kao ljubav prema slobodi i demokratiji, to je teka budalatina, jer Amerika predvodi aktuelne krstaTest demokratije ke ratove, ubija muslimanske dravnike, razara muBio je to napad na drslimanske zemlje, organiavu, svejedno da li se razira pederska iivljavanja dilo o privatnom napadu Sad bi neko po konclogorima u Abu ili pak organiziranom i htio da Ghraibu i Guantanamu, smiljenom napadu kroz Islamska a samo nas vrijeme dijeli instrumentaliziranje i iszajednica od ope spoznaje da izmekoritavanje jednog ahiz demata u Hitlerove Njemake maka, i svejedno na poizbacuje sve i ovakve Amerike nema sljedice tog napada, to je koji izgledom razlike. To ne iskljuuje napad na dravu. No, zar podsjeaju nau bosansku zahvalnost organizirani teroristiki na Mevlida za uee Amerike u zaunapadi na bonjake poJaarevia. To stavljanju rata, te uvjerevratnike u Republici Srpbi rezultiralo nje da nam je potrebno besmislenim ameriko partnerstvo. Ko skoj, nisu takoer napadi konfliktima i na dravu?! Ako jesu (a zapuca na Ameriku, zapujesu) zato na njih niko vraanjem na cao je na Bosnu! ali to nije reagirao kao napade stanje od prije ne znai nita vie osim na dravu i po toj osnovi deset i vie suhog interesa. Amerika ih sankcionirao? Ispade da godina. je i dalje blia Hitleru i je u ovoj dravi vanija faBrejviku, nego dvorcima sada na Amerikoj ambabosanske multikulturalsadi od bonjakih ivota nosti i priroenog antifai bogomolja! Zar teroriizma. zam poznaje vjerske i etnike razliU tom poltronisanju Americi, ke? Bie da je tako, jer za norvekog dejtonski su glasnogovornici izguteroristu Brejvika niko ne ree da je bili pamet za jedno prosto pitanje: kranski terorist, iako je jasno da A kako bi to pucnjevi Mevlida Jaadjeluje sa pozicija kranskog fun- revia mogli koristiti vehabijama damentalizma i islamofobije, dok u BiH? Nikako! Time je jasno da se za ludog Mevlida odmah znalo vehabije nemaju nita sa Mevlida je tzv. islamski terorist, veha- dom. Jer, kad bi Mevlid nastupao bija, j p produkt opasne p ideologije, gj kao dio te zajednice, gledao bi da itd. teta je to nemamo naina da joj ne nanese zlo, a mogao je znaorganiziramo istraivanje na temu ti kako e njegovu krivicu odmah javnog tretmana sluaja Mevlida nalijepiti svim vehabijama. Za to Jaarevia, sa posebnim akcentom kolektiviziranje Mevlidove krivice na radost koja je iskazana zbog pu- nije kriv samo Mevlid, ve ekstre18. novembar - 22. zu-l-hidde
matrati izvan procesa koji od naroda prave stado, a od njegovih akademskih autoriteta gonie stoke. U Bonjaka je ovaj problem bjelodan, posebno nakon to je jedan bolesni ovjek, imenom Mevlid Jaarevi, zapucao na Ameriku ambasadu u Sarajevu. Nastalo je openarodno veselje, jer se konano dogodio toliko najavljivani i oekivani vehabija, pa sad prie o tzv. islamskom terorizmu nisu repa bez korijena. Kad su mogli Nijemci pobudalit, gdje neemo mi?!
18
mistiko dejtonsko drutvo, koje svjesno nee da razumije kako vehabije imaju jednaka ljudska prava kao i svi drugi graani BiH, i da ih niko ne smije igosati zbog njihove osobenosti. Ako nisu svi Srbi krivi za genocid u Srebrenici, zato bi sve vehabije bile krive za Mevlidove vratolomije?! Dotle see sljepilo da se ak govori kako je vehabije neko odnekle uvezao, a rije je o bh. dravljanima koji imaju ljudsko pravo da izigravaju pingvine ako im je volja. Da li e im brade sluiti u vjerske svrhe, ili e izigravati patuljke iz bajke o Snjeani, to nikoga ne treba da se tie. Sistem koji zadire u privatnost, koji neiju osob(e) nost uzima kao mjeru diskreditacije, u osnovi je faistiki. U ime slobode pederi mogu da se pederiu, pankeri da se pankeriu, a jehove da svjedoe. Dejtonska javnost ne razumije ovu poruenu granicu, zbog koje vehabije u BiH bivaju najistureniji test demokratskih kapaciteta ovog drutva, a istovremeno i najugroenija manjina u BiH. A na granicama, na manjinama, oituje se sutina tvrde zapadni uitelji ljudskih prava. U Bosni
danas vie ljudskih prava imaju kerovi, nego vehabije! Jer, kerove ne smije niko progoniti, a na vrijeanju, hapenju i maltretiranju j vehabija j g grade se politike karijere. asno je nositi ig vehabije - u ime prava na razliitost! Takvu torturu, kakvu trpe vehabije, zbog zlodjela pojedinaca iz muslimanskih redova koja se obavezno generaliziraju i dovode u vezu sa svakim Bonjakom muslimanom koji ima makar malo brade, mogu izdrati samo ljudi koji duboko vjeruju u sud vremena, pred kojim e islamofobija biti jednaka faizmu, a progon muslimana biti jednak progonu Jevreja u Hitlerovoj Njemakoj. Uzvieno je danas ustati u zatitu vehabija, jer se tako brane ljudi kojima je presueno bez krivice; tako se brane ljudska prava, zakoni ove zemlje, demokratski poredak, a naspram dejtonskog javnog krda koje ne razumije abecedu
Islamska zajednica je uspjela kritinu masu vehabija da vrati u demate i odvrati od soliranja, od mogueg remeenja ustaljenog reda i poretka. U normalnom drutvu takva bi se injenica hvalila, namjesto to se Islamska zajednica proziva kao sponzor vehabizma.
prava i pravde - da je svako nevin dok mu se krivica ne dokae. Amerikanci su tu oprezni, jer njihovi izvori napad na Ambasadu ne imenuju kao terorizam, ve kao incident, za razliku od armije bosamomrzitelja njakih koji se utrkuju da izreknu to opasnije rijei, nastojei svakog muslimana sa bradom osumnjiiti kao Mevlidovog sauesnika. Zanimljivo da na taj vehabizam u BiH niko nije ozbiljno upozoravao, niti vodio hajku protiv tih skupina , prije 11. septembra 2001. godine, pa ni godinama poslije. Najednom su vehabije otkrivene kao propagandni potencijal u s-h obavjetajnim operacijama protiv Bosne i Bonjaka. Prvi autor u BiH koji je pisao o pitanju vehabija, sa akcentom na njihovu socijalizaciju u demate i u bosansku obiajnost, bio je Fatmir Alispahi, a iza ove tvrdnje stoji mnotvo tekstova, u ime kojih
19
ove rijei imaju konkretan kredibilitet. I danas mislim da je morala postojati suptilnija mjera za granicu izmeu muslimanskog i bosanskog, jer je bosansko starije od muslimanskog, budui da bez bosanskog nema ni bonjakog. Prije desetak godina mnogo sam pisao o vehabijama, dok su ostali utjeli, ali prije desetak godina vehabije nisu bile ono to su danas, jer ih je u meuvremenu Islamska zajednica okupila i vratila u demate. Misija ujedinjenja U subotnjoj reviji Pogled, u Osloboenju , u julu 2000. godine, reagirao sam na informacije da je grupa vehabija napravila incident na manifestaciji Dani Svetog Petra i Pavla. Tada se za vehabije gotovo nije ni znalo. - Ako e uvaavane vjerske slobode vehabija ugroavati graanske i vjerske slobode drugih, ili obratno onda je to kurluz demokratskih kriterija sa nesagledivim posljedicama. Slobode vehabija su omeene slobodama drugih i slobode drugih su omeene slobodama vehabija. Ko pree tu granicu ugrozio je demokratski poredak koji je stariji od svih sloboda pisao sam u Osloboenju od 15. jula 2000. godine. U tekstu ZZ TOP (5.9.2000.), takoer u Osloboenju , ustao sam u zatitu zajednice u Boinji: Ako nismo spremni da uvaimo osobenost mudahedina (vehabija), onda ne moemo oekivati uvaavanje svojih razliitosti. Razliitost ne ugroava jednakost svih pred zakonom. Sve drugo su ljudska prava i slobode. Da li e neko nosati bradu kao vehabija, ZZ TOP ili Drain sljedbenik ne bi trebalo ikoga da zanima. Sve dok ta brada ne ugrozi dravu u kojoj raste. Osvajanje uvida o toleranciji razliitosti esencija je valjane budunosti. Vidimo da je desetak godina poslije bosanska javnost pred istim neznanjima da samo ugroavanje zakona moe biti razlog za reakciju, a kod nas ministar defektizma Sadik Ahmetovi tvrdi kako se represivne akcije po Gornjoj Maoi vre u cilju preventive. Naa javnost zaboravlja da su preventivne represije sprovodili samo faistiki i komunistiki reimi - kod kojih je kriv svako ko je oklevetan. Potpuno se zanemaruje desetogodinji proces u kome su se vehabije ukljuivale u demate, pri-
hvatale red i poredak Islamske za- stalno proziva kao sponzor vehajednice. U tekstu ZZ TOP pisao bizma, a pri emu vehabizam, sam: Za par godina nai gradovi bez ikakvih argumenata, treba da su preplavljeni vehabijama. Mnogi ima znaenje samog terorizma. mladi ljudi su pronali sebe u soli- Kod Bonjaka je, na alost, zavladarnosti koja vlada u ovoj zajedni- dao vei otpor prema vehabijama, ci. Ali mnogi nisu izbjegli zamku nego prema etnicima, a to pripada estradnog islama, kleropolitike is- onoj dimenziji genocida koja govori kljuivosti, to prijei socijalizaciju o navikavanju rtve na status potlavehabija u bh. drutvo. enog i ponienog subjekta. To to Ovaj tekst je tada postavio vano Bonjaci mrze vehabije, a zaboravpitanje o socijalizaciji vehabija, o ljaju etnike, dio je specijalnog psiemu je u svojoj hutbi od 4. novem- holokog rata u kome rtva genocida bra 2011. govorio reisu-l-ulema dr. ostaje bez historijskog pamenja. Ceri, definirajui taj problem kroz Sad bi neko htio da Islamska zasintagmu povratak u demate. U jednica iz demata izbacuje sve koji odnosu na 2000. godinu, Islamska izgledom podsjeaju na Mevlida Jazajednica je uradila divovski posao arevia. To bi rezultiralo besmislesocijalizacije vehabija, koji su do nim konfliktima i vraanjem na statada znali praviti razne predstave u nje od prije deset i vie godina. Oni nastojanju da reformiraju islam u koji to zagovaraju zapravo prieljkuBonjaka. Posljednji veliki ju sukobe unutar Islamske pokuaj te vrste bio je onaj zajednice, jer im ne odgokoji je predvodio rahmetli Za vara injenica da u BonjaJusuf Bari, a tada su mo- kolektiviziranje ka ne postoje nikakve veMevlidove bilizirani ak i policajci da habije, ve postoje samo i krivice nije danonono nadgledaju Juiskljuivo dematlije. Ako kriv samo sufovo selo Gornje Petroima nekih Bonjaka to ne Mevlid, ve vice. ...Sve dok Jusuf nije priznaju Islamsku zajedekstremistiko poginuo u saobraaju. nicu, njih treba jednako dejtonsko Islamska zajednica je tretirati kao i ateiste koji drutvo, uspjela kritinu masu veimaju pravo da budu ta koje svjesno habija da vrati u demahoe. Iznad jednih je Bog, nee da te i odvrati od soliranja, iznad drugih su Marks i razumije kako od mogueg remeenja Lenjin, iznad treih je ravehabije ustaljenog reda i poretka. kija, iznad etvrtih je neimaju jednaka U normalnom drutvu to etvrto i peto, ali iznad ljudska prava takva bi se injenica afirsvih nas je zakon po kome kao i svi drugi mirala i hvalila, namjesto su moje slobode omeeto se Islamska zajednica graani BiH. ne slobodama drugih.
20
Nai demati
Demat (damija) Ensarija u Belgiji
Dvadesetetvrta
priznata damija u Flandriji

Priznavanje damija u Belgiji Pie: Izet Karali, predsjednik Izvrnog odbora emat - damija j Ensarija j iz Genta u Belgiji gj j je 24-ta p priznata damija j u Flandriji j (flamansko g govorno p podruje). j Demat Ensarija j je j ujedno j prva Bonjaka p j p priznata damija j u Beneluxu. ta to konkretno znai? Nakon ispunjenih p j uslova (izmeu ostalog g i p posjedovanje j j damijskog j g objekta), j p priznate damije j mogu g raunati na materijalnu j podrku p kao to je j mjesena j nadoknada aktivnog g imama. Demat Ensarija j j je aktivno up potrazi za objektom j i sredstvima. Nadaju j se, ako Bog g da, kreditu bez kamate kako bi onda ubrzanim koracima krenuli u ostvarivanje j udaranja j vrstih temelja demata. Naa dova: O, Svemilostivi, Ti nama p pomozi da p prepoznamo p kako mi moemo iskrene ensarije da budemo. Amin. Kratka historija j priznavanja islama u Belgiji U Belgiji gj j je islam p priznat kao vjera j (vjeroispovijest) j p j od 1974. Trebalo j je 30 g godina da bi ovo p priznaje bilo razlog j g subsidiranju j damija j i vjerskih j slubenika (imama) i to u analogiji g j sa drugim g p priznatim vjerj skim zajednicama. j Zato je to tako dugo g trajalo? j Jedan od razloga g je j i dugogog g dinje j rezervno dranje j politikih p partija p j koje j su trebale da vode nijansirane debate (rasprave) j p o integraciji uopteno, a posebno o subsi-
diranju j islamskih vjerskih zajednica. j Tek 2004. je j Flamanski parlament uveo i usvojio opti j p dekret u vezi p podrke vjerskih zajednica. j Proces priznap vanja j traje j i dalje. j Skoro svake g godine bude p priznato po nekoliko damija.
Snaga ummeta
Pie: Esma iz Travnika BISMILL AHIR-R AHMANIRRAHIM
S
lju.
naga ummeta. Snaga ovjeka je u djelovanju. Snaga insana je u srcu. Snaga dobroinitelja je u nijjetu. Snaga borca je u insanu. Snaga ovjeka je u dobroinite-
A u emu je snaga ummeta? Kada bi preko planete, spojene bile take ummeta, organizam bi stajao pred nama, stajao bi insan, ovjek u obrisu dobroinitelja. Pa bi se snaga ovjeka, i snaga insana, i snaga dobroinitelja uvezale u snagu ummeta, jer, ummet nije bezlian, Ummet smo i ti i ja, i on i ona. Je li snaga moja dio ovog organizma, ili snaga njegova, ili njena?
Moe li oko insana otii bez nogu ovjeka, a noge ovjeka bez nijjeta dobroinitelja? Kada je Ibrahim, a.s., u sebi ujedinio i vid i korak i nijjet, snagu je Allahu zavjetovao pa mu je kurban primljen. La havle ve la kuvvete illa billahi. Kuvvet ovog ummeta Muhammedovog, s.a.v.s, sliva se sa Nebesa, a insanu su date take izbora sopstvenog, take snage u koje se kuvvet uliva. Ako te take ne otvorimo, kako da se u nas kuvvet ulije? A take su SNAGA OVJEKA, SRCE INSANA I NIJJET DOBROINITELJA. Tri take koje su imale ensarije, pomagai Pejgamberovi, s.a.v.s., koji su znali da njihova snaga dio je snage UMMETA. O, Svemilostivi, Ti nama pomozi da prepoznamo kako mi moemo iskrene ensarije da budemo. Amin.
21
Aktuelno
Sluaj magistri pederizma
Evropsko ujedinjenje
protiv pederske tiranije
Pederizam tei drastinim oblicima ugroavanja demokratije i slobode govora, s ciljem da peder bude zatien kao sveta krava u Indiji, ili Veliki Brat u Orwellovoj 1984. Peder je postao sinonim demokratije i ljudskih prava, pa ko se usudi da mrko u pedera pogleda, bit e krivino, politiki i medijski gonjen kao najgori zloinac. Dokaz za ovo su reakcije na otkrie Saffa da su sarajevski tzv. magistri gender studija zapravo magistari pederizma
Pie: Redakcija magazina Saff vaj tekst nastaje zbog historije koja e nekada objektivno sagledati destruktivnu politiku SDP-ovog Kantonalnog ministarstva obrazovanja, pod komandom E. Suljagia, koje s javnou komunicira na principu najcrnjih ideologija i njihovih propagandnih maina, kao i Vijea za tampu, koje pored ideoloke zasljepljenosti ima problem sa elementarnom logikom. Naime, ove dvije zvanine instance su reagirale na tekst u Saffu, pod naslovom U Sarajevu promovirani magistri pederizma, njih 44, koji su tu titulu stekli na rodnim/gender studijama, a okosnica oba reagiranja je u tome to smo pedere nazvali pederima. Evo kako to zvui u saopenju Vijea za tampu, koje je u povodu naeg teksta sazvalo vanrednu sjednicu, jer je napad na pedera napad na dravu i demokratiju: j - Urgentna albena komisija Vijea za tampu u Bosni i Hercegovini je razmotrila albe graana, objavljeni tekst i odgovor urednika Imamovia i zakljuila da je u navodima iz teksta i kvalifikacijama 44 magistra za razvrat, magistri pederizma,
eksperti za pederluk i diplomirani pederisti, drastino p prekren Kodeks za tampu p BiH, lan 1, Opte p odredbe, lan 3, stav 1, Hukanje, lan 4, Diskriminacija, lan 4a, Ravnopravnost spolova i potivanje osobenosti kae se u saopenju iza kojeg stoje j sve sami ideoloki probrani p kadrovi, Miodrag ivanovi, Draen Zubak, Nada Ler-Sofroni, Nada Arseni i Faruk Bori. Peder je pederu peder Vijee za tampu je samo sebi skoilo u stomak, jer ne moe dokazati da rije peder podstie hukanje i diskiminaciju, s obzirom da ovu rije pederi koriste sami za sebe. Po istoj logici bi Vijee za tampu trebalo da se oglasi u povodu brojnih tekstova u kojima pederi sebe zovu pederima, pa ispade da sami sebe diskriminiraju. Evo i nekoliko konkretnih dokaza... U magazinu Dani i od 7. jula 2006. Objavljen je razgovor sa izvjesnim Dorinom Manzinom koji za sebe tvrdi JA
SAM PEDER, te u intervjuu poruuje: Rijei peder trebalo bi vratiti dostojanstvo. To znai da bi ona trebala postati opeprihvaen i afirmativan izraz. Dvije godine poslije, u istom magazinu, uslikao se izvjesni Mirza Beirovi, koji je rekao: Ja jesam peder i nije me strah onoga to sam. ...Nisam izabrao da budem homoseksualac u smislu homoseksualne orijentacije, ali biti peder u smislu seksualnog identiteta jesam. Susjedna Hrvatska ima na stotine sluajeva gdje pederi za sebe javno govore da su pederi, te objanjavaju kako im rije peder vraa dostojanstvo, a da ih rije homoseksualac vrijea. Jedan od njih je Franko Dota, koji je 20. juna 2011. gostovao u emisiji Nedjeljom u dva HRT, gdje je na Stankovievo pitanje Je li uvreda kada se u javnom diskursu kae za nekoga da je peder?, odgovorio: Ja sam peder i tu nema nita ironino. Ne samo da sebi to govorim, to govorim svim svojim prijateljima pederima i lezbama. U tome nema nita uvredljivo... Puno je gore koristiti homoseksualnost... ona je zastarjela. S obzirom da homoseksualci sami sebe oslovljavaju pederima, a da se rodne/ gender studije zalau sa razliku izmeu roda i spola, po emu roeni mukarac ima pravo da se spolno prikazuje kao ensko, tj. peder ne postoji ni jedna netanost u Saffovom m tekstu. Sve vjere svijeta smatraju da je pederluk razvrat, pa to smatramo i mi, dajui pravo pederima i magistrima pederizma (gender studijama) da se bave tim razvratom (da spol nije rod) i da ga smatraju najveim dostignuem ljudskog uma. Pri tome zadravamo svoje demokratsko pravo da mi tako ne mislimo, ali potujemo pravo drugih da pederistiki misle, pa i da rade ta hoe u svojoj privatnosti. Ako u ovom sluaju ima neke diskriminacije, onda se ona odnosi na nae pravo da se ne slaemo sa pederima i pederizmom, i da demokratski budemo protiv otvaranja Univerziteta u Sarajevu za obrazovanje magistara, odnosno advokata pederizma i razvrata. Program gender studija je zamotan u stotinu folija, ali je njegova pederistika sutina jasna, jer postoje hiljade reenica koje to dokazuju. Spremni smo na ma kojem mjestu, i u ma kojoj formi, upravo literaturom sa gender studija, dokazati da te studije u svojoj osnovi imaju izgradnju akademske mree koja e podravati pedere. ...Kao to su profesori mar-
22
ksizma podravali komuniste. Sastavni dio te ideoloke mree jesu i napadi na ljude koji razotkrivaju operaciju unitenja ovjekove porodice. Ozvanieni pederizam Ekstremizam kojemu su izloeni oni koji ne podravaju pederluk, najbolje se oituje iz reakcije Suljagievog, SDP-ovskog, tzv. ministarstva obrazovanja, u kome je tekst iz Saffa a zlonamjerno doveden u istu ravan sa teroristikim inom koji je izvrio Mevlid Jaarevi. Evo te kriminalne konstrukcije: - Ovim inom, magazin Saff ff f je javnosti poslao poruku da je obrazovanje zadnja stvar o kojoj pojedinac treba razmiljati, a da primjere treba traiti u jaareviima i Jaareviu bliskim ideologijama, kojima je zajednika mrnja prema drugom i drugaijem. Samo ova klevetnika reenica je dovoljna da detektira svu bijedu Suljagievog tzv. ministarstva, koje je odve izgubilo dignitet i kredibilitet, jer se svelo na siledijstvo kakvom je teko pronai pandam i u rigidnim komunistikim reimima. Citirana reenica je bestidno puna lai i podvala, to znai da E. Suljagi nema potovanja prema sudu javnosti i kantaru vremena. Bezbeli misli vjeno ostati na funkciji. Saff ff je islamski asopis, i za nas je uenje (Ikre) centralna preporuka ivota i rada, ali je izuavanje i propagiranje pederizma (gender) uistinu zadnja stvar o kojoj pojedinac treba razmiljati, jer se tu ne radi o uenju, ve o formiranju partijskih odreda iji je cilj da rasture prirodni poredak, tradiciju, kulturu i sve ono to je stoljeima graeno pod okriljem porodice kao osnovne elije i naroda i drutva. Gebelsovska podvala kako je naa poruka da primjere treba traiti u jaareviima samo je dno kriminalnog mentaliteta koji je zavladao sa ponovnim ustolienjem SDP-ovskih crvenih kmera. Na tekst nema nikakve veze sa jaareviima, koji su, kao ekstremisti, srodniji ministru Suljagiu, njegovom lideru Lagumdiji i drugim tipovima za koje ne postoji dijalog i ne postoji potovanje vjere, kulture, tradicije i svega na emu jeste zasnovan narod, kao osnovni supstrat te toliko slavljenje multikukture. Ovo dokazuje da su SDP-ovski esktremisti zapravo primitivci i ruitelji, za koje je multikultura jednaka nekulturi, multikonfesionalnost jednaka nevjeri i bezbonitvu, jer da nije tako, oni bi cijenili injenicu da su svi bosanski narodi identitet sagradili na ognjitu svoje vjere, a da ta vjera osuuje razvrat, a time i pedere i pederizam iza kojih sada stoji zvanina vlast i Univerzitet u Sarajevu. U nastavku saopenja E. Suljagi ponovo lae:
- Podsjeamo, nakon tako izreenih stavova ve se dogaalo nasilje. Pozivamo i Univerzitet u Sarajevu da uini sve to je u njihovoj moi da zatiti studente od protuustavnih, diskriminirajuih i primitivnih napada onih koji prizivaju srednji vijek, a u prosvjetljenju i obrazovanju vide neprijatelja pie Suljagi. Odgovor je kratak: ni na kakvo nasilje mi ne pozivamo, ve samo govorimo sa pozicija prirode, vjere i tradicije, a sigurni smo i sa pozicija ogromne veine normalnih graana; nema nieg protuustavnog i diskiminirajueg u naem koritenju rijei peder, jer tu rije koriste pederi sami za sebe; nigdje mi ne pozivamo na srednji vijek izuzev to slijedimo upute vjere i tradicije, a negiranje vjere je negiranje samog naroda; mi ne moemo vidjeti neprijatelja u obrazovanju, ako je to obrazovanje u slubi ovjekovog dobra, a pederizam (gender studije) je u slubi podsticanja djece da postanu pederi i da mijenjaju spol kao arape; u prosvjetljenju mi vidimo najveu vrijednost, ali se prosvjetljenjem ne moe smatrati spolno openje po kanalima koji su prirodom predvieni za odvod fekalija. Pederi kao svete krave Dan-dva nakon saopenja tzv. ministarstva, u akciju je stupila ideoloka, SDP-ovska Federalna televizija j sa emitiranjem emisije pod naslovom ta omladina zna o gej populaciji. Oito je nasto18. novembar - 22. zu-l-hidde
Naalost, u naoj zemlji je mnogo plaenika i kukavica, neznalica i poltrona koji e radije podravati smutnju i la, nego li istinu o sve jaem otporu Evrope protiv pokuaja da se pederizam nametne kao novi faizam, odnosno komunizam.
janje da se omladinu pripremi za novu realnost, u kojoj e umjesto tate i mame postojati samo tata-peder i mama-peder, koji e usvajati djecu - dok ovjeanstvo ne uvehne. Ovo uvoenje pederizma u javni rtv prostor je promocija politike iji je cilj da nau djecu preodgoji u pedere i pederice/ lezbejke, jer se ta spolna i mentalna ognojenost predstavlja kao cool, frash, itd. Pri tome nema ni govora o mentalnim i fizikim bolestima koje prate ovakvo opredjeljenje, a o tome je nauka ispisala na hiljade studija. Namjesto istine o opasnostima pederizma, u naoj javnosti ovaj novi, pederistiki totalitarizam, na silu proteira la o kvalitetu ivota u razvratu. Dokaz za to je i da Federalna tv ne pravi emisije sa pitanjem ta omladina zna o drogi?, ...o trgovini ljudima?, ...o instituciji porodice?, o desetinama vanih tema, jer ispada da je najvanija tema ta omladina zna o pederima. U kampanju se ukljuila i TV Pink koja je 17. novembra priredila emisiju o promjeni spola, a to je nita drugo nego podrivanje bolesti u ljudi iji je rodni identitet poljuljan i labilan, i koji sada treba da budu ohrabreni da iz muka postaju ensko, a iz enska muko. U najmanju ruku mnogi e mladi i nezreli ljudi pomisliti kako je normalno razmiljati da se ne bude onakvim kakav te je Bog stvorio. Maske su, zapravo, pale, jer je jasno da i javni rtv servis, i Univerzitet u Sarajevu, i SDP-ovsko tzv. ministarstvo obrazovanja, bivaju upregnuti u sistem promocije i ustoliavanja pederizma kao vladajue ideologije, zapravo, novog totalitarizma.
23
Ko digne glas protiv unitavanja porodice, tradicije, potomstva, bit e odmah javno izvrijean, proglaen teroristom, i bit e mu zaprijeeno krivinim gonjenjem, kao to se to upravo dogodilo magazinu Saff f Nekoliko rijei i o tome. Sarajevski pederisti manipuliraju strahom i neznanjem, pozivaju se na Zakon o zabrani diskriminacije, zazivaju krivino gonjenje, a zapravo nikakve diskriminacije nema u iznoenju svoga antipederskog miljenja, ako to miljenje ne poziva na konkretne oblike nasilja i ugnjetavanja. To to smo mi pedere nazvali pederima, a i oni sami sebe zovu pederima, ili to smo za gender studije kazali da su pederizam, a i same te studije proklamuju navodno pravo na izbor roda ne moe imati krivini karakter, jer je sve to u domenu demokratskih prava na slobodno miljenje. S druge strane, pederisti i njihovi advokati, oito je, tee drastinim oblicima ugroavanja demokratije, gdje bi peder bio zatien kao sveta krava u Indiji, ili Veliki Brat u Orwellovoj 1984. Slobodno protiv pederizma S obzirom da je neinformiranost najvei saveznik pedera i pederista, ovim putem emo javnost upoznati sa nekim evropskim sluajevima odbrane ljudskog prava na slobodu miljenja o nastranosti i pogubnosti pederluka. Kao izvor e nam posluiti hrvatski web portal p p katolik i tekstovi uglednog publiciste Daria ehia. Kada je rije o standardima pravosuenja u Evropi, u pogledu agresivnih optubi pederista stvari stoje drugaije. Sudovi postavljaju standarde koji vrijede za itavo drutvo; i ti standardi uope nisu onakvi kakvima nam ih prikazuju feministice i pederistike udruge. U Velikoj Britaniji su 2010. godine u nekoliko sluajeva policijske uprave morale plaati naknadu tete, zato to su na prijave boraca za LGBT prava bile odluile poduzimati mjere protiv ulinih propovjednika i politikih aktivista koji su tvrdili da je homoseksualizam grijeh i da ga ponovo treba zakonom zabraniti. Dakle, pobijedili su propovijednici koji i nadalje imaju pravu propagirati da je pederluk grijeh koji ne smije imati zakonsku zatitu. Znakovita j je i p presuda Vrhovnog suda vedske u sluaju pastora Ake Greena a iz novembra 2005. u kojoj se, pozivom na l. 10. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (odredba o slobodi govora) nalazi da ima A. Green pravo iznositi prosudbe koje su uvredljive za homoseksualce (da je homoseksualizam abnormalan, jedan strani rak na tijelu drutva i slino), dokle god izravno ne ohrabruje ili
opravdava mrnju prema njima. Postoje maarskih ustavotvoraca, nego je takojo desetine sluajeva u kojima je evrop- er i suprotno miljenju Evropskog suda sko pravosue zatitilo pravo na slobodu za ljudska prava iz najnovijih sluajeva: u sporu Schalk i Kopf protiv Austrije sumiljenja. Kada nam se govori da bez usvajanja dio je taj Sud 24. juna 2010. godine da zakona o pederima nema ulaska u Evro- je brak veza mukarca i ene. Dakle, po pu, treba se prisjetiti sluaja Maarske, najviem evropskom autoritetu za ljudiji novi Ustav sadri reference na Boga i ska prava nema braka izvan braka muobiteljske vrijednosti. Pederisti karca i ene. Naalost, u naoj su se okomili na novi Ustav, a zemlji je mnogo plaenika i evo i zato: U Velikoj kukavica, neznalica i poltroUstav propisuje da je brak Britaniji su na koji e radije podravati zajednica mukarca i ene. 2010. godine smutnju i la, negoli istinu o Utvruje da ivot djeteta treu nekoliko sve jaem otporu Evrope proba tititi od zaetka. Takve sluajeva tiv pokuaja da se pederizam odredbe su ponukale Human policijske nametne kao novi faizam, Rights Watch da izda upouprave morale odnosno komunizam. Pederi zorenje kako Ustav sadrava plaati su, zapravo, samo sredstvo u odredbe koje mogu voditi u naknadu tete, jednoj globalnoj ideolokoj diskriminaciju ena i LGBT zato to su na operaciji porobljavanja ovjemanjina: zatita fetusa navod- prijave boraca ka i njegove porodice. no ugroava ene, a odredbom za LGBT prava O tome najbolje govore da je brak zajednica mukarca odluile agresivne, glupave i ekstremii ene povrijeena su ljudska poduzimati stike reakcije tzv. ministarstva prava lezbijki, homoseksualaca mjere obrazovanja E. Suljagia i Vii drugih dendera. protiv ulinih jea za tampu, kojima je afirpropovjednika Human Rights Watch macija pederluka vanija od koji su ne navodi da u dijelu koji se svih vanih problema u ovoj tvrdili da je odnosi na istospolne brakove zemlji. Dokle god je to tako, k njegovo miljenje nije samo homoseksualizam ova e zemlja biti edna pravde, grijeh. protivno politikom stavu istine i slobode.
O posvajanju djece
ediji koji djeluju pod okupacijom pederistikih lobija ne dozvoljavaju da se sazna za veliku bitku koju protiv ovog zla vodi pravna i humanistika nauka, a iji asni prvaci trpe teke udarce i oblike diskriminacije. Evo jednog miljenja sa Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu, od profesorice Lozi: - Dijete treba ivot u stabilnom i trajnom roditeljskom okruenju, dvojice roditelja, razliitog spola. Stabilnost roditeljskog odnosa je klju za odgoj emocionalno i mentalno zdravog djeteta. Djeca imaju potrebu za uzorom, za modelom identifikacije i to mukim i enskim. Raznim istraivanjima takva teza je potvrena. O tome svjedoe, izmeu ostalog, i istraivanja dviju eminentnih engleskih znanstvenica S. Golombok i F. Tasker koje su u svojoj studiji Razvojna psihologijaustanovile da roditelji imaju i te kakav utjecaj na djetetovu seksualnu orijentaciju, bilo kao heteroseksualca ili, pak, homoseksualca. Drutveni interes glede zatite djece treba nuno podrazumijevati zabranu posvojenja djece od strane homoseksualaca. Pritiske homoseksualno orijentiranih osoba (parova) treba doivljavati kao njihovu strategiju da im se dodijele prava i povlastice braka kakva uivaju heteroseksualni parovi. Treba nastaviti tradiciju po kojoj e djecu moi posvojiti ponajprije brani drugovi, a tek onda, u iznimnim sluajevima (kada je to stvarno u najboljem interesu djeteta) samci za koje se temeljitom provjeromutvrdi da djetetu mogu pruiti zdrav dom, tj. rijenikom Nacrta Konvencije kazano, siguran i stabilan dom. Prema podacima koje iznose S. Golombok i F. Tasker za djecu podizanu u homoseksualnom domu etiri puta je vea vjerojatnost da e se i ona upustiti u homoseksualnu vezu, nego to je to sluaj kod djece odgojene u jednoroditeljskoj (heteroseksualnoj) obitelji.
24
Politika i drutvo
Istina o ulozi mudahida u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije
Glavni tab Armij Armije e R BiH:

Teko je nai jedinicu koja koja se mo moe e porediti sa Odredom El El Mudahidin Mudahidin
Svedo ili smo ovih dana jo jednom pokuaju iskrivljivanja slike o ulozi mudahida, stranih dobrovoljaca u odbrani Bosne i Hercegovine. Donosimo argumente i injenice koje govore ko lae a ko govori istinu o mudahidima
Pie: Ezher Beganovi d zavretka agresije na Bosnu i Hercegovini, sve do danas, traje intezivna kampanja iskrivljivanja slike o ulozi mudahida, stranih dobrovoljaca u odbrani Bosne i Hercegovine. U ovu kampanju aktivno su ukljuene domae i meunarodne sudske institucije, domaa politika i domai i strani mediji. Posljednjih dana, a povodom teroristikog napada Mevlida Jaarevia na ameriku ambasadu u Sarajevu, ponovo je intezivirana negativna pria o ulozi mudahida tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i o posljedicama njihovog dolaska i boravka u naoj zemlji. Pored domaih medija, negativnu priu o mudahidima ovih dana, s bonjake strane, gura Fahrudin Radoni preko svog Dnevnog avaza . U elji da se obrauna sa direktnim politikim rivalom, Strankom demokratske akcije, Radoni ovu stranku optuuje za dovoenje mudahida, a mudahide optuuje da su odgovorni za ono to je poinio Mevlid Jaarevi. U tu svoju kampanju ukljuuje ljude kao to je Nijaz Durakovi koji je, takoer preko Dnevnog avaza , poruio graanima Bosne i Hercegovine da su mudahidi za nas Bonjake gori od etnika.
Govorei na Glavnom odboru svoje stranke, Fahrudin Radoni je rekao: Mudahedine i vehabije na prostore ex Jugoslavije, a time i u BiH, dovela je i za to je iskljuivo odgovorna SDA. Kao to se zna, ja sam svaki dan rata proveo u opkoljenom Sarajevu, bio sam pripadnik Armije BiH, i lan kabineta naelnika taba i znam isto to znate i vi: nama nisu bili potrebni nikakvi mudahedini. Mi smo na raspolaganju imali dovoljno naih hrabrih momaka i patriota koji su bili spremni da ginu u odbrani ove zemlje, te nam nije bila potrebna pomo u ljudstvu. Samodemantirane lai Radonieva namjera da optui mudahide (mudahidi su, za razliku od njega, za ovu dravu dali sve to su imali, a brojni od njih i svoj ivot), za ono to je uradio smutljivac Mevlid Jaarevi, potpuno je obesmiljena, upravo preko njegovog Dnevnog avaza a u kojem je objavljena izjava biveg amerikog am-
25
basadora pri NATO-u Kurta Vokera da je Mevlid Jaarevi ideologiziran u Beu. Bivi ameriki ambasador pri NATO-u Kurt Voker izjavio je na prekjueranjem zasjedanju Odbora amerikog Kongresa za vanjske poslove da je odmetnik koji je nedavno izvrio napad na Ambasadu SAD u Sarajevu bio musliman iz Sandaka, s podruja Srbije, a kojeg su radikalizirali ekstremisti u Beu, otkrivaju transkripti sa zajedanja u Vaingtonu, pie Dnevni avaz. Citiranjem izjave biveg amerikog ambasadora pri NATO-u Kurta Vokera, Dnevni avaz, odnosno Fahrudin Radoni je sam ukazao na svoje jeftine podvale i pokuaje optuivanja mudahida za Jaareviev terorizam. Meutim, time nije zavrena lana pria o ulozi mudahida tokom srpsko-hrvatske agresije na BiH. Nakon Radonievih i Durakovievih antimudahidskih vojnih ekspertiza, na scenu su stupili Milorad Dodik i njegovi srpski sljedbenici. Svjestan injenice da su ovo dani kada niko u Bonjaka ne smije rei istinu o pozitivnoj ulozi mudahida u odbrani Bosne i Hercegovine od njegovih srpskih agresora, Dodik je spremno doekao Radoniev poklon i zaputio se u Viegrad gdje je, nakon otkrivanja spomenika ruskim dobrovoljcima, koji su klali Bonjake po Bosni i Hercegovini, iz sveg grla, poruio Bonjacima da se nikako ne mogu porediti ruski, rumunski, grki i drugi prosrpski strani dobrovoljci sa mudahidima, jer su, po njemu, ovi prvi asni borci za Republiku Srpsku, a mudahidi su doli u Bosnu i stali na bonjaku stranu da ire ekstremizam. Kako se slau Milorad Dodik i Fahrudin Radoni. Hvala Bogu pa historiju ne piu Milorad Dodik i Fahrudin Radoni. Historija uvaava samo provjerene injenice, i validne dokumente. Prema tim pravilima, mudahidi su ljudi koji su dali nemjerljiv doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine od srpsko-hrvatske agresije. Zahvaljujui mudahidima, srpsko-hrvatski agresor je mnogo puta polomio zube u svojim namjerama da dokraji Bosnu i Hercegovinu i da uniti Bonjake.
26
Potvrena istina Prema provjerljivim podacima, tokom odbrane Bosne i Hercegovine od agresije poginulo je preko 130 mudahida stranih dobrovoljaca. Samo u operacijama oslobaanja Vozue poginulo je tano 99 stranih mudahida. Iako Radoni, Durakovi i neki drugi bonjaki zvaninici danas tvrde da Bonjacima nisu trebali ljudi, odnosno mudahidi ve oruje, jasno je da, naprimjer, Vozua nikada ne bi bila osloboena bez aganmana mudahida. U nastavku slijedi zvanini stav Armije Republike Bosne i Hercegovine o Odredu El Mudahidin, jedinici koja je okupljala najvei broj stranih dobrovoljaca. U Prijedlogu za priznanja i stimulativne mjere Treeg korpusa Armije R BiH za Odred El Mudahidin, poslate na adresu Glavnog taba Armije R BiH 10. septembra 1995. godine navodi se sljedee: U pripremi i izvoenju operacije F na vozukom ratitu Odred El Mudahidin imao je jednu od kljunih uloga. Njihovo ranije uee u borbenim dejstvima na ovom ratitu na najtvrim objektima rezultiralo je uspjesima i likvidacijom desetina agresorskih vojnika usljed ega je u redovima agresora posijana panika, strah i nesigurnost a meu civilima pokrenut proces iseljavanja. Takvo vojnopolitiko okruenje, nesigurnost i napetost pogodovali su temeljitoj i sistematinoj pripremi operacije u kojoj je ova jedinica opet imala najdelikatniji zadatak, na izuzetno tekom objektu Paljenik. Ranija iskustva su pokazala da se ovaj objekat ne moe uzeti klasinim napadom, pa je bilo potrebno dugotrajno, strpljivo i uporno pripremati
akciju da se kroz umu, desetine minskih polja, preko brisanog prostora uz strahovit uspon stigne do pravog lavirinta tranea, rovova i zemunica na samom vrhu objekta koji je dominirao i sa kojeg su oruima pokrivani drugi objekti i ugroavane nae snage. Akcija je pripremljena tako da se mora rei da su etnike mine u minskim poljima i po desetak puta uklonjene i vraane na svoja mjesto, da je ne samo svaki zaklon nego i slobodno se moe rei svaki etnik registrovan, praen, fotografisan ili snimljen kamerom tako da se tano znalo i o emu se razgovara a ne samo kako se brani objekat Paljenik. Ova temeljitost i sistematinost u pripremi preneena je i na ostale jedinice koje su uestvovale u operaciji, tako da je, moe se rei, kompletna etnika linija pala udarom s lea usljed ega je i najvei broj etnika stradao na licu mjesta, a linije uzete praktino za desetak minuta. U nastavku operacije ova jedinica je meu prvima na leima etnika, nanosei im iznimno velike gubitke, prodirala u dubinu PZT, unosila paniku i strah te tako omoguila uspjean nastavak i tok operacije. Na stotine stradalih etnika, samo iz ove operacije, iznimno velike koliine zarobljenog orua i oruja, od tenka do pjeadijskog naoruanja i drugih MS, plod su nevjerovatne kompaktnosti jedinice u kojoj sistematinost u radu, meuljudski odnosi, hrabrost i portvovanje svakog pojedinca do vrstine kolektiva mogu biti za primjer svakoj jedinici. U nastavku operacije na Ozrenu jedinica je takoer dala znaajan doprinos. Teko je nai jedinicu koja se sa Odredom
El Mudahidin moe porediti i u rezultatima svoga rada, posebno po broju likvidiranih etnika i po koliini zarobljenog naoruanja, opreme i MST, ali i po mnogim bitnim elementima borbene gotovosti i borbene mobilnosti. Zbog svega toga, ali i zbog injenice da su oni do sada potpuno zaobilaeni u dodjeli stimulativnih mjera iz razloga to lini motiv pojedinaca za borbu nije vezan za dunjaluke vrijednosti, smatramo da je ovo jedinica koja zasluuje i mnogo via priznanja. Ovo priznanje za mnoge pripadnike ove jedinice bilo bi potvrda da se svaiji doprinos oruanoj borbi u Armiji BiH vidi i podjednako vrednuje na svim nivoima rukovoenja i komandovanja, navodi se na kraju Prijedloga. Glavni tab Armije Republike BiH usvojio je ovaj prijedlog i nagradio Odred El Mudahidin sa brojnim priznanjima, kao to su Zlatni ljiljan, Srebrni tit i slino. Pored citiranog dokumenta, postoji jo mnogo zvaninih dokumenata Armije R BiH i politikih vlasti Republike BiH, koji nedvosmisleno ukazuju na ogroman znaaj i vanost uea mudahida u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Dakle, ovako o mudahidima piu i govore oni koji su se sa njima borili rame uz rame, ljudi koji su se na terenu uvjerili koliki je bio doprinos mudahida u odbrani Bosne i Hercegovine. Naalost, vidimo kako danas o mudahidima govore oni koji su se krili po sarajevskim podrumima, ljudi koji za ovu dravu nisu dali nita i koji su mudahide vidjeli samo na novinskim fotografijama. Bez obzira na sve, istina je poznata svima. Samo je stvar koliko mi Bonjaci danas elimo i smijemo govoriti istinu.
27
Drutvo
Podani ki gafovi oko Bukog jezera
Hrvatskoj preko 70 miliona KM dobiti,

Livnu i Tomislavgradu mizerija
Godinama je ispla ivana mizerna naknada za koritenje Bukog jezera, u po etku od ukupnog iznosa 2/3 Tomislavgradu a 1/3 Livnu, proporcionalno poplavljenim povrinama. Vremenom su Livnjaci traili vie, barem raspodjelu u omjeru 50:50 zbog, kako isti u, daleko ve eg dotoka livanjskih voda u jezero od duvanjskih
Pie: Ale Kamber, Livno 08.11.2011.god roblematika mizernih naknada za koritenje najvee evropske vjetake akumulacije, Bukog jezera, od strane HEP-a, koje je Hrvatskoj omoguila biva tzv. HR HB, dan prije svog gaenja i dalje je aktuelna. I sve je aktuelnija. Naime, prema procjeni strunjaka, HEP od 1996. godine, kad je dobio pravo koritenja akumulacije Buko jezero, ostvaruje dobit od minimalno 70 miliona KM godinje od ega opinama Livno i Tomislavgrad ije je povrine poplavila akumulacija isplauje jedva oko 3 miliona KM godinje, to je ranijih godina bilo i upola manje. Na ovaj problem je svojevremeno, dok je bio poslanik u Parlamentu FBiH od 1996.2002.godine, ukazivao u vie navrata i autor ovog g teksta (SBiH) ( ) a potom i poslanik Ante olak (HSS), a u posljednje vrijeme ukazuje i delegat u federalnom Domu naroda Josip Peri. Zajedniko preduzee Autor ovih redaka je predlagao da se ovaj problem rijei na meudravnom nivou, sporazumnim stvaranjem zajednikog preduzea koje bi dijelilo odgovornost oko akumulacije, objekata uz jezero i same hidrocentrale sa hrvatske strane, ali i ukupnu dobit na barem priblino jednak iznos za BiH i Hrvatsku. Bilo je ideja da se na slian nain rijee i sve ostale akumulacije i vodotoci u BiH na kojima se proizvodi elektrina energija sa susjednim dravama Hrvatskom i Srbijom, ali podrke takvim rjeenjima nije bilo dovoljno, ni tada, niti je ima dovoljno danas, ime BiH gubi milione maraka, a susjedne drave profitiraju koristei nae potencijale. Moramo napokon nai poteno i trajno rjeenje ovog problema u kom smislu je neophodno revidirati postojei ugovor sa HEP-om, kako bi u budunosti sve bilo transparentno. Preduvjet za to je formiranje vlasti na svim nivoima u BiH a potom izvoenje stvari na istac i utvrivanje koji stvarni iznos trebaju dobiti Tomislavgrad i Livno, te drava BiH na bazi koritenja nae akumulacije. Ovdje se resursi drave prodaju u private interese bez koncesije, bez ikakvog zakonskog uporita. Tome se mora stati u kraj, pa ako se ispostavi da nas Hrvatska pomae, zahvaliti joj, a ako se ukae da nas krade zamoliti je da to vie ne ini, miljenja je Josip Peri. Ovo pitanje je dotaknuto i za vrijeme predizbornog gostovanja predsjednika Hrvatske Ive Josipovia na tribini u Livanu. Tada mu je, izmeu ostalih, i ugledni livanjski Hrvat Niko Mihaljevi otvoreno spoitao da Hrvatska profitira na bazi koritenja Bukog jezera. Nee nama bh. Hrvatima, ni dravi BiH, biti potrebna vaa milostinja, pogotovo predizborna, ako Hrvatska korektno plati koritenje naih resursa. Ja vas u tom smislu i molim da, ako budete predsjednik Hrvatske, inicirate i sami pravino rjeenje oko Bukog jezera, i ne samo ovog bh. resursa, bio je direktan Mihaljevi. A, eto, proteklo
Buko jezero, potopljeni objekti i zemljite

28
je dosta vremena od izbora u Hrvatskoj, ubrzo su i novi, a pomaka u tom pogledu nema, sigurno zahvaljujui vie inertnosti bh. vlasti nego izbjegavanju hrvatskih ili srbijanskih da se koritenje bh. potencijala od strane susjeda konano pravino rijei. Rjeenje izdiue potpisnice Rjeenje kojim je Ministarstvo prostornog ureenja nekadanje HR HB 1966. godine HEP-u Zagreb, poslovnoj jedinica Split, ustupljeno koritenje Bukog jezera i objekata na teritoriji BiH, izdato je samo dan prije gaenja te paradravne tvorevine, nastale u ratu po uzoru na dvojnicu Republiku Srpsku, prema karaorevievskom receptu Tumana i Miloevia i elji Bobana i Karadia. Rjeenjem izdiue HR HB nije oteta nadlenost nad Bukim jezerom samo opinama Tomislavgrad i Livno, ve i meunarodno priznatoj dravi BiH. Slinih pararjeenja je bilo i jo ima i u pogledu ostalih bh. akumulacija i vodotoka na kojima su hidroenergetski potencijali, od kojih susjedne drave imaju viegodinje visoke dobiti, a naa drava mrvice, ili nita, poput naknada za trebinjsku akumulaciju, hidropotencijale du Drine i sl.
Rjeenjem iz 1996. godine HEP je dobio i upotrebnu dozvolu nad akumulacijom Buko jezero, ija je povrina 55,8 kilometara kvadratnih, a energetski potencijal vei za 60 MWS od NE Krko. HEP je ak poplavljeni teritorij opina Tomislavgrad i Livno, dakle, teritorij meunarodno priznate drave BiH i uknjiio kao svoje vlasnitvo!!!, ostavljajui prividno meudravnu granicu na Kamenskom, a koja je u stvarnosti, zapravo, na priobalnim sjeveroistonim naseljima uz jezero sa duvanjske i livanjske strane. Mizerna naknada
Autor ovih redaka je predlagao da se ovaj problem rijei na meudravnom nivou, sporazumnim stvaranjem zajednikog preduzea koje bi dijelilo odgovornost oko akumulacije, ali i ukupnu dobit na barem priblino jednak iznos za BiH i Hrvatsku.
Godinama je isplaivana mizerna naknada za koritenje Bukog jezera, u poetku od ukupnog iznosa 2/3 Tomislavgradu a 1/3 Livnu, proporcionalno poplavljenim povrinama. Vremenom su Livnjaci traili vie, barem raspodjelu u omjeru 50:50 zbog, kako istiu, daleko veeg dotoka livanjskih voda u jezero od duvanjskih. Zbog tog meuopinskog prepucavanja jedno vrijeme se naknada nije
ni davala, pa je presudila sama HEP-a odreujui omjer 57,705:41,285 u korist Tomislavgrada. Ipak, ako se ima u vidu da je naknada 0,010 KM po KWS proizvedene elektrine energije, jasno je da je krajnje mizerna i simbolina u odnosu na preko 70 miliona iste godinje dobiti HEP-a od koritenja akumulacije Buko jezero. Da je nakanda mizerna, konano su shvatili i elnici opina Livno i Tomislavgrad, a sve vie shvaaju i obini graani, posebno Hrvati, kojima je jedno vrijeme bilo svejedno kolika je naknada, vjerujui da kao dravljani HR HB zapravo ive samo u jednoj od buduih upanija Republike Hrvatske. Kad ih se Hrvatska i zvanino u tom pogledu odrekla i kad se pod meunarodnim pritiskom HR HB ugasila, Duvnjaci i Livnjaci su poeli misliti lokalno i djelovati globalno, konano se urazumijevi. Jedan od njih je i aktuelni naelnik opine Tomislavgrad Ivan Vukadin, koji kao i livanjski naelnik Luka elan, dri da su naknade HEPa za Buko jezero zaista mizerija, pa ine to mogu da stvar poprave, meutim, to e ii teko bez dogovora
29
na meudravno nivou, koji e biti neminovan da se stvar konano i pravedno rijei na zadovoljstvo BiH, a valjda i njenih susjeda. Naelnik Vukadin je jo donekle i zadovoljan sa prologodinjom naknadom od 3,8 miliona KM na bazi najnovije cijene od 0,010 KM/KWS, za razliku od ranije cijene od 0,005 KM/KWS proizvedene energije u HEP vodom Bukog jezera. Naknada se poveala usvajanjem Izmjena i dopuna Zakona o izdavanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzea ostvarenog koritenjem akumulacionih objekata u FBiH. Vukadin smatra da veina bh. politiara ovaj problem naknade za koritenje akumulacije rae gura pod tepih nego to ga rjeava. Tako misli i najvei broj Livnjaka i Duvnjaka, a vjerovatno i najvei broj bh. javnosti, zbog ega bi se odgovorni politiari i vlastodrci na svim nivoima vlasti u BiH morali ozbiljnije pozabaviti. Dodatni razlog ubrzanom rjeavanju ovog problema su i sve vea i ea zagaenja Bukog jezera otpadnim vodama sa farmi, mljekara i drugih zagaivaa, kao i esta isuivanja akumulacija i
Dodatni razlog ubrzanom rjeavanju ovog problema su i sve vea i ea zagaenja Bukog jezera otpadnim vodama sa farmi, mljekara i drugih zagaivaa, kao i esta isuivanja akumulacija i kanala koji ih povezuju u cilju krpljenja propusta u kojima se gubi voda.
kanala koji ih povezuju u cilju krpljenja propusta u kojima se gubi voda, usljed ega stradaju desetine tona ribe, ostale faune, kao i flora vodotoka i akumulacije, za to se dobivaju rijetka i simbolina obeteenja. Odgovorni bi se morali poza-
baviti vie i zatitom kvaliteta vode akumulacija u cilju vodosnabdijevanja, ali i jaanja turistikih kapaciteta, meu kojima su rijetke manifestacije, poput onih na plai Marinovac sa duvanjske strane, tek naznake ta bi se sve moglo na jezeru ponuditi, kako ne bi bilo tek puka sirovina za proizvodnju struje u susjednoj Hrvatskoj.
Som dvometra iz Bukog jezera

30
Drutvo
Razgovor sa novinarom Salihom Smajlovi em, autorom knjige Kad bi kosti mogle govoriti
Knjiga koja se ita sa suzama u oima

Knjiga Kad bi kosti mogle gvoriti - kazivanja o genocidu i zlo inima nad Bonjacima 1992.1995., sadri 67 potresnih kazivanja o stradanju Bonjaka, ali i o njihovom ponovnom uzdizanju. Razgovor sa njenim autorom Salihom Smajlovi em, dugogodinjim novinarom Preporoda , koji je odnedavno u penziji, obavili smo 31. oktobra 2011. godine u Kalesiji, na promociji njegove knjige
Razgovarao: Fahrudin Sinanovi vadeset godina ste pisali o stradanju Bonjaka i za to vrijeme ste objavili brojne tekstove. Na koji nain ste izvrili selekciju, odabir tekstova, koji j su uli u knjigu? ime ste se tom prilikom rukovodili ? Salihovi: Tokom pisanja ovih tekstova, nisam ni pomiljao da u vremenom napraviti od njih selekciju i objaviti ih u knjizi. Prvenstveni mi je cilj bio da to vie napiem tekstova o stradanju Bonjaka, muslimana, u naoj zemlji tokom agresije i broj tih tekstova je jako veliki. Kada sam doao na nijet da to objavim u knjizi, izvrio sam odabir po sistemu da uzmem u obzir najupeatljivije sluajeve tih dumanskih zloina. Uz te primjere, uzeo sam i tekstove koji se odnose na povratak Bonjaka na svoja ognjita, odnosno njihovo ponovno uspravljanje. je cilj pisanja da nam se to zlo ne ponovi. Na moje prijatno iznenaenje, naiao sam zaista na veliko razumijevanje i na sabur tih osoba. Kada se islamski ivi, sve se lake podnese. Bilo je sluajeva kada bi mi neka majka priala o stradanju svoje djece, da bi ona za trenutak zastala i suze bi joj oblile lice. I mene je to teko pogaalo, svom snagom sam se suzdravao da i sam ne zaplaem. Saekao bih da majka obrie suze, pa bih nastavio sa razgovorom. Vjerujte mi da me je to sve teko pogaalo. Osim imena rtava, u knjizi su i brojna imena zloinaca. Da li je bilo kakvih demantija nakon objavljivanja tih tekstova i nakon objavljivanja ove knjige? Salihovi: Nije bilo Salih Smajlovi: Teko mi je bilo nikakvih demantija. Svi razgovarati s majkama koje izgubie svoje tekstovi su objavljeni najmilije u Preporodu i niko nije traio demant niti ispavku ni na jedan Saekao bih da majka obrie suze, od njih. Recenzenti knjige doc. pa bih nastavio sa razgovorom dr. Fikret Beirovi, uposlenik Instituta za istraivanje zloina U knjizi se, izmeu ostalih, p protiv ovjenosti j i meunarodnog g nalaze i potresne prie sa prava, i ef ko Hodi, poznati majkama koje su u toku agresije novinar i publicista, istakli izgubile pet i est sinova. Kako je su da knjiga predstavlja veliki bilo razgovarati sa tim majkama? literarno-znanstveni doprinos u Je li bilo neugodnosti? rasvjetljavanju istine o tragediji Salihovi: Vjerujte mi, bonjakog naroda, odnosno prilikom odlaska osobama koje su da je to jedinstvena knjiga izgubile svoje najmilije, sinove, ak o genocidu nad Bonjacima. i po estericu, pribojavao sam se Kada sam 26. maja o.g. sa da bi mi neka od njih mogla rei: Abdulgafar ef. Jukiem, Dosta mi je svega, nemam ta penzionisanim prof. GHb medrese, rei, pustite me na miru, nemojte putovao na promociju knjige u me ponovo vraati u te dane uasa. Zagreb, u putu smo saznali da Ja sam se, prilazei tim osobama, je uhapen ratni zloinac Ratko unaprijed izvinjavao i pojasnio im Mladi, koji je u Dejiima, da ja njima ne mogu pomoi, ali podno Treskavice, 1993. godine
31
ovakvih Bonjaka i Bonjakinja kao Amel i Duda, Bosna i Hercegovina ima perspektivu. Koja je po vama najpotresnija pria iz ove knjige? Salihovi: Mnogo je kazivanja u knjizi, koja nagone suze na oi. Kada je Senahid Hodi, rodom iz Daljegote kod Srebrenice, nastanjem u Maleiima kod Ilijaa, priao kako su etnici 15. maja 1992. godine u koloni Amel Durakovi i Duda Zajko kao protjerali 655 itelja tog demata i okolnih mjesta, nisam mogao nai svijetli primjeri zadrati suze. Evo samo par reenica njegove Rekli ste da ste Kada sam 19. prie: Kada je pao nakon nekih razgovora oktobra 1998. sumrak, pogledali smo sa lanovima porodica godine bio na u pravcu naeg sela i ubijenih dobili jo veu identifikaciji zabezeknuto smo ugledali nadu i vjeru da e Bosna rtava iz ogroman plamen od naih opstati? Salihovi: Da. U masovne zapaljenih kua. Gledam knjizi sam izdvojio dva grobnice Ramin u svoga oca sasueno lice, primjera, koji su mi dali Grob, u Glumini sa suzama i jako otvorene optimizma. U prvom kod Zvornika, oi. Stisnuo sam ga i primjeru sam opisao gdje je od 274 povikao: Babo, ta ti je sluaj iz moje posjete rtve, njih bolan, nek je iva glava, Bosanskoj krajini 1995. najmanje 200 neka smo mi zdravi i ivi. godine, kada je rat jo bilo sposobno On mi, jecajui odgovori: uvijek bio u toku. Tada za bioloku E moj sine, sve to sam sam se ponovo susreo sa reprodukciju, to ja, moj babo, moj dedo i porodicom Durakovi iz mi je izgledalo ostale generacije uradile, B. Krupe, suprunicima kao da iz u sekundi je nestalo. Mehmedom i Zulejhom, zemlje iupate Stisnuo sam ga uza se i koji su kao muhadiri, sa korijenjem rukom mu pokazao na tada bili nastanjeni na 200 hrastova. mog sina Sidika, desetog podruju Buima. Tada njegovog unuka, koga sam saznao da je njihov stariji sin Kenan poginuo kao ehid u 505. slavnoj Buimskoj brigadi, dok je mlai Amel, pripadnik iste brigade, u jednoj bitki ostao bez desne ruke. Kada je Amel uo da mu je brat Kenan poginuo kao ehid, on je majci Zulejhi rekao: Moj brat je bolji od mene. On je poginuo kao ehid, a ja sam ostao samo bez desne ruke. Drugi primjer, koji mi je dao optimizma, odnosi se na otvorenje damije u Zabru, prigradskom sarajevskom dematu, koje je obavljeno 5. jula 2009. godine, kada je ast da otvori taj objekat pripala Dudi Zajko, majci etverice sinova ehida, meu kojima je i general Safet Zajko, nosilac zlatnog ljiljana. Kada je Duda Zajko od reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria primila damijski klju, rekla je: Ovo me je jako obradovalo, jer su dumani htjeli da nas nema. Ubili su moja etiri sina. Kad bi kosti mogle govoriti: Imam ja jo etvericu sinova. Ova Ovo je knjiga opomene, da nam dva primjera su mi dali optimizma se zlo ne ponovi i sam sam sebi rekao: Dok je sruio damiju, spalio Kuran i rekao: Ovo je srpska zemlja, vie ovdje Turci nikada nee napraviti damiju niti e uiti u Kuranu. Promotori su se osvrnuli na ovaj tekst u knjizi, istakavi da je u Dejiima ponovo sagraena damija, da se u njoj ui Kuran i da imam Avdo ef. Dedi ima na mektepskoj nastavi solidan broj djece.
je drala moja supruga, rekavi mu: Babo, ti si dedo, vidi ovog svog unuka. On e, ako Bog da, priati o ovome i ponovo e, ako nam bude nafake, sve ovo uraditi i izgraditi. Lahnulo mu je, i malo se osmijehnuo. Kao medicinar -istaknu Senahid Hodi-, mogu slobodno rei da smo tada doivjeli totalnu anelgeziju skalpa. Ja sam tada mogao upati kosu, a da ne osjeam bol. Potresno je i kazivanje o stradanju Hasiba ef. Ramia, imama iz Semizovca, koga su etnici ubili zajedno sa enom i etvero djece, ubijajui, naoigled roditelja, prvo djecu, najmlau Aminu u drugom mjesecu ivota, Ahmeda od etiri godine, Meliku od 11 i Muhameda od 13 godina, a potom suprugu efiku u 34. i na kraju njega u 39. godini ivota. Kazivanje doktorice Hanife Osmanovi iz Drinjae kod Zvornika, kojoj su etnici 1942. ubili oca, a nju 1992. godine postavili na strijeljanje, puna je potresnih primjera stradanja Bonjaka. Ona je kao doktorica, na mnogim ratitina bila u prilici i prva pomoi, ali naalost i prva esto konstatirati da se vie ne moe pomoi. Kako komentirate izjave nekih politiara da ne smijemo biti optereeni prolou i o sve prisutnijoj pojavi izjednaavanja rtve i zloinca? Salihovi: Na otvorenju damije u Vragolovima kod Rogatice, koje je bilo 2009. godine, na lokalnom mezarju u Rudinama zapazismo spomen-obiljeje na kome pie: Dobraa Husein, Dobraa emso, Dobraa Hasan, Bahto Haim i Karahmet Zajko, koji neduno izginue 1941. godine. Na upit, kako su neduno izginuli i ko ih je ubio, Osman Dobraa odgovori: Njih su ubili etnici. U vrijeme komunistike vlasti nismo to smjeli napisati, jer tada, takvo obiljeje, sa takvim napisom, ne bi tu moglo opstati. U istom redu je i mezar Raseme Dobraa, majke Ferida i Hamze, roene 1914. umrle 1992. godine. Njeni sinovi Ferid i Hamza nam ispriae kako je njihova majka Rasema izgorjela u kui, koju su etnici zapalili poetkom rata 1992. godine. Njeni posmrtni ostaci su pronaeni poslije rata i tu ukopani. Iz ovog mjesta ima osoba, rtava etnikog zloina, koje jo
32
nisu pronaene. Iz ovog primjera vidimo da su Bonjaci stradavali i nakon toga to se nije govorilo o tome ko je nad njima poinio zloine u prethodnih 11 genocida. Ukoliko ne budemo govorili o tome, postoji opasnost p da se zloini ponove. p rtve i zloinci se ne mogu izjednaavati. Haki tribunal je presudio da je u Srebrenici izvren genocid nad Bonjacima. Zaboravljene majke heroine U knjizi ste napomenuli da su dumani ili na bioloko unitenje Bonjaka, pa bismo eljeli da nam to Kada je pao pojasnite? sumrak, Salihovi: Kada sam pogledali 19. oktobra 1998. godine smo u pravcu Sa promocije Smajlovieve knjige u Kalesiji bio na identifikaciji naeg sela i rtava iz masovne zabezeknuto da ive u oskudici, bez njihovim roditeljima, roacima, grobnice Ramin Grob, u smo ugledali elementarnih uslova za komijama i sugraanima dogodilo Glumini kod Zvornika, ogroman ivot. u nedavnoj prolosti. plamen Od zavretka agresije koje je obavljeno u Vjerovatno e nakon ovoga od naih Komemorativnom centru prolo je ve 16 godina, razgovora nekoga zainteresirati zapaljenih u Tuzli, gdje je od 274 stasala je generacija ova knjiga. Na kraju nam recite kua. Gledam rtve, njih najmanje mladih koji nisu osjetili gdje se moe nabaviti? u svoga oca 200 bilo sposobno za ratne strahote. Kakva je Salihovi: Knjiga se moe sasueno lice, bioloku reprodukciju, Vaa poruka njima? nabaviti u knjiarama Islamske sa suzama i to mi je izgledalo kao Salihovi: Na zajednice u Sarajevu, koje se nalaze jako otvorene da iz zemlje iupate sa promociji u Visokom, u sklopu Begove damije. Ona se oi. korijenjem 200 hrastova. jedan imam naglasi moe poruiti preko izdavaa ElDumani su i na poetku da e knjiga Kad bi Kalem- Izdavakog centra Rijaseta rata i na samom njegovom kosti mogle govoriti Islamske zajednice u BiH, a moe kraju imali isti cilj, a to je dobro doi i onima se nai i u pojedinim medlisima bioloki unititi Bonjake. koji nisu zapamtili rat, Islamske zajednice. S obzirom da je Prvog juna 1992. godine etnici su u jer e i iz nje doznati kakve su knjiga u tirau od 1.000 primjeraka Bijelom Potoku kod Zvornika odveli zloine dumani poinili nad skoro ve distribuirana, uskoro 668 mukaraca, Bonjaka, i nijedan Bonjacima. Mladima poruujem e izai njeno drugo, dopunjeno se iv nije vratio. Scenario je, u mnogo da se dobro pripreme za ivot izdanje, koje e biti dostupno eoj formi, ponovljen i pri kraju i da nikada ne zaborave to se italakoj publici. rata, kada su etnici u julu 1995. godine, okupacijom Srebrenice, ubili osam hiljada Bonjaka. Koliko drava i nai politiari Iz biografije Saliha Smajlovia vode rauna o porodicama koje su izgubile po pet i vie lanova? alih Smajlovi je roen 17. aprila 1945. godine u Glumini kod Zvornika. Salihovi: Naa drava i U Zvorniku je zavrio osnovnu kolu, u Sarajevu osmorazrednu Gazi politiari slabo vode o tome Husrev-begovu medresu. U Beogradu je diplomirao na Filolokom rauna. Najbolji primjeri su Nazija fakultetu - Odsjek orijentalna filologija. Beganovi i Hava Tatarevi, Desteak godina je radio kao imam, prvo u Kljuu, a potom i Osijeku. kojima su etnici ubili po estericu Od 1980. godine je uposlenik Rijaseta Islamske zajednice - ranije iz sinova i mueve, a koje su od Starjeinstva IZ, na poslovima novinara Preporoda, lana redakcije, a strane aktuelne vlasti takorei jedno vrijeme, od 1985. 1989., vrio je funkciju glavnog i odgovornog neprimijeene. Zbog nerijeenih urednika tog lista. stambenih pitanja ovih majki, Prije dolaska u Preporod Salih Smajlovi se svojim napisima javljao za mi smo u Preporodu vodili akciju ovaj list posebno iz Osijeka. Takoer je pisao i za druge listove, asopise i da im se pomogne, pa su se tim publikacije, kao to je Islamska misao, Muallim, Kevser, Glasnik, Takvim donacijama sanirale kue Have itd. Tatarevi i Nazije Beganovi. Sa Mirsadom Mahmutoviem koautor je reportane publikacije Bonjaci Da nae komije, Srbi i Hrvati, na hadu 1997. godine. Knjiga Kad bi kosti mogle govoriti prva je imaju majke koje su izgubile po zasebna knjiga Saliha Smajlovia. est sinova, oni bi od njih napravili ikone, svece, a mi dozvoljavamo
33
Duplerica
Humanitarna organizacija Pomo
Jo jedna uspjena humanitarna akcija

Tekst i foto: HO Pomo umanitarna organizacija Pomo uspjeno je realizovala, jo jednu u nizu humanitarnih akcija, koju je ovoga puta sprovela za vrijeme najodabranijih dana, tj. za dane Bajrama 1432. h.g. Prema ustaljenoj praksi na mjesec dana prije Bajrama pokrenuli smo ovu veliku humanitarnu akciju. Obavijest smo dali preko lokalnih TV stanica: RTV Visoko, IC Kakanj, TV Igman... te radio stanice BIR i reklamirali smo se u asopisu SAFF. tampali smo veliki broj letaka i plakata te ih podijelili Bonjacima skoro u svim bh. gradovima i brojnim dematima u dijaspori. Uslijedio je veliki odziv, a posebno nam je drago to su u ovoj akciji zajedno sa nama mnogi Bonjaci i Bonjakinje ve nekoliko godina uzastopno. Poslije prikupljenih sredstava, nabavila se kvalitetna veterinarski pregledana stoka, te iznajmila namjenska klaonica u kojoj se prvi dan Kurban-bajrama izvrilo klanje kurbana, sjeenje mesa, rashlaivanje i pakovanje. Pored kurbana koje smo zaklali u vlastitoj reiji, prikupili smo odreenu koliinu mesa doniranu od strane muslimana koji su na taj nain uzeli uee u akciji. Prikupljeno je i podijeljeno ukupno oko 7 tona kurbanskog mesa. Pojedinane kurbane smo pakovali po 5 kg, koje smo dijelili na jednu porodicu, obuhvativi na taj nain oko 1.000 porodica. Drugi dan Kurban-bajrama vrena je dostava treina kurbana onima koji su pri uplati svojih kurbana izrazili elju da im se dostavi dio kurbanskog mesa. Isti drugi dan Kurban-bajrama, nakon podjele treina, sa vozilima punim kurbanskog mesa krenulo se na put ka istonoj Bosni. A u istonoj Bosni, kao i uvijek doekala su nas radosna lica i dobrodolica . Posjetili smo povratnika sela na opini Sokolac i to: Mangurii, Beari, Karmatovie i dio Ieri brda. Inae pisca ovog izvjetaja veu za ova mjesta lijepe uspomene. Naime, kad su nas etnici iz logora Srednje kole u Rogatici potrpali u kamione i autobuse juna 1992. godine, odvukli su nas prvo na Sokolac, zatim u Kneinu gdje su nam etnici spremali jamu, ali Uzvieni je htio da se voza moga autobusa posvaa sa drugim etnicima i na svoju ruku nas je dovukao do sela Manguria i rekao idite svojima. Tako da smo, zahvaljujui Allahu, ivi i zdravi uli u ovo selo. Mjetani su nas objeruke doekali, ugostili samo onako kako se najmiliji gosti ugoavaju, Allah da ih nagradi. Nakon 18 godina Allah je dao priliku da se stanovnicima ovih sela, makar i na ovaj nain oduimo. Narod je bio presretan ne previe zbog mesa kolko zbog osjeaja da ipak neko na njih motri i misli o njihovoj sudbini u ovim bosanskim vrletima. Ne povjerovavi svojim oima jedna od nana ree: Je li ovo kurban za cijelo selo?
(nakon to je preuzela povei kurban ). U saradnji sa Medlisom Islamske zajednice u Viegradu podijelili smo preko pola tone mesa povratnicima na opini Viegrad. Kurbane smo podijelili i sljedeim udruenjima i licima: - Kolektivnom centru Omerdino Polje u Maglaju; - Centru u Pazariu - Socijalno ugroenim porodicama bez staratelja; - Samohranim majkama, jetimima; i to u sljedeim opinama: Maglaj, Zenica, Donji Vakuf, Bugojnoa, Jajce i Sarajevo. Ostaje nam da poelimo da ovakvih zijareta i podjela bude to vie, ne zbog kurbana- nego zbog onog ta oni znae, a za ove ljude znae mnogo: znae panju, saosjeanje, dobroinstvo i milost, znae da nisu zaboravljeni, ostavljeni i preputeni sami sebi. Molimo Allaha, d.., da primi dove svih onih koje smo zajedno pomogli, koje su upuivali pri preuzimanju kurbana za one koji su ih se sjetili i na ovaj nain. ( Amin )
34
35
Drutvo
Sajam organske hrane i poljoprivredne proizvodnje: OPEN-s Zenica 2011 od 09. do 12. novembra
Promocija organski organskih h proizvo proizvoaa,

organske proizvodnje i zdravijeg naina ivota
Organski proizvodi su oni iji su sastojci porijeklom iz ekolokog uzgoja, to znai da nisu tretirani pesticidima, herbicidima, da ne sadre umjetna bojila niti mirise, da su pakirani u ekoloku ambalau i da posjeduju certifikat ekolokog ili organskog uzgoja
Pie: Amir Krivokapa socijacija organskih proizvoaa Zeniko-dobojskog kantona organizator je Sajma organske i poljoprivredne proizvodnje i etno narodnog stvaralatva OPEN-s Zenica 2011 koji je od 9. do 12. novembra odran na Trgu Alije Izetbegovia u Zenici. Sajam je organizovan u partnerstvu sa nekoliko nevladinih organizacija te podrku Turistike zajednice ZDK i Opine Zenica. - Cilj sajma je promocija organskih proizvoaa i njihovo povezivanje, te promocija organske proizvodnje, a samim tim i zdravijeg naina ivota. Ne elimo da proizvodimo za izvoz, ve da zdravu hranu plasiramo na domaem trite naim ljudima, kazao je na press-konferenciji Samir Mehonji, koordinator sajma OPEN-s Zenica. Na sajmu Open-s Zenica 2011. svoje proizvode izlagalo je preko 200 izlagaa, a posebno mjesto zauzimaju proizvoai organske hrane. Organska proizvodnja u svijetu je postala prepoznatljiva i priznata. Organski proizvodi su oni iji su sastojci porijeklom iz ekolokog uzgoja, to znai da nisu tretirani pesticidima, herbicidima, da ne sadre umjetna bojila niti mirise, da su pakirani u ekoloku ambalau i da posjeduju certifikat ekolokog g ili organskog g g uzgoja. g j injenica je da je organska hrana zdravija jer sadri puno vie minerala i vitamina od konvencionalne.
Cilj sajma je promocija organskih proizvoaa i njihovo umreavanje i saradnja, te promocija organske proizvodnje, a samim tim i zdravijeg naina ivota.
Takoer, sajam je pratio bogat kulturni program, izlobe kune radinosti i nagradne igre, a posebnost sajma je spravljanje pite od heljde prenika 5 metara i teine jednu tonu.
36
Najvea heljdopita na svijetu

osebnost ovog Sajma bila je najvea heljdopita na svijetu (Njeno velianstvo heljdopita) koja tei oko 1.000 kg, prenika 5x5 metara. Divovska heljdopita bila je izloena na velikoj siniji (sofri). Posjetiteljima je podijeljeno oko 7.500 komada pite, koju su pravili zaposlenici firme Heljdaeko, a u podjeli su pomogli kuhari na elu sa Nerminom Hodiem. Direkcija sajma je kontaktirala i predstavnitvo Ginisove knjige rekorda u Londonu, te je dostavila informacije vezane za heljdopitu.
Certificiran med za izvoz iz Apimeda
a sajmu smo zatekli i proizvoae meda i proizvoda vezanih uz med. Zamolili smo ih da nam se predstave i da nam kau neto o svojim prizvodima; - Ja sam Omer Bosni, jedan od osnivaa specijalizirane pelarske zadruge Apimed Sanski Most, ovdje sam na sajmu sa kolegom Semirom iiem i iznijeli smo proizvode nae zadruge. Imamo oko 1.500 konica koje su rasporeene od Sanskog Mosta, preko Grmea do Prijedora. Mi imamo certificiran med za izvoz u Europsku uniju, a moete zamisliti kroz kakva testiranja je med morao proi da bismo dobili taj cerifikat. Certifikat je dobijen od Federalnog zavoda za poljoprivrednu proizvodnju. Imamo sve vrste meda, umski, kadulja, livadski, kesten itd, proizvodimo matinu mlije, i pravimo preparate od meda za bronhijalne probleme, kreme od gaveza te pravimo dus od jabuke potpuno prirodan, bez primjesa.
37
Kutak za islamsku omladinu

Poziv u raj
anin put u islam
a web stranici Udruenja j Poziv u raj j objavljena j j j je ispovijest ane Pajovi o prelasku na islam. ana je ehadet izgovorila u damiji Kalibunar kod efendije Alje Cikotia. Slijedi njena pria. Na poetku elim da kaem da sve to sam znala o islamu je to da muslimani itaju Kuran i ne jedu svinjetinu. Odrasla sam sa njima, jedan od boljih drugova mi je musliman i ba udno je to da nikada ga nisam pitala ta je zapravo islam.Mediji su udo, predstavljaju islam u najgorem smislu. Muslimane kao teroriste, a istina je potpuno drugaija. Roena sam u pravoslavnoj porodici, krtena sam sa 9 godina,u crkvu nisam ila niti sam itala Bibliju, jer moj otac je ateist mada i okolina je takva da ii u crkvu znai da si lud. Nemojte misliti da nisam bila vjernik, jer jesam. Vjerovala sam u Isusa kao Boijeg sina svim svojim biem. Slavila Boi i Vaskrs. Vjerovala u njegovo raspee i da je dao ivot za nae grijehe. Krst i ikonu bogorodice sa Isusom sa krtenja sam uvala sve ove god uz sebe. Kako je sve krenulo? Hm, bio je to jedan zahtjev za prijateljstvo na drutvenoj mrei Facebook. Prihvatila sam iako je ime Svjetlo Istine meni tada bilo smijeno. Na pitanje Ko si ti? dobila sam odgovor Tvoje svijetlo istine. Odmah me ubacio u grupu Islam ili Hrianstvo u kojoj sam ostala isto da vidim ta se tamo deava.Bilo je svega. Hriani su branili svoje, muslimani svoje.Boljelo me, priznajem, kad god bi muslimani govorili Isus nije razapet, Isus je musliman, Isus nije bog i nekad sam ih i vrijeala kako iznose lai, branila sam hrianstvo svom silom. Rekli su mi Ima uda u Kuranu, ima dokaze a ja sam rekla Kunem se nikad Kuran itati neu. Ula sam u drugu grupu (pri emu ostajem u prvoj) i zid je ispunjavao samo hrianski teolog, a muslimani su samo komentarisali. Bio je tu jedan musliman koji je tako lijepo govorio. Tako je smireno komentarisao. On mi je slao dokaze iz Kurana i ja sam itala. Vjerovala sam u sve to ali sam odbijala da prihvatim istinu. Muslimani su predstavljali svoju vjeru kako treba i ja sam to vidjela, ali nisam htjela da to prihvatim. U onoj prvoj grupi sam rekla muslimanima da odlazim iz nje i da e mi Bog dati vremena da shvatim ta je istina. Njihov odgovor je bio Otkud zna, moe sutra umrijeti?. Ja sam im odgovorila Ja vjerujem i otila s obje grupe. Ostala sam u kontaktu s nekima od njih, jednim branim parom iz Srbije i jo nekima. Plakala sam, lila suze i govorila Bogu da me ne ostavlja. Jedna ena (brani par iz Srbije) mi je slala videe o hrianima koji su preli na islam. Zatim sam je pitala ta je to dova, i ona mi je rekla Isprui svoje ruke ka nebu i zamoli Boga da uini tvoja prsa prostranim i da te uputi na pravi put. Uradila sam to. Nikada neu to zaboraviti. Znala sam da me Bog nee, nisam dovila Isusu ve Bogu. I onda sam jedne noi sanjala da sa drugaricom traim nekog i ne mogu da ga naem. Tu mi ona kae neto to nisam shvatila u snu i ja je pitam Otkud ti to? a ona odgovara Pa iz Kurana. Kada sam se probudila pomislila sam da to nije nita, samo san. Ali Bog me ne puta, ja opet sanjam san kako etam s nekim i taj neko govori mi o neemu s akcentom da to nije istina, a ja mu odgovaram Allaha mi, istina je. Znala sam
da je to to, Bog me uputio. Ula sam na net, nala Kuran i itala. Nisam sumnjala, j ta mi nije j bilo jasno j pitala p sam mua ove ene. ak mi je na engleskom tumaio moj drug Arap iz Egipta, zatim sam stala posle 20 i neto sura. A znate zato? Jer Boija Rije bi trebalo da se lino ita. I mu ove ene mi je donio Kuran iz Srbije. Tada sam prvi put ula arapski jezik na cd-u, srce mi je lupalo prejako. Jedva sam ekala da doem kui da itam Kuran. Abdest? Smijeno, nisam imala pojma ta je to, ali Kuran se ne smije itati ako si neist. Ula sam na net i posmatrala grupu Islam ili Hrianstvo. Uvidjela sam ovjeka kako na fin nain komunicira te mu poslala poruku na Facebooku s
pitanjem Da li si spreman?. Njegov odgovor je bio Zavisi za ta na to sam ja sam odgovorila Da me ui islamu, a on je na to odgovorio Za to sam uvijek spreman. Moram napomenuti da nikad prije nismo komunicirali. Ja sam mu saoptila svoju situaciju, itala sam Kuran, a on mi je tumaio mjesec dana. Pored njega tu su bili jo mnogi koji su mi pomagali. Kad sam proitala Kuran u koji nisam imala sumnje i koji sam itala sa suzama na licu, odluila sam prihvatiti islam. Izgovorila sam ehadet pred svjedokom i sada pred svima vama svjedoim da ja srcem vjerujem a jezikom izgovaram da nema boga osim Allaha i svjedoim da ja srcem vjerujem a jezikom izgovaram da je Muhammed Njegov poslanik i Njegov rob! Sjeate se mog druga s poetka? Kad sam mu rekla da sam muslimanka nije mogao da vjeruje! Sada klanjam i uim i dalje. Put do istine je dug, a ja sam uz Allahovu pomo zakoraila njime i molim Allaha da uz Njegovu pomo proem kroz kapije Njegovog Denneta! Rei e neki da sam slabi, a ja njima poruujem da sam jaka! Najljepe j j p rijei j su Allahove rijei, j a On kae NISU SLIJEJ PE OI, SLIJEPA SU SRCA U GRUDIMA, A SHVATAJU SAMO RAZUMOM OBDARENI. Allah da nagradi sve koji su mi pomagali!
38
Nedwa
Rad za islam
nedjelju, 30. oktobra, u Nedwinom centru na Stupu, odran je seminar pod nazivom Rad za islam. Seminar je organizovala Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport AKOS. Na ovom jednodnevnom druenju uee su uzele 52, uglavnom mlae osobe. Trenerski tim su predstavljali dr. Ahmed Adilovi, predsjednik Asocijacije i mr. hfz. Devad Hrvai. Iako sa svih strana ujemo loe vijesti koje se dogaaju u naoj zemlji, te postojanju velike koncentracije negativne g energije, gj p pogotovo g kod omladine, naa Asocijacija j j je j juer pokazala da ima nade za drutvo u kojem ivimo. irenje pozitivnih vrijednosti u drutvu na je osnovni cilj, a ovaj seminar je jedna od metoda ka tome. Rad za islam je ujedno i rad za bolje i sretnije drutvo, s obzirom da islam zastupa i propagira samo one najbolje i univerzalne vrijednosti. Kao ljudi koji pokuavaju da se ukrase islamskim vrijednostima pokuat emo da promijenimo sebe, svoju porodicu i drutvo, bila je zakljuna rije svih uesnika. Jo jednom estitamo Asocijaciji AKOS na odlinom seminaru i molimo Allaha da njihove napore primi i uini njihovim dobrim djelima.
Nahla
Marama - pitaj, probaj
povodu 16. novembra, Meunarodnog dana tolerancije, Centar za edukaciju i istraivanje Nahla organizirala je razgovor jedan na jedan s muslimankama koje nose maramu, odnosno razgovor o tome kako svijet izgleda iz perspektive pokrivene ene. Posjetitelji u Edukacionom centru Nahla imali su priliku u direktnom razgovoru na principu iznajmljivanja sugovornika saznati zato se muslimanke pokrivaju, ta je utjecalo na njihove izbore i dobiti odgovore na druga pitanja koja ih zanimaju o ivotnom stilu muslimanki. Oni koji su to eljeli takoer su imali priliku isprobati stavljanje marame i vidjeti kako svijet izgleda iz perspektive pokrivene ene. Cilj ovih i drugih aktivnosti koje je povodom 16. novembra organizirala Nahla jeste poticanje na otvaranje dijaloga u naoj zajednici i preispitivanje spremnosti svakog pojedinca da prihvati toleranciju kao nain ivljenja i djelovanja u pluralnom drutvu. Osim toga, Nahla je istim povodom upriliila izlobu Stereotipiziranje muslimanke u medijima. Radi se o prikazu tendencije mas-medija u posljednjem desetljeu ka negativnom predstavljanju i stigmatiziranju muslimanke u javnosti. Na izlobi su predstavljeni posteri, karikature, ilustracije, naslovnice asopisa i drugi sadraji. Izloba je otvorena do 10. decembra.
Predstavljamo
Centar za lino i profesionalno usavravanje
entar za lino i profesionalno usavravanje (CLPU) eli putem jednodnevnih ili viednevnih seminara mladim ljudima ponuditi irok spektar mogunosti usavravanja poslovnih vjetina i znanja. Namijenjen je svima koji ele stei ili unaprijediti steene vjetine iz oblasti javnog nastupa, komuniciranja, timskog rada, poslovnog prezentiranja, emocionalne kontrole, liderstva, pozitivne komunikacije i inovativnosti. Centar za lino i profesionalno usavravanje (CLPU) je nevladina, nestranaka i neprofitna organizacija, koja od 2007. godine djeluje unutar WAMY organizacije u Sarajevu, sa vlastitim klimatiziranim prostorom opremljenim za odravanje seminara od 350 kvadratnih metara prostora, sa svim potrebnim prateim sadrajima, tehnikom opremom, kancelarijskim prostorom i salom za odravanje seminara. Posebna pogodnost za one koji dolaze izvan Sarajeva je da za njih u Centru imamo obezbijeen adekvatan smjetaj za prenoite sa restoranom i kuhinjom.
39
Online komentar polumjeseca

Islamska zajednica u BiH
Blie se izbori, a
reis sve gor gorii i gor gori i
Internet je medij putem kojeg svaki pojedinac moe ostvariti uticaj na javno mnijenje. Svaki dan se na internetu objave brojni zanimljivi i veoma kvalitetni tekstovi, tekstovi koji zasluuju veliku panju. Upravo zbog toga Saff je uveo psoebnu rubriku u kojoj e objavljivati najbolji komentar objavljen na internetu. Slijedi najbolji online komentar polumjeseca
Pie: Nermin Spahi islili ste po naslovu da je ovo jo jedno pljuvanje po reisu? E, pa poto ovo nije urnal, depo, peanik ili neki peti i deseti islamofobini portal modernog i cool naziva, nema ni pljuvanja. To je, naime, sarkazam na trenutno (mal) tretiranje voe Islamske zajednice u veini mas-medija u naoj dravi. Fatmir Alispahi odlino je obradio ovu temu u svojoj knjizi Reisofobija, ali nakon nje je dolo do jednog novog momenta, a to je da se blie idui izbori za reisu-l-ulemu. Spomenuto blaenje ide do te mjere da se ovjek zaista zapita odakle im inspiracija?! Jednostavno ta god da se desi, a ima veze sa Bonjacima, nekako na kraju zavri na reisu kao krivcu. Kada nema tih stvarnih povoda, a neto treba objaviti, onda se obino izvlae neke izrezane izjave od prije deset godina, pria se o vehabizmu, vjeronauci, denazama, potee se za uvredama i klevetama itd. Kad reis nije kriv za ono to je uradio, onda je kriv za ono to nije. Lini stavovi ne mogu biti uzrok, jer se mahom radi o novinarima bez stava koji sluei ideologiji jure za platom sa lancima i izvjetajima bez imalo objektivnosti. Oigledno je u pitanju rad po Zbog toga je reis kljuna linost u direktivi i stvaranje atmosfere u kojoj medijima koju treba diskreditirati. je popularno i profesionalno poeljno Njima treba neki poltron i Islamska do besvijesti blatiti lik i djelo Mustafe zajednica kao instrument za uticaj ef. Ceria. Kau da se navodno radi o na vjerski osvijetene Bonjake. kritici, no indikativno je to da je Ceri Treba im neko ko e aminovati od cijele vjerske svite jedini mijeanje politike u vjeru, a bad guy. Pulji, Komarica, kada se radi o zatiti prava Artemije, Irinej i jo poneki vjernika, onda se pozivati ratni zloinac nisu toliko na sekularizam i to da vjeri interesantni javnosti. nije mjesto u javnosti. Zbog Ne pria se o njihovim svega ovoga Bonjaci moraju ogrtaima, pravljenju ozbiljno shvatiti izbore za rezidencija, j neosuivanju j reisa jer nije svejedno ko Gadafija itd. esto se zalazi e biti na elu jedne od i u unutranje stvari, pria o rijetkih institucija koja stoji ustroju Islamske zajednice, uspravno ispred muslimana. hvale se dobri, tj. podobni Ako mi ne budemo djelovali pojedinci, a kude zloesti, Da se i odluivali, odluie drugi za razumijemo, nas, pa emo za reisa dobiti a sve zarad konstruktivne dobrobiti u Islamskoj drugog Zilkia koji e samo kritike i muslimana. zajednici ima ponavljati kako je sve u Da se razumijemo, u dosta problema redu i priati u Duhovnim Islamskoj zajednici ima i mjesta za mostovima i Mozaiku dosta problema i mjesta za promjene, i religija na Federalnoj o promjene, i reis pogrijei, reis pogrijei, vrijednostima Bajrama i insan je. Ali to ne mijenja insan je. Ali baklavi, dok e se muslimani injenicu da je on svojim to ne mijenja obespravljivati od Une do radom i djelima dokazao injenicu da Drine. da mu je iskreno stalo do je on svojim Muslimani na ovom islama na ovim prostorima. radom i djelima prostoru ive u eljustima ve Veliki je uspjeh to nakon dokazao da due vrijeme. Reisu-l-ulema i svih napada i sabotaa, mu je iskreno Islamska zajednica su jedan muslimani u BiH jo uvijek stalo do od tapova koji dri te eljusti stoje formalno pod jednom islama na ovim razdvojenim. I zato poruka kapom, a mnogima to prostorima. muslimanima i Bonjacima: smeta. dok nam napadaju reisa, Stvarni problem lei u IZ i nove muslimane sve poziciji Rijaseta i ljudi oko je u redu, kad prestanu njega. Nekome smeta to je napadati njih, to e biti znak Islamska zajednica nezavisna u svom da razmislimo i ponemo se brinuti radu, ne dozvoljava da postane sluga o naoj budunosti jer eljusti su se neijoj misiji deislamizacije Bonjaka. moda sklopile.
40
Pisma italaca
Kada, kako i zato!?
Dravni profesionalizam, tajno i javno uznemiravanje

iem kako se ne bi zaboravilo i nikome ponovilo! Moj brak sa strancem zapoeo je 10.10.1995. godine, te smo iz toga braka dobili etvero djece. Ve se nagovjetavao kraj rata, no nismo ni svjesni bili da zapravo tek poinje RAT za jedinicu El Mudahid i sve one koji ih slijede, tj. koji su kao oni. Moj suprug i ja smo bili meu prvima koji su doselili u selo Boinja, a i odselili iz Boinje. Moj suprug je bio jedan od onih koji su bili cijenjeni i potovani u naem drutvu i jedinici El-Mudahid. Kako u jedinici, tako i na dravnom nivou, legalno g j je p pristupio p Armiji j BiH, TE KAO TAKAV ODLIKOVAN JE NAJVEIM RATNIM PRIZNANJEM, ZLATNIM LJILJANOM. Na problemi nastaju 2001. godine, tanije kada su mu po prvi put oduzeli dravljanstvo. U meuvremenu su nas svime i svaim plaili, imali smo prijetnje pitoljima, zastraivanjem. Nakon 3 godine, dravljanstvo je vraeno mome muu, i tad smo malo predahli, bili smo mali dio vremena ostavljeni na miru. Ministarstvo sigurnosti BiH, na elu sa direktorom, od 21.11.2008. god. nalae naputanje teritorije BiH. Osim toga, u rjeenju stoji da je moj suprug prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Dana 03.04.2009. godine naputa teritoriju BiH. Teka srca odlazi, ostavlja troje djece kolskog uzrasta i tek novoroenu, tromjesenu bebu. Srca su nam taj dan poupali! Nastavljaju ih upati evo ve dugi niz godina, pogotovo posljednje tri godine. Ovakvim Rjeenjem nisu samo povrijeena prava stranca, kako oni vole kazati. Ovakvim odlukama povrijeana su moja prava, kao dravljanke BiH, i prava etvero malodobne djece, a koliko takvih porodica ima MUSLIMANA. Da, ne radi se ovdje ni o kome drugom, ve o nama muslimanima. Nisam vidjela ni jedan primjer sa nemuslimanima da ovako rade, tj. razdvajaju porodice. Osim toga, prinueni smo ili seliti se (protjerani biti) ili razvod braka, zakoni se tumae kako za koga, za muslimane najgore. Ustvari, ne da se tumae, oni se kre, nepravedni su, a osim toga, mogu ih tumaiti i nacionalno, jer drugi nisu ovako stavljeni na muke! Nakon odlaska mog supruga (naputanja teritorije BiH) moja borba tek poinje. Nakon saznanja da je advokat obustavio postupak pravnog lijeka za dravljanstvo, poela sam da sumnjam i u drugog advokata, a i ovaj put sumnje su bile osnovane. Moj advokat koji nas je branio veoma nas je razoarao, a imali smo dva advokata; jedan za dravljanstvo, a drugi za prijetnju nacinalne sigurnosti. Ni sa jednim nisam zadovoljna, ne moe ni tako da se kae, zadovoljna, s obzirom na
postupke advokata koji je obustavio daljnje pravno lijeenje! Trenutno na sudu vodim tubu protiv advokata koji je obustavio postupak pravnog lijeka za dravljanstvo! Ja sam preuzela da vodim sluaj svog supruga i da pratim sve, a osim toga, traila sam od direktora Ministarstva sigurnosti BiH ponovno preispitivanje rjeenja o protjerivanju. On mi je nakon godinu dana dostavio rjeenje, ali uz pomo Ministarstva pravde (inspekcije ), citiram: Odbaen je zahtjev za preispitivanje punomonice (mene) zbog; nemogueg postupanja po istom jer ima mnogo nejasnoa, nepravilnosti, te kao takvo nije mogue pristupiti preispitivanju, iako u drugom tekstu stoji j jasno j o kojem j Rjeenju je rije. NAJLAKE JE LAGATI! Citiram; rjeenjem od 21.11.2008. godine, trai se preispitivanje istog, kraj citata! O emu se ovdje radi?! Ne eli mi se udovoljiti zahtjevu i preispitati to sam traila, a jer bi se time otkrilo da zapravo moj suprug nema nita, a i da ima, ono uopte nije u skladu sa zakonom, zakon o braku, djeija prava nemaju sa krivinim zakonom nita. Zapravo, ovdje se radi o istom nezakonitom postupku, a to je protjerivanje, udaljavanje mog supruga van teritorije BiH (a time i nas, dravljana BiH) i stavljanje na teret neto to ne postoji! Zato ne daju meni da o ovome priam preko TV-a, zato ne prave sada film od ove moje prie, gdje su svjetla i snimci? Nema ih, ne daju svoj kriminal, terorizam da iznosimo! Niko mi nikada nije dozvolio da priam na TV-u. Uvijek su drugi za nas priali, a svako najbolje o sebi moe kazati. Sve ovo podnosimo samo sa vjerom u Allaha. Da nije j vjere j i snage g koju j uzimam iz te vjere, j ne znam kako bi sve ovo izgledalo... elim da vam nekoliko od tih naina prijetnji opiem. Ima ih previe, no izuzet u neke radi svih nas koji treba da znamo i uzmemo kao pouku. Jedno od tih uznemiravanja bila su buenje gume noem, pisanjem po autu uvredljivih poruka. Nije ni to bilo dovoljno, pa su preli na stranije prijetnje; dok sam se vozila autoputem prema Sarajevu sa rodicom udne stvari su se deavale koje mi se dotada nikad nisu deavale, neki zastoji, nisu ba bili jasna ubacivanja automobila sa svih strana, ono pretjerano. Nisam ja obraalu panju plaho na to dok nisam napokon dovedena dokle su htjeli . Zapravo, pravio se (ne)red na cesti u po bijela dana, sreivali su policajci (ija policija, to je pitanje) u saradnji s ljudima u civilu. Za takvo neto, vjerujte mi u svaka doba, postoje ljudi koji su spremni te naredbe izvriti. Nakon to su se ubacivali, isprebacivali, zaustavljali i planski me zaustavili do jednog mjesta, navodno kao guva, priao je jadan ovjek prozoru moga utomobila, podigao majicu i pokazao mi pitolj, da bi to svoje dobro potvrdio.
Priao je i s druge strane, pokazao pitolj i mojoj rodici, a mi smo zanijemile. Ostala sam bez rijei, sve se nekako brzo odvijalo, rodica moja je problijedila. Ja sam ve kroz takvo neto slino prola, ali ipak ne ovako. Pokuala sam rodicu smiriti, a ve su vozila poela se kretati tako da sam nastavila dalje voziti. Ne, nikada, kunem se Allahom, da nije, znaju, oni ta rade... I ta su htjeli, isto ono zastraivanje koje smo trpjeli i trpimo svih ovih godina! Najgore vrste! To su samo najmanja deavanja koja sam vam ispriala, pokazivali su mi da nisam sigurna nigdje, pa ni u svojoj kui, ni u bolnici, nigdje! Pa sjetite se samo doeka na aerodromu ... Ukoliko ele da te ubiju, zaista to mogu. Ali, opet kaem, nita se ne deava bez Allahove volje! Ali na meni je da radim onako kako je Allah naredio. Pokuavam samo dio ovoga iznijeti, jer kada bih sve iznijela, teko da bi neki mogli i povjerovati. Zaista nevjerovatno ta se deava u BiH! Nije vie u pitanju stranac, ja sam u pitanju, a i taj stranac ne smije da se tretira kao stranac, jer on ima sklopljen brak i djecu iz toga braka, sa dravljankom BiH, a pritom je jo i borac Armije BiH, i to odlikovan! Ova politika deavanja koja prolazim nisu samo usmjerena prema strancima muslimanima. Sjetimo se samo prolog rata ili vrijeme vladavine Tita... kako je to bilo. Dakle, ovaj problem u BiH je aktuealn dugi niz godina, i iz godine u godinu sve je gori. Kao to je uvaeni profesor rekao: Sofisticirano se nastavlja genocid nad muslimanima, i u toku mira! Kao to sam navela, pune tri godine je prolo kako je moj suprug van teritorije BiH, i zbog lanih navoda nije mu mogue ui u BiH. Sve to ima duboku politiku nacionalnu, faistiku, teroristiku stranu koja se treba nastaviti nad Bosancima muslimanima, a od kojih je i poelo. Stoga, vano je govoriti ISTINU i sluati Istinu radi nas samih! Ovo su samo neka od deavanja koja sam vam opisala. Mnoge nisam spomenula ovdje, a koje sam proivljavala, i koje proivljava veina muslimana u BiH. Istina moe biti samo jedna. Posljedice lai trpi p cijelo j drutvo. Stoga, g traimo istinu i govorimo samo istinu. utnja g j nije j uvijek j zlato. tavie, ovdje kod nas moe imati vee posljedice. Svi smo svjedoci tekog stanja u BIH. Nismo mi muslimani za to krivi, krivi su svi oni koji hoe da dijele Bosnu. Ili smo krivi zato to smo preivjeli genocid, za koji odgovorno tvrdim da nije nikada stao, samo mijenja svoj oblik, nain politike (ratovanja) protiv nas musliman ! Za vas i sebe pisala: Supruga stranog dravljana koji ima najvee ratno priznanje Zlatni ljiljan.
41
Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Dehennem - Kua vjene patnje II dio
Ko je siguran u smrt,
on se boji odlaska s dunjaluka
Ibn Ebi Dunya prenosi od Vehba ibn Munebbiha da je rekao: to se ti e stanovnika Vatre i njihovog boravita, pa oni su u vatri, u njoj se ne e nikada smiriti, ne e spavati, ne e umrijeti, oni hodaju po vatri, sjede na vatri, piju gnoj, krv i znoj stanovnika Dehennema, jedu sa drveta zakkum koje je od vatre, postelja im je od vatre, pokriva i od vatre, koulje i odje a od vatre, lica e im obavijati vatra, svi stanovnici Dehennema povezani su u sindire i okove koji su u rukama uvara Dehennema, oni ih vode naprijed nazad, a njihov znoj e kapati u rupu dehennemsku i to e im biti pi e
Pie: Muhamed Nasirudin el-Uvejd Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli omentirajui trideset i drugi ajet iz sure ElMurselat: On e kao kule bacati iskre , Ibn Mesud je rekao: Ja ne kaem da e to biti iskre poput drvea, ve poput ogromnih zidina i graevina (El-Bejheki, Elbasu ven-nuur , 506.str.). Od Selni jednog Allahovog stvorenja, svejedno radilo se o poslanicima, ehidima i dobrim ljudima, a da od silnog straha nee pasti na seddu. Tada e svaki poslanik, svaki ehid i iskreni vjernik govoriti: Gospodaru Moj, ja danas brinem samo za sebe! Omere, kada bi imao dobrih djela kolik Vru ina i hladno a dePoslanik, sedamdeset Allahovih hennemska sallallahu alejhi poslanika, pomislit e ve sellem, toga Dana da ti nema Uzvieni Allah je objavio: je rekao: spasa. Na to je Omer, I jedni drugima su govorili: Dehennemska r.a., rekao: Uistinu je Ne kreite u boj po vruini! vatra se to teak dan. (Ibn Ebi Recite: Dehennemska poalila Allahu, ejbe, El-Musannef f vatra je jo vrua! rekavi: XIII/154). kad bi oni samo znali. Gospodaru Prenosi se od Ebu (Et-Tevbe, 81.). moj, moji Hurejre da je Poslanik, U ovom ajetu spodijelovi jedu sallallahu alejhi ve sellem, minje se sluaj munafijedni druge! rekao: Dehennemska ka (licemjera) koji su vatra se poalila Allahu, Nakon toga rekavi: Gospodaru moj, pred Bitku na Tebuku Allah joj je dao govorili jedni drugima dva oduka, moji dijelovi jedu jedni da ne idu u boj po nesdruge! Nakon toga Aljedan u toku lah joj je dao dva oduka, nosnoj vruini, pa je zime, kad je Allah naredio Muham- dan najhladniji, jedan u toku zime, kad je medu, sallallahu alejhi dan najhladniji, a drugi a drugi u toku ve sellem, da im kae ljeta, kad je u toku ljeta, kad je dan da je dehennemska vadan najvrui. najvrui. (Buharija tra, koja ih eka, mnoi Muslim). Abdulmego vrua od pustinjske lik ibn Umejr je govovruine od koje su porio: Kada bi stanovnici bjegli. Da su svjesni Dehennema bili stavljene bi se bojali izlaska u dihad ni u dunjaluku vatru, zaspali bi i po vruini, i ne bi se radovali odmorili bi se. izostanku iz bitke. Osim nesnosne vruine, Allah Prenosi Jahja ibn Abdurah- je stanovnicima Dehennema, man ibn Hatib od svoga oca da je kao kaznu, pripremio i nesnosnu rekao: Sjedili smo s Kab el-Ah- hladnou. Ibn Ebi Dunya prenobarom u mesdidu dok je govorio si predaju od Mudahida da je o Dehennemu, pa je doao halifa rekao: U Dehennemu postoji Omer, r.a., i sjeo sa nama. Zatim mjesto koje nije ispunjeno nesje dozvao Kaba i rekao mu: Teko nosnom vruinom, ve je hladno, tebi! Zastrauje nas svojim govo- pa e dehennemlije bjeati od varom! Kab el-Ahbar je odgovorio: tre u to mjesto, ali e im u njemu Tako mi Allaha, dehennemska kosti pucati od hladnoe i drugi vatra e se pribliiti na Sudnjem stanovnici e uti njihovo puckdanu, i ona e pucketati i huati. etanje. A Ibn Redeb u svom Nakon to uju njenu huku, nema djelu Et-Tahvifu minen-nari , spomana Farisija prenosi se da je spomenuti ajet ovako prokomentirao: To je crna i tamna vatra, ije ike i baklje ne daju svjetlost, zatim je prouio: Kad god pokuaju da zbog tekog jada iz nje izau, bit e u nju vraeni: Iskusite patnju u uasnoj vatri! (El-Hadd, 22.).
42
minje predaju od Ibn Abbasa da je rekao: Dehennemlije e traiti da im se ublai kazna vatrom, pa e im se poslati hladan vjetar od kojeg e im kosti pucati. Nakon toga molit e da budu vraeni u vatru. Raspaljivanje Dehennema Dehennem se svaki dan raspaljuje i to sredinom dana. Na to aludira hadis koji prenosi Amr ibn Anbese u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Klanjaj sabah-namaz, i poslije toga nemoj klanjati nita dok sunce ne izae, jer ono izlazi izmeu ejtanskih rogova, a tada mu nevjernici ine seddu. Zatim klanjaj dok sjenka ne bude kolik jedno koplje, a onda ostavi namaz, jer je to vrijeme kada se raspaljuje Dehennem. Kad podnevna ega prestane, onda moe klanjati podne-namaz sve do ikindije, a nakon ikindije nemoj nita klanjati dok sunce ne zae, jer ono zalazi izmeu ejtanskih rogova, a tada mu nevjernici ine seddu. (Muslim). U drugom hadisu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Podnevna ega je zapah vruine dehennemske i tada odgodite namaz dok ne proe ega. (Buharija i Muslim).
Ibn Redeb spominje predaju od Katade u kojoj stoji da se Dehennem raspaljuje Allahovom srdbom i ljudskim grijesima. Dakle, Dehennem se raspaljuje ljudskim grijesima koji zahtijevaju Allahovu srdbu i tada se poveava i pojaava plamen i estina dehennemske vatre, kao to se mnotvo dennetskih uitaka poveava dobrim djelima. Takoer, Dehennem e se raspaliti i na Sudnjem danu, kako stoji u sljedeim ajetima: I kada se Dehennem raspali, i kada se Dennet priblii, svako e saznati ono to je pripremio. (Et-Tekvir, 12.-14.). Takoer e se raspaliti onoga dana kada nevjernici uu u njega, na ta aludira sljedei ajet: Mi emo ih na Sudnjem danu, sakupiti, licem zemlji okrenute, slijepe, nijeme i gluhe; boravite njihovo bit e Dehennem; kad god mu plamen jenja, pojaat emo im oganj. (El-Isra, 97.). Dehennemski bijes i huka Uzvieni Allah je u Kuranu objavio: A oni kojima smo jo prije lijepu nagradu obeali, oni e od njega daleko biti, huku njegovu nee uti. (El-Enbija, 101.-102.). Prenosi se
ovjee, zamisli sebe meu stradalnicima kojima e biti nareeno da uu u Dehennem. Zamisli da prelazi Siratupriju koja je tanja od dlake, a otrija od sablje, a ispod nje vatra bukti i gnjevna hui.
od Vehba ibn Munebbiha da je rekao: Kada se planine pokrenu sa svog mjesta i uju pucketanje dehennemske vatre i njen gnjev i bijesno huanje, planine e zavriskati i zapomagati poput ena kad su u nevolji, zatim e se u prah pretvoriti. O tome g govore sljedei j ajeti: Oni ak, i as oivljenja j j p poriu, a Mi smo onima koji as oivljenja poriu pripremili vatru razbuktalu, kada od njih bude udaljena toliko da je mognu vidjeti, ut e kako gnjevna kljua i od bijesa hui. (El-Furkan, 11.-12.). Zatim: Kad budu u nj baeni, pucketanje njegovo e uti, i on e kljuati, gotovo da se od bijesa raspadne. (ElMulk, 7.-8.). Ibn Ebi Dunya spominje predaju od Ebu Vaila koji je rekao: Bili smo u drutvu Ibn Mesuda, a sa nama je bio i Rebia ibn Hajsem, pa smo naili pored velike pei na obali Eufrata. Kada je Abdullah ibn Mesud vidio kako vatra u njoj pucketa i sagorijeva drva, prouio je gornje ajete iz sure El-Furkan. U tom trenutku se Rebia ibn Hajsem onesvjestio, a bilo je podne, i nije se osvijestio do akama.
43
Hrana i pi e stanovnika Dehennema je vatra U Kuranu stoji: Drvo zakkum bit e hrana grijeniku, u trbuhu e kao rastopljena kovina vreti, kao to voda kaoda kljua vri. (EdDuhan, 43.-46.). A ta je i kakvo je drvo zakkum, svjedoi sljedei hadis. Naime, Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada bi jedna kap s drveta zakkum pala na zemlju, u potpunosti bi zagorala ljudima ivot, pa ta onda mislite o onima kojima e to biti redovna hrana. ( Sahihul-dami ). Ibn Redeb biljei predaju od Seida ibn Dubejra da je rekao: Kada stanovnici Dehennema ogladne zatrait e da utole glad, pa e im se dati da jedu drvo zakkum od kojeg e im se koa na licu odvojiti. Nakon to se najedu tih plodova oednjet e, pa e im se dati da piju kljualu vodu od koje e im se utroba kidati. Zatim e biti udarani eljeznim maljevima od kojih e im se udovi razdvojiti, pa e prizivati propast, a nakon toga e ponovo biti vraeni u dehennemsku vatru. O tome govore sljedei ajeti: A da li je bolja ta gozba ili drvo zakkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje e usred Dehennema rasti; plod e mu poput ejtanskih glava biti. Oni e se njime hraniti i trbuhe e svoje njime puniti, zatim e to s kljualom vodom izmijeati, a potom e se, sigurno, u dehennem vratiti. (EsSaffat, 62.-68.). Komentirajui ove ajete, Katade je rekao: Rijei Uzvienog Allaha: ...koje smo nevjernicima kao kaznu (iskuenje) pripremili , znae da e se poveati njihovo nevjerovanje i poricanje istine kada budu obavijeteni o tome da u Dehennemu raste drvo, a poznato je da vatra unitava drva, pa ih Allah obavijetava da su plodovi tog drveta upravo od vatre. O drvetu zakkum govore i sljedei ajeti: I tada ete vi, o zabludjeli, koji poriete oivljenje, sigunro s drveta zakkum jesti, i njime ete trbuhe puniti, pa zatim na to vodu kljualu piti, poput kamila koje ne mogu e ugasiti; to e na onom svijetu biti goenje njihovo! (El-Vakia, 51.-56.). Pi e stanovnika Dehennema U Kuranu su spomenute etiri vrste pia dehennemlija.
El-Hamim mira opijate, Allah je obeao da e Ova vrsta je spomenuta u ga napojiti piem koje se zove tisljedeem kuranskom ajetu: Koji netul-hibali . Upitali su: Allahov e se uzavrelom vodom pojiti (maen Poslanie, ta je to tinetul-habal ? hamimen), koja e im crijeva ki- Muhammed, sallallahu alejhi ve dati. (Muhammed, 15.). Zatim: sellem, odgovorio je: To je znoj Eto toliko! Pa neka okuaju vodu i gnoj stanovnika Dehennema. kljualu i kapljevinu smrdljivu, i Voda koja je kao El-Muhl druge sline ovima muke, mnogoOvo pie se spominje u struke. (Sad, 57.-58.). Ibn Abbas sljedeem ajetu: Ako zamole pomo, je rekao da rijei El-Hamim znai pomoi e im se tekuinom poput kljualu vodu koja sve spaljuje, rastopljene kovine (kel-muhl) koja a Dahak je rekao da e stanovni- e lica ispei. Uasna li pia i groci Dehennema biti napojeni zna li boravita! (El-Kehf, 29.). kljualom vodom (El-Hamim) Komentirajui ovaj ajet, Ibn Abkoja kljua od onoga dana kada bas je rekao da je to gorka crna je Allah stvorio nebesa i Zem- tekuina poput izgorenog ulja. lju i kljuat e do Sudnjeg dana kada im bude posuta po Odje a stanovnika glavama. Vehb ibn MunebDehennema bih je rekao: El-Hamim Ibn Abas je to su suze stanovnika rekao: ElO odjei stanovniDehennema koje e biti Gassak je ka Dehennema u dehennemskom bunaru pie nesnosne govori sljedei ajet: iz kojeg e oni piti. Na to hladnoe Onima koji ne budu aludira sljedei ajet: Izmeu koje e vjerovali bit e odijela vatre i kljuale vode (Eldehennemliju od vatre skrojena. (ElHamim) oni e kruiti. (Erunititi, na Hadd, 19.). Ibn Rahman, 44.). to aludira i Redeb spominje preEl-Gassak ovaj kuranski daju od Ibrahima etIbn Abbas je rekao: ajet: U njemu Tejmija koji je, kad bi El-Gassak je pie nessvjeine nee uio ovaj ajet, govonosne hladnoe koje e osjetiti, niti rio: Neka je slavljen dehennemliju unititi, na pia okusiti, Onaj koji je stvorio to aludira i ovaj kuranski osim vrele vode odjeu od vatre! A ajet: U njemu svjeine nee (El-Hamim) i Ibn Abbas je spomiosjetiti, niti pia okusiti, kapljevine (Elosim vrele vode (el-Hamim) Gassak). i kapljevine (El-Gassak). (En-Naba, 24.-25.). Iz ope negacije bilo kakve svjeine za dehennemlije, izuzet je El-Gassak kapljevina, a iz ope negacije kuanja pia, izuzeta je kljuala voda (el-Hamim). Mudahid je rekao da dehennemlije nee mo kuati el-Gassak zbog njegove hladnoe. Bilal ibn Sad je rekao: Kada bi kofa El-Gassaka ili kapljevine bila prosuta na dunjaluk, umrlo bi sve to je na njemu i cijela zemlja bi se od toga usmrdila. Es-Sadid Uzvieni je u Kuranu objavio: Pred njim e Dehennem biti i on e biti pojen odvratnom kapljevinom (Es-Sadid), muit e se da je proguta, ali je nikako nee moi prodrijeti. (Ibrahim, 16.-17.). Mudahid je rekao da je Es-Sadid gnoj i krv. U hadisu koji prenosi Dabir, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Sve to opija zabranjeno je. Za onoga ko konzu18. novembar - 22. zu-l-hidde
44
njao da e stanovnici Dehennema imati odjeu od vatre i to ogrtae, koulje i kape. O njihovoj odjei govori i sljedei ajet: Toga dan e vidjeti grijenike povezane u zajednike okove; koulje e im od katrana biti, a vatra e lica njihova obavijati. (Ibrahim, 49.-50.). Ibn Abbas, Mudahid, Ikrime, Seid ibn Dubejr, Hasan Basri i Katade, tvrde da se ovdje misli na rastopljeni vreli bakar. Uzvieni je objavio: A Dehennem smo za nevjernike tamnicom uinili. (El-Isra, 8.). Hasan Basri je u komentaru ovog ajeta rekao da rije el-hasir , zapravo znai postelju i poivalite. A kada bi se pred njim spomenuo Dehennem i njegovi stanovnici, on bi govorio: Za njih je pripremljena obua od vatre, odjea od vatre, hrana od vatre, pie od vatre, postelja od vatre, pokrivai od vatre, nastambe od vatre, i sve to u najgoroj kui i najteoj kazni za njihova tijela. Ibn Ebi Dunya prenosi od Vehba ibn Munebbiha p da je rekao: to se tie stanovnika Vatre i njihovog boravita, pa oni su u vatri, u njoj se nee nikada smiriti, nee spavati, nee umrijeti, oni hodaju po vatri, sjede na vatri, piju gnoj, krv i znoj stanovnika Dehennema, jedu sa drveta zakkum koje je od vatre, postelja im je od vatre, pokrivai od vatre,
koulje i odjea od vatre, lica e im obavijati vatra, svi stanovnici Dehennema povezani su u sindire i okove koji su u rukama uvara Dehennema, oni ih vode naprijed-nazad, a njihov znoj e kapati u rupu dehennemsku i to e im biti pie, zatim bi plakao toliko da bi se onesvijestio. Ibn Redeb prenosi da je Ata el-Horosani, svojim prijateljima na putovanju govorio: O ljudi, stajanje na nonom namazu u ovoj noi, i post u toku dana, pa makar bili na putovanju, lake je nego piti rastopljenu kovinu i znoj, zatim bi stao da klanja namaz. Upozoravajui muslimane na dehennemsku kaznu, Poslanik, sallallahu alejhi ve selelm, rekao je: Ko bespravno pojede hranu drugog muslimana, Allah e ga nahraniti dehennemskom hranom, ko bespravno uzme odjeu drugog muslimana, Allah e ga odjenuti dehennemskom odjeom. (Ebu Davud dio hadisa). U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi j ve sellem, rekao j je: etiri stvari iz dahilijjeta zadrat e se u mom ummetu: hvalisanje porijeklom, vrijeanje rodbine, traenje kie preko zvijezda i naricanje. Narikaa koja se ne pokaje, doi e na Sudnji dan, a na njoj e biti odjea od katrana i vatreni oklop. (Muslim). Postelja stanovnika Dehennema Spominjui dehennemsku kaznu, Allah je u Kuranu objavio: U Dehennemu e im leaji i pokrivai od vatre biti. Eto tako emo Mi nevjernike kazniti. (El-Araf, 41.). Ovaj ajet jasno govori o tome da e stanovnici Dehennema imati leaje koji e biti od vatre i pokrivae koji e takoer biti od vatre. U drugom ajetu, stoji: Nad njima e biti naslage vatre, a ispod njih naslage. (EzZumer, 16.). Opisujui stanovnike Dehennema i njihova stanja, Allah, d.., nam govori da e oni biti u vatri koja e biti iznad i ispod njih. Vatra e ih obavijati sa svih strana. Allah tako opisuje kaznu dehennemsku, ne bi li se grijenici i ohole inadije vratili na pravi put i pokajali za svoje grijehe. Veli ina stanovnika Dehennema i runo a njihovih izgleda Prenosi se od Ebu Hurejre da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Izmeu ra18. novembar - 22. zu-l-hidde
mena stanovnika Dehennema je razdaljina koju konjanik na brzom konju ne moe prei za tri dana. (Buharija i Muslim). U drugoj predaji stoji: Zub nevjernika u Dehennemu je kolik brdo Uhud, a irina njegove koe je tri dana hoda. (Muslim). Ebu Hurejre prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Zub nevjernika u Dehennemu bit e kolik brdo Uhud, njegovo bedro bit e kolik brdo Bejda, a njegovo mjesto u dehennemu bit e kolika je razdaljina izmeu Medine i Rebze. (Tirmizi). Njihova tijela i udovi bit e ogromni kako bi to vie kuali dehennemsku kaznu. ovjee, zamisli sebe meu stradalnicima kojima e biti nareeno da uu u Dehennem. Zamisli da prelazi Sirat-upriju koja je tanja od dlake, a otrija od sablje, a ispod nje vatra bukti i gnjevna hui. Pred tobom su zastraujui prizori najgore kazne, ljudi koji se pokuavaju spasiti i prei preko Sirat-uprije, ali im to nikako ne uspijeva. Vidi ih kako p plau, vrite i pozivaju p j u pomo. ele smrt i prekid kazne i iskuenja, ali smrt nee okusiti. Ono od ega su na dunjaluku strahovali, sad silno ele da ih to snae. Zatim vidi kako vatreni jezici dodiruju njihove noge i kako ih ele progutati i strovaliti u dehennemsko grotlo. Strah je ispunio cijelo tvoje tijelo i jo uvijek se nada da e uspjeti prei preko Sirat-uprije i spasiti se. A onda ti se noga posklizne i ti upada u Vatru koja spaljuje tvoje lice i tvoju kou. Nita vie ne vidi niti osjea osim vatre koja je svuda oko tebe. Tvoji bespomoni krici: Teko meni, teko meni! Spasite me!, posljednji su izraz nade da bi se ipak mogao spasiti i vratiti na dunjaluk da se istog trenutka iskreno pokaje i da radi samo dobra djela. No, ta nada je uzaludna. Povratka vie nema niti bilo kakve nade da e se spasiti Dehennema i vjene patnje u njemu. Zbog svega toga, o ti grijeni ovjee, pokaj se Allahu dok si jo na dunjaluku, dok jo ima nade i dok ti Melek smrti nije zakucao na vrata. Jer, onaj ko je siguran u smrt, on se boji rastanka i odlaska sa dunjaluka i dehennemske kazne, i priprema se za susret sa Allahom, d..
45
Razmiljanja
U vrtlogu tl grijeha ij h
Dan prije i dan poslije Bajrama

I kako to i u Bosni biva, ne uoe svi u damiju da klanjaju podne-namaz nakon kojeg se klanjala denaza. Ljudi ne poduzimaju nita da se pripreme za stanje koje e ih jednog dana trefiti, jer imaju nekakvo nee mene razmiljanje. Nedavno proitah izvjetaj svjetske zdravstvene organizacije WHO da najvei broj doktora koji pue su Bosanci. Ljudi koji zbog svoje profesije znaju za tetnost duhana gaje lanu nadu da posljedice konzumiranja nikotina uvijek pogaaju druge osobe
Pie: Sejfudin Dizdarevi ko nije Bajram, guva pred damijom m nije povod za radost. Dvije su prilike u kojima se ljudi u neobino velikom broju okupe pred damijom. Za Bajram i za denazu. U nedjelju je bio Bajram, ulica je bila zakrena. U ponedjeljak denaza. Podne-namaz klanjam u centralnoj turskoj damiji jer se nalazi u blizini moga radnog mjesta. Iz daleka primijetih okupljene ljude ispred nje. Pribliavajui se rulji, primijetih i jednog policajca. Na reverima svojih jakni su imali okaenu sliku nekog mladia kojemu su doli klanjati denazu. Na prvi mah ne prepoznah rahmetliju, ali vidjeh da je bio mlad.
Jedan dan prije Kurbanbajrama, mer je na ahiret otiao kao kurban; prerezanog grkljana bez da e imati adekvatan odgovor ta je traio u diskoteci na Dan Arefata.
Ne e mene
I kako to i u Bosni biva, ne uoe svi u damiju da klanjaju podne-namaz nakon kojeg se klanjala denaza. Ljudi ne poduzimaju nita da se pripreme za stanje koje e ih jednog dana trefiti, jer imaju nekakvo nee mene razmiljanje. Nedavno proitah izvjetaj svjetske zdravstvene organizacije WHO da najvei broj doktora koji pue su Bosanci. Ljudi koji zbog svoje profesije znaju za tetnost duhana gaje lanu nadu da posljedice konzumiranja nikotina uvjek pogaaju druge osobe. Nee mene vjerovatno su tako i razmiljali brojni prijatelji rahmetlije koji nisu uli da klanjaju
46
podne-namaz. Nasmijah se i uoh u damiju. Damija je bila dupke puna poznanicima rahmetlije, to znai da se u njoj nalazilo najmanje 300 dua. Po nainu oblaenja, (XS majiice koje valjda imaju funkciju da do izraaja dou miii to je automatski znailo da je osoba koja klanja iza njega na ruku dobila uvid u njegov graevinarski dekolte [donji dio krsta gdje poinje stranjica]) po nainu klanjanja (sputanje laktova na pod za vrijeme sedde) i po depiliranim prsima i obrvama (zadnji krik meu muslimanskom omladinom) zakljuih da veini njih posjeta damiji i pridravanje islamskih propisa ne spada u vannastavne aktivnosti. ta se desilo?, upitah jednog dematliju koji ni sam nije znao da li da se raduje zbog velike posjete ljudi podne-namazu, ili da bude tuan zbog predstojee denaze. U subotu je umro jedan momak u centru grada, pa sada e mu se klanjati denaza. Zaintrigira me sudbina rahmetlije. Po povratku na radno mjesto izguglah lokalne novine da vidim ta se desilo. U 04h ujutro j u subotu dan prije Kurban-bajrama - mer H. je iskrvario na izlogu jedne radnje. Tik
prije toga u jednoj diskoteci je imao prepirku sa trojicom drugih posjetilaca. Policija za treim traga, druga dvojica se u novinama spominju kao Muhammed i osoba porijeklom p j iz Iraka. U jednom momentu je mer poeo bjeati od njih, njih trojica za njim, da bi ga Muhammed gurnuo u izlog radnje. Glavom je razbio staklo, koje mu je prerezalo vratnu ilu. Sedam sati kasnije mer je u bolnici podlegao svojim ranama. U diskoteci na Dan Arefata
Kada proitah u novinama podatak da iza njega ostaju dvije kerke bliznakinje koje su tek napunile godinu dana, uhvati me huja. ta e ti, kojeg avla, dan prije bajrama u diskoteci, gdje nikakvog hajra nee nai dok ti ena i dvoje djece sjede kod kue?
mera nisam poznavao; novine su objavile sliku ali mi njegovo lice nije nita govorilo. U damiji gdje mu se klanjala denaza, klanjam i duma-namaz. Ja zbog blizine svog radnog mjesta, veina turske omladine zbog zipovane dume. Hutba i 2 reata duma-namaza se zavre za maksimalno 15 minuta. Ali mera ne vidjoh nikada. Kada proitah u novinama podatak da iza njega ostaju dvije kerke bliznakinje koje su tek napunile godinu dana, uhvati me huja.
ta e ti, kojeg avla, dan prije Bajrama u diskoteci, gdje nikakvog hajra nee nai dok ti ena i dvoje djece sjede kod kue? Oigledno da mer nije bio jedini musliman koji je Dan Arefata odluio zapoeti u dotinoj diskoteci; I njegovi katili bijahu muslimani. Sjetih se rijei jednog njemakog daije koji u ali jednom ree: Kada bi neko bacio bombu na diskoteku 80% mrtvih bi bili muslimani. Iako je moda ekstreman zbog svoga ishoda, ali ovaj primjer ilustruje stanje muslimanke omladine danas; rulja bez cilja i pravca kretanja, neodgovornog ponaanja naspram svoje porodice, ne sagledavajui posljedice svoga djelovanja provodei slobodno vrijeme na mjestima gdje mogu samo fasovati belaja. Jedan dan prije J p j Kurban-bajraj ma, mer je na ahiret otiao kao kurban; prerezanog grkljana bez da e imati adekvatan odgovor ta je traio u diskoteci na Dan Arefata.
47
Razmiljanja
Bonjake dileme
Kad se drutvo pomevlidi

Najgore su proli oni kojima je Mevlid navodno htio pomoi. Mevlid ih je dovoljno povrijedio svojim niim opravdanim postupkom koji je navodno uinio u ime islama i muslimana, a nakon toga su se pomevlidili i mnogi utjecajni pojedinci u naem drutvu kao i gotovo svi bosanskohercegovaki i regionalni mediji
Pie: Amir Durmi ta je svojim herojskim juriem na ameriku ambasadu u Sarajevu htio postii Mevlid Jaarevi? Kakve su mu se ideje J j vrzmale u glavi uoi i u toku samog napada? ta je trebala biti poenta tog tragikominog ina i kakvu je poruku htio poslati itavom svijetu, tajne su koje e vjerovatno zauvijek ostati zabarikadirane negdje u slijepim ulicama Mevlidove kore velikog, srednjeg ili malog mozga. Njegov zagonetni um moda krije odgovore, a jezik odbija da progovori. Kau da se brani utnjom. Kako nazvati Mevlida? Kako ga opisati? Ja ne znam. Osjeam se potpuno nemonim. Jo od tog kobnog dogaaja pokuavam za njega i njegovo nedjelo pronai adekvatan opis, ime, dijagnozu ili ta ve. Ne uspijevam. Vjerujem da nisam sam. Pretpostavljam da ni najiskusniji psiholozi, ni najslavniji knjievnici, a ni najstruniji lingvisti naih prostora i ire, ne bi bili toliko sposobni da u jednoj rijei definiraju sav idiotizam koji je Mevlid pokazao u svojoj etrdesetdvominutnoj sarajevskoj predstavi kojom je sebi, bez ikakve sumnje, poput Nerona, Herostrata i njima slinih tipova iz prolosti, obezbijedio mjesto na crnim stranicama ljudske povijesti. Ako u historiju ne mogu inteligencijom, zato ne bih glupou?, misao je kojom su se vodila ova dvojica spomenutih, a kojima se evo i Mevlid izgleda rado pridruio. Od mladia ije Evo ve danima desetine pojedinaca iz novinarskih, politikih ili ak akademskih krugova s ushienjem citiraju sami sebe, te navode reenice iz davno obavljenih razgovora ili objavljenih intervjua u kojima su upozoravali na irenje radikalizma u Bosni, i Mevlid Jaarevi precizniji i od kako je samo pitanje vremena kada e najpreciznijih u Bosni da eksplodira, te pobjedniki (itaj licemjerno) konstatiraju kako Pored toga to se svojom pakle- bi voljeli da su pogrijeili, ali kako nom akcijom uspio plasirati u sami su naalost bili u pravu. Gotovo vrh svjetski poznatih glupana, Mev- svi oni su upali u vrlo opasnu zamku lidu treba priznati jo neto: on je de- koja se zove generaliziranje, te za ovaj finitivno najprecizniji i najsposobniji uistinu zloinaki in, krivca na ovaj strijelac kojeg je iznjedrio ljudski rod. ili onaj nain nastoje pronai u svaNi najobueniji profesionkom lanu naeg drutva alni vojnici iz najelitnijih koji nosi duu bradu i ide vojnih jedinica, nikada, I nee samo u damiju, te uporno odbiama ba nikada, s manje Mevlid pred jaju da ovaj gnusni zloin metaka ne bi uspjeli nanijeti Allahom biti pripiu iskljuivo njegovom toliko tete muslimanima odgovoran za poiniocu, sumanutom i ovih prostora koliko im je sve pobrojano. vjerovatno psihiki rastroon nanio. Sve ih je ranio, Odgovorni e jenom mladiu po imenu i to teko. Neki se nakon biti i svi oni koji Mevlid Jaarevi. Uistinu njegovog napada moda vie su (eventualno) su rijetki oni koji su ovaj nikada nee oporaviti. Pritina bilo koji nemili dogaaj ocijenili kao saka na muslimane koji dre nain utjecali incident i akt pojedinca, a do prakticiranja islamskih na Mevlida i ne kao pojavu koja e uskoro propisa, izgledali oni ovako pomogli mu da postati pravilo. Meu njima ili onako, bilo je i prije Mevu svome umu je i zamjenik pomonika lida, a nakon njegovog dekreira toliko amerike dravne tajnice iskrivljenu i Filip Riker (Phillip Reeker) bilskog napada, taj pritisak se umnogostruio. Sa isnakaradnu koji je u vezi Mevlidovog napaljenih sto i kusur metaka, percepciju pada rekao da je to akt pokoji su sreom uglavnom islama. jedinca i da se tako treba trezavrili po sarajevskom astirati. Na ovoj izjavi uistinu faltu i u zidovima amerike mu treba srdano estitati. ambasade, Mevlid je opet Da i veliki procenat bh. jaregrutirao hiljade onih koji vnosti na neki nain dijeli ve godinama sataniziraju one musli- njegovo miljenje, potvruju i rezultati mane koji se po svom izgledu ne uk- ankete na portalu depo.ba koji je inae lapaju u njihovu percepciju umjerenih poznat po neumornom kritiziranju pa evropskih muslimana. Mevlid je, i otvorenom blaenju najviih organa svjesno ili nesvjesno, pokrenuo revolu- IZ BiH i njenog vrhovnog poglavara, ciju koja od tog kobnog petka ne jenja- vjerouitelja i vjeronauke, ali i svega to va. Na noge su se opet podigli oni koji se na bilo koji nain razlikuje od onoga ve godinama Bonjake ele dovesti u to urednici i novinari ovog portala vezu sa globalnim terorizmom i gener- smatraju islamom koji je prihvatljiv za alno ih kao narod proglasiti plodnim evropsko okruenje i evropski ambitlom za klijanje i brzo irenje ekstrem- jent. Naime, na spomenutom portalu, nih ideja. Naalost, Mevlid im je u ubrzo nakon ataka na ameriku ambatome toliko mnogo pomogao. Mnogi sadu, postavljena je anketa u kojoj su na iz ovog miljea vjerovatno zadovoljno pitanje (konstataciju) koje glasi Napad trljaju ruke i misle: Da se Mevlid nije na ameriku ambasadu je..., ponuena pojavio, trebalo ga je izmisliti. tri odgovora: a) opasan teroristiki in,
je ime bilo poznato tek uem krugu rodbine, poznanika i naravno austrijske policije, Mevlid je odjednom postao planetarno poznat. O njemu danima bruje domai i strani mediji. Na nau veliku alost, to e trajati jo dugo.
48
postupkom koji je navodno uinio u ime islama i muslimana, a nakon toga su se pomevlidili i mnogi utjecajni pojedinci u naem drutvu kao i gotovo svi bosanskohercegovaki i regionalni Kako da ti halalimo, Mevlide? mediji. I oni naalost ve danima, izbezumljeni i povampireni, svojim otroMuslimani Bosne i Hercegovine vnim jezicima i poganim perima puimaju hiljade razloga da Mevlidu ne ha- caju pojedinanom i rafalnom paljlale i da ga na Sudnjem danu bom po odreenom dijelu pred Uzvienim Stvoriteljem bosanskohercegovake popoptue za sve neprijatnosti koje Filip Riker ulacije te potpuno svjesno su doivjeli nakon njegovog (Phillip Reeker) javnost indirektno hukaju zlodjela. Mevlid e prije svega je u vezi na lin istih. Uope nije biti pitan za krv nedunih koju Mevlidovog bitno to ogromna veina je prolio, a onda i za smutnju napada rekao onih koje etiketiraju i prokoju je izazvao, a smutnja je da je to akt zivaju, na svojoj savjesti (niti gora od ubijanja. Mevlid e pojedinca i da u policijskom dosjeu) nema pred Uzvienim biti pitan za se tako treba niti jedno jedino zlodjelo, toliko mnogo stvari, da bi tretirati. Na krivinu prijavu ili bilo kabilo nemogue pobrojati ih. ovoj izjavi kav prekraj. Nije bitno to Recimo, odgovarat e izmeu uistinu mu se skoro stopostotno radi o ostalog i za svoju porodicu treba srdano uzornim graanima, do(roditelje, suprugu, sina...) koestitati. Da i brim komijama, brinim jima je nanio trajne neugodveliki procenat roditeljima, vrijednim bh. javnosti nosti koje e ih sigurno pratiti lanovima svojih koledijeli njegovo kroz itav ivot. Zamislimo ktiva i besprijekornim miljenje, samo kakvo e biti djetinjstvo dematlijama koji nesebino potvruju i i odrastanje nedunog djeteta doprinose prosperitetu svou koje e kolski drugovi pa rezultati ankete jih zajednica kao i svoje na portalu i itava javnost, stalno upirati domovine u cijelosti. To depo.ba. prstom uz opasku kako je to sin onog Mevlida. Odgovarat e Mevlid i za novu lavinu kletvi, potvora, lai i psovki koje ovih dana sa raznih strana sipaju po svakome onome ko se potpuno neopravdano po bilo kojem osnovu dovodi u vezu s Mevlidom, pa makar to bilo i samo zbog brade koju ima i Mevlid. To naravno od odgovornosti pred Uzvienim Allahom nee osloboditi sve one koji su sebi dozvolili da i sami postanu otrovni plodovi mrnje i bezumnosti koje je pucanjem po amerikoj ambasadi posijao Mevlid, te su zapoeli s klevetanjem i optuivanjem nevinih. I nee samo Mevlid pred Allahom biti odgovoran za sve pobrojano. Odgovorni e biti i svi oni koji su (eventualno) na bilo koji nain utjecali na Mevlida i pomogli mu da u svome umu kreira toliko iskrivljenu i nakaradnu percepciju islama koju je pred oima itavog svijeta i praktino demonstrirao pucanjem po sarajevskim ulicama i ranjavanjem nevinih. Ne pomai nam vie, Mevlide... Kako god bilo, u svoj frci nakon ovog dogaaja i reakcija koje su uslijedile na taj zloinaki in, najgore su proli oni kojima je Mevlid navodno htio pomoi. Mevlid ih je dovoljno povrijedio svojim niim opravdanim
b) pucanj u BiH, c) samo malo vei incident. Za sada, najvie ispitanika, njih ak 84 posto, opredijelilo se za zadnje ponuen odgovor.
se njih uope ne tie. Zbog Mevlida i njemu slinih maloumnika, dindumani su, po ko zna koji put, i za ovaj i za sline incidente i probleme na terenu poeli upirati prstom i u vjerske autoritete Bonjaka koji se ni po kojem osnovu ne mogu dovesti u vezu s tim pojedincima i njihovim nedjelima. Ti autoriteti su oduvijek prvenstveno u svoje, ali i u ime svih estitih Bonjaka osuivali svaki oblik nasilja i ekstremizma, ali i jednoumlja, i bili prvi koji su se odluno suprotstavljali svakom vidu devijantnog ponaanja i nedjela koja se ine u ime vjere. Njihove reakcije i na posljednji nemili dogaaj, tome idu u prilog. Iskreno se nadamo da nam budunost vie nikada nee iznjedriti nove mevlide bilo kojeg tipa ili vrste, koji zarad lanih ideala ili line mentalne nesreenosti i frustracija, po nedunim ljudima pucaju pravim orujem, ili pak kao sredstvo reetanja po nevinim koriste svoje jezike i otrovna pera. Pored onih koje rane ili ubiju svojim orujem, ovakvi i slini tetu e jo jedino nanijeti svojoj domovini i ugledu Bonjaka u svijetu, odnosno samima sebi. Oni su veliko iskuenje za sve nas. Allaha molimo da nas sauva njihovog zla.
49
Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima
Snage VRS-a i MUP-a su zastraivale

i zlostavljale muslimansko stanovnitvo
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sva svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo svjedoenjem Momira Nikolia, roenog 20. februara 1955. u selu Hrancin, Bratunac. Momir Nikoli pohaao je Fakultet politikih nauka u Sarajevu, gdje je studirao odbranu i zatitu. Od 1981. do 1986. godine radio je kao nastavnik u srednjoj koli u Bratuncu. Zatim je poeo raditi za Teritorijalnu odbranu u Bratuncu kao pomonik komandanta za obavjetajne poslove. Dana 18. aprila 1992. mobiliziran je u Teritorijalnu j odbranu i jedno j kratko vrijeme bio je komandant taba Teritorijalne odbrane u Bratuncu. U tom razdoblju, bio je lan Ratnog predsjednitva i Kriznog taba u Bratuncu. Nakon to je nekoliko mjeseci proveo u Srbiji, Momir Nikoli je u novembru 1992. imenovan na mjesto pomonika komandanta i naelnika za bezbjednost i obavjetajne poslove u Bratunakoj brigadi Vojske Republike Srpske /VRS/ i na toj funkciji ostao je do kraja rata. U julu 1995., Momir Nikoli je bio kapetan prve klase u VRSu. Momir Nikoli je sklopio sporazum o priznavanju krivice. U okviru Izmijenjenog sporazuma o izjanjavanju o krivici, precizno navodi svoja djela i ponaanje u udruenom zloinakom poduhvatu za koje se tereti. Slijedi njegovo priznanje o zloinima nad Bonjacima u Srebrenici. Izdvajanja i pritvaranja vojno sposobnih Tokom tog dana, u Potoarima, snage VRS-a i MUP-a su zastraivale i zlostavljale muslimansko stanovnitvo da bi ljude natjerale da se ukrcaju u autobuse i kamione za Kladanj. U prvim konvojima koji su napustili Potoare u autobusima je ostavljeno nekoliko mukaraca, iz propagandnih razloga. To je uprilieno za nizozemske vojnike i srpske televizijske kamere, ali te su mukarce kasnije izdvojili na kontrolnim punktovima, prije nego to su mogli stii do Kladnja. U toku 12. jula snage VRS-a su zlostavljale i fiziki napadale mnoge Muslimane, mukarce i ene, koji su se okupili oko nizozemske baze u Potoarima. Ja lino znao sam za te postupke, no nisam uinio nita da ih zaustavim niti da snage pod mojim nadzorom sprijeim j p j u vrenju j tih nedjela. uo sam i da su neki muslimanski mukarci odvedeni na mjesta na osami oko Potoara i tamo ubijeni. Te veeri, izmeu 18:00 i 21:00 asa, o ovim nedjelima sam podnio i usmeni izvjetaj svom komandantu, pukovniku Vidoju Blagojeviu. Govorio sam i o operaciji transporta ena i djece u Kladanj i izdvajanja, pritvaranja i ubijanja vojno sposobnih muslimanskih mukaraca u Potoarima. Bilo mi je jasno da je pukovnik Blagojevi u potpunosti upoznat s operacijom transporta i ubijanja, i da od mene oekuje da nastavim vriti dunosti vezane za te operacije koje sam bio zapoeo tog jutra. Tom prilikom smo bili sami u kancelariji. U operativnoj sali sam razgovarao i sa drugim oficirima iz taba Bratunake brigade, npr. sa Triiem, Miiem i Pajiem. Neslubeno smo razgovarali o ovim nedjelima, o izdvajanjima i evakuaciji. Oni nisu izrazili nikakvu zabrinutost. Tom prilikom nismo razgovarali o operaciji ubijanja. Tokom 11. i 12. jula primio sam obavjetajne izvjetaje da se veina vojno sposobnih mukaraca iz Srebrenice okupila kod sela Jaglii i u dugakoj
koloni krenula prema muslimanskoj teritoriji, kreui se jednim poznatim pravcem kroz minska polja na borbenoj liniji prema Konjevi Polju. U toku 12. jula i u ranim jutarnjim asovima 13. jula iz obavjetajnih izvjetaja i drugih informacija saznao sam da snage VRS-a i MUP-a zarobljavaju veliki broj muslimanskih mukaraca na podruju izmeu Ravnog Buljima, Nove Kasabe i Konjevi Polja. Te veeri (12. jula) bio sam deurni oficir, no kako sam bio iscrpljen, negdje oko 03:00 asa 13. jula nazvao sam Mirka Jankovia da me zamijeni na dunosti. Otiao sam u svoj stan u gradu i odspavao nekoliko sati. Na dunost u tab Bratunake brigade sam se vratio oko 07:00 asova 13. jula. Oko 09:30 asova toga jutra odran je jedan sastanak u tabu Bratunake brigade. Prisustvovali su general Mladi, pukovnik Vasi, potpukovnik Popovi i general Krsti. Ne znam o emu se razgovaralo jer nisam bio na ovom sastanku. Oko 10-15 minuta po zavretku sastanka razgovarao sam sa svojim komandantom, pukovnikom Blagojeviem, u njegovoj kancelariji. Pukovnik Blagojevi mi je dao zadatak da nastavim s operacijom transporta ena i djece iz Potoara u Kladanj i izdvajanja i pritvaranja vojno sposobnih muslimanskih mukaraca. Moj prvi zadatak Moj prvi zadatak tog dana (13. jula) bio je da odem u Potoare i provjerim kako napreduju transport, izdvajanje muslimanskih mukaraca i drugi zadaci. Ustanovio sam da sve ide po planu. Rukovodio sam radom jedinica prisutnih u Potoarima. Dok sam bio u Potoarima, vidio sam Duka Jevtia i rekao mu da svojim jedinicama koje su se nalazile na cesti Bratunac - Konjevi Polje prenese nareenje da se svi Muslimani uhvaeni na toj cesti prevezu u Bratunac. Zatim sam otiao iz Potoara i vratio se u tab Bratunake brigade. Prema mojim informacijama, koje
50
sam dobio od pripadnika vojne policije Bratunake brigade, general Mladi je toga dana namjeravao da proe cestom Bratunac - Konjevi Polje, a moj zadatak je bio da provjerim bezbjednost i prohodnost te ceste. Cestom Bratunac - Konjevi Polje vozio sam se sa jednim vojnim policajcem u motornom vozilu marke Volkswagen Golf. Putem sam du ceste vidio snage MUP-a. U Sandiima sam vidio snage MUP-a sa tekim naoruanjem. U tom momentu je na poljani u Sandiima bilo oko 80-100 zarobljenika. U Konjevi Polje sam stigao oko 12:30 asova tog dana. Na raskru je bio kontrolni punkt civilne policije. Sjedio sam u jednoj spaljenoj kui i ekao da proe general Mladi. Osim mene, u toj kui je bilo petest zarobljenih Muslimana. Dok sam bio u Konjevi Polju, u jednoj zgradi koju je koristio 5. ininjerijski bataljon Drinskog korpusa u Konjevi Polju vidio sam desetak zarobljenika. Na kontrolnom punktu sam vidio policiju iz Bratunca i vojnike koje nisam prepoznao. Tamo sam vidio i Nenada Deronjia i Mirka Peria. Kada sam stigao u Konjevi Polje, stupio sam u kontakt sa starjeinama iz MUP-a i dao im uputstvo da muslimanske zarobljenike treba pritvoriti i da e kasnije u toku dana biti prebaeni u Bratunac. U Konjevi Polju sam proveo otprilike 45 minuta prije nego to je stigao general Mladi. Stigao je automobilom iz pravca Bratunca i zaustavio se na raskru u Konjevi Polju. Izaao je iz vozila i sreli smo se na sredini ceste. Raportirao sam mu da nema problema. Pogledao je naokolo i vidio zarobljenike. Neki od zarobljenika su ga pitali ta e biti s njima, na ta je on odgovorio da e ih sve odvesti odatle, da ne brinu. Nakon to je Mladi otiao, jednog zarobljenika, Reida Sinanovia, odvezao sam svojim kolima u Bratunac. Sinanovi je bio vaan zarobljenik jer se nalazio na spisku ratnih zloinaca, a prije je bio naelnik policije u Bratuncu. Na povratku u Bratunac sam vidio velike kolone zarobljenih mukaraca, otprilike oko 500 ljudi, koje su vodili prema Konjevi Polju. Dalje sam putem vidio jo jednu kolonu zarobljenika koju su vodili prema Sandiima. Dok sam prolazio cestom pored skladita u Kravici zapazio sam nekoliko vojnika, ali nita drugo. Sinanovia sam predao vojnoj policiji p j u tabu Bratunake brigade, g tanije, pravniku Zlatanu elanoviu. Zatim sam otiao u zgradu vojne policije Bratunake brigade i sastao se sa Mirkom Jankoviem, komandirom
voda vojne policije iz Bratunca, i pripadnikom vojne policije Miletom Petroviem. Jankovi je znao upravljati jednim od otetih nizozemskih transportera i onda smo se on, Petrovi i ja odvezli cestom Bratunac - Konjevi Polje. Mile Petrovi je sjedio na transporteru i megafonom pozivao muslimanske mukarce da se predaju. Bilo je jasno da su se neki ve u tom momentu predali. Odmah nakon to smo proli Sandie, zaustavili smo transporter kada nam se predalo oko est Muslimana. Transporterom smo ih odvezli u Konjevi Polje. Kad smo stigli, Miletu i Mirku sam rekao da odvedu zarobljenike i stave ih zajedno s oko 250 zarobljenika koje su tamo ve drali. Otiao sam u onu kuu u kojoj sam ranije sjedio. U toj kui su drali oko 30 muslimanskih mukaraca. Tada sam iz blizine uo dva rafala iz vatrenog oruja. Desetak minuta kasnije j j p priao mi je j Mile Petrovi i rekao: efe, upravo sam
U prvim konvojima koji su napustili Potoare u autobusima je ostavljeno nekoliko mukaraca, iz propagandnih razloga. To je uprilieno za nizozemske vojnike i srpske televizijske kamere, ali te su mukarce kasnije izdvojili na kontrolnim punktovima, prije nego to su mogli stii do Kladnja.
osvetio brata Pobio sam ih. Mislio je na onih est zarobljenika koji su nam se malo prije predali. Rekao je da ih je pogubio dolje na rijeci, iza jedne ute zgrade. Na tom mjestu je sada izgraena benzinska pumpa. Mirko se odvezao transporterom u pravcu Zvornika. Mi smo ostali u Konjevi Polju dvadesetak minuta, a kad se Jankovi vratio s transporterom, krenuli smo u Bratunac. Vidio sam da Jankovi ima njemake marke i pitao sam ga odakle mu taj novac. Rekao je da ga je dobio od nekih pripadnika specijalne policije koji su se nalazili du ceste. Na povratku u Bratunac sam vidio mnogo zarobljenika kako ih u stroju vode u oba pravca. Vidio sam i leeve kako lee uz cestu u blizini Pervana i Lolia. Na vie mjesta sam vidio otprilike po tri lea. U Sandiima sam vidio oko 10-15 leeva i veliku masu zarobljenika na poljani.
51
Zelena transferzala
Kosovo
Godine kulturne emancipacije

R
oditelji kau mi smo ostavili svoju djecu u emanet prosvjetnim radnicima i drutvu, da ih edukuju. Rekli smo da nastava na bosanskome jeziku i to ne poriemo. 1999. godine roditelji su stavljajui svoj potpis na izjavu (sa utvrenim identitetom) rekli da se njihova djeca ubudue koluju na bosanskome jeziku. Narodna poslovica kae: Pljunuli smo i ne elimo da to liemo. Time su roditelji htjeli da za svoju budunost obezbjede garanciju o slobodnom razvoju i ouvanju nacionalnog, kulturnog i sveopeg identiteta bonjake zajednice na Kosovu. Izjava roditjelja da im se djeca ubudue koluju na bosanskome jezikuOstavljeno je u emanet da njihovo opredjeljenje odgovorni postepeno implementiraju u nastavni proces. Taj emanet je dosta odgovoran i teak proces na svima koji su u vezi sa edukacijom. U vezi nastave na bosanskome jeziku imali smo intenzivne i teke pregovore pri UNMIK-u, u Sektoru za obrazovanje da bismo konano, hvala Bogu, i uspjeli postii dogovor u skladu sa eljom j roditelja j i meunarodnim p pravom kao i standardima koje primjenjuje Evropska zajednica. kolske 2002/03. godine pristupilo se izradi kosovskog Nastavnog plana i programa. Po prvi put u historiji Bonjaka Kosova petnaestak Bonjaka uzelo je uee u izradi nastavnih sadraja koje e trebati da izuavaju bonjaka djeca. U 2007-oj godini (de jure) zavreni su svi planovi i programi na Kosovu za osnovno i srednje obrazovanje. Proces implementacije je zapoeo 2003/04. godine, gdje jo traje. Nastavni plan i program, ovaj vrlo vaan i znaajan projekat, e se okonati (de fakto) njegovom potpunom implementacijom, uz dosljednu Slovenija
primjenu svih njegovih sadraja kao i Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju. Dogodila nam se historija. Sada vie nemamo servirane nastavne planove i programe u kojima su Bonjaci Kosova, kroz njihove sadraje, uvijek bivali diskriminirani. Nema vie Dafera samo kao fizikog radnika. Pa nema ni Selima (u matematici) koji treba da izrauna koliko e prase izgubiti na teini dok ga je pekao za goste. Nema ni sijaset stvari koje su bile diskriminatorske prirode. Nastavni plan i program za 4-ti razred na bosanskome jeziku Po prvi put imamo uravnoteenu ideologiju preko koje se prepoznajemo. Nae prepoznavanje je naroito primjetno kroz sadraje nacionalne grupe predmeta. Mi smo ovih godina doivjeli kulturnu emancipaciju to je rijetko kome polo za rukom.
Hiljade muslimana na bajram-namazu u sportskoj dvorani u Ljubljani

K
ada se pogledaju fotografije sa odranog bajramnamaza u sportskoj dvorani na Kodeljevu u Ljubljani, kada se vidi koliki broj muslimana je bio prisutan na spoemnutom bajram-namazu, stie se dojam da islam postaje jedan od prepoznatljivih simbola Slovenije. Takoer, iz svega je vidljivo da dobro organizirana Islamska zajednica Republike Slovenije radi odlian posao i da je pred muslimanima u Sloveniji, akobogda, svijetla budunost.
52
Srbija
Bajramovi: Na ideju o otvaranju predstavnitva u Geteborgu doao sam sluajui Milorada Dodika
U
vedskom gradu Geteborgu u subotu je otvoreno prvo predstavnitvo Sandaka u svijetu i time su najave Narodnog vijea Sandaka da je ova regija poela borbu za svoju autonomiju dobile i svoju slubenu potvrdu. Na velikom skupu kojeg je organizirao demat IZ-e u ovom gradu sveano je potpisan sporazum o otvaranju predstavnitva, i kljueve opremljene kancelarije je preuzeo poznati borac za autonomiju Sandaka prof. Ferid - Ferko Santi. Na p potpisivanje p j sporazuma p j je iz Novog g Pazara doao Sead airovi, koji je predsjednik Izvrnog odbora Narodnog vijea Sandaka. Nakon sveanog potpisivanja sporazuma glavni muftija IZ-e u Srbiji Muamer ef. Zukorli odrao je dugako predavanje na kojem je osim vjerskih tema govorio i o aktuelnoj problematici Bonjaka u matici BiH, kao i van nje. Nekoliko stotina prisutnih je sa velikom panjom slualo p predavanje, j a nakon toga g muftija j j je odgovarao g na pitanja prisutnih. Sead airovi je nakon skupa bio vidno raspoloen dok je davao izjavu novinarima nazvavi ovaj in Plav historijskim: Mi smo u svom proglasu za vraanje autonomije Sandaku najavili otvaranja predstavnitva u Briselu i Vaingtonu kao najvanijim centrima moi, na emu intenzivno radimo, ali nam je izuzetno drago da su Bonjaci Skandinavije preduhitrili nae napore i otvorili prvo predstavnitvo ovdje. Predsjednik dematskog odbora u Geteborgu, inae nosilac Zlatnog ljiljana Debrail Bajramovi, kae da je na ideju o otvaranju predstavnitva doao sluajui Milorada Dodika: Njegova pria o potrebi i pravu vezivanja bh. Srba sa maticom, usprkos genocidu koji su poinili u naoj domovini, natjerala me je na razmiljanje o tome kako i BiH premalo vodi rauna o Bonajcima Sandaka i borbi za njihova prava. Sandak
Stara damija
O
d etiri damije u Plavu turistiki je najinteresantnija Stara damija. Sagraena je 1471. godine, odmah po dolasku Turaka u ovaj kraj, tada za vjerske potrebe vojnika. Nalazi se u centru Plava na najvisoijem dijelu Meteriza u okviru nekadanjeg Grada i najstarija je graevina Plava. Vie puta je obnavljana a dananji oblik je iz XVIII vijeka. Po grai i konstrukciji je brvnara, u ulaznom dijelu (soferlak), dekorisan umjetnikim rezbarenjem i arabeskama, a drugi dio damije je kameni, takoe ukraenih stubova, mimbera i mihraba. Interesantna je svojom originalnom arhitekturom i kitnjastim minaretom, te je zbog toga zakonom zatiena. Tokom cijele godine posjeuju je brojni turisti i gosti kojima su interesantni ne samo njen izgled, nego i brojni detalji njenog enterijera. Na mjestu gdje se sada nalazi Stara damija, nekada je postojao Stari ili Dizdarev grad, a njegovi bedemi su se nalazili tu gdje je podignut zid. Poto se ovaj kompleks nalazi u samom centru Plavske arije, izgradnjom ovog zida na neki nain je vraen nekadanji izled Starog grada.
6.185 stanovnika u Sandaku manje nego prije 10 godina!
epubliki zavod za statistiku (RZS) je objavio preliminarne podatke Popisa stanovnitva, domainstava i stanova u Republici Srbiji 2011. godine. Prema RZS-u sljedei su podaci za gradove sjevernog Sandaka: Novi Pazar 92.766, Tutin 30.770, Sjenica 25. 248, Prijepolje 36.713, Nova Varo 16.758, Priboj 27.127. Zvanini podaci su jako manji od podataka koje je objavio Muhedin Fijuljanin ispred SDA Sandaka, kao preeliminarne rezultate. Zvanini podaci tvrde da u sjevernom Sandaku ivi 229.382 stanovnika. Prema zvaninim podacima prije 10 godina u sjevernom Sandaku je ivjelo 235.567 stanovnika, to znai da je sada 6.185 stanovnika manje nego prije 10 godina. Statistika pokazuje da je stanovnika Sandaka, a posebno Bonjaka, iz godine u godinu sve manje. Predstavnici Odbora za bojkot su u toku popisa tvrdili da se ide ka tome da se smanji broj stanovnika Sandaka. Predstavnici vlasti negiraju da je bojkot uspio. Zakon nalae da se popis sta novnitva ponovi u svim mjestima gdje nije popisano 100% sta novnitva. Reim negira da je bilo takvih mjesta.
53
Islamnet
Europska unija Malezija
Desniarski ekstremizam se I dini koriste i vole internet? drutvenih mrea kao to imao tretman sa mladiem koji je bio opasno iri meu evropskom Korisnici su Facebook ne bi trebali postavlja- u bunilu i koji je ponavljao rijei koje ti svoje fotografije na internet jer bi te su mu ostale sa surfanja po internetu. omladinom fotografije mogle biti zloupotrebljene Nekoliko dana kasnije, jedan roditelj
od ljudi koji se bave vraanjem, sihirima i drugim ejtanskim magijama, kae Kelantan Darussyifa, predsjednik Asocijacije islamska medicina iz Malezije. Kelantan je uvjeren da dini (dini su nevidljiva stvorenja koje je Allah stvorio od vatre) mogu da koriste internet i da se konektuju sa ljudima. Jednom sam me nazvao i traio pomo jer njegov sin ne eli da ide u kolu. Taj roditelj je posumnjao da je njegov sin pod uticajem dina s kojim je stupio u vezu preko interneta. Takoer, taj roditelj mi je rekao da njegov sin uvijek puno galami i prijeti da e se ubiti ako mu budu branili da koristi internet, kae Kelentan.
onedavno marginalne stranke i pokreti sa izrazito nacionalistikim i antiemigrantskim stavovima postaju sve vaniji politiki imbenik u mnogim europskim zemljama, pa i u Europskom parlamentu, konstatira se u Demosovom izvjetaju, raenom na preko 12.000 ispitanika u 12 europskih zemalja. Istraivai su usmjerili pozornost na stranke kao to su Flamanski interes (VB), francuski Nacionalni front, vedske demokrate, Englesku obrambrenu ligu, nizozemsku Stranku slobode i talijansku Sjevernu ligu, kao i na njihove pandane u drugim zemljama EU-a. U svim sluajevima, ustanovili su znaajan rast popularnosti stranaka i pokreta koje zagovaraju odbranu nacionalnog kulturnog identiteta od najezde imigranata, a naroito muslimana. Ono to naroito zabrinjava, kae se u dokumentu pod naslovom Novo lice digitalnog populizma, injenica je da gotovo dvije treine (63 posto) pristaa ovakvih stavova ine mladi ispod 30 godina, uvezani u drutvene mree preko kojih vrbuju nove lanove. Izvjetaj pokazuje da je 26 posto desniara spremno upotrijebiti i silu u postizanju politikih ciljeva, a velika veina navodi veliki broj imigranata i ugroen nacionalni identitet kao glavni razlog svog angamana.
Alir
Zatvoreno 900 mesdida
o sada smo imali priliku da u medijima proitamo brojne, originalne naine ugroavanja ljudskih sloboda od strane arpaskih diktatora. Zaista su arapski diktatori uporni i nemilosrdni u svojim pokuajima da svoj narod dre pod stalnim ropstvom i represijom. Tako je ovih dana alirski diktator Abdelaziz Boutef lika, u strahu da bi Alirci mogli poeti sa organiziranjem protesta, donio jednu originalnu i pravu diktatorsku represivnu mjeru. Naime, diktator Boutef lika je naredio da se zatvori 900 mesdida. Savjetnik u ministar-
stvu vakufa i vjerskih pitanja Uddet Fellahi priopio je za dnevni list Haber r da su alirske vlasti naredile zatvaranje 900 mesdida i musalla iz sigurnosnih razloga.
54
SAD
Europa
te bombe su isprobane u okupiranim muslimanskim zemljama, Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Somaliji, Jemenu i Libiji. Pukovnik Wesley Miller, glasnogovornik Zranih snaga SAD izjavio je prije nekoliko dana da je amerika avijacija dobila masivne bombe za gaanje podzemnih bunkerskih ciljeva. Spomenuta bomba je duga est metara a teka je itavih 13,6 tona. Ovu bombu mogu nositi borbeni avioni B-52 ili B-2 a navodi se pomou GPS pozicionog sistema. Ovako teka
Bomba od 13 tona spremna za gaanje muslimanskih ciljeva Krmea kultura civiliziranih je prepuna bombi. Ne zna bomba moe da unitava ciljeve koji se Amerika se koja ubojitija od koje. Skoro sve nalaze zakopani duboko u zemlji i to Europljana
ak na dubini od 20 metara. Ne sumnjamo uope da e barem jedna ovakva masivna bomba pasti u neku od okupiranih muslimanskih zemalja.
Rusija
500 hiljada muslimana na bajram-namazu na moskovskim ulicama
ajramski namazi u Moskvi redovno okupe po nekoliko stotina hiljada muslimana. S obzirom da u Moskvi ima nedovoljan broj damija, moskovski muslimani za bajramske namaze prinueni su klanjati po okolnim ulicama. Ove godine na kla-
njanju Kurbanskog bajrama okupilo se oko 500 hiljada muslimana. Foto reportae sa ovog dogaaja prikazuju nesvakidanji primjer. Sve ulice su u potpunosti ispunjene klanjaima. Za moskovske prilike ovakvi prizori su velianstveni.
d kako se islamofobija udomaila na europskom tlu civilizirani Europljani su usvojili necivilizacijske metode vrijeanja muslimana i islama. Muslimani na Balkanu znaju da balkanski divljaci posebno uivaju vrijeati islam i muslimane, a krme im je najomiljenija ivotinja u tom mrziteljskom poslu. Tako je bilo prije. Sada su civilizirani graani bogatih europskih zemalja postali vei divljaci od Balkanaca a krmetina je glavni simbol kojim spomenuti civilizirani Europljani izraavaju svoj odnos prema islamu. Sve ee se dogaaju situacije kao to smo svjedoili ovih dana u vicarskoj gdje je vicarska muslimanska zajednica ostala okirana nakon to su svinja i glave mrtvih svinja pokopane na mjestu budue damije. Od trenutka zabrane minareta dolo je do poveanja islamofobije i islamofobinih dogaaja, tako da ovo i nije ba iznenaujue, rekao je Abdel Azziz Qaasim Illi, glasnogovornik Centralnog islamskog vijea vicarske. Ovaj sluaj pokazuje da na mrzitelje islama ne utjee nivo obrazovanja i drutvenog statusa. Mrnja prema islamu muti njihov razum.
55
Maroko
Juna Afrika
Magribski islamisti Svinjsko meso umotano u folije halal mesa i potranja hase nadaju izbornoj rodaja lal mesa u svijetu u stalnom je porastu. Naapobjedi lost, sa porastom prodaje i
potranje halal mesa uporedo ide i kriminal, odnosno zloupotreba od strane raznih proizvoaa koji zloupotrebljavaju povjerenje svojih muterija tako to im umjesto halal mesa prodaju meso koje nikako ne moe biti halal, kao to je svinjsko meso i slino. Posljednji primjer, odnosno skandal po ovom pitanju dolazi iz June Afrike gdje je veliki dobavlja halal mesa kupcima u ovoj zemlji podvaljivao svinjsko meso koje je uvezeno iz Belgije i Sjever-
arokanski kralj Mohammed obeao je da e dobar dio svog suvereniteta prenijeti na ostalu vlast i da e svoju kraljevinu na ovaj nain primaknuti demokratiji. Prvi test u istinitost navedenih kraljevih namjera i obeanja bit e 25. novembar kada se trebaju odrati parlamentarni izbori. Ove izbore sa posebnom panjom i nadanjima oekuju marokanski islamisti koji su u predizbornoj kampanji najavili pobjedu. Nakon to je Nahda pobijedila u Tunisu i marokanskim islamistima su porasli apetiti. Oni se nadaju da bi na potenim izborima mogli osvojiti i do 80 mjesta u parlamentu i tako, kao najvea parlamentarna grupa, bi doli u poziciju da budu na elu nove marokanske vlade. I marokanski islamisti politiki uzor vide u turskom premijeru Redepu Erdoganu i njegovoj partiji. Tako su, skoro slino, po uzoru na Erdoganovu partiju dali ime svojoj partiji koja se zove Islamska partija pravde i razvoja.
ne Irske. Kompanija Orion Cold Storage Company iz Cape Towna je osim svinjskog mesa uvezla i kengursko meso iz Australije i bizonsko meso iz Indije i isto predstavili kao da je halal.
SAD
Nekada je Ameriku potresao rasizam, a danas vjerski fanatizam
vjetski poznati psihoterapeut, 75-godinji Amerikanac Graham Barnesa, prvi strunjak kojega je amerika vojska angairala zbog problema rasizma u svojim redovima nakon rata u Vijetnamu, upozorava da Amerika ide u opasnom smjeru i da se pretvara, umjesto demokratske, u teokratsku dravu. Prosvjedi na Wall Streetu posljedica su politike koja se vodi od vremena Reagana. Amerika, nekad
pionir demokracije, danas ima otklon od iste te demokracije. Ona se pretvorila u teokraciju, u poticanje konzervativizma i ekstremizma, pa ak i fundamentalizma, to je u potpunoj suprotnosti s demokracijom. Opasno je to teokracija politiku mo dobiva kroz pokret Tea party i druge politike organizacije. Postali su toliko masovni i snani da se njihovi ljudi kandidiraju za amerike predsjednike, zakljuuje Barnes.
56
Kazahstan
Izrael
Masovna amnestija: Predsjednik Nursultan oslobaa Jevrejska sramota: Stavili bismillu na 16.000 zatvorenika 20. godinjice nezavi- vaiti za osuenike kanjene do pet toalet papir Upovodu snosti Kazahstana od nekada- godina zatvora, zatim za maloljetne
njeg Sovjetskog Saveza, parlament ove drave izglasao je amnestiju za ak 16.000 zatvorenika. Prema proceduri, odluka donjeg doma parlamenta potvrena je u gornjem domu, pa proslijeena predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu na potpis. U zatvorima ove drave sa ukupno 16,5 miliona stanovnika, nalazi se oko 46.000 zatvorenika, emu treba dodati jo 6.600 u pritvoru. Prema rijeima zamjenika ministra Amirkana Amanbajeva, amnestija e prijestupnike, ene s djecom, trudnice, umirovljenike i invalide.
Foto islamneta
Kako preivjeti od kue do kole Kina: Fotografija pokazuje djecu iz sela Pili u kineskoj regiji Xinjiang, regiji koju veinski naseljavaju muslimani Uiguri, prelaze put kojeg moraju proi kako bi doli do najblie kole koja je udaljena 200 kilometara.
izraelskom rasisitikom drutvu muslimani su svakodnevno izloeni raznim vrstama uvreda. Osim na nacionalnoj osnovi, izraelski jevreji uivaju da se takmie ko e na najgori nain uvrijediti islam i muslimane. Tako je ovih dana jedan jevrejski lanac restorana odtampao veliki broj papirnih maramica i toalet papira na kojima je kufskim pismom (kufsko pismo je uglasta varijanta arapskog pisma iz ranog perioda islama) ispisano bismillah. Ti uvredljivi toalet papiri podijeljeni su po restoranima i toaletima diljem Izraela. Ovaj provokativni in uzbudio je osjeaje Palestinaca iz 1948. godine koji zahtijevaju povlaenje spomenutih proizvoda. Islamska organizacija Palestinaca dravljana Izraela pod nazivom Palestina 48 smatra da upotreba vjerskih simbola, a posebice u ovom sluaju, nije samo provokacija nego i ugroavanje vjerskih i manjinskih sloboda, ime se Izrael dii u svijetu. Zato ovaj pokret trai od uprave lanaca restorana da povue proizvode i obustavi njihovu distribuciju. Dobro se zna gdje zavre papirne maramice i toaletni papir. Ovaj islamski pokret pita se zato spomenuti lanac restorana ili neka druga firma ne upotrebljava simbole iz Tevrata na nain kako to ini s islamskim.
57
Intervju
Mirsad Kurga, organizator zabranjenog mara Bijelo PoljeTomaevo-ahovi i 1924.-2011.
Potomci zloinaca iz ahovia zaprijetil aprijetilii kontramarom

Sada se savreno vidjelo koliko je Crna Gora zaista graanska drava, drava ravnopravnih naroda i narodnosti. Umjesto da nadleni dravni organi u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima preuzmu mjere prema onima koji prijete nasiljem, oni zabranjuju mirni skup kojim se evociraju uspomene na nevine rtve od prije 87 godina! Takoer se vidjelo da je i priznavanje genocida u Srebrenici od strane crnogorskih zvaninika samo jo jedan licemjerni in. injenica je, takoer, da pravoslavno stanovnitvo (termin koji koristi policija u Rjeenju o zabrani Mara) ne priznaje da je uopte poinjen zloin u ahoviima, dok bjelopoljski MuslimaniBonjaci ne ele da se sjeaju tog perioda kako se ne bi kvarili dobrosusjedski odnosi!?
Razgovarao: Anes Dunuzovi okolj u ahoviima, Pavinom Polju, Vraneu i drugim okolnim selima bio je najvei zloin nad muslimanima u mirnodopskim uslovima u Kraljevini SHS. Ubijeno je izmeu 500 i 750 Bonjaka. Genocid je izvren 9. i 10. novembra 1924. godine. Prethodno
Mirsad Kurga su, 7. novembra 1924. godine, crnogorske komite ubili Boka Bokovia iz zasjede na planini Ceru, a to je pripisano Bonjacima, odnosno komiti Jusufu Mehoniu. U vrijeme SFRJ o ovom zloinu se nije govorilo. Milovan ilas bio je iznimka. On je opisao ovaj pokolj u kome je uestvovao i njegov otac Nikola, koji mu je opisao detalje. Pored ostalog ilas pie sjeanje svoga oca: Takvog osvetnikog g p pohoda nije j nikad bilo. ovjek nije mogao ni slutiti da je neto tako moglo biti skriveno u takozvanoj narodnoj dui. Pljaka iz 1918. godine, bila je prema ovome djeija j j igra... g Nakon to su taoci u ahoviima bili poklani, iao je jedan seljak iz naeg sela - Sekula, od jednog mrtvaca do drugoga i prereza im ile na nogama. Tako se radi volovima, nakom to ih se sjekirom oborilo, da se ne bi mogli ponovo dii, ukoliko su jos ivi. Neki su u depovima mrtvaca pronalazili komade eera natopljene krvlju koje su kasnije jeli. Djeca su bila otrgana od majinih ruku i ses18. novembar - 22. zu-l-hidde
tara i pred njihovim oima zaklata ... Muslimanskim svetenicima su upali brade i urezivali krstove na elo. U jednom selu zavezali su grupu ljudi za plast i zapalili. Neki su kasnije priali da je plamen iz zapaljenih tijela bio purpurno crven. Jedna grupa napala je jednu usamljenu kuu. Seljak je upravo gulio jagnje. Oni su imali namjeru da ga streljaju i zapale kuu, ali oguljeno jagnje im je dalo ideju da seljaka objese za noge na ljivu, jedan mesar mu je ogulio lobanju sjekirom, pazei da ne povrijedi tijelo. Onda je rtvi razrezao grudi. Srce je jo tuklo. Mesar je golom rukom istrgao srce i bacio ga psetu. Kasnije se prialo da ga pseto nije taklo, jer, ak, ni pseto nee turskog mesa, svjedoio je uesnik zloina Nikola, otac Milovanov i pradjed aktuelnog gradonaelnika Beograda Dragana ilasa. Mirsad Kurga, iz NVO Broj 19 namjeravao je organizirati 10. novembra memorijalni j mar Bijelo j Poljej Tomaevo-ahovii 1924.-2011. kako bi podsjetio na zloin poinjen
58
u ahoviima i okolini. Mar je zabra- policije, a sudei po zabrani postavKurga: Upravo tako. Kao to kae njen. O tome smo razgovarali sa g-di- ljanja spomen ploe Huzeir-agi Der- poslovica: Ne pada snijeg da prekrije voviu ni od strane opinskihvlasti? brijeg, ve da svaka zvjerka pokae nom Kurgaom. Saff: Gospodine KurJe li ovdje rije o nespre- svoj trag! Sada se savreno vidjelo ga, 10. novembra namjemnosti crnogorske politi- koliko je Crna Gora zaista graanska ravali ste odrati MemoIako je ke, oliene u rukovodstvu drava, drava ravnopravnih naroda rijalni mar Bijelo Poljedoneseno jedne opine, da se suo- i narodnosti. Umjesto da nadleni Tomaevo-ahovii 1924.Rjeenje i sa istinama i zloini- dravni organi u skladu sa pozitivnim 2011.. Mar nije odran, o zabrani ma koji su poinjeni nad zakonskim propisima preuzmu mjere zato? Memorijalnog jednim od naroda koji prema onima koji prijete nasiljem, oni Kurga: Memorijalni mara,o sainjavaju Crnu Goru i zabranjuju mirni skup kojim se evomar Bijelo Polje-Tomaeemu su koji je zapravo odluio ciraju uspomene na nevine rtve od vo-ahovii 1924.-2011. blagovremeno na referendumu da Crna prije 87 godina! Takoer se vidjelo da nije realizovan iz razloga to obavijeteni Gora bude nezavisna? Za- je i priznavanje genocida u Srebrenici je Uprava policije PJ Bijelo prijavljeni pravo, kakva je poruka od strane crnogorskih zvaninika samo Polje 7. novembra 2011. gouesnici, ovim inom poslata Bo- jo jedan licemjerni in. injenica je, dine donijela Rjeenje kojim smatrao njacima u Crnoj Gori? takoer, da pravoslavno stanovnitvo se zabranjuje planirani skup. sam svojom Saff: Zato je policidunou da ja ekala od 14. oktobra, se pojavim na kada ste traili odobrenje dogovorenoj za odravanje Mara, do lokaciji u 7. novembra, kada su Vam zakazano isti zabranili, kao da se evrijeme. kala prvo rekacija srpskog stanovnitva iz Tomaeva, nekadanjih ahovia? Je li mogue da je zapravo rije o koordiniranoj akciji policije i mjetana Tomaeva? Kurga: Samo da Vas ispravim. Od Policijske uprave nije traeno odobrenje ve im je samo upuena Informacija o planiranom Memorijalnom maru sa prateim detaljima (podaci objavljeni na www.broj19-number19.org). Interesantno i indikativno je da je 7. novembar dan kada je prije 87 godina razoruano muslimansko stanovnitvo Vraneke doline (ahovii-Tomaevo i Pavino Polje sa okolnim selima), a to je bilo uvertira za poetak kasnijeg pokolja. Dopis Odbora graana Vraneke doline-Tomaeva i Pavinog Polja je policiji u Bijelom Polju predat istog datuma, 7. novembra, 87 godina kasnije. Policijska uprava donosi Rjeenje o zabrani Memorijalnog mara odmah po prijemu istog i iste veeri Rjeenje dostavljaju meni u Baru, drugog dana Kurban-bajrama! Inae, prethodno sam, 2. novembra, pozvan na razgovor kod naelnika policije u Baru, a na zahtjev policije iz Bijelog Polja. Razgovor je voen na temu planiranog Memorijalnog mara i na okolnosti s tim u vezi. Da Vam sada odgovorim na Vae pitanje. Iz dosadanjeg iskustva, ne iskljuujem mogunost da se radi o koordiniranoj akciji odreenih bezbjednosnih struktura i odreenih politikih aktivista iz tog kraja. Saff: Ovo je trebao biti jedan miran i dostojanstven nain sjeanja na rtve, a nije tako prihvaen od stanovnika Tomaeva, bjelopoljske Jusuf Mehoni
59
(termin koji koristi policija u Rjeenju o zabrani Mara) ) ne p priznaje j da j je uopte poinjen zloin u ahoviima, dok bjelopoljski Muslimani-Bonjaci ne ele da se sjeaju tog perioda kako se ne bi kvarili dobrosusjedski odnosi!? Na kraju krajeva, zato bi nas tangirao odnos crnogorskih zvaninika, kad se na sve ovo nije oglasio niko od predstavnika muslimansko-bonjakih stranaka ili nevladinih organizacija, iako se oigledno g radi o krenju j ljudj skih p prava. ak niko nije j ni pomenuo p godinjicu genocida u ahoviima, nevezano za Memorijalni mar. U Crnoj Gori vlada totalni muk zainjen strahom koji se moe osjetiti u vazduhu! Umjesto da Postavlja se pitanje odakle nadleni toliki strah ako j je u Crnoj j dravni organi ahovii - muhadiri Gori tako idilino? ak su u skladu sa na no doekali i planipozitivnim ovaj projekat provocira- dom ranije oglasili. ak NVO Broj rano postavljanje spomenzakonskim njem, zabranjujui vjers- 19 nazivaju fantomskom iako je ploe Huzeir-agi Dervoviu. propisima kim slubenicima uee ista registrovana i djeluje u skladu sa A on je bio jedan od najupreuzmu mjere i navodei da im nije do Zakonom, a odmah nakon osnivanja prema onima glednijih Bjelopoljaca u to etnje. Osim vjerovatnog u vie navrata se obraala i Islamskoj koji prijete vrijeme, i bio je u grupi od upliva odreenih struktura zajednici sa ponudom za saradnju!? nasiljem, oni 40-ak najuglednijih graana unutar drave, vjerovatno da Inae, ako se osvrnemo na dosadanje zabranjuju koji su tada bili zatvoreni i zvaninici IZ-e Crne Gore aktivnosti bonjakih politikih parmirni skup kojima je bila predodreena ne mogu da mi oproste to tija onda nije iznenaujua ni njihova kojim se ahovika sudbina, sa namsam ih u vie navrata ja- utnja po ovom pitanju. evociraju jerom da se Bijelo Polje vno prozivao (nakon vie Saff: Iako je Mar zabranjen Vi ste uspomene na etniki oisti od Muslimana. bezuspjenih pokuaja da doli na dogovorenu polaznu lokacinevine rtve od Zahvaljujui njegovom dodirektno razgovaram sa nji- j ju ispred p zgrade g Privrednog g suda u govoru sa komandantom prije 87 godina! ma) u vezi niza mahinacija Bijelom Polju 10. novembra. ta Vas andarmerije Apostoloviem unutar Islamske zajednice je i ko Vas je tamo doekao? uspio je da izae iz zatvora, (izborne malverzacije, proKurga: Iako je doneseno Rjeenje doe do Beograda i Nikole tivzakonito otuenje vakufa o zabrani Memorijalnog mara, o emu Paia koji je bio tada premii dr.). Ako je provokacija su blagovremeno obavijeteni prijavjer Kraljevine SHS, i da ga ubijedi da da ja kao roeni Bjelopoljac dolazim ljeni uesnici (moram naglasiti da je se zatvoreni Muslimani u Bijelom Polju iz Bara, kako bi onda trebalo da me meu njima bilo i Crnogoraca), smaoslobode i da se prekine sa zloinima u doivljavaju u Srebrenici, gdje smo trao sam svojom dunou da se poovom kraju. ove godine po drugi put uestvovali na javim na dogovorenoj lokaciji u zakaSaff: Za odravanje Mara niste Maru mira Nezuk-Potoari? Kakvi su zano vrijeme. Od ranog jutra sam bio dobili podrku IZ-e iz Bijelog Polja, tek provokatori brojni strani dravljani predmet praenja brojnih policijskih ta je razlogtome, zato niste dobili koji dolaze u Srebrenicu iz svih krajeva snaga u uniformi i civilu, kao i legitinaklonost IZ-e u Bijelom Polju? Da svijeta, a pogotovo ako se ima u vidu da misanja. Nijesu mi dozvolili da priem li je razlog moda to to Vi dolazite trasa Mara najveim dijelom prolazi zgradi Privrednog suda (sagraenu na iz Bara, pa to je moda doivljeno kroz teritoriju dodijeljenu tzv. Repub- mjestu Dervovskog groblja). U cijelom kao provokacija? lici Srpskoj? gradu su bili primjetni brojni policajci Kurga: Odboru Islamske zajednice Saff: Pomenuli ste da nije bilo re- a dio grada gdje je trebalo da se okupe u Bijelom Polju poslata je Informacija akcije bonjakih politikih partija uesnici Mara bio je potpuno blokio Memorijalnom maru identina onoj na Vau ideju? ran! Takoer mi je bilo zabranjeno da koja je upuena Policijskoj upravi i Kurga: Poetkom septembra fotografiem, ali su policajci uglavnom Opini Bijelo Polje (naravno, dopis uputili smo javni poziv za uee u bili korektni. IZ-u je zapoet sa Esselamu alejkum). organizaciji g j Memorijalnog j g mara Saff: Da li imate namjeru istrajati Imajui u vidu da se Meihat IZ CG Bijelo Polje-Tomaevo/ahovii u namjeri odravanja Mara? nije ni oglasio na poziv za uee u orga- 1924.-2011., a direktan poziv Kurga: To je interesovalo i prisutne nizaciji Mara, kao i ukupnu situaciju u upuen je i Bonjakoj stranci, Sav- novinare kojim sam odgovorio da ako IZ, nijesmo se ni nadali nekoj predus- jetu muslimana, Meihatu Islamske je Memorijalni mar onemoguen ove retljivosti, ali smo ipak bili iznenaeni zajednice, Forumu Bonjaka/Musli- godine, odrae se sljedee, ako ne ni sa kakvim omalovaavanjem je istupio mana, Bonjakoj kulturnoj zajed- tada, a onda jednog dana sasvim sigglavni imam OIZ-e Bijelo Polje (ko- nici Niko nije ni kurtoazno od- urno! Mi sigurno neemo odustati. liko nam je poznato, propisi Islam- govorio. S obzirom na ovakvu reak- Niko ne moe zauvijek sprijeiti da se ske zajednice ne predviaju ovakva ciju zvaninika Islamske zajednice nije doe na mjesto zloina i proui dova istupanja glavnog imama), nazivajui nam jasno zato se nijesu tim povo- rtvama!
60
Islamske teme
Posljedice kidanja rodbinskih veza

bivalite A oni koji ne ispunjavaju du nosti prema Allahu , iako su se na to vrsto obavezali , i kidaju ono to je Allah naredio da se potuje, i ine nered na Zemlji njih eka prokletstvo i najgore prebivalite! (Prijevod znaenja Er-R ad, 21.25.). Zar i vi ne biste, kada bi se vlasti doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih uinio. (Prijevod znaenja Muhammed, 22-23.) Od Mejmun b. Mihrana prenosi se da je Omer ibn Abdulaziz rekao: Oporuiu ti tri stvari pa ih dobro zapamti! Rekoh: A koje su to, o zapovjednie pravovjernih? Ne osamljuj se sa enom bez njenog mahrema, pa makar joj i Kuran uio, ne drui se sa onim ko kida rodbinske veze jer ga je Allah Uzvieni i Plemeniti prokleo u dva ajeta iz Njegove Knjige: U ajetu iz sure Er-Rad, kada je rekao Uzvieni: ...i oni koji kidaju ono to je Allah naredio da se uspostavlja..., pa do kraja ajeta. I ajet u suri Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem: Zar i vi ne biste, kada bi se vlasti doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze kidali! (Ibn ahin u djelu Tergib fi fedaili-leamal ve sevabu zalik). Muhammed b. Alijj b. Hasan kae, a u rivajetu prenosi se od Bakira da mu je njegov otac Zejnul Abidin kazao: Babo mi je oporuio i kazao: Ne drui se sa onim koji kida rodbinske veze, jer sam naao da je takav proklet na tri mjesta u Allahovoj knjizi: Pa je spomenuo tri ve spomenuta ajeta; Ajet iz sure Kital u kojem je prokletstvo jasno spomenuto, ajet u suri Er-Rad gdje je prokletstvo spomenuto na openit nain, jer ono to je Allah naredio da se odrava obuhvata rodbinu a i druge dunosti. I ajet iz sure Bekare gdje je spomenuto prokletstvo kao neto to obavezno proizilazi iz husrana , gubitnitva i propasti.
naj ko rodbinske veze kida od Allaha je proklet i pripada mu najgore pre-
Oni koji kidaju ono to je Allah naredio da se uspostavlja su pravi gubitnici One to kre ve vrsto prihvaenu obavezu prema Allahu i prekidaju ono to je Allah naredio da se odrava, i prave nered na Zemlji; to su gubitnici. (Prijevod znaenja El-Bekara, 27.). Onaj ko kida rodbinske veze ne e u i u Dennet Od Dubejr ibn Mutima, radijallahu anhu, prenosi se da je uo Poslanika, alejhisselam, kako kae: U Dennet nee ui onaj ko kida vezu. Kae Sufjan: Tj. ko kida rodbinsku vezu. (Biljee ga Buhari i Muslim). Od Ebu Muse el-Earija, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, alejhisselam, kazao: Trojica nee ui u Dennet: notorni pijanica, onaj ko kida rodbinske veze i onaj ko vjeruje u sihr. (Biljee ga Ahmed, Ibn Hiban, Ebu Davud, Ibn Made i Tirmizi koji kae hadis je sahih.). Ne primaju se djela onoga ko kida rodbinske veze Od Ebu Ejjuba Sulejmana tienika Osmana b. Affana, radijallahu anhu, prenosi se da je kazao: Do18. novembar - 22. zu-l-hidde
ao nam je Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a bila je no uoi petka i rekao: Molim svakog onog ko je prekinuo vezu sa rodbinom neka ustane od nas, i niko ne ustade dok to nije rekao tri puta. Pa je jedan mladi otiao svojoj tetki po ocu na koju se ljutio dvije godine, i uao kod nje. Ona mu ree: Bratiu, otkud ti? uo sam Ebu Hurejru, radijallahu anhu, da kae tako i tako. Ree. Vrati mu se i upitaj ga: -Zato je to kazao?, ree ona. Pa je Ebu Hurejre rekao: uo sam Poslanika, alejhisselam, da je rekao: -Doista se djela Ademovih sinova izlau Allahu Uzvienom i Plemenitom u svakoj noi uoi petka pa se ne prima djelo onoga ko kida rodbinske veze. (Biljee ga Ahmed i Buhari u Edebul mufredu (61), a Albani kae da je daif i da nije spomenut u Kutubi sitte sahih Tergib Albani, 2038.) Kidanje rodbinskih veza je najpre i grijeh za koji Allah ubrzava kaznu na dunjaluku Imam Ahmed prenosi da je Ebu Bekre, radijallahu anhu, rekao: Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Nema grijeha koji je prei da Allah Uzvieni ubrza njegovom poiniocu kaznu na dunjaluku, uz kaznu koju e mu ostaviti na ahi-
61
retu od nasilja i kidanja rodbinskih veza. (Biljei ga Tirmizi, Ibn Made, Sahih Tirmizi od Albanija, (25119, Silsiletu ehadisi sahiha , 918.) Onaj ko kida rodbinske veze Allah e sa njim prekinuti vezu Kae Poslanik, alejhisselam: Rodbinska veza je okaena o Ar i govori: Onaj ko me odrava i spaja Allah njega neka spoji, a ko me kida i prekida Allah njega nek pokida i prekine. (Biljei ga Buhari i Muslim.). Od Ebu Hurejre, radija lla hu anhu, prenosi se da je Poslanik, sa lla lla hu a lejhi ve sellem, rekao: K ada je A lla h Uzvieni i Plemeniti st vorio st vorenja, srodst vo (ra him) je usta lo. A lla h mu ree: ta hoe? a srodst vo ree: Ovo je mjesto onoga ko od Tebe tra i zatitu od prek idanja rodbinsk ih veza. A Uzvieni A lla h ree: Zar nee biti zadovoljan da Ja uspostavim vezu sa onim ko sa tobom vezu odrava i da prek inem sa onim ko sa tobom vezu prek ida? Sva ka ko moj Gospodaru, ogovori srodst vo. A lla h ree: Eto to tebi pripada. (Mutefekun a lejh.). Ebu Hurejre radija lla hu anhu ree: Uite a ko hoete! Zar i vi ne biste, kada bi se vlasti doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih uinio. (Prijevod znaenja Mu-
hammed, 22.-23.). Kidanje rodbinskih veza je Allahu najmre djelo Od jednog ovjeka iz plemena Hasam prenosi se da je kazao: Doao sam kod Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio meu grupom ashaba i upitao ga: Da li ti sebe smatra Allahovim Poslanikom? Da, svakako., Poslanik ree. Rekoh: O Allahov Poslanie, koje je djelo najmre Allahu? Pridruivanje Allahu druga (irk)., ree. O Allahov Poslanie, a zatim koje? Zatim kidanje rodbinskih veza., ree... (Biljei ga Ebu Jala sa dobrim senedom). Nebeska vrata su zatvorena pred dovama i molbama onoga ko kida rodbinske veze Prenosi se od Eamea da je rekao: Sjedio je Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, iza sabaha sa nekim ljudima u halki, pa je rekao: Allahom zaklinjem onoga ko kida rodbinske veze da ustane i ode od nas, jer mi elimo da molimo naeg Gospodara, a nebeska vrata su zatvorena, pred onim ko kida rodbinske veze. (Biljei ga Taberani a Hejsemi kae: Prenosioci ovog hadisa su pouzdani, jedino Eame nije doivio Ibn Mesuda. (Pogledaj: Medmeu zevaid d 8/151)
Ne sputa se Allahova milost na narod u kojem ima onih koji kidaju rodbinske veze Od Abdullaha ibn Ebi Evfa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Doista se ne sputa Allahova milost na narod u kojem ima onih koji kidaju rodbinske veze. (Biljei ga Buhari u Edebul Mufredu, 63, a Allabani kae da je hadis slab.Pogledaj: Silsile ehadisi daifa , 1456). Rodbinska veza e na Sudnjem danu svjedo iti protiv onoga ko je sa njom vezu kidao Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi j ve sellem, kazao: uvajte vae porijeklo i odravajte rodbinske veze, jer rodbina nije daleko ako je bliska, makar bila i daleko, kao to nije ni blizu ako nije bliska makar nam bila i blizu. A svaka rodbina e doi na Sudnjem danu pred svoga roaka, te e za njega svjedoiti da ju je odravao ako je sa njom vezu odravao, ili protiv njega da ju je kidao ako je vezu sa njom prekinuo. (Buhari u Edebul mufredu , 73; Hakim u Mustedreku rekavi hadis je vjerodostojan po uvjetima Buharije i Muslima ali ga ne biljee.).
Vijesti
634 prelo na islam, uglavnom ena

IslamBosna.ba - Tursko Predsjednitvo vjerskih poslova objavilo je da je 634 ljudi prelo na islam u proteklih godinu dana. U izvjetaju navedene turske institucije navodi se da konvertiti potjeu iz razliitih religija, uglavnom kranstva, od ega 467 ine osobe enskog spola. Oko 25 odsto onih koji su preli na islam u Turskoj jesu Nijemci, a takoer znatan dio konverita ine dravljani Sjedinjenih Amerikih Drava, Francuske i Velike Britanije. Islam je dominantna religija u Turskoj s preko 95 odsto stanovnika koji se izjanjavaju kao muslimani. Ostale religije su razliite kranske denominacije, poput rimokatolika i protestanata.
62
Islamske teme
Put u Dennet
slamBosna.ba - Nepobitno je da je krajnji cilj svakog muslimana Dennet. Kao i sve to ne moemo oima vidjeti, Dennet je mogue zamisliti samo kroz analogiju, jer je njegova realnost daleko od onoga to mi moemo opisati rijeima. Allah, subhanehu ve teala, je pripremio Svojim vjernicima to oi ne mogu vidjeti, to ui ne mogu uti, to srce ne moe da osjeti (Buhari, Muslim i ostali). Ovaj Vjeni dom nije ogranien samo na ono to je ovdje opisano kao tjelesno i duhovno uivanje, jer ukljuuje i sve za im je dua udjela, i najzad ono to je najvee i najdragocenije uivanje u odnosu na sve ostalo - prisustvo i blizina Gospodara svih svjetova Allaha. Ko su nasljednici ovakvih blagoslova? Koje su to due dostojne ovakvih nagrada? Raspostranjeno je miljenje meu muslimanima da e svako ko posvjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik ui u Dennet. No ipak, ovo svjedoenje je vie nego puka izjava jezikom. To je zakletva, obaveza koja se mora ispuniti. Ona ima svoje zahtjeve i uvjete koji se proimaju kroz sve ivotne aspekte. Rije je o autoritetu koji upravlja naim ponaanjem i djelima. Arapi Kurejije su odbili izgovoriti ovo svjedoenje, jer su u potpunosti znali njegove implikacije. Iako to muslimani danas stalno ponavljaju, mehaniki, bez razmiljanja, njihova djela i nain ivota svjedoe neto sasvim drugo. I onda oekuju Dennet! Allah, subhanehu ve teala, u Kuranu upozorava na samodopadljivost u vjeri, svojstvenu Jevrejima i kranima, koji pogreno tvrde da ih Bog izdvaja i preferira nad ostalima, te da je Dennet samo njima zagarantovan: To nee biti ni po vaim eljama ni po eljama sljedbenika Knjige; onaj ko radi zlo bit e kanjen za to i nee nai, osim Allaha, ni zatitnika ni pomagaa (En-Nisa, 123.). Ipak, mnogi muslimani dananjice sebe smatraju odabranim naro-
dom, zanemarujui naredbe svoga Gospodara, okreui lea sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i insistiranju na sekularnom ivotu daleko od blagodati Allahovog zakona, nekad idui tako daleko da zanijeu pojedine aspekte tog zakona. Obiaji, tradicija, materijalizam, socijalni sistemi koje je kreirao ovjek, nacionalni lideri, i sopstvene sklonosti, danas dijele prvo mjesto s Onim kome pripada sva vlast, naim Stvoriteljem, Vladarom Dana sudnjega!
Dennet kao nagrada je isuvie vrijedan da ne bi imao svoju cijenu. Njegova je cijena istinska vjera koja se oituje poslunou prema Allahu, subhanehu ve teala, i slijeenju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kuran navodi: A onaj ko eli Onaj Svijet i trudi se da ga zaslui, a vjernik je, trud e mu hvale vrijedan biti. (Al-Isra, 19.). Moramo se vratiti Kuranu, ali ne samo u emotivnom ili akademskom smislu, nego sa osjeajem upute za poslunost i djelovanje. Moramo da otkrijemo kakve ljude Allah, subhanehu ve teala, eli od nas, i da takvima postanemo. To je uistinu put za Dennet. Pie: Dr. Abdullaah ash-Shimemeri Za IslamBosna.ba prevela: D.P.
itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Osuen 31 Hindus za ubistva desetine muslimana Dok mi svoje branioce proglaavamo zloincima i teroristima, bosanski Srbi grade spomen-obiljeja ruskim dobrovoljcima
Nauka i zanimljivo
Za 50 godina ratovat emo zbog manjka ena! Djeca depresivnih o eva sklonija stvaranju problema
Tekstovi
Slast ibadeta erijatski stav prema plastinim operacijama
IB TV
IslamBosnaTV: Slavoj iek o Occupy Wall Street Videovijesti: Muslimani u Kini
63
No comment
Banjaluka: Pijanac legao nasred mosta i obustavio saobraaj, te zapjevao : Mi smo Titini - Tito je na
Avaz, 4. novembar 2011.
Ahmed Buri: Otiao bih u Dehenem, da preduhitrim bol

Da je sutra smak svijeta, ta biste danas uinili? Ahmed Buri: Otiao bih u Dehenem, da preduhitrim bol. Slobodna Bosna, 4. novembar 2011.
Profesorbiologije,uslobodno vrijeme deparo?

Poslije nekoliko mjeseci stalnih kraa novanika i p platnih kartica u nikoj j eljeznikoj ambulanti uhvaen lopov profesor biologije, piu beogradski mediji. Nezavisne novine, 15. novembar 2011.
Pokvareni zub Johna Lennona prodan za 22.600 eura

Pokvareni zub John Lennona prodan je za 19,500 funti na aukciji u Stockportu u Velikoj Britaniji, javlja a DailyNews. Kupio ga je zubar iz Kanade, Michael Zuk i to telefonskom ponudom. Kako je kazao, ovaj e zub pridodati kolekciji dinosaurskih zuba koju ve posjeduje. Lennon je zub poklonio svojoj slukinji Dorothy Jarlett koja je radila za njega 60-ih godina prolog stoljea. Veernji list, 15. novembar 2011.
Sud naredio razvedenom paru da dijele Facebook lozinke!

Nakon to je Stephan Gallion vidio inkriminirajue objave o tome kako mu se supruga Courtney osjea po pitanju djece gdje dovodi u pitanje vlastitu sposobnost da se brine za njih odluio se obratiti sudu. Pomislio je da postoji jo nepovoljnih informacija na njezinom raunu te je pitao suca za eninu lozinku. Sudac je naredio da se suprugu da lozinka, i dok se ena okirala, njezini su odvjetnici pokrenuli pravni postupak. Dnevnik.hr, 17. novembar 2011.
Preko 21.000 Srba dalo zahtjev za rusko dravljanstvo

Udruenje Stara Srbija iz Graanice u ime preko 21.000 Srba s Kosova predala je zahtjeve za dobivanje ruskog dravljanstva. Ambasadi Rusije u Beogradu predali smo za poetak 21.733 zahtjeva za dobivanje ruskog dravljanstva, kazao je predstavnik udruenja Zlatibor orevi, dodavi kako e ruska ambasada zahtjeve Srba proslijediti ruskoj Dumi. Fena, 14. novembar 2011.
Svaki jedanaesti srednjokolac u Srbiji smatra da ene treba tui

Istraivanje koje je srbijanski Helsinki odbor za ljudska prava proveo meu srednjokolcima pokazalo je zabrinjavajue rezultate. Naime, kako prenosi Blic, 36,7 posto srednjokolaca ima izrazito rasistike stavove prema Romima, a 9 posto ih smatra da ena povremeno zasluuje batine. Veernji list, 15. novembar 2011.
Sin majci podmetnuo lane novanice da ih potroi

Optueni N. R. iz Sarajeva, tereti se da je od kraja marta do kraja jula 2011. godine, pomou vlastitog tampaa, aparata za kopiranje i skenera, u svom stanu izradio krivotvorene papirne novanice razliitih apoena i valuta, nakon ega je lane novanice vratio na mjesto gdje je njegova majka drala originalne novanice, u namjeri njihovog stavljanja u opticaj kao pravih, znajui da e ih ona po potrebi potroiti. Fena, 15. novembar 2011.
Gornje Motre kod Visokog: Ukrao kazan s grahom i bijelim lukom

A. O. Iz Visokog ukrao kazan sa 15 kilograma graha i 45 kilograma bijelog luka. Policija je uhapsila A. O. I nakon kriminalistike obrade istog pustila na slobodu. Avaz, 16. novembar 2011.
Satelitsko upravljanje traktorom

Njemaka televizija Deutsche Welle je prikazala prilog o naunom projektu koji traje u Njemakoj a vezano je za pomo satelita u poljoprivredi. Konkretno je prikazano kako traktor, sam bez vozaa, uz pomo satelita ore zemlju i kasnije nasijava usjeve. Blic, 14. novembar 2011.
Preminuli kandidat osvojio najvieglasovanaizborima za gradonaelnika

Henri Resler Dunior pobjedio je na izborima za gradonaelnika Montaga u amerikoj dravi Miigen. Jedini problem je to to je on mrtav. Blic, 14. novembar 2011.
Protupoarne cigarete obavezne u Europi od etvrtka

Proizvoai cigareta e od etvrtka biti obavezni da na trite iznesu samo cigarete novog tipa, sa slabom mogunou izazivanja poara, koje se same ugase nakon izvjesnog vremena kako bi se izbjegli poari. Fena, 15. novembar 2011.
64
Nauka
Od kupovine stana moe se ostariti
tres zbog g kupovine p ili S prodaje p j nekretnine moe ubrzati proces p starenja, j t vrde vee od p porodinih p problema ili razgovora za posao. britanski istraivai. Naunici navode da transakcije j sa nekretninama izazivaju j negag tivne p posljedice j i po p f iziki izgled, g od kojih j su najei j gubitak kose, kratkoroni g g gubitak pamenja p j i smanjeni j libido. Svi ispitanici p su izjavili j da je j kupovina p stana j jedno od najstresnijih iskustava, mnogo
Pripremio: Saladin Kovaevi
Vakcine protiv gripe nisu uspjene kako se misli

a kcine protiv gripe nisu ta ko uspjene kao to se smatra lo a li su jo uvijek metoda izbora u borbi protiv epidemije sezonske gripe, pokaza lo je ameriko istra ivanje. Dosad najsveobuhvatnije istra ivanje dovelo je do za k ljuka da va kcinisanje protiv gripe daje tek ogranienu zatitu kod odraslih osoba. Uspjenost va kcine varirala je od godine do godine i u nekoliko sezona gripe nije uope bilo dokaza o uspjenosti va kcine, navode autori.
Inzulinske injekcije idu u prolost?

ozitivne ocjene koje su prenosive inzulinske pumpice dobile poslije detaljnijeg istraivanja u Italiji i Francuskoj nagovetavaju da bi se dijabetiari uskoro mogli rijeiti neprijatnih injekcija. Rije je o samoregulacionoj pumpici koja nalog o koliini inzulina potrebnoj da se poalje u organizam radi odravanja odgovarajueg nivoa eera u krvi dobija preko pametnog telefona smartphona.
Blagotvorno dejstvo oraha na organizam

panski naunici utvrdili su da orasi smanjuju apetit i da aka ovog voa na dnevnom nivou moe uticati na smanjenje tjelesne teine. Otkrie je pozitivno i za one koji imaju visok nivo eera u krvi ili visok krvni pritisak. Naunici, takoer, navode da je svakog dana preporuljivo uzeti aku mjeavine sirovih oraha, badema i ljenika za koje tvrde da imaju pozitivan uticaj na cjelokupno zdravlje.
Mozak ena je osjetljiviji na alkohol
etnjom protiv raka

a godinjoj konferenciji Amerikog instituta za istraivanje raka predstavljena je studija koja je otkrila p povezanost izmeu dugotrajnog g j g sjedej nja i zloudnih bolesti. to due sjedite, imate vee anse da obolite od karcinoma dojke, debelog crijeva ili raka grlia materice, tvrde naunici. Ljekari poruuju da svakodnevna tridesetominutna brza etnja moe smanjiti rizik.
e n e alkoholiari trpe oteenja dijela mozga zaduenog za raspoloenje, nagone i spavanje j tri p puta bre nego g mukarci, ukazuje vedska studija. vedski tim je utvrdio da ve poslije etiri godine pretjeranog konzumiranja alkohola, kod ena dolazi do smanjenja za 50 posto tzv. serotoninske funkcije u mozgu, dok se kod mukaraca to deava tek nakon 12 godina pretjerivanja s alkoholom. Serotonin je modani neurotransmiter koji je izmeu ostalog od kljune vanosti za razvoj depresije i hronine anksioznosti. On regulira i kontrolu nagona i sposobnost da se zaspi ili ostane budan.
65

304

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

304

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SAFF broj 304

Javno(st) protiv muslimana

Nema vjere bez razuma

Islamofobini mediji i jaarevii na istom zadatku

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Hutbe iz tri sveta mesdida

I poslije zahvale, zahvala

Medina: Dr. Husejn Ali ejh

Ustrajavanje na putu injenja dobrih djela i nakon hada

Kuds: Jusuf Ebu Sinine

Strpljivost odlika Allahovih robova

Glas razuma i iskrena ljudska reakcija pravoslavnih svetenika

Istinu o genocidu u Srebrenici ne moe niko ponititi

Lud, zbunjen, nenormalan na SDA nain

Medijska politika Stranke demokratske akcije

Dragi sugraani spasimo jedan mladi ivot!

Ministar koji lae i potvara Saff

Rad za interes dumana islama i muslimana

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Medijski obraun platformakih saveznika

SDP preko FTV-a korak po korak rastura SDA

Faruk ehi, Sarajlija za kojeg Norveanin misli da je musliman

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Mora se prestati sa razbijanjem demata

asno je nositi ig vehabije vehabije

18. novembar - 22. zu-l-hidde

priznata damija u Flandriji

18. novembar - 22. zu-l-hidde

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Istina o ulozi mudahida u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije

Glavni tab Armij Armije e R BiH:

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Hrvatskoj preko 70 miliona KM dobiti,

Buko jezero, potopljeni objekti i zemljite

Som dvometra iz Bukog jezera

Knjiga koja se ita sa suzama u oima

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Jo jedna uspjena humanitarna akcija

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Promocija organski organskih h proizvo proizvoaa,

Najvea heljdopita na svijetu

Certificiran med za izvoz iz Apimeda

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Kutak za islamsku omladinu

anin put u islam

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Marama - pitaj, probaj

Centar za lino i profesionalno usavravanje

Online komentar polumjeseca

Dravni profesionalizam, tajno i javno uznemiravanje

Dan prije i dan poslije Bajrama

Kad se drutvo pomevlidi

Snage VRS-a i MUP-a su zastraivale

Godine kulturne emancipacije

Hiljade muslimana na bajram-namazu u sportskoj dvorani u Ljubljani

6.185 stanovnika u Sandaku manje nego prije 10 godina!

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Zatvoreno 900 mesdida

500 hiljada muslimana na bajram-namazu na moskovskim ulicama

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Nekada je Ameriku potresao rasizam, a danas vjerski fanatizam

18. novembar - 22. zu-l-hidde

18. novembar - 22. zu-l-hidde

Potomci zloinaca iz ahovia zaprijetil aprijetilii kontramarom