Zupanik

Zupanik
Zupanik je strojni dio u obliku kotaa s ravnomjerno rasporeenim zubima. Zupanici se uglavnom koriste za prijenos gibanja (rotacije) i snage (okretnog momenta) primjenom sile na zubima drugog zupanika. Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomou veze oblikom, koju ini zahvat zubi. Zupanim prijenosnicima nije prema tome potreban poseban prijenosni dio kao kod remenskog prijenosa ili lananog prijenosa. Ako se u sprezi nalaze dva ili vie zupanika, govori se o zupanom prijenosniku. Razlikuju se prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom (npr. izmeu pogonskog i radnog stroja), mjenjai brzina, kod kojih se dovoenjem u zahvat razliitih zupanika, prijenosni omjer moe mijenjati (npr. kod motornih vozila i alatnih strojeva), razdjelni prijenosnici za istodobni pogon vie vratila (npr. vievretene buae glave). Prema meusobnom poloaju osi vratila i oblika ozubljenja, zupanike dijelimo na: 1. elnike - kod paralelnih vratila 2. ozubnice - (zubne letve) teorijski beskonano dugaki elnik razvijen u ravninu; za promjenu okretnog gibanja u pravocrtno 3. stonike - kao vratila koja se sijeku, najee pod kutem = 90; zupanici imaju oblik krnjeg stoca 4. vijanike (vijane zupanike) - kod mimosmjernih vratila; u tlocrtnom pogledu vratila se mimoilaze 5. pueve i puna kola - kod mimosmjernih vratila; najee pod pravim kutem. Prema toku uzdunih linija bokova razlikuju se (DIN 968):
Mehanizam iz Antikitere (glavni dio).

elni zupanici u zahvatu

Unutarnje ozubljenje.

Zupanik

elnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lunim zubima stonici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lunim zubima

Prednosti i nedostaci
Prednosti: [1] visok stupanj iskoritenja ( 0,98), velika trajnost i izdrljivost, male dimenzije, i mogu se upotrebljavati za prijenos od najmanjih do najveih snaga, te od najmanje do najvee brzine vrtnje.
elnik s ravnim zubima.

Nedostaci: najskuplji od mehanikih prijenosnika (izuzev punih prijenosnika), vibracije i umovi zbog krutog prijenosa okretnog momenta, i zahtijeva se vrlo tona obrada

Povijest
Najraniji zapis o zupaniku potjee od Herona iz godine 50. Najstariji pronaeni zupani prijenosnik je mehanizam iz Antikitere, koji je sluio za mjerenje poloaja nebeskih tijela, a smatra se da potjee oko 100. do 150. pr. Kr.

Vrste zupanika
Vanjsko i unutarnje ozubljenje

elnici s kosim (helikoidnim) zubima Gore: paralna vratila Dolje: okomita vratila

Prijenosni omjer (oznaka:R) je odnos brzine vrtnje NA ili kutne brzine A malog zupanika prema brzini vrtnje NB ili kutnoj brzini B velikog zupanika. Prema najnovijim ISO propisima treba prijenosnom omjeru

Zupanik

dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupanika:

Da bi prijenosni omjer ostao u svakom dijelu okretnog gibanja stalan, potrebno je da bokovi zuba imaju odreen oblik. Bokovi zuba u zahvatu moraju za cijelo vrijeme trajanja zahvata da budu u meusobnom dodiru i da valjajui se jedan po drugom ostvaruju gibanje. Budui da su bokovi zupanika zakrivljeni, oni se, gledajui samo u ravnini crtanja, dodiruju u pojedinim tokama. Prema zakonima kinematike dva tijela, koja se kreu razliitim brzinama, ostaju u dodiru samo onda kada njihove komponente brzina okomite na tangente trenutnih toaka dodira (normalne komponente) imaju isti smjer i ako su medusobno jednake. Linije po kojima se zupanici meusobno valjaju nazivamo kinematske krunice. Dvije kinematske krunice dodiruju se meusobno u kinematskom polu, koji lei na spojnici centara spregnutih zupanika. Ozubnica ili ozubljena letva je vijenac elnika s beskonano velikom kinematskom krunicom. Kinematska krunica je prema tome pravac (prostorno gledano to je zapravo kinematska ploha!). Takva se ozubljena nazivaju ozubljenja s ravnim bokovima (plosnato ozubljenje). Kod evolventnog ozubljenja postaje u tom sluaju i temeljna krunica beskonano velika, a isto tako i polumjer zakrivljenja bokova, pa i oni postaju pravci. To je posebna prednost, jer se s jednostavnim alatima s ravnim bokovima

elnici sa strelastim zubima

Stonici sa zakrivljenim zubima

moe

ozubiti

svaki

zupanik

Zupanik

s vanjskim ozubljenjem. Zbog toga upotrebljava se profil ozubnice kao standardni profil (ISO 53, DIN 878) za sve zupanike. Zupanici s vanjskim ozubljenjem moraju se sprezati sa standardnim profilom. Kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) standardiziran je s = 20. Kinematska linija standardnog profila naziva se srednja linija profila. [2] S poveanjem kinematske krunice moe se ii i dalje u negativno podruje, pa zupanik s vanjskim ozubljenjem prelazi preko zubne letve (ozubnice) na zupanik s unutarnjim ozubljenjem.

elnici s ravnim zubima

elnici s ravnim zubima u jednom stupnju prijenosa moe ostvariti prijenosni omjer oko 8. Vratila su im u pravilu paralelna. S dva stupnja prijenosa mogue je ostvariti prijenosni odnos 45, a s tri stupnja prijenosa do 200. Izvode se za snage do oko 20 000 kW i ulazne brojeve okretaja do 100 000 okretaj/minuta, odnosno, obodne brzine do 200 m/s. Iskoristivost im se kree po stupnju prijenosa i do 99,5%, zavisno od izvedbe i veliine. Kod malih snaga mirnoa hoda postie se i ugradnjom jednog elnika u paru od umjetnih materijala.

Puni prijenosnik

elnici s kosim (helikoidnim) zubima

elnici s kosim (helikoidnim) zubima u jednom stupnju prijenosa moe ostvariti prijenosni omjer oko 20. Vratila mogu biti paralelna ili okomita. S dva stupnja prijenosa mogue je ostvariti prijenosni odnos 60, a s tri

Puni prijenosnik

Mehanizam sa zupastom letvom

Zupanik

stupnja prijenosa do 300. Mirniji hod postie se primjenom elnika s kosim zubima (vei stupanj prekrivanja), ali se s poveanjem kuta kosine zuba poveava i aksijalna sila, to postavlja dodatne zahtjeve za leaje. Ako spojimo sve dodirne toke zupanika, u kojima se dodiruju bokovi, dobivamo zahvatnu liniju (dodirnicu profila). Prostorno gledano, dobivamo povrinu zahvata. Zahvatna linija je apsolutna putanja dodirne toke. S druge strane, dodirna toka putuje i uzdu boka. Na taj nain bokovi predstavljaju relativnu putanju dodirne toke. Jednom zadanom boku pripada posve odreen suprotan bok i zahvatna linija. Obrnuto, zadanoj zahvatnoj liniji pripada odreen par bokova.

Planetni prijenosnik

Zbog svojih prednosti kao to su relativno jednostavna izrada zupanika i neosjetljivost prijenosnog omjera na manje promjene osnog razmaka, profil boka zuba zupanika se najee izrauje u obliku evolvente. Kod evolventnog ozubljenja kut zahvata Glavni dijelovi zupanika. konstantan, kao i promjeri temeljnih krugova, a zahvat bokova odvija se po tom pravcu koji se zato naziva dodirnica ili zahvatna linija, a zahvatni kut se naziva joi kut dodirnice.

elnici sa strelastim zubima

elnici sa strelastim zubima se koriste kada je aksijalna sila velika i da ne bi dolo do velikog bonog pomicanja izmeu dva elnika. Nedostatak je vrlo skupa izrada.

Zupanik

Stonici s ravnim ili kosim zubima

Gledano prostorno, evolventni bok elnika s ravnim zubima nastaje valjanjem ravnine po platu valjka. Kod stonika dobit emo evolventni bok valjanjem ravnine po stocu oko zajednikog centra. Tada su sve toke evolvente jednako udaljene od vrha temeljnog stoca. Dobivena evolventa lei, prema tome, na povrini kugle. Ona je, za razliku od evolvente krunice, evolventa kugle ili sferna evolventa. Stonici s ravnim ili kosim zubima primjenjuju se s ukrtenim vratilima za prijenosne omjere do 6. Za prijenosne omjere vee od 1,2, prijenosnik s parom stonika skuplji je od prijenosnika s parom elnika, a za prijenosni omjer vei od 2,7 skuplji je i od kombiniranog prijenosnika s parom elnika i parom stonika. Stoga se rijetko upotrebljavaju Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. za redukciju i multiplikaciju okretnog momenta, a ee za promjenu toka snage. U pogledu opteretivosti priblino vrijede isti podaci kao kod elnikog ozubljenja. Za vee zahtjeve ozubljuju se koso i spiralno, te toplinski obrauju.

Stonici sa zakrivljenim zubima

Stonici sa zakrivljenim zubima primjenjuju se s ukrtenim vratilima za prijenosne omjere do 10. Oni rade mirnije od stonika s ravnim ili kosim zubima, zbog dodatnog stupnja sprezanja bonih linija, a i s manje udara. Bokovi jednog zupanika imaju desni, a drugog lijevi uspon.

Puni prijenosnik
Puni prijenosnik je vijanik s osima koje se sijeku najee pod kutem od 90. Pogonski dio prijenosnika je pu ili puni vijak, koji moe biti jednovojni ili vievojni, valjkasta ili globoidna oblika, a gonjeni dio je puno kolo. Oni imaju sposobnost ostvarivanja veoma velikog prijenosnog odnosa u jednom stupnju (i do 100), ali im s porastom prijenosnog odnosa pada stupanj iskoritenja (kod i = 100 oko 45%). Za razliku od veine zupastih prijenosnika, puni prijenosnici veoma tiho rade, a imaju i sposobnost (donekle) priguenja vibracija. Za vee prijenosne odnose neke izvedbe dosta su jeftinije od kombiniranih prijenosnika s elnicima i stonicima (do razmaka osi 100 mm). Rade se izvedbe do 1000 kW s izlaznim momentom do 2500 Nm, te do 30 000 okretaj/min i obodne brzine 70 m/s.

Zupanik

Mehanizam sa zupastom letvom

Mehanizam sa zupastom letvom ima ozubljena letvu (ozubnica) iji je zupanik s beskonaanin polumjerom. Profil ozubnice je standardni profil za elnike i stonike. Bokovi zuba ozubnice su ravni. Ona je standardizirana prema ISO 53 (1998.).

Planetni prijenosnik
Planetni prijenosnik omoguava velike prijenosne omjere i prenosi velike snage, jer se snaga dijeli na vie zupanika (planeta) i vie zahvata. Nedostatak im je sloena izrada, ugradnja i odravanje.

Pojmovi vezani za zupanike

Prijenosni omjer (oznaka:R) je odnos brzine vrtnje NA ili kutne brzine A malog zupanika prema brzini vrtnje NB ili kutnoj brzini B velikog zupanika. Prema najnovijim ISO propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupanika: [3]

Modul (oznaka: m): to je osnovna mjera veliine zuba i on je standardiziran i rasporeen u 3 reda. Prioritet imaju moduli 1. reda. (m = p / = d / N); Broj zubiju zupanika (oznaka: N): ukupan broj zubiju jednog zupanika; Korak (oznaka: p): luna mjera uzastopnih lijevih, odnosno desnih bokova (ako je bez indeksa onda je to korak na diobenoj krunici). Zbog pojednostavljenja prorauna i izrade, usvojeno je da je korak viekratnik broja (p = m = d / N); Diobena krunica: to je temeljna veliina za proraun dimenzija zupanika. To je ona zamiljena krunica na kojoj je ispunjeno p = m ; Diobeni promjer (oznaka: d): to je raunska veliina, koja se na zupaniku ne moe mjeriti, a definiran je tako da je opseg diobene krunice jednak umnoku koraka p i broja zubi N (d = m N). Kinematske krunice su krunice po kojima se zupanici meusobno valjaju. Dvije kinematske krunice dodiruju se meusobno u kinematskom polu, koji lei na spojnici centara spregnutih zupanika; Temeljna krunica je krunica od koje poinje evolventa na zubu; Zahvatna linija: nju dobivamo ako spojimo sve dodirne toke zupanika, u kojima se dodiruju bokovi. Prostorno gledano, dobivamo povrinu zahvata. Zahvatna linija je apsolutna putanja dodirne toke. Kod evolventnog ozubljenja zahvatna linija je pravac. Kod cikloidnog ozubljenja zahvatna linija je luk; Kut zahvatne linije: standardiziran je s = 20 i kod evolventnog ozubljenja je konstantan. To je kut tangente u toki dodira i spojnice osi vrtnje; Visina tjemena zuba (oznaka: a): radijalna udaljenost od diobene krunice do vanjskog dijela (tjemena) zuba. Kod normalnih zuba vrijedi: a = m; Visina podnoja zuba (oznaka: b): radijalna udaljenost od diobene krunice do unutarnjeg dijela (korijena) zuba; Visina zuba (oznaka: ht): zbroj visine tjemena zuba i visine podnoja zuba (ht = a + b); Promjer tjemene krunice (oznaka: Do): vanjski promjer zupanika; Promjer podnone krunice: promjer izmeu dva suprotna korijena zuba; Tjemena zranost: zranost izmeu vrha zuba jednog zupanika i korijena zuba drugog zupanika. Obino iznosi 0,2 m; Debljina zuba: m / 2 = p / 2; irina uzubine: m / 2 = p / 2; Minimalni broj zubi: uzima se da je 14 (teoretski 17) kod ravnog ozubljenja, da ne doe do podrezivanja. Ako je broj zuba zupanika mali, alat ulazi u podnoje zuba podrezujui ga.

Zupanik Podrezivanje: to je skidanje materijala u korijenu zuba ukoliko postoji mogunost da vrh veeg zupanika dodiruje manji zupanik. Podrezanost se moe smanjiti poveanjem broja zubi malog zupanika. Isto tako, poveanjem kuta zahvatne linije moe se izbjei podrezivanje. NULTI zupanici su oni kod kojih srednja linija osnovnog (standardnog) profila tangira diobene krunice (u kinematskom polu). Kod NULTIH zupanika razlika izmeu diobene i kinematske krunice je NULA. NULTI razmak osi: = m / 2 (NA + NB); gdje je NA broj zubiju malog zupanika, NB broj zubiju velikog zupanika, m modul zupanika; Pomak profila: za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo na poveanje osnog razmaka. Jedino se time mijenja kut zahvatne linije, postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije. Pomak profila je zapravo poveanje razmaka osi, a time i razmicanje jednog zupanika od drugog, pa se tjemena i bona zranost poveavaju; V-minus zupanici: nastaje kod negativnog pomaka profila, ako se smanji tjemeni promjer kola, a alat za odreenu veliinu pomakne izratku; V-plus zupanici: nastaje kod pozitivnog pomaka profila, ako se povea tjemeni promjer kola, a alat za odreenu veliinu odmakne od izratka; Stupanj prekrivanja: zbog postizanja kontinuiranog okretnog gibanja, bez eventualnih prekida, mora novi par zubi ui u zahvat prije nego to par zubi, koji je u zahvatu, izae iz zahvata. To znai da mora postojati prekrivanje; Zajednika visina zubi: to je suma visina zubi mjerena od kinematskih krunica obaju zupanika;

Pojmovi vezani za zupanike s kosim zubima

Kut nagiba boka zuba (oznaka: ): to je kut zakoenja boka elnika s kosim zubima prema osi vrtnje; Normalni modul (oznaka: mn): to je modul koji se odnosi na normalni profil; eoni modul (oznaka: mt): mt = mn / cos

Pojmovi vezani za zupanike s punim prijenosom

Broj zuba pua: to je broj izraenih zuba u ravnini okomitoj na os vrtnje. Faktor oblika pua: to je odnos srednjeg promjera i modula

Nosivost zupanika
Nosivost korijena zuba
Sila koja se prenosi zubima s hvatitem koje se pomie, ovisno o trenutnoj toki dodira zupanog para, optereuje zube na savijanje. Najvee naprezanje u korijenu zuba nastaje onda kada sila djeluje na tjemenu zuba i kad se u zahvatu nalazi samo jedan par zubi. Tlano naprezanje od savijanja je vee nego vlano. Ipak naprezanje na vlak od savijanja je mjerodavno za lom zuba. S obzirom da je zub za vrijeme jednoga okretaja samo krae vrijeme stvarno optereen,ovdje se radi o titrajnom optereenju koje moe dovesti do loma zbog zamora materijala. Samo ako su promjene smjera vrtnje este, ili ako se radi o meuzupanicima koji su istodobno u zahvatu s dva zupanika, od kojih je jedan pogonski, a drugi gonjeni korijen zuba je optereen izmjenino promjenjivo.

Nosivost bokova zubi

Pri prijenosu snage bokovi zubi se meusobno relativno gibaju. Pri ovom gibanju dolazi do pojave kontaktnog (Hertzovog) pritiska na dodirnim povrinama. Zbog ovog pritiska, ovisno o stanju hrapavosti povrine, te o vrstoi bokova, kapljice maziva bivaju utisnute u mikropukotine i dolazi do razaranja povrine. Tijekom rada, ove se rupice poveavaju, povrina zuba se sve vie oteuje, dolazi do greaka geometrije, te na kraju do loma zuba. Pojava rupienja je najizraenija u podruju oko diobenog (kinematskog) promjera, jer su tu najvei kontaktni pritisci.

Zupanik

Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje

Kod nepovoljnih kombinacija optereenja, brzina klizanja, faktora trenja bokova, kakvoe povrine obrade i temperature ulja, moe doi do prekida uljnoga filma, a time i do metalnoga dodira bokova. Poveanim trenjem metalnih povrina dolazi do pojaanog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvienja nastala hrapavljenjem zavaruju se, a odmah nakon toga kidaju se zavarena mjesta. Zbog toga bivaju oba boka oteena i naborana. Nosivost uvjetovana optereenjem na zaribavanje nazivamo nosivost u odnosu na zaribavanje. Do troenja bokova dolazi kada zupanici rade u podruju suhog ili mjeovitog trenja. Prekomjerno troenje moe dovesti do toga da zupanici postanu neupotrebljivi. Nosivost uvjetovana optereenjem na troenje nazivamo nosivou u odnosu na troenje.

Izvori
[1] (http:/ / www. riteh. uniri. hr/ zav_katd_sluz/ zvd_kons_stroj/ nas/ Elementistrojeva2/ Download/ Zupcanici. pdf) "Elementi strojeva II", Tehniki fakultet, Sveuilite u Rijeci, 2011. [2] "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnika knjiga Zagreb, 1975. [3] (http:/ / www. unizd. hr/ Portals/ 1/ nastmat/ S_Elementi/ Zupcani prijenosnici Read-Only. pdf) "Zupani prijenosnici", www.unizd.hr, 2011.

Eugen Obermit: "Ozubljenja i zupanici", SNL, Zagreb, 1993. Nedovreni lanak Zupanik koji govori o tehnologiji treba dopuniti. Dopunite ga (http://hr.wikipedia.org/ w/index.php?title=Zupanik&action=edit) prema pravilima Wikipedije.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

10

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Zupanik Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4202957 Doprinositelji: Croq, MaGa, Mmarre, 6 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Gears_animation.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gears_animation.gif Licencija: Public Domain Doprinositelji: BD2412, Guam, Jahobr, Mdd, Trelio, WikipediaMaster Datoteka:NAMA Machine d'Anticythre 1.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:NAMA_Machine_d'Anticythre_1.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: DrJunge, Editor at Large, G.dallorto, German, Herbythyme, Lead holder, Marsyas, 8 anonimne izmjene Datoteka:Inside gear.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Inside_gear.png Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: honaroog Datoteka:Spur Gear 12mm, 18t.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Spur_Gear_12mm,_18t.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Inductiveload Datoteka:Helical Gears.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Helical_Gears.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was Arthur Clarke at en.wikipedia Datoteka:Herringbone gears (Bentley, Sketches of Engine and Machine Details).jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Herringbone_gears_(Bentley,_Sketches_of_Engine_and_Machine_Details).jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Andy Dingley, Hohum, WikipediaMaster Datoteka:Gear-kegelzahnrad.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gear-kegelzahnrad.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Myriam Thyes Datoteka:Worm Gear and Pinion.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Worm_Gear_and_Pinion.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was Arthur Clarke at en.wikipedia Datoteka:Worm Gear.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Worm_Gear.gif Licencija: Public Domain Doprinositelji: Frank C. Mller, Jahobr, 1 anonimne izmjene Datoteka:Rack and pinion animation.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rack_and_pinion_animation.gif Licencija: Public Domain Doprinositelji: Andy Dingley, BD2412, Friviere, Guam, Jahobr, Mdd, Premkudva, Trelio, Vonvon, Wikieditoroftoday, WikipediaMaster, , 3 anonimne izmjene Datoteka:Epicyclic gear ratios.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Epicyclic_gear_ratios.png Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Abdullah Krolu, DuLithgow, Fabartus, Julia W, Kozuch, Ma-Lik, Mats Halldin, WikipediaMaster Datoteka:Gear words.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gear_words.png Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: See source. Datoteka:Involute wheel.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Involute_wheel.gif Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Claudio Rocchini Slika:Zahnrad.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Zahnrad.gif Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User:Owly K

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/