Kliniki Centar Univerziteta Sarajevo Klinika za Vaskularnu Hirurgiju

I.V. KANILA
Autor: Pilavdija B. Koautor: Harba N., Mujezinovi A.

Uvod
Intravenska kanila je kateter koji uvodimo u venu zbog potrebe breg, lakeg i efekasnijeg pristupa venskom putu. Treba imati u vidu da esto ivot pacijenta moe zavisiti od venskog pristupau, to jest od mogunosti da se brzo nadoknadi izgubljena krv ili aplicira neophodan medikament. Danas kanilu plasiramo skoro svim pacijentima neovisno o ustanovi i dobi pacijenta. Nakon donesene odluke o potrebi, sestra pristupa uspostavljanju intravenoznog puta venepunkciji. Prije nego uradimo venepunkciju moramo donijeti odluku o odabiru odgovarajueg mjesta i vrsti kanile za svakog pacijenta.

Faktori koji utiu na ovaj odabir su:

Vrsta rastvora koji e se koristiti.

Duina davanja intravenozne terapije

Bolesnikovo ope stanje i uoljivost vena. Umijee i spretnost sestre koja plasira

kanilu.

to treba znati
Potreban materijal na pokretnim kolicima: Intravenozne kanile razlilitih Gedza (14,16,18,20,22,24 ) Infuzionu bocu sa propricanim sistemom i imenom pacijenta Dezinfekciono sredstvo i tupferi Esmarhovu povesku Gaza za pokrivanje Flaster Papirnatu vatu i muemu Bubrenjak Rukavice

ODABIR MJESTA
Centralne vene: vena jugularis, vena subklavia, vena femoralis. Pristup centralnim krvnim sudovima obezbjeuje ljekar.

 Vene ekstremiteta (periferne vene)

obino punktiraju sestre. Zbog lakog pristupa i punkcije vene gornjih ekstremiteta se najvie koriste. To su vene ruke i ake. U idealnim uslovima obje ruke se paljivo pregledaju prije nego se izabere mjesto venepunkcije. Odabrano mjesto ne bi trebalo da ugroava pokretljivost ekstremita. Zbog toga kubitalna fossa se koristi u iznimnim sluajevima. Prvo se koriste najdistalnija mjesta na ruci tako da se pristup u sluaju potrebe moe traiti na mjestima postepeno proksimalnije (prema gore). Odabrana vena se palpira sa ciljem utvrivanja elastinosti kao i potrebe da se iskljui prisustvo voria koji bi mogli upuivati na prethodnu trombozu.

UPUTE ZA POETAK DAVANJA INTRAVENSKE INFUZIJE

Priprema Pogledaj temperaturnu listu oznaku na rastvoru i identificiraj bolesnika Objasni postupak bolesniku ukoliko je to

mogue. Operi ruke i stavi gumene rukavice Odaberi mjesto uboda Izaberi intravensku kanilu Sklopi infuzioni sistem, izbaci viak vazduha i poklopi kraj infuzionog sistema Podigni krevet i dobro osvjetli ubodno mjesto

Postupak

Stavi povesku deset centimetara iznad ubodnog mjesta a potom provjeri radijalni puls ispod podveske Dezinficiraj mjesto uboda Sa iglom u jednoj ruci koristi palac i kaiprst druge ruke kako bi zategnula kou preko krvnog suda

Postupak
Drei iglu pod uglom od 45% (sa otvorom igle prema gore) probij kou i prii veni ali je nemoj probiti Smanji ubodni ugao tako da igla bude skoro paralelna sa koom i ui u venu Ako dobije vraanje krvi u plastini nastavak igle ispravi ugao i gurni iglu. Skini povesku, prikaci infuzionu cjevicu i otvori regulator. Privrsti iglu sa flasterom

Postupak

Primjeni antimikrobijsku zatitu preko ubodnog mjesta, pokrij sterilnom gazom i stavi flaster. Prikai flasterom manji dio gumene cjevice seta za ruku

Postupak

Obiljei flaster sa datumom i inicijalima (vrstom i duinom kanile) Izraunaj broj kapljica i regulii protok infuzije

KOMPLIKACIJE

Na alost intravenska terapija predisponira razvoju kako lokalnih tako i sistemskih komplikacija.

Sistemske komplikacije su :

Cirkularno optereenje Vazduna embolija koja se manifestira oteanim disanjem, cianozom, hipotenzijom, slabim i ubrzanim pulsom i gubitkom svjesti Febrilna reakcija prisustvo pirogenih supstanci u infuziji uzrokuje ovu reakciju. Karakteristike ove reakcije su nagli skok temperature, bol u leima, glavobolja, opta slabost i kod jae reakcije ak i vaskularni kolaps. Infekcije (lokalne i sistemske).

U cilju izbjeganja infekcija primjenjivati :

Dobro pranje ruku Temeljnu kontrulu infuzionog sistema Striktna asepsa Fiksiranje intravenske kanile Redovan pregled mjesta punkcije i redovno dezinficiranje (svaki dan) Vaenje kanile prilikom pojave prvog znake lokalne upale Zamjena kanile svakih 48 sati ili kako je indicirano. Zamjena infuzione kese i itavog seta nakon 24 odnosno 48 sati

LOKALNE KOMPLIKACIJE
Pomjeranje igle i lokalna infiltracija rastvora u subkutano tkivo nije rijetka . Inflitraciju karakterizira edem, nelagoda i hladnoa podruja te znaajno smanjenje brzine protoka. Redovnim pregledom punkcionog mjesta uoi e se infiltracija u poetnoj fazi. esta pogreka je kada se vraanje krvi u gumenu cijevicu smatra dokazom da je kanila pravilno plasirana u venu. Ako je vrh katetera probio zid krvnog suda intravenska tenost e curiti u tkiva te se preko kanile vraati u gumenu tubu. Taniji nain potvrdjivanja infiltracije je kada se stavi poveska iznad infuzionog mjesta uboda i stegne kako bi obustavio protok venske krvi. Ako infuzija i dalje kaplje infiltracija je prisutna.

LOKALNE KOMPLIKACIJE

Flebitis se definie kao upala vene te se manifestira toplotom, crvenilom i otokom injekcionog mjesta. to je due kanila u veni incidenca flebitisa se poveava. Tromboflebitis se odnosi na prisustvo ugruka i upale u veni i manifestira se lokalnom toplotom , crvenilom, otokom i tvrdoom vene. Na kraju davanje tenosti je veoma vaan nain lijeenja koje sa sobom nosi i ozbiljne komplikacije. Koritenjem aseptine tehnike smanjuje se incidenca ovih komplikacija.

ZAUSTAVLJANJE INFUZIJE
Izvlaenje intravenske kanile je povezano sa dvije mogue opasnosti: Krvarenje i kateter embolija. Kako bi se sprijeilo krvarenje suhom sterilnom vatom treba pritisnuti na mjesto iz kog se izvlai kanila. Pritisak se aplicira dok krvarenje ne prestane. S velikom panjom treba izvui plastine katetere prilikom koritenja makaza za presjecanje fiksiranog konca. Ako se desi da izvuena kanila nije duinom jednaka stvarnoj duini treba odmah posumnjati da je dio ostao u krvnom sudu. Odmah okludirati venu iznad mjesta uboda kako bi se sprijeio ulazak dijela katetera u centralnu cirkulaciju do trenutka hirurkog odstranjenja katetera. Intravensko davanje tenosti elektrolita medikamenata i drugih supstanci je veoma esto danas. Tano davanje, odravanje i briga o infuziji kao i o infuzionom ubodnom mjestu odgovornost je sestre. Ona treba da ima znanje, vjetinu, umijee i odgovornost. Sve gore pomenute komplikacije duna je dokumentovati u dnevni raport.

ZAKLJUAK

Poveska iri vene i omoguava laki ulaz u venu. Ne smijemo je stegnuti previe da ne bi okludirali arterijsku cirkulaciju. Asepsa sprijeava infekciju Stabilizira venu kaiprst ipalac zategnue kou Vrh igle prema gore uzrokuje manju traumu koe i vene. Dvofazna procedura uboda smanjuje ansu probijanja zadnjeg zida vene. Vraanje krvi se ne mora desiti ako je vena mala. Lagano uvlaenje igle osigurava ulazak plastinog katetera u venu.

Ponovno uvlaenje igle ili vadjenje katetera moe presjei kateter te uzrokovati njegovu emboliju. Odgovarajui pritisak prevenira krvarenje prije nego se prikai gumena cjevica na kanilu. Infuzija se prikljui brzo na braonilu kako bi se izbjeglo stvaranje ugruka. Gaza ima ulogu sterilnog polja.

Stabilizirana igla ima manje anse za pomjeranje i iritaciju. Antimikrobijske masti donekle smanjuju rizik infekcije. Lijepljenje manjeg dijela gumene cijevice smanjuju mogunost neeljenog izvlaenja Oznaavanjem (unoenjem podataka) olakava procjenu i siguran prekid Izbjegavati prekomjerno davanje infuzija Dokumentacija je neophodna da bi se olakala briga o pacijentu kao i za legalne svrhe.

ZAKLJUAK

Ozbiljne greke se izbjegavaju paljivom kontrolom. Znanje poveava pacijentov ugodjaj i suradnju. Asepsa je osnova prevencije infekcije. Paljiv odabir mjesta venepunkcije e poveati izgled uspjenosti. Duina i promjer kanile treba odgovarati ubodnom mjestu i svri infuzije. Set se mora sklopiti odmah nakon venepunkcije kako bi se sprijeilo zgruavanje. Dobro postavljanje poveava uspjeh i omoguava komfor za pacijenta.