SVEUILITE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Katarina Duplani

VLADO MARTEK (OPUS)

Seminarski rad

Split, 2013.

SVEUILITE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Katarina Duplani

VLADO MARTEK (OPUS)

Seminarski rad

Kolegij: Suvremena umjetnost Nositelj kolegija: dr. sc. Dalibor Pranevi

Split, 2013.

SADRAJ: Kratak saetak.......................................................................................................3 Kljune rijei.........................................................................................................3 Uvod.....................................................................................................................3 Biografija..............................................................................................................3 Grupa estorice.....................................................................................................4 Stvaralatvo i filozofija........................................................................................5 Pred-poezija........................................................................................................14 Zakljuak............................................................................................................16 Popis izvora........................................................................................................16

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

1. Kratak saetak Angaman jednog od najznaajnijih suvremenih umjetnika u Hrvatskoj, Vlade Marteka, na polju filozofije, aktivizma i umjetnosti predstavlja pobunu protiv unaprijed postavljenih standarda ideologija iz vremena njegove mladosti pa do danas. Raznolikost njegovog izriaja see od pisane rijei, preko crtea, slika i knjiga, pa do agitacija, akcija i performansa. Gledajui umjetnost kao alat kojime se stoljeima koristila iskljuivo Crkva i buroazija, Martek kao konceptualist, odnosno post-konceptualist dekonstruira umjetnost i koristi se njome kao krikom; sve je umjetnost i umjetnost je sve. 2. Kljune rijei Martek, Zagreb, Grupa estorice, agitacije, pred-poezija

3. Uvod Stvaralatvo zagrebakog pjesnika-slikara Vlade Marteka svojevrstan je pregled hrvatskog drutva kroz desetljea. Iako relativno nepoznat, ali ipak ostvaren umjetnik, Martek je nedvojbeno znaajan predstavnik hrvatske suvremene umjetnike scene. Kaoknjievnik i filozof, Martek postaje dijelom Grupe estorice i razvija buntovni, kritiki ali i duhovni sloj kroz koji progovara o politici, umjetnosti, a na koncu i sebi samome. Njegov opus ukljuuje pjesnika djela, agitacije, akcije, performanse, land art i druge, a koristi razliite medije i motive kako bi isprovocirao reakciju promatraa. Seminarski rad ukljuuje kratka poglavlja o ivotu Vlade Marteka i njegovom djelovanju unutar Grupe, zatim filozofske smjernice koje oblikuju njegovo stvaralatvo, a na koncu je zakljuak formiran kao objedinjenje prethodnih poglavlja i kao subjektivan osvrt na iste.

4. Biografija Samouki postkonceptualni umjetnik, slikar i kolovani pjesnik Vlado Martek roen je u Zagrebu 1951. godine. Kao diplomirani knjievnik i filozof, interesira se u kulturne aspekte Hrvatske, odnosno tadanje Jugoslavije, a kao mladi vrijeme provodi s umjetnicima i aktivistima, te se time uplie u kritiku drutva kroz umjetnost. Rano se prikljuuje Grupi estorice autora (1975.) i kroz njihovo djelovanje se posveuje akcionizmu, odnosno urbanom intervencionizmu i institucionalnoj kritici, to se uobliuje kroz agitacije, performanse i druge oblike izlaganja izvan galerijskih prostora, ali i unutar istih. Martekov rad je zasnovan na vizualiziranju poezije, odnosno parolama, pisanoj ili itanoj rijei, promicanju umjetnika, knjievnika i filozofa poput Maljevia, Spinoze i Kafke, a svoje stvaralatvo formira kao runo izraene dijagrame, crtee, asemblae, agitacije, postere, ali i performanse. Tijekom ivota enio se dvaput, i ima samo jednu ki, Dolinu. Odrastao je kao sin slubenice i mesara, u nioj srednjoj klasi, bez umjetnike ili kulturne pozadine. Da se nije okrenuo buntu 1970-ih, danas bi bio mesar ili veterinar, a taj bunt su potaknula i 3

oblikovala druenja s mladim umjetnicima u lokalima kao to su Kavkaz, Blato ili Pod starim krovovima.1 5. Grupa estorice Sredinom ezdesetih godina prolog stoljea pokreu se skupine umjetnika usmjerene na konstruktivistiku kritiku umjetnosti i drutva, izmeu ostalih atelje Biafra i Nova umjetnika praksa. Nova umjetnika praksa znaajan je pokret koji okuplja mlade umjetnike roene nakon Drugog svjetskog rata, a koji kroz svoj rad izraavaju pobunu i odbojnost prema postojeim ideologijama konzumeristikog i birokratskog drutva. Takva anarhina anti-estetika proizvela je mnotvo radova u obliku body arta, ready madea, arte povere, land arta, performansa i happeninga koji su ponekad posve osloboeni likovne forme. Sve vie se koristi fotografija za dokumentiranje umjetnikog eksperimenta, a kao istaknuti promicatelj nove umjetnike prakse prepoznaje se Grupa estorice autora. Grupu su sainjavali Boris Demur, eljko Jerman, Vlado Martek, Sven Stilinovi, Mladen Stilinovi i Fedor Vuemilovi, a izlagali su svoje radove u galerijama, ali su ee akcijama na ulici prozivali narod i pozivali ga na preispitivanje vlastitog naina ivljenja i vlastitih moralnih vrijednosti. Postkonceptualizam Grupe estorice autora zasnivao se na stvaranju situacija ili produkata koji pokazuju kako veoma razliiti stavovi (ideologije) postaju umjetnost, i obratno, a do 1979. su izveli preko dvadeset izloba-akcija, tj. performansa u Zagrebu.2

Slika 1. Mladen Stilinovi, Pjevaj! (1980.)3 Stilinovi istie kako je tema njegova rada zapravo jezik politike, te kako se ne uspijeva izraziti kroz sliku ili rije, pa stoga stavlja u pitanje kako manipulirati onime to manipulira nama. 4 Grupu estorice kao idealiste-nihiliste karakterizira jak poriv za umjetnikom i estetskom provokacijom drutvenog smisla, a koji je odreen preokretima i transfiguracijama umetnutima u kulturu. U vrijeme djelovanja Grupe se poinje kristalizirati smisao i cilj grupe Gorgona iz pedesetih (Knifer, Koari, Putar, Mangelos i drugi). 5

1 2

uvakovi, 2002., str. 43. Pelc, 2012., str. 479. 3 Pelc, 2012., str. 480. 4 uvakovi, 2002., str. 21. 5 ibid; str. 36.

Djelovanje Grupe estorice obiljeeno je dvostrukim raskolom (fra. le diffrend): a) razvijanje ne-dizajnerskih, anti-konstruktivistikih i subjektivnih postupaka koji istovremeno nisu i ekspresionistiki, a koji dekonstruiraju utopijske modernistike (konstruktivistike) vrijednosti estetike koji donosi pokret Novih tendencija; b) ispravljanje rane konceptualne umjetnosti zasnovane na skeptinom stavu tako da se uspostavlja produkcija koja pokazuje da svaki stav (statement), pa i onaj skeptiki, moe reflektirati ideologije, te estetike i etike stavove.6 Provokacija koju donose pripadnici Nove umjetnike prakse, odnosno Grupe estorice predstavlja izazov liberalnom socijalizmu, koji ipak prihvaa nekonvencionalan pristup umjetnika kakav se nastavlja do dananjeg dana, mada otupljen zbivanjima u proteklih dvadeset godina. 6. Stvaralatvo i filozofija Martekov postavangardni postmodernizam danas stoji kao dekonstrukcija jednog tijela modernizma na stanice koje se kreu u prostoru jezika i njegovih aspekata, materijalnosti i fikcije. Martek se izdvaja iz homogenosti modernizma koji mu ostavljaju Duchamp, Guy Debord, Marcel Broodthaers, Mangelos i Kabakov.7 uvakovi navodi kako je Martek umjetnik-pjesnik koji poinje pisati poeziju radi cura, te kako je za njega poezija proces, odnosno kd za konstrukciju vlastitog introspektivnog svijeta. Martek povezuje nematerijalno s materijalnim pa istie kako ideja zapravo slui materija za stvaranje umjetnosti.

6 7

uvakovi, 2002., str. 25. ibid; str. 22.

Slika 2. Picasso-Martek, 1985. (akrilik, natron papir) Progovaranje o ikonografiji Martekovih djela ponekad na prvi pogled moe zavesti i zbuniti, no svaki simbol ima objanjenje. Iako Martek odustaje od metafore, simbolika je sveprisutna u njegovom radu. Postavljajui sebe i Picassa na isto platno, Martek namee ideje i teze. Slobodno ocrtana mapa tadanje Jugoslavije nema tone geografske granice, odijeljena je ravnom linijom po sredini; istoni dio pridodan je Marteku, a zapadni Picassu. Kao zemlje koje granie s tim mikrokozmosom prepoznate su zemlje vegetarijanaca, eksperantista, mail-artista, feministkinja, nudista i Jehovaca. Znaaj pojedinanih elemenata moe biti tumaen na razne naine, no posluit u se uvakovievim zapisima i citirati: Picasso i Martek su roeni na tragovima (otisak, le, odbljesak, urez) zapadne ikonografije, semiotike i lingvistike. Oni (Picasso i Martek) su itljivi isto onoliko koliko su i neitljivi. Jezikoj igri prethodi igra asocijacija. Nema igre slobodnih asocijacija, poto oznaitelj (geometrija, oblik, gestalt) svake pojedinane figure (crtea, slike) unaprijed anticipira svoje znaenje. Asocijacije su anticipirane, ali nisu do kraja odreene. Otvoreni koncept se dovrava u igri iniciranih i ne do kraja voenih asocijacija. Asocijacije su intuicija neprozirnost. Psihoanaliza nije znanost upravo po tome to se izgrauje na slobodnim asocijacijama.8 Martekova esta uporaba motiva mape, Balkana i politikih simbola utjelovljenje je sukoba hrvatske i jugoslavenske kulture. Prema njemu je razjedinjenost taj faktor koji umjetnost ini manje vrijednom, i smatra kako umjetnik ne bi trebao nikad stvarati zasebna djela, ve cjeline i serije.
8

uvakovi, 2002., str. 82.

Pokuavajui se otrgnuti ustaljenim kategorijama identificiranja umjetnika, kroz aktivizam pokuava dekonstruirati svoja djela, pa stoga stvara razliite, naizgled nepovezane radove i pie o drugim umjetnicima te teoretizira o teoriji samoj. Napominje kako suvremeno nije ono to je tek vremenski prisutno, pritom razlikujui estetska djela u zanatskoj maniri od djela umjetnika koji preisipituju samu svrhu umjetnosti i njenu ulogu u drutvu.9 Vraajui se usporedbi s Picassom, sukobljavanju Istoka i Zapada, Marteka ipak moemo klasificirati kao zapadnjaka, s obzirom na njegovu duchampovsku tradiciju ready madea i assemblagea. Kroz potovanje Duchampa, Martek ga oivljava i ini suvremenim, pa prema tome umjetnik stvara one umjetnike koji ga prethode.10 Govorimo li o uklapanju Martekova djela u kontekst srednjeeuropskog kulturnog ivota, moemo zakljuiti kako njegovo djelo kroz svoju materijalnost sugerira emociju i simbole koji izazivaju psihoanalitiare. Promatra je primoran deifrirati Martekov kd i pritom se stvara komunikacija izmeu promatraa i djela, ali takoer i izmeu promatraa i umjetnika. Ono to Marteka gura dalje u Europu su objekti nabacani u tijesan prostor, kompozicije prepune simbolike i fizikog materijala.11 S druge strane, Istona Europa Marteku predstavlja povijesno-teoretiko zadovoljstvo; prouava Majakovskog i Maljevia. Ipak, Martek je balkanski umjetnik ije se nezadovoljstvo, bunt i anarhinost ogledaju u istim onim likovnim elementima koji su navedeni u retcima iznad. Njegovi neujednaeni radovi su teki, kaotini i jedni druge objanjavaju, ponitavaju i poniavaju. Kao umjetnik koji nije pripadao prvoj liniji jugoslavenskih umjetnika, ali ni onoj hrvatskih umjetnika 1990-ih, Martek se bavi problemima geoestetske prirode te kulturnim, politikim i drutvenim kontekstima u kojima se nalazi.12 Pri slikanju Martek koristi infantilan rukopis, gotovo apstrahira oblike, ali zadrava figurativan jezik simbolikih motiva ljudskog lika, zvijezde, kue itd. Uporaba istih simbola kroz nekoliko radova kreira svojevrsnu abecedu, odnosno skup piktograma koji podsjeaju na piljsko slikarstvo i animizam ranog ekspresionizma.

Kali, S. (2008.), Opi konsenzus savjesti, Zarez [online], 230. Dostupno na: http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/230/230.pdf 10 uvakovi, 2002., str. 43. 11 ibid; str. 44. 12 http://www.avantgarde-museum.com/hr/museum/kolekcija/4469-VLADO-MARTEK/text-3865-VladoMartek...-Umjetnik-kao-pokretna-mapa/

Slika 3. Balkan, 1995. (sitotisak, tempera) Grafika Balkan prikazuje mapu Sjedinjenih Amerikih Drava, obojenu simbolinom crvenom bojom. Istovremeno je preko mape velikim slovima ispisano: Balkan, a imena gradova zamijenjena su imenima poznatih suvremenih hrvatskih umjetnika. Na taj nain Martek evocirao misao o injenici kako su obje stvarne geografske lokacije (Balkan i SAD) u stvarnosti mjesta simbioze razliitih naroda i religija. Intencionalnim premapiranjem umjetnik testira politiku korektnost, briui granice izmeu drutva koje danas predstavlja utjelovljenje demokracije, i balkanskog drutva koje ivi na prostoru meda i krvi (prijevod turske rijei balkan), tonije u primitivnoj, netolerantnoj sredini.13

13

Kali, S. (2008.), Opi konsenzus savjesti, Zarez [online], 230. Dostupno na: http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/230/230.pdf

Slika 4. Pjesnika agitacija 10: Umjetnici, naoruajte se! (1983.)14 Martek je umjetnik-nomad koji nije odreen statusom djela ve pozicioniranjem u odnosu na mogunosti prepoznavanja, izbora, premjetanja ili izvoenja djela. Njegovo djelo nije pojedinano izvedeni komad, ve cjelokupni zbir njegovih puteva kojima je prizvao te komade koji su kasnije postali trag djela, odnosno njegova ponaanja.15 Njegova dualnost plod je ljubavi prema razliitim medijima i umjetnostima. Multimedijalac je koji povezuje i konfrontira knjienost i slikarstvo, filozofiju i likovnost. Slabljenje opeg interesa za literaturu i poeziju nagnalo ga je na predstavljanje istih u novom svjetlu, i pridati im jo jednu dimenziju. Unato tome to je akcionizam glavna vodilja njegova rada, ipak se uvijek okree jeziku. Koristi jezik, rije i poruku kao umjetniki stvaralaki medij. Kako je razvidno iz Martekova sluaja, osoba umjetnika raa se kao plod sukoba etike i estetike, odnosno spiritualnog i materijalnog. Martekovo djelo postkonceptualan je proces objedinjenja materijalnog svijeta poezije i likovne umjetnosti te duhovne pozadine tih objekata.

14 15

Slikovni prilozi bez navedenog izvora su iz osobnog arhiva (fotografirano u MSU Zagreb 30.10.2013.) uvakovi, 2002., str. 67.

Slika 5. Pjesnika agitacija 8: itajte Kamova (1981.)

Slika 6. Pjesnika agitacija 1: itajte pjesme Majakovskog (1978.)

10

Slika 7. Bez naziva, 1986. (tempera, akrilik)

Slika 8. Umjetnikova smrt, 1986. (komadii ogledala, akrilik)

11

Slika 9. Bez naziva, 1986. (akrilik, komadii ogledala)

Slika 10. Bez naziva, 1986. (akrilik, komadii ogledala)

Slika 11. Instalacija Zemlja je ravna ploa, 1996.

12

Obraanje predmetima kao potencijalnom poretku znaenjskih, psiholokih, religioznih i ideolokih efekata moemo definirati kao fetiizam. Martek uporabom predmeta, odjee i razliitih simbola (vjerskih, politikih, filozofskih) upravlja tankom granicom izmeu iracionalnog i racionalnog.16 On stvara dijagram kod kojeg uza svaki dio tijela dolazi i tip umjetnikog djela, npr.: glava-pjesma, srce-kip, genitalije-akcija itd.17 Ovakvo indeksiranje i klasificiranje vlastitog rada nemaju za cilj sistemsko predoavanje, ve pred-pjesniki zahtjev za viesmislenim interpretacijama gesta, akcija, ponaanja, a na koncu i same egzistencije. Kad se govori o egzistenciji, ovdje ona predstavlja kretanje kroz umjetnost prema moguim svjetovima izvan umjetnosti. Prikazivanje vlastitog umjetnikog i ivotnog djela kao tijela je paradoks koji: - podsjea na animizam ranog ekspresionizma; - priziva infantilnosti koja autoru daje apsolutnu slobodu; - jest izraz nevinosti romantiara koji ne priznaje kanone sistemskog znanja; - humorom provocira normalnost legitimnih metajezika povijesti, umjetnosti i kulture.18 Elektronska verzija lista Nacional iz 17.03.2008. zabiljeila je intervju s Martekom, kroz koji moemo citirati njegove rijei o sebi samome: Ja sam inovnik, mali, sitni Kafka, koji prijepodne radi u knjinici, a poslijepodne je umjetnik i tako shizofreno ivi ve 29 godina. Razgovor s umjetnikom je potaknut retrospektivnom izlobom njegovih djela u Gliptoteci HAZU, ukljuujui ak 500 djela (agitacija, akcija, grafita, instalacija, crtea, land arta i grafika) nastalih u 35 godina. Diploma iz knjievnosti i filozofije nije ograniila njegove interese, pa povezuje razne sfere ljudskog djelovanja i promiljanja, i tako progovara i politizira o umjetnosti. Poinje 1970. piui pjesme na velikim komadima papira, a uskoro izrauje prve poetske objekte koristei knjige, avle, glinu i tekstualne intervencije. Ono to je uslijedilo su njegove popularne agitacije itajte Kamova, zatim faza intenzivnog slikanja te duhoviti ciklus grafika Mape, u kojem podrugljivo komentira drutvene pojave. Od istih se istie Balkan, grafika koja prikazuje kartu SAD-a s natpisom Balkan, gdje su imena gradova zamijenjena imenima hrvatskih umjetnika. Ja sam duchampovac i polazim od njegove misli da je umjetnost proizvodnja ideja. Marcel Duchamp je jedan od najvanijih umjetnika 20. stoljea i od njega je proizilo sve, od land arta do konceptualizma i akcija. Mene ne zanima umjetnost kao proizvod. Ja elim proizvodnjom umjetnosti proizvesti samoga sebe. Veina umjetnika proizvodi opuse, stjee karijere i identitete, te love pozicije, ali su ostali nekvalitetni ljudi i pue politike cigarete. Ja uvijek radim u ciklusima i nikad ne napravim samo jedan rad, kao klasini umjetnici. U svojim radovima uvijek razvijam tok misli, a to otkriva podrijetlo moje umjetnosti - pisanje. Jedino radove iz kategorije poetskih objekata nisam radio u serijama. Govorei o politici kao odrednici njegova stvaralatva, Martek istie kako je od nje ipak bitnija duhovnost. Iako se kao mladi okree anarhizmu (pie: Bolje je iskoristiti jedan komad drveta za zahodsku dasku nego za grb), proao je kroz razne duhovne faze, i shvaa kako postoji samo jedan put, a to je da se krene od sebe samoga, tj. da revolucija poinje od pojedinca, pratei tako Rimbaudovu filozofiju.
16 17

uvakovi, 2002., str. 39. ibid; str. 70. 18 ibid; str. 71.

13

Za vrijeme Domovinskog rata napisao je: Ja sam dobar tata, ali lo domoljub. Bez da negira rtve rata i agresiju, istie kako ovjek prvenstveno treba biti dobar otac, mu, prijatelj, ali da biti dobar Hrvat i nije toliko vano, isto kao to nije bitno imati karijeru, i pratiti zakone, jer su oni klopka koju nam postavlja drava. Koristei se simbolima kao to su srp, eki, zvijezda i kue, Martek stvara ideograme, odnosno sustav simbola kojima progovara o stvarima koje postoje bez obzira na drutvene okolnosti. Za vrijeme socijalizma koristi zvijezde te srp i eki s ironinom simbolikom, dok se danas oni koriste kao simboli neke nedostine utopije. Zato je to tako, objanjava rat koji je za sobom donio barbarstvo i ruralizaciju, koji su nae drutvo udaljili od one toke koju su komunisti imali pred etrdeset godina. Slogan Izmeu Boga i ene, biraj enu jo je jedna realizacija Martekovih stavova koji sadanjost i stvarnost postavljaju iznad idealnog i mogueg. Bog kao idealno i nedostino bie podreen je slici ene kao fizikom ostvarenju ideala. Kao uzore i inspirirajue linosti navodi Duchampa, Josepha Beuysa, Yvesa Kleina i Marcela Broodthaers, zatim Kazimira Maljevia i Pieta Mondriana. Pjesnici koji ga oblikuju su Hlderlin, Celan i Rimbaud, a svi su oni na neki nain izmakli poeziji Hlderlin u ludilo, Celan u samoubojstvo, Rimbaud u trgovinu orujem, a ak i sam Martek bjei u pred-poeziju. 19 Kao gost u galeriji F. Elbaza u Parizu 2011. godine, Martek je povezivan s pokuajima revitalizacije primitivne, animistike i egzotine umjetnosti, zbog istovremenih izlobi primitivne umjetnosti u galerijama s june strane Seine. Takav bijeg prema Istoku i prolosti moe se tumaiti kao bijeg od turbulencija koje donosi suvremeni, ubrzani ivot nametnut od zapadnjakih sila. Inae je Frank Elbaz sklon hrvatskoj konceptualnoj praksi, pa je tako prije Marteka ugostio Knifera i Vanitu, a nakon njega Stilinovia i Cvjetanovia.20 Martekovo stvaralatvo esto ukljuuje materijale njegovog zanata: ukljuuje olovke i gumice u svoja likovna djela, izmeu i unutar svojih rijei. Kao to moemo iitati iz asopisa MAJ 75, on svoje radove ispisuje grafitnom ili kemijskom olovkom, nerijetko infantilnim i nervoznim rukopisom. Poeziju, odnosno pred-poeziju prati nekonvencionalna uporaba materijala knjige u kojoj se ista nalazi. Za Marteka je poezija objekt, a objekti su poezija.21

Ulomak videozapisa s portala Moja Rijeka: http://www.youtube.com/watch?v=jxXboyVGcic&feature=player_detailpage#t=178

7. Pred-poezija Govorei o pjesnitvu, metafori i spiritualnosti, Martek istie kako je svima potrebno duhovno buenje, a da ga on pokuava dosei kroz rije i sliku. Smatram da je umjetnost jedno lijepo sredstvo da se ovjek probudi, prepozna kao duhovno boje bie i odigra svoju predstavu i dobro ju je maksimalno iskoristiti. (...) U Zagrebu, kao i
19 20

http://www.nacional.hr/clanak/43733/sokantna-djela-anarhista-i-nihilista http://www.jutarnji.hr/vlado-martek--dijalog-mrtvih-pisaca-i-jednog-romanticara-/973789/ 21 http://www.moma.org/interactives/exhibitions/2011/ScenesFromZagreb/

14

svi konceptualisti, nemam atelje. Treba imati tek bistar um i otvoreno srce. Postoje ljudi koji su mudri i inteligentni ali nemaju otvoreno srce. Umjetnost mora imati i neki ar a ne samo ideju i razum. Svjestan je toga da poeziju malo tko danas ita, pa joj iz tog razloga daje materijalan oblik, oblik akcije i performansa, i tad publika dobiva poeziju koja dolazi publici sama, i koja se prihvaa.22 Martek takoer i pie o svom pogledu na poeziju, pa biljei kako ona prenosi povijest, ali i obratno. Kako bismo zaustavili metaforiziranje tih dvaju pojava, potrebno je smjestiti ih u sadanjost. Kad ih se umetne u suvremeni kontekst, one oivljavaju i nadilaze zaborav. Svoju pred-poeziju Martek odreuje kao oslobaanje od lakomislenog shvaanja jezika i kao shvaanje drutvene uloge knjievnosti, tj. umjetnosti. Uzmemo li u obzir sam izraz pred-poezija, evocira se neto primitivno, primalno.23 Martekov rad prati uzorak avangardne poezije i prakse radikalne poezije. Njegovo djelo je dio tradicije autora koji djeluju kao eksperimentalni pjesnici u 20. stoljeu, a koja stoji kao oprjeka dominantnoj lirikoj paradigmi europske knjievnosti. U avangardnim pokretima pjesnici preispituju koncept persone u poeziji, pjesniku senzibilnost kao prihvaeni karakteristiku pjesnitva, linearnu naraciju, konvencije za pisano predstavljanje poezije, istou anra itd. Avangardni pjesnici umjetnost su shvaali kao polje u kom su provocirali burujske svjetonazore. Pojam avandardne tradicije indicira proces kod kojeg modernistika poezija i umjetnost prihvaaju metode avangardne poezije, odnosno kolairanje, diskontinuitet naracije, parataksu, vie lirskih osoba itd. U modernizmu se ove metode koriste za komuniciranje koherentnih poruka na kompleksan nain. U ovom kontekstu je pjesniko djelo samodostatno bie, a naglasak stoji na istoi umjetnosti, te se tada pjesnitvo shvaa kao umjetnost rijei. Martek se poigrava diskursom pjesnitva, umjetnosti i filozofije. Destabilizira ih i ispreplie, stvarajui nove poveznice i transgresirajui okvire diskursa, a time preispitujui njihove temelje. Do kraja 1970-ih, razvio je uspjene strategije za otpor popularnom tijelu suvremene hrvatske poezije. Jedini kontekst njegove poezije bio je kontekst nove umjetnike prakse. Odbijao je objavljivanje poezije u knjievnim asopisima i ideju o knjizi uope. Stoga poinje sa samizdatima oko 1982. Njegove knjige su bile malog formata i rune izrade, a tekstovi i crtei su bili postavljeni blizu jedni drugima. Originale je fotokopirao i uvezivao runo, a korice su izraivane od obojenog papira. Autor spominje kako je poezija proces. Dok je tradicionalna knjievnost inzistirala na tome da je pjesma djelo, komad; radikalne pjesnike prakse sugeriraju kako proces nastanka pjesme mora biti neodvojivo povezan s pjesmom, tovie, integriran kao njezin dio. Martekovi tekstovi su rezultat prouavanja ideologije tekstualnih oblika. Pred-pjesnik destabilizira esej kao sredstvo rasprave. Poezija se destabilizira tako da stihovi postaju izjave koje preispituju poeziju kao knjievni anr. U rijei poezija Martek prepoznaje ja kao prisutnost pjesnika, ali i prisutnost pjesnikog djela prije njegovog nastanka. Jezik pred-poezije indicira materijalistiki, objektivistiki odnos prema poeziji. Prema tome, Martek u svoju poeziju uklapa
22 23

http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=41956 uvakovi (2002.), str. 21.

15

olovke i otrila, lijepi ih na papire s tekstom kako bi posvjedoili postojanju pjesme prije nego li je ona uope zapisana.24 8. Zakljuak Retrospektivno sagledavajui proitane materijale o Marteku i Grupi estorice autora, openito znanje o konceptualnoj umjetnosti, vizualne primjere Martekovog rada, nije lako sumirati jednosmjeran stav o njegovom radu ili ideologijama. Kao univerzalan teoretiar, kreator i kritiar, Vlado Martek objedinjuje sve sfere ljudskog djelovanja. Progovara o politici, usporeuje nekadanja vremena sa sadanjim, simultano fiziki svijet podreuje i nadreuje svijetu simbola, a istovremeno kao da se stalno fokusira i vraa poeziji. Kroz svoje likovne radove Martek oivljava poeziju, namee nam pjesnika pitanja i introspekciju, a takoer kroz poeziju stvara likovna djela, oslikavajui pjesme i uklapajui materijale potrebne za nastanak pjesme u same knjige, odnosno samizdate. Online prodaja Martekovih djela moe se ostvariti putem sljedee poveznice: http://artsy.net/artist/vlado-martek, a sam pogled na cijenu djela koja iznosi tisuu eura obeshrabrit e mlade kolekcionare i nagnati ih da posegnu za obojenim listom papira i sami reproduciraju isto djelo. Moj osobni ukus moe okarakterizirati Marteka kao inkompetentnog slikara, kvazipjesnika, filozofa s promaenim zvanjem, meutim njegov znaaj na polju suvremene umjetnosti Hrvatske je neosporiv. Kako umjetnost odavno ne slui iskljuivo zasienju estetskih apetita bogatih naruitelja, drutvena kritika, samokritika i subjektivnost su sveprisutne u umjetnikim sferama dananjice. Amalgamiranje svijeta etike i estetike kod Marteka je urodilo neobinim spojem koji se inkorporira u jednostavna likovna djela-akcije, a koja kroz minimalno zanatsko koritenje umjetnosti progovara o subliminalnome i provocira neoekivane emocije.

9. Popis izvora 1. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012. 2. uvakovi, Martek: fatalne figure umjetnika: eseji o umjetnosti i kulturi XX. stoljea u Jugoistonoj, Istonoj i Srednjoj Europi kroz djelo(vanje) umjetnika Vlade Marteka, Zagreb, 2012. 3. Internet

24

Dubravka uri: http://www.poetryinternationalweb.net/pi/site/cou_article/item/21828

16