Nedim Milanovi, Sarajevo

Informatizacija i revitalizacija kolskih biblioteka. Saetak: kolske biblioteke trebaju biti jedan od vanijih informacijskih centara kole, a kolski bibliotekari bi trebali steenim informacijskim kompetencijama pomagati uenicima i nastavnicima u pristupu relevantnim informacijama na efikasan nain. Neke kolske biblioteke su napravile kvalitativni skok i koriste nove tehnike i tehnologije u radu, te njihove kolske biblioteke mogu biti svojevrsna paradigma informacijskog centra, izvora znanja i mjesto intelektualnog druenja. Meutim, veina kolskih biblioteka danas preteno radi na tradicionalan nain, optereena knjinom graom i lektirom usidrenom na policama. Mnogi su razlozi za ovakvo stanje, ali bez obzira koliko su takvi razlozi objektivne ili subjektivne pririode, neophodno je napraviti promjene, oivjeti biblioteku, vratiti je njenoj osnovnoj misiji. Ovaj rad se bavi aspektima informatizacije i revitalizacije kolskih biblioteka, poboljanju procesa u kolskoj biblioteci kroz automatizaciju i upotrebu informacionih tehnologija. Treba imati u vidu da ivimo u dobu tehnoloke revolucije i da kvalitet procesa koje svakodnevno obavljamo ovisi o naem poznavanju koritenja naprednih informacionih tehnologija. Samim time kvalitet rada kolske biblioteke je u direktnoj vezi sa informatikom opremom koju biblioteka koristi i sa komeptencijama kolskog bibliotekara na eksploataciji dostupnih informatikih rjeenja. Kvalitetna softverska rjeenja omoguavaju automatizaciju procesa u biblioteci i time stvaraju osnovna pretpostavku informatizaciji biblioteka, poboljanju rada i usluga prema korisnicima, to e u konanici voditi ka ponovnom oivaljavanju biblioteka u novom informacijskom i informatikom okruenju. Kljune rijei: Informatizacija, biblioteki informacioni sistemi, kolske biblioteke

Informatization and revival of school libraries

Abstract:

School libraries should present one of the most important information centers of schools, and school librarians, with acquired information competences, should assist teachers and students to efficiently access relevant information. Some school libraries have made a qualitative leap and they are using new techniques and technologies in their work, which makes them a kind of paradigm of the information center, the source of knowledge and a place of intellectual companionship. However, most school libraries nowadays work in the traditional way, burdened with library materials and mandatory readings "anchored" on the shelves. There are many reasons for this situation, but regardless of whether these reasons are of subjective or objective nature, it is necessary to make changes to revive the library and return it to its primary mission. This paper deals with aspects of informatization and revival of school libraries, and improvement of the processes in the school library through the automation and use of information technology. It should be noted that we live in an age of technological revolution, and that the quality of the processes conducted on a daily basis depends on our knowledge of the use of advanced information technologies. Therefore, the quality of a school library is in direct relation to the information technology (IT) equipment that the library is using and the competences of the school librarian to exploit the available IT solutions. Quality software solutions enable automation of the processes in the library and thus create basic assumptions for the informatization of libraries, improvement of the services to library patrons, which will ultimately lead to the revival of the libraries in the new information and IT environment.

Keywords: Informatization, library information systems, school libraries

Uvod: Prema Zakonu o osnovnoj koli i Zakonu o srednjoj koli bibliotekarske poslove u koli obavljaju struni saradnici sa zavrenim odgovarajuim fakultetom i odreenog stepena strune spreme. Organizacija i realizacija poslova strunih saradnika, a time i bibliotekara, planira se i realizira u skladu sa Pedagokim standardima i uz saglasnost Ministarstva. Djelatnost kolske biblioteke je sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa. kolska biblioteka treba biti podrka uspjenijoj realizaciji nastavnog procesa u kojima se stjeu informacije i spoznaje bitne za uspjeno ukljuivanje u savremeno drutvo koje se temelji na znanju. kolske biblioteke su jedan od temelja za opismenjevanje uenika. Naalost, veina kolskih biblioteka je skladite knjiga gdje uenici samo kratko svrate po obaveznu lektiru, te komunikaciju sa bibliotekarom svode na osnovne i kratke informacije o posudbi knjige. Umjesto da se koriste referencirane biblioteke materijale iz kolskih blioteka, uenici u svrhu izvravanja kolske zadae sve vie kopiraju i prepisuju neprovjerene informacije sa interneta, a da ne mogu sami ocijeniti da li su te informacije valjane i relevantne za njihov rad i uenje. esto ovakav copy-paste proces je osnov uenikih radova, seminara, a to naalost kasnije vodi do poveanja plagiranja radova tokom studiranja. Uenici se moraju vratiti u biblioteke, a kolske biblioteke se moraju vratiti osnovnoj zadai, moraju postati jedan od znaajnijih informacisjkih centara kole, moraju se oivjeti kroz modernizaciju. O informatizaciji kolskih biblioteka danas se mnogo govori. Meutim, relativno malo je uraeno na tom polju, tako da se s pravom postavlja pitanje da li je u dananjem bosansko-hercegovakom drutvu informatizacija kolskih biblioteka potrebna, te kakve koristi i probleme donosi u odnosu na dosadanji nain rada u kolskoj biblioteci? Informatizacija ta je u stvari informatizacija? Informatizacija (engl. informatization) je proces kojim se prikupljaju, obrauju, pohranjuju i prezentiraju informacije. Ovdje treba imati u vidu karakteristike informacije koje su vezane za razmjenu izmeu razliitih objekata, jednog koji prima informacije i drugog koji alje kao npr.: ovjek-ovjek, maina-maina, ovjek-maina i obratno. Imajui ovo u vidu, potrebno je praviti razliku izmeu podatka i informacije. Podatak predstavlja injenicu koja se prima i predaje u izvornom, neobraenom obliku. Tek kada se tom podatku dodjele neke osobine, on postaje informacija. Prema tome moemo rei da je informacija u stvari podatak ili skup podataka protumaen i ureen na odreeni nain. Informatizacija bitno utie na uspjenost u upravljanju, traenju, obradi, skladitenju i ponovnoj brzoj upotrebi podataka. Informatizacija se provodi na nekoliko naina, od kojih se najee spominje proces kompjuterizacije, odnosno opremanja ureajima koji mogu brzo i uspjeno upravljati informacijama. U dosadanjoj praksi uglavnom je dominirao odnos prema informatizaciji sa stajalita tehnologije. esto se zanemaruju njeni drugi aspekti, npr. koje organizacijske promjene izaziva ova tehnologija, koliki su njeni

dugoroni uinci itd. Ne analiziraju se rezultati loeg i povrnog odnosa prema informatizaciji, zanemaruju se korisnici, tj uenici, a vie se vodi rauna da novonastale promjene ne poremete ranije uspostavljene odnose i pozicije. Dakle, izuzetno vani oblici informatizacije su organizacija i edukacija. Organizacija omoguava da raspoloivi resursi budu planirani i upotrebljeni efektivno, dok edukacija osposobljava ljudske resurse da u potpunosti koriste dostupne informacione tehnologije na efikasan nain. Kakve su nae sposobnosti da koristimo tehnologije u upravljanju informacijama zavisi od toga koliko smo informacijski pismeni. Informacijska pismenost se ogleda u tome koliko brzo i kvalitetno moemo locirati informacije koja nam trebaju, zatim da moemo od dostupnih informacija izdvojiti one najkvalitetnije kako bi smo ih efikasno upotrijebili u funkciji obavljanja odreenog zadatka. Ovo je prilino teko postii bez koritenja savremenih informacionih tehnologija. Informatizacija u 21. vijeku omoguava stvarnu, funkcionalna pismenost, koja proiruje nae kompetencije i sposobnosti da: znamo gdje i kako pronai informacije, te znamo kako ih selektirati i sortirati poznajemo tehnike i modalitete za koritenje, analiziranje i vrednovanje razliitih izvora informacija moemo pronai , razumjeti i koristiti potrebna znanja odredimo prirodu i opseg traenih informacija na efikasan i djelotvoran nain razliite izvore informacije koristimo efektivno za postizanje odreenog cilja (izvravanja zadatka) Danas je nezamislivo sresti ovjeka u ivotnoj dobi radne sposobnosti koji ne zna da ita i pie. Da li to znai da je bar za najobinije poslove dovoljna elementarna pismenost? Moda, ali svakako nije dovoljna u procesima odgoja i obrazovanja drugih osoba. Djecu koja se praktino raaju sa raunarima ne prilii da obrazuju pedagoki djelatnici koji te iste raunare ne znaju koristiti ili se njima koriste sa prilinim potekoama. Roditeljima je svakako stalo da drutvo kroz procese obrazovanja to vie unaprijedi funkcionalnu pismenost, kako bi djeca stekla to vee kompetencije i znanja. Jedan od vidova unapreenja funkcionalne pismenosti je aktivno koritenje informacionih tehnologija. kolska biblioteka Nastavnici i struni saradnici u odgojno-obrazovnim institucijama se suoavaju sa sve veim izazovima. Ljudsko znanje se uveava eksponencijalno. U procesu pouavanja vano je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije. ivimo u svijetu u kojem je oko 90% svih dosadanjih dostignua ovjeanstva nastalo zadnjih 30 godina. Moe se slobodno rei da od svih inovatora koji su ikad ivjeli, njih 90% su nai savremenici. Brzina razvoja neke zemlje ovisi o njenoj sposobnosti da proizvodi nove informacije, pretvara ih u nove ideje i realizira u vidu inovacija, odnosno novih proizvoda i usluga. Udio

proizvodnje novog znanja utie na konkurentnost i blagostanje drutva, a intenzitet ovom novom znanju daje nauna zajednica drutva, koju uspostavlja visoko obrazovanje. Kvalitet visokog obrazovanja u direktnoj je vezi sa kvalitetom osnovnog i srednjeg obrazovanja jer su oni njegov temelj. Ve u osnovnoj koli djeca trebaju da savladaju osnove informacijske pismenosti, da pronau efikasan nain kako da integriraju znanje kojem ih poduavaju predmetni nastavnici. Oita je potreba da u koli postoji centralno mjesto kao i osoba koja uenicima moe u tome pomoi. Takvo mjesto u koli postoji zove se biblioteka, a postoji i osoba zove se bibliotekar. Naravno, sasvim drugo pitanje u kojoj mjeri su biblioteka i bibliotekar u mogunosti da unaprijede funkcionalnu pismenost uenika, ali i pomognu u unapreenju funkcionalne pismenosti menadmenta kole, strunih saradnika i nastavnika. ta je u stvari kolska biblioteka i zato bi trebalo da joj pripada jedna od glavnih uloga u odgojno obazovnim procesima? kolska biblioteka u najkraoj definiciji je specijalna biblioteka zatvorenog tipa. Specijalna zato to je veina biblioteke grae odreena potrebama odgojno-obrazovnog (nastavnog) plana i programa, a zatvorenog tipa zato to su lanovi ovakve biblioteke u najveem broju sluajeva iskljuivo uenici koji pohaaju tu kolu, te uposlenici koji tu rade. Prestankom pohaanja kole za uenike i prestankom radnog odnosa za uposlenike prestaje i njihovo lanstvo. Meutim, iako danas u kolskoj biblioteci nastavnici esto dopunjavaju normu, preuzimaju u cjelosti ili djelomino poslove bibliotekara, ova mala specijalna biblioteka ipak ima dosta zadaa za koje kolskom bibliotekaru treba struna pomo, najee informatikog strunjaka. Te poslove do jednog nivoa informatike pismenosti mogu obavljati sami, a za prilian broj je potrebna podrka: uenje temeljeno na istraivanju, rjeavanju problema, pretraivanju, odabiru i upotrebi informacija u svim dostupnim medijima, a moe se ostvarivati individualno, skupno i u paru stjecanje vjetina za uenje kroz cijeli ivot, razvijanje mate i osposobljave za informatiku zajednicu i za drutvo odgovornih graana organizacija i voenje raznih informacijskih pomagala koji omoguavaju upotrebu pohranjenog znanja na raznim vrstama medija, te razvijanje tehnike istraivanja i uenja na razliitim izvorima informacija i znanja planiranje, osmiljavanje, poticanje i usmjeravanje razvoja pedagokih procesa u skladu sa potrebama i razvojnim potencijalima uenika u skladu sa razvojem ICT-a nabavka knjine i neknjine grae, izgradnja fonda te obrada, uvanje, zatita biblioteke grae, odabir i prikupljanje izvora, osiguravanje fizikog i intelektualnog pristupa odgovarajuim izvorima informacija, ali ne samo na tradicionalan nain, nego i savremeni informatiki.

kolski bibliotekar Naravno da kolski bibliotekar ima dosta zadaa od kojih su neke i prilino kompleksne. U informatikom okruenju mnogim zadaama u biblioteci su savremene informacione tehnologije podrka da bibliotekari u potpunosti savladaju struni rad u biblioteci kao to je nabava i struna obrada nove grae, katalogizacija, klasifikacija, signiranje, smjetaj, zatita i uvanje bibliotekog fonda, revizija biblioteke, otpis grae itd. Takoer, kao struni saradnik treba da pomae nastavnom osoblju u njihovom strunom usavravanju, a roditeljima da priprema pedagoko-psiholoku literaturu sa svrhom promovisanja i poticanja ponaanja sa knjigom i razvijanja kulture itanja. Razvijajui vlastite pedagoke i komunikacijske vjetine te kreativnost, bibliotekar e upuivati uenike na pretraivanju literature kao i na osnovne metode istraivakog rada. kolski bibliotekar treba da ima razvijene kompetencije kako bi prepoznao informaciju koja se trai, te definisao korake kako do nje najefikasnije doi, odnosno razumio koji opseg izvora informacija je potrebno ukljuiti u pretragu. On treba da obavlja zadatke u neposrednom odgojnoobrazovnom radu, kao i poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost kole. kolski bibliotekar treba da kreira i vodi program poticanja itanja i razvoja klasine, ali i informacijske pismenosti. Bibliotekar svoju vrijednost i uspjenost mora provjeravati kroz svakodnevnu praksu, zbog odgovornosti prema korisnicima. Zato treba praviti detaljnu analizu, koja e pokazati koliko treba vremena za pojedine aktivnosti, kako bi se optimizirao godinji, mjeseni i sedmini plan i program, koji bi se zaista provodio i vrednovao, a ne prepisivao iz godine u godinu forme radi. Kako bi se efikasno savladali postavljeni zadaci i ciljevi neophodno je automatizovati procese u kolskoj biblioteci. Na taj nain bibliotekar bi imao vie vremena za ulogu strunog saradnika naspram dosadanjeg dodavaa knjiga. Osim toga, imao bi stalno aurirane podatake o grai. Automatizacija podrazumijeva da kroz implementaciju odreenog softverskog rjeenja bibliotekar elektronski obrauje, klasificira i katalogizira grau kroz strukturirane baze podataka, upravlja cirkulacijom grae, analizira procese i izvjetava. Iako, automatizaciju mnogi pogreno zovu informatizacijom biblioteke, ona je samo dio jednog ireg procesa kojim se stvaraju mogunosti i pretpostavke da biblioteka ispunjava svoju svrhu i zadau. Automatizacija Iako sama automatizacija nije sinonim informatizacije, ipak ini njen vaan dio. Iz tog razloga neophodno je posvetiti panju adekvatnoj pripremi pri izboru softvera i partnera za implementaciju. Neadekvatno softversko rjeenje, koje ne ispunjava minimum bibliotekih standarda postaje konica razvoju i informatizaciji biblioteke u irem smislu. Sa druge strane i najbolji softver koji je dat na upotrebu nekompetentnim osobama je nita drugo nego jo jedna promaena investicija. Dakle, da bi jedan takav

sistem, koji je ustvari informacijsko sredite kole mogao funkcionisati potreban je prije svega kolski bibliotekar koji zna i moe korisititi informacione tehnologije u biblioteci. Bibliotekar treba biti dovoljno informacijski i informatiki pismen da moe i treba upravljati kolskim biblioteko-informacijskim centrom sa digitalnim sadrajima, didaktikim softverima, pristupom i pretraivanjem baza podataka. Izbor softvera za automatizaciju kolskih biblioteka kao i partnera za implementaciju ovog kompleksnog projekta treba vriti na irem prostoru, a ne samo na nivou jedne ili par kola. Ovakav pristup bi omoguio da to vie kola rade na istom softveru, time imaju bolju podrku i efikasnije rjeavanje problema u radu. Zbog specifinosti ureenja nae drave, automatozaciju kolskih biblioteka treba raditi minimalno na nivou kantona, normalno bi bilo na nivou entiteta, a poeljno na nivou drave. Na ovaj nain biblioteni sektor osnovnih i srednjih kola e moi koristiti jedinstveni sistem katalogizacije bibliotekih resursa, temeljen na protokolima uspostavljanja javno dostupnih kataloga. Ovaj sistem e, bez razlike, ukljuivati sve biblioteke osnovnih i srednjih kola, odnosno njihove kataloge. S obzirom na to da je u pitanju sistem, njegova se realna arhitektura moe prilagoditi funkciji i pokrivenosti biblioteke. Pri izboru softverskog rjeenja treba obratiti panju, odnosno testirati sve segmente i procese kojim se uvoenjem ovakvog softvera automatizuju kao to su na primjer: katalogizacija i obrada grae, upravljanje lanovima i lanstvima, cirkulacija grae iznamljivanje i rezerviranje, pretraivananje zajednikog uzajamnog kataloga, kao i drugih dostupnih kataloga kroz korisniko suelje testiranog softvera itd. Izmeu on-line sistema i sistema sa klijent-server aplikacijom ipak je za BiH uslove bolje izabrati ovo drugo. Najvie iz razloga to, na alost, jo uvijek postoji znatan broj biblioteka koje nemaju (stabilnu) internet konekciju. Na ovaj nain, odabirom klijent-server aplikacije, bi na lokalnim raunarima bio instaliran klijentski dio aplikacije, a server moe biti na istom raunaru ili eventualno na kolskom serveru sa kojim biblioteki raunar povezan u lokalnu mreu (LAN) ini lokalni sistem. Baze podataka iz lokalnih sistema bi preko zajednikog servera jedinstvenog biblioteko-informacionog sistema formirali uzajamnu bazu podataka kojoj bi mogli pristupiti svi zainteresovani. Korisnici bi mogli pristupati javnom dijelu, autorizovani bibliotekari dijelu za katalogizaciju i razmjenu katalokih opisa, ministarstva i uprave kola bi pristupale analitikom dijelu preko kojeg bi imali stvarni uvid u trenutno stanje grae, liste deziderata, kanjenja, pasivnog fonda i sl. Ovakav OPAC (On Line Public Access Catalog) katalog bi bio jedinstven za kole BiH. Pri testiranju dijela za katalogizaciju treba obratiti panju da softver ispunjava minimalne biblioteke standarde. Naravno, najbolje bi bilo da u potpunosti zadovoljava UNIMARC (Universal MachineReadable Catalog) standarde, meutim tada bi u kolskim bibliotekama trebali raditi diplomirani bibliotekari a ne predmetni nastavnici koji dopunjavaju normu, kao to je sada sluaj u veini kola. Ipak, i najjednostavniji softver bi trebao minimalno da moe obraivati monografije, periodiku i rukopise. Katalogizacija grae treba biti omoguena kako unosom svih elemenata pojedinano, tako i

preuzimanjem katalokih opisa koji su uradili drugi bibliotekari. Kopiranje zapisa treba biti funkcionalno tako da obrada 30 knjiga istog naslova (lektira) ne uzima vrijeme. Dio softvera za upravljanje lanovima i lanstvima treba izmeu ostalog omoguiti izmjenu naziva laskih grupa, kako bi kolski biblotekar mogao na jednostavan nain pratiti lanove po razredima, a ne kao to je sluaj sa nekim loijim rjeenjima mijenjati lansku grupu tj razred za svakog lana pojedinano na poetku svake kolske godine. Prilikom testiranja cirkulacije grae treba posebno provjeriti rad sa bar-kod itaem. Naime, softver treba da generie naljepnice za knjige kao i lanske karte za uenike. Na naljepnicama se pored podataka o signaturi i inventarnog broja, nalazi i bar-kod jedinstven za jednu biblioteku jedinicu, a isto je i sa barkodom na lanskoj kartici za lana. Koritenjem naljepnica i lanskih kartica sa bar-kodom, te bar-kod itaa, znatno se ubrzava rad na cirkulaciji grae. Ovak sistem bez problema moe da obradi veliku grupu uenika koja za vrijeme velikog odmora eka da vrati ili uzme knjigu. Sa druge strane bibliotekar moe efikasnije da iskoristi radno vrijeme. Softver bi trebao da ponudi veliki broj predefinisanih izvjetaja, kao i mogunost da sam bibliotekar kreira izvjetaje iz tabelarnih pregleda podataka ili da modifikuje dizajn postojeih izvjetaja. Ovim bi u svakom sluaju bibliotekar mogao da isprinta inventarnu knjigu, kao i kataloge (predmetni, abecedni, po UDK broju, itd.) Postupci pretraivanja grae, bilo kroz korisniko suelje softvera ili uzajamnog kataloga, treba da bude prilagoeno razliitom stepenu znanja korisnika kao to je jednostavno pretraivanje po svim kolonama, pretraivanje samo za odreena polja tj podatke npr prezime autora ili pretraivanje kreiranjem filtera sa upotrebom kodiranih polja ili sloenih sintaksi za pretraivanje koritenjem veeg broja operatera i komandi. Jedno od najvanijih pitanja pri izboru partnera koji e implementirati softver za automatizaciju je pitanje dugorone podrke, unapreenja sistema, razvoj novih verzija, kao i stalna obuka korisnika koji pristiu. Ovdje svakako treba potraiti domau kompaniju koja ima dokazana iskusta na polju implementacije, odravanja ovakvih sistema, kao i na pruanju direktne, telefonske ili podrke sa udaljene lokacije. Openito, uvoenjem adekvatnog bibliotekog softvera i prelaskom sa runog praenja i obrade procesa na automatizaciju, bibliotekar stvara okruenje u kojem e da nadgrauje svoju informacijsku pismenost a samim time da poduava i ostale, u prvom mjestu uenike a onda i svoje kolege. Moi e da se upozna sa drugim dostupnim bibliotekim katalozima, da ih pretrauje i da razmjenjuje informacije. Povezivanjem u udruenja kolskih bibliotekara razmjenjivae iskustva na polju informacijskog i informatikog znanja. Na tragu ovakvog unapreenja kolskih biblioteka drutvo e od magacinskog radnika koji radi na dodavanju knjiga dobiti informacijskog i informatikog strunjaka. kolska biblioteka e biti jedan od

glavnih centara kole, a kolski bibliotekar jedan od najaktivnijih strunih saradnika u odgoju i obrazovanju mladih. Informatizacije biblioteka Informatizacija biblioteka je kompleksan proces, zahtjeva dosta priprema, vremena, koordinacije, rada na edukaciji svih uesnika. Ovaj proces neminovno vodi i do odreenih organizacionih promjena. Naravno, kao i kod mnogih drugih unapreenja i ovdje novac igra jednu od vanih uloga, ali ne i najvaniju. Znaajni rezultati se mogu postii sa postojeom informatikom infrastrukturom kao i sa postojeim kadrom. Nekoliko bosanskih firmi ve imaju razvijena rjeenja za automatizaciju biblioteka, te stoga nije neophodno planirati velike novce za plaanje stranih kompanija. Nosioci aktivnosti ovako kompleksnog projekta informatizacije bibiloteka su na prvom mjestu ministarstva obrazovanja, zatim matine slube gradskih biblioteka, uprave kola, kolski bibliotekari i na kraju partneri kao vanjski saradnici. Proces informatizacije bi trebalo implementirati korak po korak, u skladu sa mogunostima i raspoloivim resursima: 1. Kreiranje opeg okvira strategije informatizacije kolskih biblioteka kao definisanje standarda za kolske biblioteke koji detaljno propisuje: svrhu i zadau biblioteke, posredne i neposredne djelatnosti, osnovne uslove koje biblioteka treba ispunjavati u vezi prostora, opreme, namjetaja, informatike infrastrukture vrste, zastupljenost, veliinu i omjer biblioteke grae profil osoblja uposlenog u kolskoj biblioteci strune djelatnosti bibliotekara u kolskoj biblioteci

2. Izvriti struni nadzor i analizirati postojee stanje kako bi se napravio detaljan pregled podataka po kolama o: strunoj i informatikoj osposobljenosti osoba koje rade na poslovima kolskog bibliotekara radnom vremenu biblioteke, rasporedu rada za korisnike prostoru, itaonici, namjetaju, opremi i informatikoj strukturi biblioteke grai biblioteke, broju knjiga po vrsti grae fizikom smjetaju i uvanju knjiga (nainu signiranja i smjetanja po signaturi) lanovima biblioteke, prosjenom sedminom broju izdavanja i vraanja knjiga evidenciji otpisane grae aurnosti i pravilnosti voenja inventarnih knjiga posjedovanja predmetno-abecednog kataloga

finansijkoj evidenciji biblioteke grae nainu i obimu katalogizacije posjedovanju i izvravanju plana i programa rada bibliotekara (godinji, mjeseni)

3. Promovisanje informatizacije kolskih biblioteka kroz prezentacije na aktivima direktora i aktivima bibliotekara o svrsi i ciljevima projekta, zatim kroz saradnju izmeu matinih slubi gradskih i kolskih biblioteka 4. Formirati tim za koordinaciju, implementaciju i ocjenu uspjenosti provedenih aktivnosti 5. Obezbijediti adekvatne raunare ili dijelove za nadogradnju raunara za kolske biblioteke koje nemaju raunare minimalnih tehnikih karakteristika: P4, XP SP3, 512MB 6. Izvriti dodatnu edukaciju osoba koje nisu vine u radu sa raunarima 7. Kreirati webinare na teme kao to su: bibliotekar-informacijski strunjak, ili kolska biblioteka u 21. vijeku 8. Izvriti testiranje i odabir adekvatnog softvera za automatizaciju kolske biblioteke, te izbor partnera za implemantaciju sistema 9. Izvriti obuku bibliotekara za rad na jedinstvenom biblioteko-informacionom sistemu 10. Organizovati rad bibliotekih aktiva ili udruenja kolskih bibliotekara 11. Uspostaviti redaktora uzajamnog kataloga koji bi ukazivao na neispravnosti u katalogizaciji i pomagao u ispravljanju greaka 12. Pratiti i analizirati rada i zalaganje svakog bibliotekara pojedinano te nagraditi najbolje 13. Bibliotekarima koji su uspjeno zavrili proces informatizacije biblioteke omoguiti dalju edukaciju na polju upravljanja informacionim tehnologijama, kako bi isti mogli obuavati svoje kolege 14. Unaprijediti saradnju izmeu korisnika (uenika) i kolskih bibliotekara, te predmetnih nastavnika i kolskih bibliotekara u svrhu podizanja kvalitete obrazovanja 15. Izvriti analizu postignutih rezultata

Informatizacija kolskih biblioteka treba da donese mjerljiva poboljanja u odgojno-obrazovnom sistemu i svakako treba analizirati uspjenost odnosno rezultate informatizacije za svaku kolu ponaosob. Prilikom analiziranja rezultata informatizacije kolskih biblioteka svakako treba uzeti u obzir krajnje korisnike kolskih biblioteka uenike, te procjeniti da li su bibliotekari osposobljeni da podue uenike kako e: svladati vjetine potrebne za pristup informacijama u printanim, ne-printanim i elektronikim izvorima razumjeti i svladati proces i vjetine istraivanja i izlaganja

razvijati sposobnost evaluiranja informacija s razliitih medija koristiti podatke i informacije za proirenje svojih temeljnih znanja istraivati kreativno koritenje informacija poboljati svoje znanje kroz razvijanje ljubavi prema citanju kriticki razmiljati

Osim toga, bibliotekar treba da svakodnevno testira uspjenost informatizacije. Pri tom treba da: osigura sistematian i transparentan nain rada kojim stalno mjeri i poboljava performanse kreira redovne izvjetaje koji dokazuju efikasnost i efektivnost u upravljanju bibliotekim fondom i dostupnim bazama podataka ukljui upravu kole, saradnike, nastavnike, uenike, roditelje, biblioteku sekciju, itd. u aktivan rad na poveanju kvantiteta i kvalite bibliotekog fonda provjerava formalnim i neformalnim anketama i upitima zadovoljstvo svih zainteresiranih strana sa njegovim radom, kako bi bio siguran da razumije razliite potrebe spram njegovog rada od strane ministarstva, PPZ-a, uprave kole, nastavnika i saradnika, i najvanije od strane uenika. planira i provodi aktivnosti unapreenja bazirana na prethodnim iskustvima kao i iskustvima kolega bibliotekara iz drugih kola uenicima, roditeljima i nastavnicima pojanjava ulogu kolske biblioteke kao informacisjkog centra kole efektivno koristi raspoloivu informatiku strukturu kole u svrhu transfera znanja i iskustva ka uenicima analizira iskoritenost bibliotekog fonda, i provodi aktivnosti na meubibliotekoj razmjeni kako bi to vie smanjio udio tzv. pasivnog fonda u ukupnoj grai biblioteke

Zakljuak: Informatitzacija kolskih biblioteka je zahtjevan proces. Nema nikakve garancije da e se nabavkom raunara i bibliotekog softvera automatski poluiti vidljivi rezultati na unapreenju rada biblioteke. U organizacijski ne pripremljenom okruenju ona samo poveava organizacijski nered. Informatizaciju biblioteka treba prihvatiti kao proces koji je neophodan zbog svih navedenih koristi koje donosi, ali takoer ovaj proces treba prihvatiti kao dugoroan, ne kao neta to e se desiti preko noi nakon to nabavimo softver za automatizaciju biblioteke. Potrebno je napraviti i odreene organizacione promjene i naravno oekivati otpor koji je inae normalan i oekivan pri uvoenju bilo kakvih promjena. Jedan od vanijih rezultata informatizacije kolskih biblioteka jeste da se bibliotekaru i kolskoj biblioteci vrate mjesto i dostojanstvo koje sigurno zasluuju. Iako se za ovo moraju najvie boriti sami bibliotekari, kroz uenje i stalno unapreivanje funkcije kolske biblioteke, ipak bez aktivnog uea i podrke od strane ministarstva i uprave kole informatizacija kolskih biblioteka e ostati samo u domenu rasprava. Da bi

informatizacija kolskih biblioteka bila uspjena potrebno je stalno provoditi nadzor ostvarenja oekivanih efekata.

Izvor informacija i literatura Web stranice: http://www.pedagog.rs/nastava%20tekst%20stanje%20u%20bibliotekama.php Marina, M., Bojana, V., (2007). "Nastava i vaspitanje" br. 3

https://openair.rgu.ac.uk/handle/10059/42 Dorothy A., Wavell W. & C., (2006) Information literacy in the classroom: Secondary school teachers conceptions;

http://kpolisa.com/KP17/kp17-II-4-JelenaKuzmanovic.pdf Kuzmanovi, J. (2012). Nova uloga biblioteke u osnovnim kolama i komunikaciona strategija za njeno promovisanje

http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/5/51/Na_dobrom_putu_promjena_-_Ilija_Peji%C4%87.pdf Peji, I. (2010). Na dobrom putu promjena : kolske knjinice Bjelovarsko-Bilogorske upanije 20042009

http://www.tfc.kg.ac.rs/tio6/radovi/3)%20Nastavnici%20i%20skola%20u%20informacionotehnoloskom%20okruzenju/PDF/315%20Mile%20Penkov.pdf Penkov, M. (2011). Primena obrazovne tehnologije u biblioteci osnovne kole . Tehnologija, informatika i obrazovanje za drutvo uenja i znanja. 6. Meunarodni simpozijum, tehniki fakultet aak, 35. Jun 2011. http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/hr/images/stories/izvanrednistudij/metodika%20rada.pdf Kovaevi, D. (2011) kolska knjinica i kolski knjiniar u odgoju i obrazovanju Diplomski rad: Ujdur, I., (2009), (teza) Internet u kolskoj knjinici