Majkol -- epagrupo

UVOD
Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva iz repiinog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom. Ima svojstva jednaka onima koja ima klasini dizel dobiven iz mineralnih ulja, a koristi se kao zamjena mineralnog dizela ili u odreenoj smjesi s njim. Dananji sve zahtjevniji ekoloki standardi, kao i obveze smanjivanja emisije staklenikih plinova daju snaan poticaj njegovoj proizvodnji i koritenju u europskim dravama. Danas se u industrijskoj proizvodnji biodizelskoga goriva koriste razliite tehnologije, a najvie je razvijen nain proizvodnje procesom transesterifikacije alkalnim katalizatorom kojim se ostvaruju visoke konverzije masti odnosno ulja u odgovarajue estere u kratkom vremenu. Budui da ekonominost ovih procesa ovisi o nekoliko bitnih imbenika, npr. kvaliteti sirovine, tj. sastavu sirovine, potronji energije, odvajanju i ienju nusproizvoda, obradi otpadnih voda i sl., ispituju se razne mogunosti poboljanja i pomou biokatalitickih konverzija, tj. enzimske tehnologije.

SVJETSKA ISKUSTVA
Prvo vozilo na biljno ulje predstavljeno je prije vie od stotinu godina. Naime dr. Rudolf Diesel je 1885. godine razvio svoj motor, a ve 1900. godine u Parizu je predstavio svoj novi motor koji je radio na isto ulje kikirikija. Njegov stroj je bio toliko moan i robustan da je mogao bez problema kao gorivo koristiti isto jestivo ulje. Kasnije je najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitih goriva. Dieselove nade i elje unitila je naftna i automobilska industrija, tako da njegovo ime danas poznajemo po jednom od naftnih derivata, a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. Moralo je proi itavo stoljee, i nekoliko naftnih kriza, da bi se ova tehnologija poela detaljnije istraivati. Meutim,tek u vrijeme nastanka prve naftne krize (1973. godine) dolazi do suvremenih pokusa ispitivanja mogunosti koritenja biljnog ulja za pokretanje motornih vozila. Uz tadanji dokaz da se biljna ulja mogu uspjeno koristiti u dizelskim motorima, postojale su i odreene potekoe. Glavni uzrok problema visoka viskoznost ulja ubrzo je rijeen od strane kemiara. Danas biodizel, odnosno mijeanje dizelskog goriva s metilnim esterom biljnog ulja, ini klasino i korisno gorivo. Biodizel se proizvodi iz razliitih biljnih ulja, ali i goveeg loja i starog jestivog ulja (otpad iz restorana i domainstava). Izbor sirovine ovisi o specifinim uvjetima i prilikama pojedinih zemalja (klima, navike stanovnitva, uobiajene poljoprivredne kulture i sl.) Ipak, najznaajnija sirovina za proizvodnju biodizelskog goriva je uljana repica 82,82%, pa suncokret 12,50%. Uz to je znaajno to je proizvodnja biodizelskog goriva u svijetu u stalnom porastu. Dok je 1991. godine bilo proizvedeno 111 000 t biodizelskog goriva , u 1998. godini proizvodnja je dostigla 1 366 000 t. Temeljni razlozi za tako naglo poveanje proizvodnje su poljoprivreda, okoli i openito gospodarstvo. Jestivo ulje se tek u posljednjih desetak godina poelo koristiti za proizvodnju biogoriva, meutim ovaj koncept i nije toliko nov. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja pomou kemijskog procesa poela se javljati 70-ih godina da bi se negdje poetkom 90-ih poela sve vie koristiti. Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogunosti upravo zbog mogunosti koritenja otpadnog jestivog ulja kao osnovne sirovine za dobivanje biodizela. Posljedice naftne krize se osjeaju sve vie, a cijene nafte sumanuto rastu i na taj nain izravno utjeu na kvalitetu ivota obinih ljudi. Direktno potaknuti, mnogi pojedinci entuzijasti irom svijeta preuzimaju stvari u svoje ruke i kreu u vlastitu proizvodnju biodizela za svoje osobne potrebe. Prerada otpadnog

jestivog ulja u gorivo prilino je jednostavan postupak koji moe savladati bilo koja osoba sa osnovnim predznanjem kemije. Naravno, potrebno je takoer imati i dobre uvjete za rad, prvenstveno prostor, a pomae i osnovno znanje rukovanja alatima. I naravno, potrebno je puno entuzijazma i energije, pogotovo u poetku. U Velikoj Britaniji je bilo nekoliko vrlo uspjenih pokuaja koritenja nepreraenog otpadnog jestivog ulja. No to je iziskivalo vie ulaganja nego prerada ulja u biodizel, jer je princip bio da se na vozilo ugradi jo jedan rezervoar goriva u koje se je lijevalo procijeeno jestivo ulje. Kroz rezervoar su prolazile cijevi koje su bile spojen na vodenu pumpu prije hladnjaka vozila i tako zagrijavale ulje u rezervoaru i tako mu se je smanjivao viskozitet. No bilo je potrebno ugraditi i jedan elekroventil jer vozilo se je prvo palilo na klasini dizel i kada je motor postigao radnu temperaturu i zagrijao ulje u drugom rezervoaru, elektroventilom se je prebacilo na koritenje ulja mjesto klasinog goriva. No moralo se je paziti i izvjesno vrijeme prije gaenja vozila ponovo se je elekroventilom vraalo na koritenje klasinog dizela, da bi se oistio sistem od ulja, koje bi kada bi se ohladilo oteavalo paljenje i protok kroz sistem da dotok goriva do motora. Zbog potrebe ugradnje elektroventila, jo jednog rezervoara i to grijanog u zavrnici to je ispadao dosta skuplji oblik koritenja jestivog ulja nego njegova kemijska prerada i smanjivanje viskoziteta.

KORITENJE BIODIZELA KAO MOTORNOG GORIVA

Dokazano je da biodizel ne oteuje dizel motor. Naprotiv, njegova visoka mazivost u usporedbi s mineralnim dizelom uzrokuje manje troenje klipova, brtvenih prstenova, stijenki cilindera i preciznih dijelova pumpe za ubrizgavanje. U studiji su obraene korisne znaajke biodizela i objanjeni potrebni detalji o prikladnosti vozila i zamjeni odreenih dijelova za koritenje biodizela. Pri tome se istie da se, u zadnjim godinama u veini zemalja, nastoji smanjiti udio sumpora i aromata u dizelskom gorivu u svrhu odravanja ieg zraka. Naalost, u procesu odstranjivanja sumpora i aromata izdvajaju se i komponente koje imaju zadau podmazivanja u motoru. Rezultat toga je, da nova nisko sumporna goriva imaju manju sposobnost podmazivanja. Meutim, goriva u mjeavini sa samo 0,4 % biodizela imaju minimalnu mazivost koju zahtjeva standard za mineralni dizel. Uz to je dokazano da biodizel ima puno bolju mazivost od nesumpornog mineralnog goriva. Stoga mjeavina s malim postotkom biodizela moe u potpunosti nadomjestiti manjak mazivosti nesumpornih goriva. Ovakva mjeavina biodizela i mineralnog dizela smanjuje emisiju ispunih plinova, a maksimalna mazivost postie se s mjeavinom otprilike 10 % biodizela u mineralnom dizelu. Znaajna povoljnost biodizela je i u manjim opasnostima pri njegovom transportu. Naime, isti biodizel moe se prevoziti kao i biljna ulja, dok je s mjeavinama potrebno poduzimati mjere kao i pri transportu mineralnog dizela. Dakako, transport biodizela mora biti u istim i suhim cisternama, bez mogunosti mijeanja s vodom i neistoama koje mogu djelovati na kakvou goriva. Isto tako i skladitenje biodizela treba biti u istim, suhim i tamnim skladitima. Ekstremno visoke temperature moraju se izbjegavati jer biodizel ima viu toku isparivanja u odnosu na mineralni dizel. Prihvatljivi materijali za uvanje biodizela su crni mekani elik, nehrajui elik, florinatni etilen i popropilen. Betonski armiranobetonski ankovi moraju se izbjegavati jer biodizel ima tendenciju razgradnje betona tijekom vremena. Nadzemn podzemna skladita biodizela trebaju zadovoljiti zakonske zahtjeve kao i za mineralnog dizela. Uz to je znaajno da je biodizel netoksian, biorazgradiv i manje iritantan za kou u odnosu na mineralni dizel. Znaajno je i to da e mjeavina biodizela s dizelom i kerozinom u hladnim vremenskim uvjetima pomoi u sprijeavanju smrzavanja, slino kao to se aditivi dodaju mineralnom dizelu.

Dakle dodatkom biokomponente (metilnog estera) u malim koliinama (1,5 do 5 %) postiu se dobri uinci u smislu kvalitete ispunih plinova te ponaanja dizelskog goriva u motoru. Svi parametri dizelskog goriva moraju ostati nepromijenjeni jer se radi o europskom standardu EN 590. Eventualne razlike u aditiviranju u odnosu na gorivo bez biokomponente su neznatne. U sluaju dodavanja metilnog estera u koliini od 5 do 30 % (Biodizel 30), nastaje gorivo koje nema svojstva u skladu EN 590 te se smatra specifinim gorivom i ima posebne putove distribucije. U smislu aditiviranja postoje neke kvalitetne razlike vezane uz stabilnost smjese, a posebno deemulgiranje jer je biokomponenta higroskopna. Ta smjesa zahtijeva veu koliinu aditiva nego smjesa do 5 % biokomponente. U koliinama iznad 30 % dolaze i problemi razdvajanja smjese te se takve smjese ne koriste. Specifinost u stvaranju te smjese je potreba paljivog sezonskog izbora mineralne komponente radi podeavanja ponaanja smjese u zimskim uvjetima (zamuenje). ista biokomponenta (Biodizel 100) aditivira se najveim dijelom radi postizanja zahtjevnijih niskotemperaturnih svojstava jer je to najkritinije svojstvo ovog goriva. Pored toga, higroskopnost toga goriva zahtijeva paljivo skladitenje te aditiviranje zbog opasnosti od korozije i potrebe deemulgiranjanakupljene vode.

UTJECAJ NA OKOLI
Promet i energetski sektor u Hrvatskoj u najveoj su mjeri odgovorni za stanje okolia. Naime, istraivanja su pokazala da motorna vozila najvie (vie od 50 %) oneiuju okoli. Izgaranjem goriva u prometu emitiraju se u atmosferi olovo, spojevi klora i broma, ugljikovodici, aromati, ugljik, duikovi oksidi i oksidi sumpora. Na okoli i zdravlje ljudi najnegativniji utjecaj imaju olovo, benzin i spojevi sumpora. Zbog tetnog utjecaja ovih oneiivaa meunarodna zajednica donosi propise i poticaje za koritenje goriva biljnog porijekla (biodizel, etanol), kojima se navedene emisije znatno smanjuju. Prema podacima iz SAD primjena biodizela smanjuje emisiju NOx za 13,35 %, dok se pri koritenju mjeavine (B20 %) emisija smanjuje za 2,67 %. Biodizel smanjuje emisiju krutih estica, CO2 za 35 %, SOx za 8,0 %, te hidrokarbonata za 37,0 %. Slini podaci su dobiveni i u Njemakoj. Posebno je znaajno to biodizel nema sumpora, dok dizel gorivo koje se koristi u nas ima 1,0 % sumpora. Isto tako, znaajna je odlika biodizela to ima smanjenu emisiju staklenikih plinova. Ove injenice su vane, jer e koritenje biodizela pomoi ispunjenju obveza iz Kyoto sporazuma iz 1999. godine. Biodizel je biorazgradiv i manje toksian od kuhinjske soli. Motori koji koriste biodizel imaju bolje izgaranje, ispuni plinovi nemaju neugodni miris i sadre manje krutih estica. Akutno smrtonosna doza biodizela je 17,4 g/kg tjelesne teine, dok je kuhinjska sol smrtonosna pri 1,75 g/kg tjelesne mase. Tako je za ovjeka od 80 kg teine smrtonosna doza biodizela od 1,4 kg, a smrtonosna doza soli je 140 grama. Hrvatska ima moderno zakonodavstvo zatite okolia, koje je usklaeno s regulativom EU i ukljuuje zahtjeve iz meunarodnih ugovora. Naa strategija zatite okolia, koja je u izradi razmatra razliite oblike cjelovitog upravljanja okoliem, pa tako i koritenje obnovljenih izvoza energije, odnosno biodizel.

PRVI KORACI U PROIZVODNJI BIODIZELA OD OTPADNOG JESTIVOG ULJA

Prvi korak je naravno sakupiti neku koliinu otpadnog jestivog ulja koja se eli preraditi u biodizel. Najjednostavnije je nai neku lokalnu gostionicu ili restoran koji koristi fritezu i na meniju nudi prenu hranu. Vano je uspostaviti dobar kontakt s vlasnikom restorana ili efom kuhinje i zamoliti ga da vam uva otpadno ulje. Kada skupimo odreenu koliinu ulja koju elimo preraditi u biodizel, kreemo u akciju! Jestivo biljno ulje (bilo novo ili ve koriteno za prenje hrane) ima previsok viskozitet da bi se bez ikakvih modifikacija koristilo u dananjim dizelskim motorima. Da bi se jestivo ulje pretvorilo u biodizel potrebno mu je smanjiti viskozitet. To se postie kemijskim preinakama. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je razbiti molekulu masti te na taj nain smanjiti viskozitet. Taj se postupak naziva transesterifi kacija. Molekula masti je triglicerid, to znai da se sastoji od tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa molekulom glicerola. Glicerol ima udio u ulju oko 20%. Procesom transesterifi kacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule glicerola i veu se s metanolom. Glicerol tone na dno, inei nusprodukt glicerin. Na mjesto glicerola dolazi metanol. Kemikalije potrebne za postupak transesterifi kacije su: metanol i kaustina soda ili natrijhidroksid (NaOH). Metanol se dodaje u omjeru od 20% u odnosu na ulje. Metanol treba biti 99,5%-tni, dakle vrlo visoke istoe jer voda smeta procesu transesterifi kacije. Potrebno je naglasiti da je metanol izuzetno opasna kemikalija koja, ako se proguta, moe izazvati sljepilo, a u veim koliinama je i smrtonosna. Zato je izrazito vano paziti da ne udiemo pare metanola i da ga naravno ne progutamo, a pri radu je takoer obavezno nositi gumene rukavice i zatitnu odjeu, a niti zatitne naoale nisu naodmet. Od jedne molekule triglicerida, dobit emo tri molekule alkilnog estera kako openito nazivamo biodizel. Ukoliko elimo naglasiti s kakvom vrstom alkohola smo radili biodizel, imenujemo ga metilnim esterom. Kako bismo uope razbili molekulu triglicerida, dodajemo katalizator NaOH, takoer opasnu kemikaliju vrlo nagrizajuih svojstava. Kaustina soda je izrazito toksina kemikalija koja moe otetiti kou, oi i plua, a moe biti i smrtonosna ako je progutamo. Treba kupiti NaOH 96%-tne istoe. Kaustina soda nam osigurava da se molekule masnih kiselina odvoje od glicerola kako bi se osloboene spojile s alkoholom. Kaustina soda e se spojiti s glicerolom i pasti na dno bave u kojoj proizvodimo biodizel. S obzirom da omjere kaustine sode izraunavamo u gramima moramo imati vagu osjetljivu na male razlike u vrijednostima, ve od 1 grama. U samom procesu proizvodnje metanol i kaustinu sodu pomijeamo i dobijemo natrij- metoksid, koji osigurava odvajanje masnih kiselina od glicerola. Natrij-metoksid je opasan kemijski spoj koji ima sva opasna svojstva i jedne i druge kemikalije. Koristite plastine polietilenske, staklene, emajlirane ili inoks posude, preporuka je koliko je vie mogue prozirna plastino posue jer na taj naina se moe vidjeti kada je soda potpuno otopljena i koliko se je glicerina nataloilo, jer to je dosta bitno za uspjenu proizvodnju, to je u nastavku teksta i pojanjeno. Soda reagira s aluminijem, kositrom i bakrom. Jasno je kako bilo koje posue koriteno za proizvodnju biodizela neemo poslije koristiti u kuhinji za spremanje hrane. Dobro je raditi u prostoriji koja nije prehladna. Nusprodukt proizvodnje biodizela je glicerin. Glicerin koji dobijemo nakon proizvodnje nije opasan i toksian, a moe se koristiti u proizvodnji sapuna ili proizvodnji briketa za loenje. Ako biodizel radimo s ve koritenim jestivim uljem, najvanije nam je ukloniti tzv. Slobodne masne kiseline u preprenom ulju. Koliinu masnih kiselina odreujemo procesom titracije. Ukoliko ne uklonimo te slobodne masne kiseline one mogu zaustaviti proces proizvodnje biodizela. Slobodne masne kiseline neutalizirat emo dodatkom kaustine sode. Procesom titracije odreujemo koliko nam sode treba za ovaj postupak. Titracija je ujedno i

najkompliciraniji dio procesa, ali jednom kad ga svladate ovladat ete vrlo vrijednom vjetinom koja e vam se viestruko isplatiti.

Procedura proizvodnje biodizela:

1. Filtriranje
Iskoriteno ulje uvijek moramo zagrijati i filtrirati kako bi uklonili krute ostatke od prenja. U tu svrhu se najee koristi gaza, a nama se iz iskustva pokazalo da je jo bolje koristiti gusto pletenu plastinu tkaninu za zavjese. Tkanina za zavjese se lako pere, a vrlo dobro filtrira mrvice hrane jer je gusto pletena. Zagrijavanje ulja e u velikoj mjeri olakati filtriranje jer toplo ulje tee bre.

2. Uklanjanje vod
Kao to smo ve rekli, voda smeta procesu transesterifim kacije jer se vee sa kaustinom sodom i pretvara ulje u sapun. U najgorem sluaju moe nam se desiti da umjesto biodizela proizvedemo bavu gela, koji je po sastavu sapun, ali neupotrebljiv za koritenje. Ako u otpadnom ulju imapuno vode, moramo ga zagrijati na 100C, kako bi isparila. Ukoliko nabavite ulje koje je u etvrtastim limenim posudama koje imaju povieni rub a stajale su na otvorenom prostoru, uklanjanje vode smatrajte pod obavezno, jer ui e mala koliina vode koju neete ni zamijetiti ali u zavrnici neete dobiti biodizel nego tekui sapun.

3. Postupak titracije
Ovo je najtei i najkritiniji dio postupka. Trebali bismo biti to toniji. Naime, proces titracije nam daje odgovor koliko kaustine sode trebamo za proces. Soda mora biti suha bez kontakta s vodom.

Titracija:
Pomijeati 1 g kaustine sode 1 l destilirane vode. Soda se mora potpuno rastopiti (oznaimo to kao 0.1%-tna NaOH otopina). Pomijeati 10 ml izopropil alkohola (tj. izopropanola) s 1 ml iskoritenog ulja od kojeg radimo gorivo. Otopinu lagano zagrijati i mijeati dok se svo ulje ne rastopi u izopropanolu. Pomou lakmus papira izmjeriti pH otopine ulja u izopropanolu. pH e najvjerojatnije biti oko 5. Izmjeriti 1 ml otopine NaOH i izliti u otopinu ulja. Ponovo izmjeriti pH otopine. Dodavati po 1 ml otopine NaOH i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH otopine ulja. Cilj je postii pH oko 8 do 9 i tada je titracija zavrena. Vano je zapamtiti koliko smo ukupno mililitara otopine NaOH dodali u otopinu ulja. Dakle potrebna koliina NaOH za potpunu transesterifi kaciju jest: 3,5 g + onoliko grama koliko smo mililitara otopine NaOH dodali tijekom titracije Na primjer: Ako smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine NaOH, ukupna potrebna koliina NaOH e biti: 3,5 + 2 = 5,5 g

4. Priprema natrij-metoksida
Izmjeriti potrebnu koliinu metanola. Potrebna koliina je 20% od koliine ulja. To znai da ako radimo sa 100 litara ulja, potrebno nam je 20 litara metanola. Izvagati potrebnu koliinu kaustine sode. Na primjer ako bi titracijom odredili da nam je potrebno 5,5 grama po litri ulja, za koliinu od 100 litara ulja trebamo izvagati 550 g kaustine sode. Kaustinu sodu usipati u metanol. Mijeanjem NaOH i metanola nastat e natrij-metoksid. Posudu u kojoj pripremamo natrij-metoksid treba dobro protresti da bi se kaustina soda otopila u metanolu. Zatim otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h da bismo bili sigurni da je sva kaustina soda otopljena u metanolu. Ako i nakon 24 h na dnu posude vidimo nerastopljene kristalie kaustine sode, NEMOJTE nastaviti s postupkom dok se sva soda ne otopi. Praktino je koristiti bijele, poluprozirne HDPE kanistre ili bavice kako bismo mogli vidjeti to se deava unutar posude. Ponekad se, posebice za hladnijeg vremena, kaustina soda tvrdoglavo ne eli rastopiti u metanolu. Tada je korisno upotrijebiti mehaniku mijealicu koja e znatno ubrzati proces. Najjednostavnije je koristiti runu builicu s nastavkom za mijeanje boje, ima ih za kupiti u duanima s alatom.

Oprez!!! Ako natrij-metoksid doe u dodir s koom spalit e je bez da i primijetimo, jer ubija ivce. Trebamo hitno oprati s vodom koju imamo spremnu za svaki sluaj. Takoer, korodira boje pa trebamo paziti u kakvoj posudi radimo biogorivo. Vrijedi isto i za kaustinu sodu. 5. Grijanje i mijeanje
Ako je ulje prehladno, moramo ga zagrijati na najmanje 20C. Jedan od naina je koristiti veliko plinsko kuhalo sa veim loncem u kojem dio ulja zagrijemo na oko 100C i zagrijano ulje pomijeamo s ostatkom. Jo jednom provjeravamo da li je sva kaustina soda otopljena u metanolu. Ako jest, natrijmetoksid izlijemo u ulje. Da bi reakcija bila uspjena, dobivenu mjeavinu je potrebno dobro izmijeati, ponovo koristei runu builicu s nastavkom za mijeanje boje. Mijeanje obino traje oko sat vremena. Da ne bismo morali stajati iznad bave sat vremena s builicom u ruci, trebamo sagraditi metalni stalak na kojem e builica biti vrsto privrena. Nakon to se je mjeavina mijeala 1 h, ekamo narednih 8 h da se na dnu bave nataloi nastali glicerin.

6. Taloenje i separacija
Dakle najmanje 8 sati pustit emo mjeavinu da odlei. Glicerin e pasti na dno, a svjetliji, prozirni biodizel e ostati iznad. Pumpica kojom emo vaditi biodizel mora biti iznad nivoa glicerina kako ga ne bi povukla. Dobro je da proizvedeni biodizel odstoji oko tjedan dana kako bi bili sigurni da se glicerin dobro nataloio. Ukoliko ste nestrpljivi i elite odmah probati to ste uinili preporuka je da otaete s vrha posude gdje ima najmanja koliina glicerina. A ostalo pretoite u druge posude i kojima e se naravno jo uvijek na dno taloiti glicerin.

7. Konano biodizel!
estitamo, napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. Recite dovienja Shellu, Exxonu i BP-ju. I Ini! I onima koji vode ratove za naftu! Sada je samo preostalo da ga izvadite iz bave i natoite u svojeg dizelaa. Zanimljivo je da proizvoai automobila imaju prilino neprijateljski odnos prema biodizelu i po tome je jasno kako su im veze s naftnim korporacijama jo uvijek jake. Veina proizvoaa automobila e upozoriti kako za ubacivanje vie od 5% biodizela (95% obini dizel, 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju. Reakcije istih proizvoaa su razliite u razliitim zemljama, ovisno kakva je institucionalna podrka biodizelu u pojedinoj zemlji. Stoga vam se moe dogoditi da naiete na kontradiktorne rezultate. Na drugom smo mjestu pronali kako se u Njemakoj prodaje 100%-tni biodizel na benzinskim pumpama. A to je prole godine postao sluaj i kod nas. Ukoliko ste obini potroa dovedeni

ste u zbunjujuu situaciju. Na pumpama se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel, a savjetuje nam se od korporacija ije aute vozimo da to ne koristimo. Svako vozilo je mogue prebaciti na biogoriva ukoliko to elimo, neovisno to nam kau iz auto korporacija.

ALAT POTREBAN ZA MALU KUNU PROIZVODNJU

(za svoje potrebe i s minimalnim ulaganjima) i nact biodizel procesora za neto ozbiljniju proizvodnju

Prije svega za proizvodnju su potrebne dvije po mogunosti plastine posude. Jedna u kojoj e se pomijeati i otopiti kaustina soda u metanolu, i druga u kojoj e se mijeati procjeeno ulje i dobiveni natij-metoksid. Veliina posuda ovisi o vaim namjerama koliku koliinu namjeravate raditi. Sljedee je potrebna to preciznija vaga, za malu proizvodnju je dobra i elektrina kuhinjska vaga

Potrebna je i elektrina builica uz koju bi dobro dola mala pumpa(s nastavkom za builicu) za pretakanje biodizela. A dobro e doi i nastavak za builicu koji slui za mijeanje boja, sa kojim se moe ubrzati otapanje kaustine sode u metanolu (osobito za hladnija vremena kada se soda vrlo sporo otapa), a moe pomoi i kod mijeanja ulja i netrij-metoksida.

Rad s biodizel procesorom

<1. Kod punjenja biodizel procesora otvoren je ventil broj 1 i broj 3 a svi ostali ventili su zatvoreni. Isto je i za punjenje uljem i punjenje natrij-metoksidom. <2. Kada je u biodizel procesoru eljena koliina ulja i potrebna koliina natrij-metoksida zatvara se ventil broj 1 i otvara se ventil broj 4. Pumpa radi i mijea ulje i netrij-metoksid sat vremena uz otvorene ventile broj 3 i broj 4 a ostali ventili su zatvoreni. Ako je pumpa manje protonosti potrebno je u biodizel procesor dodati mijealicu koja e pomoi mijeati ulje i natrij-metoksid sat vremena da bi dolo do to boljeg razbijanja molekula masti i odvajanja biodizela i glicerola. Najbolja brzina okretanja mijealice je 600 okretaja u minuti ali ako ta brzina radi vir u ulju koji bi mogao otetiti elektrini grija brzina moe biti i manja, do 300 okretaja u minuti. Nakon sat vremena mijeanje gasi se pumpa (i mjealica ako je ima) i zatvaraju se svi ventili <3. Poslije osam sati taloenja glicerola otvara se ventil broj 4 i ventil broj 5 i isputa se glicerol koji je vidno tamniji od biodizela. <4. Kada je ispuen sav glicerol i kada je poeo izlaziti biodizel zatvara se ventil broj 5 i otvara se ventil broj 2 (ventili broj 1, broj 5 i broj 3 su zatvoreni) Pali se pumpa i pretae se biodizel u tank za zavrno taloenje. Biodizel procesor je spreman za ponovo punjenje uljem i nartij-metoksidom za slijedei ciklus.

Na tanku za zavrno taloenje biodizela je dobro imati dva ventila. Na sredini tanka za istakanje biodizela odmah poslije 24 sata taloenja. A drugi ventil na dvije treine visine tanka za istakanje preostalog biodizela (kada se nataloeni glicerol priblii donjem ventilu, tank za zavrno taloenje treba izvaditi glicerol da ne bi biodizel kod istakanja sa sobom povukao i izvjesnu koliinu glicerola) ili istakanje raditi samo s gornjim ventilom. Vrlo je bitno paziti na vrijeme od 8 sati za prvo taloenje glicerola u biodizel procesoru. Nakon 8 sati svakako ispustiti glicerol jer ako se ostavi preko osam sati glicerol postaje gui i zaepljuje ventile i cijevi kroz koje treba prolaziti biodizel, pa je potrebno rastavljanje kompletnog sistema i odstranjivanje zgusnutog glicerola. Na cijevi za kontroliranje nivoa je dobro obiljeiti eljenu koliinu ulja i na taj nain se izbjegava mjerenje koliine ulja svaki put kod punjenja biodizel procesora (osobito ako se esto radi s istom koliinom) Ako se je na biodizel procesor ugradio sistem za kondenziranje vika metanola, na donju cijev se spaja doticanje hladne vode a na gornju se spaja odvoenje vode (zbog utede vode valja napraviti zatvoren sistem s nekom malom pumpom) Elektrini grija u biodizel procesoru se pali po potrebi, ili kada se je temperatura ulja u biodizel procesoru dola blizu 20 stupnjeva celziusa jer ispod 20 stupnjeva ulje postaje gusto i oteava proces odvajanja. Via temperatura ne smeta, ak pospjeuje i ubrzava proces.

Elektrini grija nije neophodno ugraivati u biodizel procesor ako se radi u dobro zagrijanoj prostoriji, ili iskljuivo tokom ljetnog perioda.

Jo nekoliko savjeta
Za poetak je bolje poeti s manjim koliinama biogoriva. Promatrajte ponaanje vaeg vozila. Prvo krenite sa uenjem samog procesa, vee koliine ostavite za kasnije kad ete imati vie iskustva i znanja. Dobro je ugraditi mali prozirni predfi lter za gorivo. Tako e nam on uvijek pokazivati koliko nam je kvalitetno nae gorivo. Predfilter je takoer koristan i zbog sklonosti biodizela da pokupi sa sobom prljavtine iz rezervoara koje su se nataloile od obinog dizela ili radi korozije rezervoara. Tijekom zime, ako imate problem s paljenjem, dobro je koristiti uobiajene aditive za dizelske motore. Teko je pogoditi koliinu aditiva i vrlo esto dolazi do smrzavanja biodizela. Valja napomenuti da se biodizel smrzava ve na +6 a u pojedinim sluajevima i na +10 stupnjeva celzijusa. Ovisno je kakovo ulje nabavite, ako je bilo ulje u kojem se je peklo iskljuivo meso, ulje je u sebe pokupilo veliku koliinu masti ili loja (od kojeg se isto moe praviti biodizel ali postupak je malo kompliciraniji i tei). A ukoliko se ima sree i dobili ulje u kojem se je pekao luk ili sir dobiti ete biodizel koji ide i na temperaturama oko 0 stupnjeva Rjei sluaj, ali takoer mogu je da se u iznimno vruim suhim podrujima pojavi na biodizelu zelenkasta sluz, odnosno bakterija kojoj pogoduju takvi uvjeti. Njeno odstranjivanje je takoer mogue sredstvima koji se mogu kupiti u duanima koji prodaju auto opremu. Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se promjena svih gumenih dijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. Potrebno ih je zamijeniti sintetikima. Ukoliko to ne napravite biodizel e kao kiselije gorivo od obinog dizela nagristi te dijelove. To se moe napraviti kod automehaniara i nije skupo. Uglavnom se radi o vozilima starijima od polovice 90-ih, ali se preporua provjeriti svako vozilo zasebno. Ovdje je vano naglasiti kako to nije najbitnija stvar koju trebate napraviti odmah ve vie neto to dugorono treba imati na umu. Iskustva korisnika su pokazala da je prvo crijevo za prolaz goriva procurilo tek nakon desetak godine koritenja istog biodizela.

Veliku panju treba obratiti na uvanje kaustine sode jer je vrlo hidroskopna - privlai vodu i na zraku e vrlo brzo postati vlana a samim time e i oteati ili ak i potpuno onemoguiti proces. Stoga je valja uvati na suhom i u zatvorenoj posudi.

Oprez s metanolom i kaustinom sodom!!!

DODATAK
Prednosti i nedostatci biodizela
Ekoloke prednosti
-- Emisija ispunih plinova za 50% ia, smanjene koliine ugljikovih i duikovih oksida -- Kao dodatak dizelskom gorivu 20% biodizela, smanjuje ukupnu koliinu svih tetnih sastojaka dizelskih motora za vie od 35% -- Gotovo da nema sumpora (<<0,001%) fosfora i olova -- Koliina ae u ispusnim plinovima je manje za 50% -- Tijekom proizvodnog procesa nema tetnih uticanja na okoli -- Totalno biorazgradivo gorivo -- Sirovine za biodizel su biljke uljarice i koriteno (otpadno) jestivo ulje kao i masti ivotinjskog porijekla (zbrinjavanje otpadnih masti i ulja) -- Nije klasificiran kao opasna tvar jeftiniji, jednostavniji i sigurniji transport i skladitenje -- Visoka toka zapaljenja (~110C) -- Nema tetnih utjecaja na zdravlje -- Nema tetnih reakcija -- Ispuni plinovi nemaju neugodan miris -- Nema emisije CO2

Utjecaj na rad dizelskih motora

Prednosti biodizela:
-- Izgaranje uinkovitije stvaranje manje ae i taloga u motoru -- Ima odlina svojstva podmazivanja, sadri odreene koliine glcerola (1% biodizela poveava svojstva podmazivanja za 65%) -- Smanjuje troenje pumpe visokog pritiska i motora dui vijek motora

Nedostatci biodizela:
-- Kemijski reagira s gumenim i plastinim materijalima -- Hidroskopno je privlai vodu -- Razvija manje konjskih snaga (~10%)

Nekoliko iskustava dugogodinjih korisnika s biodizelom:

Svakako se preporuuje ugradnju nekog prozirnog predfiltera izmeu rezervoara i acet pumpe jer biodizel e pokupiti sve neistoe iz rezervoara to je ve spomenuto, a dodatno e moda i otopiti boju rezervoara. No i pored ugradnje predfiltera moete oekivati zaepljenje filtera goriva bez obzira koristite li isti biodizel ili boidizel kao dodatak dizelu u odreenom postotku. A ako je rezervoar stariji moe se desiti i nekoliko zaepljenja filtera goriva u kratkom vremenu, ali e te poslije toga moi rei da imate ist rezervoar goriva. Svakako se preporuuje koritenje plastinog posua to je mogue vie prozirnog jer to e vam uvelike olakati da budete sigurni kada je soda potpuno otopljena u metanolu. A velika pomo e biti i kod pretakanja biodizela jer e te u prozirnom posuu daleko bolje vidjeti gdje je tono granica izmeu glicerina i biodizela, a takoer e biti zamjetljivije ako koristite nekakvu pumpu za pretakanje kada je pumpa poela vui i glicerin, jer on je poslije dueg stajanja krut (neto kao tvri em) ali njegov gornji sloj je jo uvijek teku zbog taloenja. To nee otetiti motor ali bi ponovo moglo zaepiti filtre goriva. Svakako vodite rauna o okolnoj temperaturi ako koristite biodizel u rano proljee ili kasnu jesen jer je vrlo mukotrpan postupak ienja sistema kroz koje prolazi gorivo ako se smrzne biodizel, osobito ako ne moete saekati da se sam otopi (to je u kasnu jesen predug period) Boidizel koji se je smrznuo (pretvorio u rjeu mast) je poslije zagrijavanja da doe ponovo u tekue stanje i ponovnog procjeivanja ili taloenja ponovo potpuno upotrebljiv. Po boji ulja od kojeg radite biodizel moete odrediti koliko masti ulje sadri u sebi. Isto tako po boji dobivenog biodizela moete znati na kojim temperaturama ga moete koristiti. Ako je ulje pripremljeno za pravljenje biodizela prepeeno, crno a iz pojedinih restorana i kancerogeno moete pretpostaviti da sadri veliki postotak otopljenih ivotinjskim masti i da e njegova toka smrzavanja biti uvelike iznad nule. A ako je ulje lijepo i bistro, gotovo nekoriteno, toka smrzavanja se kree oko nule. Isto tako ako je dobiveni biodizel crvenkaste boje, neto tamniji od obinog dizela ima dosta masti u sebi i toka smrzavanja je via, a ako je biodizel svjetlo ute boje i svjetliji od obinog dizela njegova toka smrzavanja je blia nuli. to se tie preporuke proizvoaa vozila u kojem e te koristiti biodizel u veini sluajeva ih moete slobodno zanemariti (osim u iznimnim sluajevima kada je automobil novije proizvodnje, kod takovog automobila se zbog dobrog katalizatora nee osjetiti u dimu poznati miris peenja, ali jo uvijek nije poznato hoe li biodizel daleko prije zaepiti katalizator nego standardno gorivo). Iskustva su pokazalo da motor koji koristi biodizel radi daleko mirnije. Snaga motora koji koristi biodizel je ostala ista ali s malo veom potronjom. Dim koji vozilo izbaci kod naglog optereenja nee biti tako crn i gust kao kod istog postupka s standardnim gorivom. A vijek trajanja motora e se produiti jer biodizel bez obzira koliko dugo bio na taloenju jo uvijek sadri izvjesnu koliinu glicerina koji slui kao mazivo cilindara i bosh pumpe. DODATAK: za razliku od mnogih zemalja EU-a i svijeta koritenje bilo koje vrste biogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj jo uvijek nije regulirano. Nafta iz Iraka je regulirana. Trenutno je situacija negdje izmeu neba i zemlje pa levitirate iznad rupa u zakonu. Nije niti dozvoljeno, jer nema zakona koji to regulira, ali nije niti zabranjeno. Ne biste trebali imati problema ukoliko koristite biogoriva za pokretanje generatora za struju, jer radite na vaem privatnom vlasnitvu. Teoretski biste mogli biodizelom pokretati i vau poljoprivrednu mehanizaciju na vaem polju. Obzirom da su se i kod nas pojavilje pumpe gdje legalno moete kupiti biodizel situacija je jo nejasnija. Ukoliko vam i pored broure jo uvijek nije sve jasno, slobodno me moete nazvati s dodatnim pitanjima, nastojat u pomoi koliko god budem mogao. Tel. za dodatna pitanja je isti: 092/ 213-4744 PUNO USPJEHA a vjerujte nije teko samo treba krenuti