1.

Teorije vanjske trgovine

Dr. sc. Tomislav Bakovid
Varadin 2010

Sadraj
1. Uvod 2. Klasina teorija vanjske trgovine Merkantilizam Teorija apsolutnih prednosti Ricardova teorija Hecksher-Ohlinova teorija 3. Suvremene teorije vanjske trgovine Teorija ekonomija opsega proizvodnje Linderova teorija vanjske trgovine Teorija ivotnog vijeka proizvoda 4. Razlozi za vanjsku trgovinu

1. Uvod
Pojam globalizacije Uloga vanjske trgovine Perspektiva kompanije i drave

2. Klasine teorije vanjske trgovine

1. Merkantilizam Osnovni je cilj stjecanje to vedih koliina srebra i zlata a ostvaruje se stimuliranjem izvoza i spreavanjem uvoza 2. Teorija apsolutnih prednosti Sugerira apsolutnu liberalizaciju i ukidanje dravne kontrole koja de omoguditi nadmetanje meu poduzedima

3. Ricardova teorija komparativnih prednosti Zemlja se treba specijalizirati za onaj proizvod u kojem ima komparativnu prednost pred drugom zemljom 4. Hecksher- Ohlinova teorija Komparativne razlike meu zemljama objanjava pomodu faktora: rada, kapitala i zemlje.

3. Suvremene teorije vanjske trgovine

Pretpostavka klasinih teorija jest kako de meusobno najvie trgovati one zemlje meu kojima postoje najvede razlike ? 1.Teorija ekonomija opsega proizvodnje Dokazuje da se i zemljama s istom produktivnodu isplati meusobna razmjena

2. Linderova teorija vanjske trgovine Klju je u podijeli proizvoda na sirovine i industrijske proizvode to je slinija struktura potranje za industrijskim proizvodima zemlje de vie trgovati 3. Teorija ivotnog vijeka proizvoda Tri su temeljne faze ivotnog ciklusa proizvoda: domada proizvodnja, sazrijevanje, faza standardnog proizvoda.

4. Razlozi za ukljuivanje poduzeda u vanjsku trgovinu

Kompanije se odluuju za vanjsku trgovinu iz sljededih razloga: 1. Kako bi povedali prodaju 2. Kako bi pribavili resurse 3. Kako bi se zatitili od rizika

 Razlozi koji su omogudili globalizaciju trgovine 1. Ekspanzija tehnologije 2. Liberalizacija kretanja dobara i usluga 3. Razvoj popratnih usluga 4. Pritisak potroaa 5. Povedanje globalne konkurencije

Tablica 1. Izvoz robe kao postotak BDP-a, 11 zemalja i svijet, 1870-1998.

1870. Francuska Njemaka Nizozemska Vel. Britanija 4,9 9,5 17,4 12,2

1913. 7,8 16,1 17,3 17,5

1929. 8,6 12,8 17,2 13,3

1950. 7,6 6,2 12,2 11,3

1973. 15,2 23,8 40,7 14,0

1998. 28,7 38,9 61,2 25,0

panjolska

3,8

8,1

5,0

3,0

5,0

23,5

SAD

2,5

3,7

3,6

3,0

4,9

10,1

Meksiko Brazil

3,9 12,2

9,1 9,8

12,5 6,9

3,0 3,9

1,9 2,5

10,7 5,4

Kina Indija Japan

0,7 2,6 0,2

1,7 4,6 2,4

1,8 3,7 3,5

2,6 2,9 2,2

1,5 2,0 7,7

4,9 2,4 13,4

Svijet

4,6

7,9

9,0

5,5

10,5

17,2

Slika 1. Udio intra i ekstra regionalne trgovine odabranih integracijskih blokova u ukupnoj trgovini, 2007.

Izvor: WTO (2008: 3)

Slika 2. Globalna trijada izvoz roba u mrd. USD, prema regijama za 1980. i 2007.

Izvor: Bundeszentrale fuer politische Bildung, 2009. (dostupno na www.bpb.de)