KEMIJSKA GRAA STANICE

mr.sc. Ivana Dujmovi

Kemijska graa stanice

16. Listopad 2012.

Hijerarhija strukture ivota

Atom najmanja estica tvari Molekula estica istih ili razliitih atoma Stanica najmanja jedinica ivota

Kemijska graa stanice

Atom
gr. atomos nedjeljiv John Dalton atomska teorija kemijski element

Kemijska graa stanice

Kemijski elementi
Kemija prouava osobine i transformacije svih oblika tvari
Elementarni sastav
Zemljina kora (litosfera) Kisik 47 ivi organizam (biogeni elementi) Vodik Kisik Ugljik Duik Kalcij Fosfor Klor Kalij Sumpor Natrij Magnezij Svi ostali 63 25,5 9,5 1,4 0,31 0,22 0,03 0,06 0,05 0,03 0,01 <0,01

Silicij
Aluminij eljezo

28
7,9 4,5 3,5 2,5 2,5 2,2 0,46 0,22 0,19 <0,1

Kalcij
Natrij Kalij Magnezij Titanij Vodik Ugljik Svi ostali

Kemijska graa stanice

Graa atoma ugljika

Z=6 A = 12

Izotopi atoma ugljika

Kemijska graa stanice

Molekule

Molekularne veze: Kovalentna veza

Ionska veza

Kemijska graa stanice

Kovalentna veza - nepolarna

Jednostruka

Dvostruka

Trostruka

Kemijska graa stanice

Kovalentna veza - polarna

Molekula vode
Vodikova veza

najjaa slaba veza vana za strukturu makromolekula oblik dvostruke zavojnice molekule DNA

Kemijska graa stanice

Ionska veza
Pr. Nastajanje ionske veze u magnezij oksidu, MgO: Elektronska konfiguracija magnezija:

Lewisove oznake:

Kemijske jednadbe:

Elektronska konfiguracija kisika:

Kemijska graa stanice

Ionska veza
Pr. Nastajanje ionske veze u natrij kloridu, NaCl:

Kemijska graa stanice

Ionski kristali
Kristali NaCl

Kemijska graa stanice

Voda

Vodikova veza Zemlja plavi planet

Udio vode u ljudskom organizmu

Kemijska graa stanice

Vodikova veza
Termodinamika svojstva:
voda u tekuem stanju (Tv= 100 C i Tt= 0 C)

visoka toplina fuzije

- visoka toplina isparavanja

Kemijska graa stanice

visoki specifini toplinski kapacitet

Kemijska graa stanice

Vodikova veza
Fizikalna svojstva vode:

Kapilarnost

Kohezija

Adhezija

Kemijska graa stanice

Kapilarnost u biljaka:

Kemijska graa stanice

Fizikalna svojstva vode:

Povrinska napetost vode

Kemijska graa stanice

Fizikalna svojstva vode:

Anomalija vode

Kemijska graa stanice

Voda kao otapalo

Hidrofilni spojevi

Hidrofobni spojevi

ionske tvari

polarne tvari

Kemijska graa stanice

Kemijska svojstva vode

Disocijacija vode:

Kemijska graa stanice

Kiseline i luine
mjera kiselosti otopina - pH

koncentracija vodikovih iona negativni logaritam mnoinske koncentracije vodikovih (oksonijevih) iona

Kemijska graa stanice

Kiseline:
tvari kiselog okusa tijekom kemijske reakcije mogu otpustiti proton donori protona

Kemijska graa stanice

Luine:
tvari lunatog okusa tijekom kemijske reakcije mogu primiti proton akceptori protona vodene otopine baza - luine

Kemijska graa stanice

Puferi:
smjese slabih kiselina (baza) i njihovih soli opiru se promjeni pH konstantni pH tjelesnih tekuina odrava se putem tri puferska sustava: proteinskog karbonatnog fosfatnog bioloki procesi i metabolike reakcije ovisni o pH vrijednosti
Regulirana s tri sustava: kemijski puferski sustavi tjelesnih tekuina - djeluju trenutano dini sustav bubrezi

Kemijska graa stanice

Ugljikovi spojevi
Organska kemija (kemija ugljikovih spojeva) 18% C u tijelu ovjeka, 50% u sastavu biljaka etverovalentan veliki broj spojeva

Kemijska graa stanice

Ugljikovi spojevi
4 vrste biolokih molekula

ugljikohidrati (saharidi)

nukleinske kiseline proteini (bjelanevine)

lipidi (masti)
Kemijska graa stanice

Kemijska graa stanice

Bioloki polimeri
monomeri povezani kovalentnim vezama
eeri ili saharidi masne kiseline i glicerol aminokiseline nukleotidi

Izgradnja i razgradnja biolokih molekula

reakcije kondenzacije i hidrolize

Izomeri
ista molekulska, a razliita strukturna formula
Kemijska graa stanice

Monomer polimer

Kemijska graa stanice

Bioloki polimeri

Kemijska graa stanice

Organski spojevi
Funkcionalna skupina Hidroksilna Kemijska formula R-OH Vrsta organskog spoja Alkoholi primjer

Etanol

Karboksilna

Organske kiseline

Octena kiselina

Amino

Amini

Noradeanalin

Fosforna

R-PO4

Organski fosfati

ATP, fosfolipidi

Kemijska graa stanice

Ugljikohidrati
Spojevi C, H i O C:H:O 1:2:1 Opa formula CH2O Fotosinteza

Kemijska graa stanice

Uloga ugljikohidrata
Stvaranje dovoljne koliine energije za potrebe organizma
Pohrana energije u obliku glikogena Sastavni dio staninih membrana Dnevni unos ugljikohidrata
oko 300 g (55-60% ukupnog energetskog unosa)

18. listopada 2011.

Kemijska graa stanice

Podjela ugljikohidrata
MONOSAHARIDI 1 molekula eera DISAHARIDI 2 molekule monosaharida OLIGOSAHARIDI 3-10 molekula monosaharida POLISAHARIDI 20 - 107 molekula monosaharida
Kemijska graa stanice

MONOSAHARIDI
Prema broju ugljikovih atoma : Trioze (gliceraldehid) Tetroze (eritroza) Pentoze (riboza, deoksiriboza) Heksoze (glukoza, fruktoza) Prema poloaju karbonilne funkcionalne skupine: aldoze * Aldehidi i ketoni su spojevi sa karbonilnom funkcionalnom ketoze grupom (C=O), koja se razlikuju
po poloaju date grupe u molekulu. Npr. glukoza je aldehid, a fruktoza keton. Kemijska graa stanice

Glukoza
krvni eer groani eer koncentracija u krvi 3.9 5.8 mmol/l olakana difuzija (membranski proteini koje aktivira INZULIN, bez utroka E) viak glukoze - polisaharid glikogen (jetra i miii) hiperglikemija
Kemijska graa stanice

FRUKTOZA najslai eer voe i med

GALAKTOZA aldoheksoza u sastavu mlijenog eera korki eer (gorki bademi)

Kemijska graa stanice

DISAHARIDI

SAHAROZA eerna repa ili trska fruktoza i glukoza 2/3 dnevnog unosa eera

LAKTOZA - mlijeni eer sisavci - laktacije galaktoza i glukoza

MALTOZA dvije glukozne jedinice meuprodukt razgradnje skroba
Kemijska graa stanice

Saharoza

Kemijska graa stanice

Polisaharidi
Energetski spojevi Izgrauju stanice Nisu slatki Netopljivi u vodi

Rezervni polisaharidi:
krob (biljni) i glikogen (ivotinjski eer)

Strukturni polisaharidi:
Celuloza - izgrauje biljnu staninu stijenku Hitin
uz ugljikov lanac sadri i amino skupinu gradi oklop kukaca i stanine stijenke hifa nekih gljiva
Kemijska graa stanice

Kemijska graa stanice

krob
Asimilacijski krob - fotosinteza Rezervni eer - sjemenke itarica, graha, graka, gomolj krumpira... amiloza i amilopektin Razgradnja kroba do glukoze (enzimi)
krob => dekstrini => maltoza => glukoza

gustin, puding, ljepilo i glukozni sirup

Kemijska graa stanice

Celuloza nije razgradiva peristaltika crijeva

Glikogen Rezervni eer u krvi sisavaca, nastaje od vie molekula glukoze Nakuplja se u jetri (jetreni eer) i miiima Po potrebi se razgrauje do glukoze

Kemijska graa stanice

LIPIDI
netopljivi u vodi topljivi u organskim otapalima

Podjela: 1. masti i ulja 2. fosfolipidi 3. voskovi 4. steroidi

Kemijska graa stanice

1. Masti i ulja trigliceridi esteri trovalentnog alkohola glicerola i triju viih masnih kiselina

2. Steroidi topljivi u uljima, mastima i alkoholu kolesterol

Stanine membrane stanica ovjeka i ivotinja ishodina molekula u sintezi spolnih hormona
progesteron i estrogen testosteron hormoni kore nadbubrenih lijezda (kortizol i aldosteron)

vitamina A, D, E, K
Kemijska graa stanice

3. Fosfolipidi
Izgrauju bioloke membrane stanica

4. Voskovi
graeni od jednovalentnog alkohola i jedne vie masne kiseline vodootporni povrina listova plodovi nekih biljaka tijelo nekih kukaca pele votane lijezde saa

oblik dvosloja Amfipatske molekule hidrofilni dio (fosfatna skupina) hidrofobni dio (vie masne kiseline)

Kemijska graa stanice

Bjelanevine (proteini)
gr. - najvaniji, prvi makromolekule - polipeptidi izgrauju stanice i meustaninu tvar sadre C, H, O, N (S i P) podjedinice (monomeri) aminokiseline 20 razliitih aminokiselina peptidna veza

Kemijska graa stanice

Aminokiseline
20 aminokiselina Neesencijalne 12 AK sintetiziraju se u organizmu Esencijalne (bitne) aminokiseline 8 AK unose se hranom meso, mlijeko, jaja, riba,soja broj i vrsta AK - veliina, oblik i uloga bjelanevine

AMINO skupina NH2

daje bazne osobine

KARBOKSILNA skupina COOH

daje kisele osobine

BONA skupine
razliita za svaku aminokiselinu
Kemijska graa stanice

Sinteza proteina

regulirana genima Graa (broj AK):

dipeptid tripeptid tetrapeptid polipeptidi >50

Proteini puferska uloga amfoterni spojevi reaguju i sa bazama i sa kiselinama

Kemijska graa stanice

Uloga bjelanevina
Enzimi - ubrzavaju kemijske reakcije u organizmu Antitijela - tite organizam od bolesti Hormoni - reguliraju ivotne procese Kolagen i elastin
izgrauju vezivno tkivo i hrskavicu

Aktin i miozin
grade miie i omoguuju miini rad

Keratin
izgrauje nokte, kosu, rogove, perje, kopita, ljuske gmazova, paukovu mreu
Kemijska graa stanice

Svojstva bjelanevina
koagulacija (zgruavanje) i denaturacija (razgradnja strukture) bjelanevina:
temperatura kiseline i luine soli tekih metala zraenja

optimalna T - 37C

Kemijska graa stanice

 PRIMARNA struktura
redoslijed AK u nizu

etiri strukturne razine proteina:

SEKUNDARNU struktura zasnovana na vodikovim vezama -helix i - nabrane ploe

Kemijska graa stanice

 TERCIJARNA struktura
nastaje dodatnim izvijanjem sekundarne strukture u prostoru

KVARTARNA struktura
prostorni raspored subjedinica

u okviru proteina

Kemijska graa stanice

 Kazein
protein mlijeka

Heparin
protein u krvi, antikoagulant

Hemoglobin
centralne skupine HEMA i 4 radijalno rasporeena lanca od par stotina aminokiselina

Kemijska graa stanice

Nukleinske kiseline
polinukleotidi - podjedinice nukleotidi Nalaze se u:
jezgri, mitohondrijima, kloroplastima, citoplazmi, nukleoidu

Nukleotid
duine baze
purinske: adenin, gvanin pirimidinske: timin, citozin i uracil

eer pentoze (deoksiriboza i riboza) fosfatne skupine PO43-

DNA i RNA
Kemijska graa stanice

Usporedba DNA i RNA

DNA

deoksiriboza A-T; G-C dvostruka uzvojnica helix jezgra, mitohondrij, kloroplast

RNA riboza A-U; G-C jednolanana molekula jezgra, citoplazma vrste RNA: mRNA, tRNA, rRNA

Kemijska graa stanice

16. listopad 2012.

Kemijska graa stanice