BAROK U HRVATSKOJ

ARHITEKTURA U HRVATSKOJ
Isusovcima pripadaju prve graevine baroknih stilskih osobina u Hrvatskoj CRKVA SV. KATARINE, ZAGREB, 1620. 1632. G. jednobrodna je (kao i matina kua Il Ges, Rim) - bavasto nadsvoena, s bonim kapelama - nema kupolu i transept - pripada srednjoeuropskom tipu ranobarokne isusovake crkve tip izveden iz kasnogotikih trobrodnih gradnji karakteristina je upotreba Wandpfeilera - zidova koji odjeljuju kapele i istodobno, poput kontrafora, podupiru masivnu svodnu konstrukciju broda - projekt se dovodi u vezu s djelatnou vicarsko-njemakog graditelja Hansa Alberthala (oko 1575. 1648. g.) a boravio je u Zagrebu gradei toranj katedrale (1633. 1643. g.) i obnavljajui svod njezina svetita (1645. 1648. g.)

CRKVA SV. MARIJE, VARADIN, 1642. 1645. G.

 isusovci je izgradili po uzoru na zagrebaku crkvu sv. Katarine Varadinski franjevci koriste isto rjeenje za svoju samostansku crkvu (1650. g.) Gradnju crkve vodio je istaknuti graditelj iz Graza, Petar Rabba. upna crkva u Samoboru donacija grofice Auersperg - zahtjeva da se ponovi rjeenje zagrebake isusovake graevine -Njezin projektant Huns (Hans) Aglio znatno slobodnije tumai zadani predloak - konstrukcija svetita vanjski kontrafori kasna gotika zidove u brodu crkve od svoda odjeljuje greem i ne prekida ga visinom kapela Wandpfeiler-i u XVII. st. standardno rjeenje za crkve i ostalih vodeih samostanskih redova sjeverozapadne Hrv. Pavlini CRKVA U SVETICAMA, 1627. 1660. G. - uz brod s jedne strane niz kapela s Wandpfeilerima a s druge potiske njegova bavastog svoda preuzima samostansko krilo prislonjeno uz crkvu isto se ponavlja u franjevakoj crkvi u akovcu (1725. g.) po. XVIII. st. franjevaka crkva u Samoboru - gradei svoju crkvu pozivaju na paradigmatske primjere ranobaroknog isusovakog tipa u Zagrebu (sv. Katarina) i samom Samoboru (sv. Anastazija) RIJEKA, CRKVA SV. VIDA isusovci, poetak gradnje 1738. g. - centralna graevina (osmerokut) - kupola i vijenac - kapela nastavlja trajanje arhitektonskog tipa, koji see od firentinske rane renesanse (Brunelleschi, S. Maria degli Angeli) sve do baroknog doba - dvobojnost u oblikovanju unutranjosti mramorom graeni tamni polustupovi, gree i lukovi, bijelo obojena plona zidna povrina ( toskanska renesansna tradicija) - u stilskom pogledu crkva ne pripada baroku - za hrv. pov. arhitekture XVII. st. ona je od inovativnog znaenja mnogodijelnost centralnog prostora i naglaena tektoninost zida, ostvareno jakim plasticitetom i obojenou zidne ralambe - projektant: isusovac iz Modene, Giacomo Briani (1589. 1649. g.)

DUBROVNIK 3

Grade se novi istaknuti barokni sakralni objekti: katedrala Velike Gospe (1671. 1713. g.) na mjestu prvotno ak starokranske, a potom monumentalne romanike bazilike, te CRKVA SV. IGNACIJA (PO. XVIII. ST.) s isusovakim kolegijem kojima se prilazi urbano naglaenim velebnim baroknim stubitem (1735. g.) - graena je istodobno kad i katedrala - za dubrovake isusovce crkvu je u Rimu 1699. g. projektirao najistaknutiji isusovaki arhitekt i zidni slikar Andrea Pozzo (1642. 1709. g.) - jednobrodna - dva para bonih kapela - prostrana apsida ralanjena polustupovima i greem, potom oslikana da, kao i u Pozzovu rjeenju u crkvi sv. Ignacija u Rimu, ima funkciju gigantiziranog oltara izjednaenog s mjerom arhitekture - apsida jasno se razlikuje od crkvenog broda i njegovih plonijih i bijelo obojenih zidova - scenina organizacija brod gledite za prizor glavnog oltara poistovjeenog s arhitekturom apside naela rimskoga visokog i kasnog baroka - crkva je prijelomno djelo u pov. hrv. arhitekture, jer s njime poinje razdoblje zrelog i kasnog baroka

rimski barok nova katedrala

posredstvom Dubrovanina Stjepana Gradia projekt katedrale je izradio 1671. 1673. g. Andrea Buffalini trobrodna graevina s kapelama uz bone brodove transept i kupola na kriitu (ponavlja shemu pojedinih ranobaroknih rimskih rjeenja, S. Carlo al Corso, 1612. 1672. g.) tokom gradnje se izmjenilo nekoliko graditelja: Paolo Andreotti, Pier Antonio Bozzi, posljednje desetljee XVII. st. (od 1689. g.) Tommaso Maria Napoli (1655. 1725. g.) terase iznad kapela smjetenih uz bone brodove gradnju katedrale dovrio je 1712. g. domai graditelj Ilija Katii

CRKVA SV. VLAHA, 1707. 1715. G. projektirao i izgradio Marin Groppelli (1662. 1728. g.), venecijanski kipar i graditelj - tlocrt grkog kria upisanog u pravokutnik ( uestalo Venecija, romanikobizantska tradicija) - izgraena na mjestu starije gotike crkve

 Dvorci oblik renesansnih katela s etiri krila postavljena oko pravokutnog dvorita - niz prostorija uz vanjska, samo otvorima ralanjena proelja - arkadno rastvoreni hodnici na strani dvorita Klenovnik Obrambena funkcija dvorca - mali prizemni prozori - strjelice na proeljima - opasivanje zgrade pravokutno postavljenim obrambenim zidom s kulama na uglovima ( Bela I, Lupoglav) viekrilni dvorci (dvorovi) - postavljanje kula na same uglove njihovih krila ( Novi dvori klanjeki, Gorica, Kerestinec) obitelj Zrinski, velikai - niz vanih rezidencija - Novi dvor Zrinskih, akovec ( Filiberto Lucchese) - Novi Zrin, na rijeci Dravi - viekrilni - oba opasana razvijenim utvrdnim sustavom jednokrilna rezidencija sa strjelicama na proeljima (Brod na Kupi) - Nova Kraljevica - etverokrilni katel s ugaonim kulama, Kraljevica, obala sjevernog Jadrana Hrvatska po. XVIII. st. razdoblje zrelobarokne arhitekture gradnja crkvi i samostana Franjevci obnova ranijih i uspostava novih samostanskih boravita - OSIJEK, TVRA, 1709. g. podiu samostansku crkvu na temeljima prethodne, graene prije osmanlijske okupacije - Naice, Ilok, Poega ureuju i pregrauju svoje zaputene i ruevne kasnosrednjovjekovne crkve - dolaze u Vukovar i Slavonski Brod - vraaju se u Viroviticu Isusovci utemeljuju rezidencije u Osijeku (1687.) i Poegi (1698.) - crkva sv. Mihovila, 1725. g. barokne palae u Zagrebu i Varadinu baranja, princ Eugen Savojski dao izgraditi zavjetnu crkvu sv. Petra (1722. g.) u spomen na pobijedu nad neprijateljima u Topolju Pokupsko, biskup Juraj Branjug na svojem imanju podie 1736. crkvu sv. Ladislava Rovinj 1725., nova upna crkva sv. Eufemije

 Umag 1730. crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije crkva u Topolju i u osjekoj Tvri odaju srednjoeuropsko podrijetlo projektanata CRKVA U TOPOLJU visoka i prostrana, bavasto nadsvoena dvorana crkve - zakljuena jednako irokom apsidom - zidovi ralanjeni u unutranjosti i vani pilastrima - proelje visoko uzdignuti zabat volutno razgibanog obrisa

CRKVA SV. MIHOVILA, OSIJEK TVRA, 1725. G. isusovci - sloenije i stilski izrazitije rjeenje - prostran brod prikljuena dva para kapela obrubljena Wandpfeilerima podupiru bavasto rijeenu svodnu konstrukciju - ranobarokna tema (bone kapele s Wandpfeilerima) primijenjena s novim zrelo baroknim poimanjem prostora i funkcionalnom namjenom njegovih dijelova - kapele velikih dimenzija vanjski zid dovoljno irok i visok za postavu prozora i oltara (koji su postavljeni uz zaelni zid, a ne kod bonog sluaj ranijih crkava) ta promjena u nainu uporabe crkvenog prostora zrelo barokno rjeenje, rabi se konstrukcija provedena Wandpfeilerima

CRKVA SV. LADISLAVA, POKUPSKO, 1736. G. biskup Juraj Branjug, podie ju na imanju tajerska

crkva u Slatkoj gori (1744. g.) slatkogorski tip u slovenskoj povijesti arhitekture brod kvadratna tlocrta zakljuen ekim svodom s prema van zaobljeno potisnutim stranicama etverolisna su oblika Crkve: sv. Jurja, Purga Lepoglavska, 1749. g. sv. Marije Magdalene, Donja Kupina, 1749. g. Uznesenja Blaene Djevice Marije u Kupincu, oko 1750. g. sv. Marija Jeruzalemska, Gorica Samoborska sv. Nikola, Dubrovnik osobito reprezentativni primjer CRKVA SV. MARIJE JERUZALEMSKE, Trki Vrh kraj Krapine, 1750. g. gradi ju Josip Javornik, projekt J. Hoffera CRKVA SV. TEREZIJE, POEGA, 1763. G. ponavlja se osebujni arhitektonski tip slatkogorski - rjeenje pokazuje podudarnosti sa upnom crkvom u Ehrenhausenu (1752./1753.) - tajerski graditelj Johann Fuchs dva para voluta koje bono podupiru uglove tornja postavljenog u sredini proelja CRKVA SV. MARIJE KORUKE, KRAJ KRIEVACA - dovrena 1725. g. - zavjetna crkva - (prva u nizu) longitudinalnih graevina zakljuena kupolno nadsvoenim svetitem - na brod se nastavlja visoki centralni prostor kvadratne osnove, zakljuen kupolom i sa tri strane obogaen apsidama tako da ima trolisni oblik isto se ponavlja pavlinska crkva sv. Jeronima u trigovi (1738. 1749. g.) kapela sv. Kria u Sv. Kriu, Meimurje isusovaka crkva sv. Franje Ksaverskoga, Zagreb, 1748. 1752. g. CRKVA SV. EUFEMIJE, ROVINJ odbijen Scalfarottov projekt - nakon toga prihvaen projekt Giovannija Dozzija (pozvan iz Venecije) - 1736. g. dovrena izgradnja - (prema eljama naruitelja)

trobrodna graevina s nizom kapela uz bone brodove svodovi upuuju na osobitost rjeenja sv. Eufemije dinaminost izmjene svodnih oblika visina osobito glavnog broda smanjen ( na zahtjev Rovinjana) dobiven drugaiji oblik trobrodnosti - ujednaena visina brodova - unutranjost osvijetljena samo prozorima kapela (Rossi, (pregradnja) katedrale u Udinama) Giorgio Massari, pregradnja koparske stolnice (1738. g.) - zadrao trobrodnu organizaciju - rasvijetlio prostor samo kroz bone brodove jednak postupak obnova katedrale u Cividaleu (1766. g.) CRKVE, njihova trobrodnost i nain rasvjete nisu sluajna podudarnost nain rasvjete karakteristian je za kasnogotike, ali i kasnije sjevernjake trobrodne crkve dvoranskog tipa CRKVA SV. BLAA, VODNJAN - poetak gradnje 1761. g. - predloak venecijanska katedrala S. Pietro di Castello, kraj XVI. st. i crkva u Palazzolo sull'Oglio (kod Brescie) ( G. Massari, 1750. g. projektirao) (ponavljanje sheme iste katedrale) CRKVE trobrodne transept kupola na kriitu

Niz graevina ponavlja arhitekturu venecijanske katedrale - katedrala u Chioggi, 1628., Baldassarea Longhene najvaniji venecijanski arhitekt baroknog razdoblja - katedrala u Adriji, 1776. 1836. g, poeo ju graditi Bernardino Maccaruzzi (1728. 1800. g.) uenik i suradnik Massarijev - pretpostavke da je isti graditelj projektirao i vodnjansku crkvu Sv. Eufemija, Rovinj i sv. Bla, Vodnjan Velike graevine, vrlo sloene organizacije

Kasnopaladijevski tip vrlo rasprostranjen cjelo XVIII. st., sjeverni Jadran Crkve jednobrodne koritasti svod dva ili tri para vrlo plitkih kapela standardizirao Giorgio Massari dvadestih godina XVIII. st. CRKVE ISTIH TIPSKIH OSOBINA 1730 g., Umag, Istra crkva u Buzetu, 1780. 1784. g., doslovna replika umake crkve crkva sv. Marije od Angjela, dominikanac Zenone Castagna (projektirao) uz pomo G. Massarija, temeljni kamen poloen 1747. g., posveena 1770. g. crkva u Gronjanu (posveena 1770.g.) crkva u Zavrju (dovrena 1794. g.) crkva u Taru (dovrena 1800. g.) crkva sv. Antuna Opata, Veli Loinj, otok Loinj (dovrena 1774. g.)

Kasnopaladijevski tip osobitosti arhitektonski zanimljive pojedinosti 1800. gradnja u seoskim sredinama (pojednostavljuje se njihova arhitektonska struktura) CRKVA SV. SERVOLA, BUJE - projektant Giovanni Dongetti, 1754. g - brod zakljuio stropom - rasvijetlio dvostruko veim brojem prozora (vie od uobiajenog) - svetite od broda odijelio trima lunim otvorima oslonjenim na stupove - zanimljivo kasnobarokno rjeenje, zbog naglaenog udjela svjetla u oblikovanju prostora djelomino ostvareno gradnju nastavio drugi graditelj (od 1768. g.) zakljuio brod koritastim svodom - bitno je smanjio broj prozorskih otvora AUSTRIJSKI POSJEDI, ISTRA I HRV. PRIMORJE Pavlinski samostan, crkva, Sveti Petar u umi - zavrena 1755. g. - reprezentativni primjer zrelobarokne sakralne arhitekture - konstrukcijski sustav Wandpfeilerima - bavasto svoeni brod - dva para prostranih kapela - (tipski srodna crkvi sv. Mihovila, Osijek Tvra istodobne - katedralna crkva u Senju, Pinju (Istra) po njihovu uzoru izgraene crkve: - Uznesenja Marijina u Rijeci - sv. Nikole, Pazin - u Graiu - franjevaka crkva u Senju - rezultat osobita povezivanja srednjoeuropskih i venecijanskih arhitektonskih obiljeja

10

brod zakljuen stropom (Senj) ili svodom - konstruiranim drvetom (gradnje podignute na venecijanskom lagunarnom tlu) osvijetljene polukrunim (paladijevskim) prozorima kapele prigraene uz brod, vrlo duboke, (izuzetno) masivni zidovi (kao da su namijenjene prihvaanju teine zidne svodne konstrukcije)

-Giorgio Massari, 1723. g., projektirao veliku kapelu sv. Kria prigraenu franjevakoj crkvi, otok Badija kraj Korule Palaa Cindro, projekt u Split stigao s venecijanskih laguna -upna crkva u Katel Lukiu, projekt iz Venecije, 1773./1775. g., kasnopaladijski tip Venecijanski vojni inenjeri (sluba u Dalmaciji) - katedrala u Makarskoj: D'Andre (1708.), potom Francesco Melchiori (1727.) i Bartolo Riviera (1735.) - Francesco Melchiori crkva sv. Filipa Nerija, Split; katedrala u Skradinu (1724.); franjevaka crkva u Sinju (1720.) - arhitektura vojnih inenjera: jednostavna i posve ogoljenih vanjtina - Francesco Melchiori u Trogiru pouava Ignacija Macanovia - graditeljske obitelji: Macanovi, Skarpa, Skoko, Foretii CRKVA SV. MARIJE MAGDALENE U SELIMA, KOD SISKA, 1759. G. - brod eliptina tlocrta - veliki prozori kartuna oblika - brod nadsvoen kupolom - kupola probijena rasvjetnim lukarnama - proelje dva tornja konkavno uvuenih stranica izmeu kojih je konveksno istaknuta ulazna zona crkve - projektant - kultura kasno austrijskog baroka, nastavlja tradiciju velikih bekih majstora iz prve polovice XVIII. st. CRKVA SVIH SVETIH, SESVETE, 1766. G. - dva tornja u proelju - poligonalni tlocrt U Vivodini, crkva sv. Lovre (1757. g.) - ovalni tlocrt Crkve krunog tlocrta - sv. Franje Ksaverskoga, 1769., u Dropkovcu kraj Gornje Rijeke - crkva Pohoda Blaene Djevice Marije, u Vukovini CRKVA SV. TROJSTVA, 1764. G. - uz svoj dvorac izgradio Antun Jankovi - osobitost nije imala apside i sukladno je svojemu tituralu - njezin projekt ukljuivao tri (uz kruno tijelo crkve) simetrino prislonjena tornja - trei podignut u XIX. st.

11

 Crkve opasane CINKTUROM - ogradni zid - s unutranje strane ima trjemove (zaklon hodoasnicima) - na uglovima gotovo redovito pojaana ugaonim kulama - sluile kao kapele za smjetaj oltara - njihov smisao bio je da simboliki predoe i retorino proire arhitektonske sadraje vjerskog mjesta kojemu pripadaju - oblikom, kule iskazuju snagu Bojeg doma i zatitu koju, zajedno sa zidom cinkture prua od ovozemaljskih zala Hodoasnika crkva sv. Jurja na Bregu u Lopatincu - ugaone kule valjkasti puni zidni volumeni bez unutranjeg prostora Crkva sv. Ladislava, Pokupsko - drugaiji primjer kule je i zid cinkature - probijeni strjelicama da bi mogli posluiti obrani ne samo simboliki od moralnog zla nego i stvarne opasnosti (Turci) Kule na pojedinim dvorcima (uglovi), XVIII. st. - su u upotrebnom pogledu stambene namjene - svrha predstavljanje feudalnog gospodarstva vlasnika dvorca, njegovih vojnih zasluga i asnikog ina dvorci: Brezovica, Lunica -toranj podignut u sredini proelja (simboliko znaenje), na mjestu brani-kule u srednjovjekovnim utvrdama, ali poloajem istovjetan i s tornjem gradske vijenice i crkve sjedita svjetovne i duhovne vlasti. Dvorci: Novi dvori klanjeki, Valpovo, Gornje Oroslavlje, Miljana, Lukavec scenografska uporaba arhitektonskih tema - proiruju simbolika znaenja cjeline kojoj pripadaju - kultura srednje Europe u baroknome razdoblju Eugen Savojski (1663. 1736. g.) u Belju (Bilju) dobio imanje za vojne uspjehe od austrijskog cara Leopolda I. - vojskovoa izgradio lovaki dvorac u Belju opasan obrambenim jarkom - prostrani etverokrilni raspored - niska prizemnica - poput ladanjskih graevina bekog arhitekta (po. XVIII. st.) Lucasa von Hildebrandta (dvorac u Rckeveu) i za samog Eugena Savojskog Donji Belvedere, Be Obitelj Prandau prva pol. XVIII. st - novosteeno imanje u Valpovu - pregrauje i barokizira katel iz predturskog razdoblja - podie utvrdu zbog eventualnih napada turskih postrojba Dvorac obitelji Jankovi, Daruvar - Antun Jankovi - izgradnja 1771. 1777. g. - projekt arhitekta koji djeluje u susjednoj Maarskoj

12

trokrilan, U tlocrta proelja ralanjena atektonski oblikovanim pilastrima visoki, lomljeni krovini volumeni meko istaknuti uski zaelni rizalit prostrana vea sa stupovima simetrino razvijeni dvostruki uspon stubita

dva tipa dvorca: vei, trokrilni, U tlocrtnog oblika i manji, jednokrilni, pravokutna tlocrta jednokrilni dvorci: - pojedinosti konstrukcije - ili arhitektonska plastika proelja - dvorci: Donja Bedekovina, Razvor, Zlatar trokrilni dvorci: - naputanje renesansne sheme zatvorenog etverokrilnog rasporeda - unutarnje dvorite - arkadno rastvoreni hodnici s dvorine strane 1740tih, ponavlja se Popovaa, 1746.; Novi Marof ili sklop zatvara se ogradnim zidom, umjesto etvrtim krilom (Zajezda, 1730./1740.) proelno krilo dobiva na znaenju ire je od bonih sveana dvorana rizalitno istaknuta (s proelne i zaelne strane, Lunica) hodnik prostraniji i ima znaenje predvorja (Gornja Bistra, 1772. g.) krajem stoljea izostaje hodnik prostorije slobodnije grupirane oko sredinjeg dijela, proelnog krila s dvoranom i stubitem zdruenim s predvorjem

novouvedena prostorna jedinica dvorci: Donje Oroslavlje, Stubiki Golubovec, Brezovica Jakom Erber (1716.? 1776. g.) - palaa varadinske upanije (1769.) - raskono, kasnobarokno, rizalitima ralanjeno proelje, obogaeno rokajnom ornamentikom Rezidencija obitelji Ori, Zagreb - unutarnji prostor dominira sredinji dio sa simetrino postavljenim stubinim usponima i sveanom dvoranom - slobodniji raspored soba udobnije stanovanje upanijske palae u Krievcima (1779.) i Vukovaru (1773.) - projektant i graditelj Joseph Holzinger - kasnobarokna kultura gradskog stanovanja Dvorac Hellenbach, kraj Marije Bistrice,

13

izgraen prije 1786. tukature u dvorcu datirane navedenom godinom u sredini njegova kvadratnog tlocrta uzdie se visoka dvorana, osvijetljena prozorima iznad krovita okolnih prostorija ispred dvorane osmerokutno predvorje nadsvoeno kasetiranom kupolom i rizalitno istaknuto na ulaznom proelju internacionalni val klasicistikog arhitekt. ukusa (pol. XVIII. st. irio se iz Francuske) nadahnut obnovljenim paladijanizmom

Druga pol. XVIII. st. - vila u sv. Ivanu, Katel kraj Baderne, Istra - arhitektura venecijanski regionalni kasni paladijanizam - zbijena je pravokutnog tlocrta - rizalitno istaknuti pronaos s toskanskim stupovima, zakljuen trokutnim zabatom CRKVA SV. MARIJE LAURETANSKE U POGAECU - oko 1780. 1795., - reprezentativan primjer - klasicistiki, plastino-dekorativni oblici - prostorna struktura crkvene zgrade - samostalno postavljeni i uza zid prislonjeni nosai snano ritmiziraju i dijele jednobrodni prostor - etiri stupa (odmaknuta od zidova) nose u sredini broda uzdignutu kupolu - ista se tema ponavlja i u svetitu svod nose slobodno stojei stupci Klasicizam udio nosaa u organizaciji arhitektonskog tijela i prostora - Crkva u Velikom Bukovcu zidovi razdijeljeni masivnim polustupovima CRKVA SV. TEREZIJE AVILSKE, SUHOPOLJE, - 1803. 1818. - posve naputeno barokno poimanje arhitekture - crkva pripada nizu klasicistikih ili na antiku oslonjenih graevina (Rim, Panteon) - krunog tlocrta - kupolom zakljuena - veliki pronaos istaknut na proelju - zidovi ralanjeni jednostavnom, na geometrijske oblike svedenom i plastiki snano naglaenom arhitekt. plastikom - organiki motiv zbijene i masivne girlande na valjkastim tijelima para tornjeva, bono prislonjeni uz tijelo crkve Oko 1800. u Hrv. se posvajaju klasicistika poimanja arhitekture - sve se ee iskazuju u arhitekturi dvoraca (Retfala kraj Osijeka, 1796.), gradskih palaa, gradskih kua (Osijek, Zagreb, Varadin, Rijeka) Kasni barok projekt - monumentalna crkva centralnog tipa, po. XIX. st u Pregradi (1804. 1818.) - eliptian tlocrt - prostran visoki brod, zakljuen kupolom poduprtom Wandpfeilerima

14

i opasanim visokim kapelama projekt iz 1792., smatra se da je njegov autor Johann Fuchs

Graevine oblikovane drvenom gredom, XVII. i XVIII. st - shema jednokrilnog zidanog dvorca - 6 simetrino rasporeenih soba na katu - Donje karievo, Granari, Lomnica Kapele zbog naravi materijala jednostavna tlocrta U pojedinim crkvama povrine unutarnjih drvenih zidova oslikane gigantizirani ornamenti i cvijee, svetaki likovi i prizori na nain u kojem se susreu folklorni govor i puka matovitost s rjenikom baroknih stilskih oblika.

15