OSNOVE PODUZETNITVA I MENADMENTA

1. PODUZETNIK
Poduzetnik je osoba nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem na temelju inovacija i stalnog razvoja. Jednostavnije reeno, to je poslovni ovjek koji ulae svoj novac u odreeni poslovni pothvat nadajui se zaradi. PR !" # $%&%'%J% R"()%*%+%, (&"&-+. &%/" 0ez obzira u kojem gospodarskom okruenju djeluje i kojom se aktivno1u bavi, poduzetnik je uvijek poslovno kreativan, inovativan, dinamian, spreman na rizik i uporan rad -posoban je brzo uoiti gospodarske 1anse, ali i probleme i mogunosti &aje1e je zanesen vlastitom idejom i sposoban je svoj entuzijazam prenijeti na svoje suradnike !ora biti dobar lider, mora postaviti prave zadatke i ponuditi zadovoljavajua rje1enja "ko ne uspije u svom poduzetnikom pothvatu pravi poduzetnik poinje ponovno 2mora znati i gubiti3 "ko uspije nikada se ne zadovoljava postignutim ve ide dalje, trai nove ideje i nove mogunosti KLJUNE OSOBINE PODUZETNIKA (a budueg poduzetnika je vjerovatnije da je 4 outsider5 ili pobunjenik koji je otkrio prirodni smisao za stvaranje poslova iz 4 niega5. .eina njih postaje najboljima u rizinim poslovima. *esto ih okolina smatra sanjarima, zanesenjacima i ekcentricima, no sigurno je da su to osobe koje znaju 1to ele6 /lju uspjeha 7 potreba za postizanjem cilja,elja da ostvare ne1to bolje ,drugaije ili ne1to na svoj nain. Poduzetnici se 8okusiraju na osobni uspjeh, elei sve sami postii. 9. %&:."+%.&:-+ 7 obuhvaa kreiranje i uvoenje promjene, razvoj i primjenu novih proizvoda, usluga, procesa, postupaka i novih rje1enja. Jedini nain da se ostane na elu igre jest kontinuirano ostvarivanje novih ideja. Poduzee koje eli postati i ostati meu liderima u budunosti, treba postati pokretna meta za svoje konkuretne. 'ilj poslovanja ne treba usmjeriti samo na velike ideje nego i na mnogostruke sposobnosti i male napretke koji su esto dovoljni ako su dobro odabrani i primjereni situaciji i tri1tu na kojem se ostvaruju. Sedam inovacijskih izazova s kojima Pe e! D!"cke! #ovez"je #od"ze nika $ 93 nepredvidivost uspjeha odnosno neuspjeha ;3 nesklad izmeu sada1nje i budue realnosti <3 inovacije vezane uz potrebe odreenog procesa =3 promjene u proizvodnji i tri1noj strukturi >3 demogra8ske promjene ?3 nove spoznaje i znanja @3 promjene u razmi1ljanjima

;.R"(A!&: PR A(%!"&J R%(%/" 7 poduzetniki rizik odnosi se na mogunost dono1enja pogre1ne odluke zbog nepredvidivog dogaaja i zakazivanja ljudskog 8aktora u organizacijskom sustavu. %z navedenih razloga poduzetnik skuplja in8ormacije na tri1tu prodaje i nabave te prouava zakonske, devizne, carinske i druge propise i preispituje stvarnu i potencijalnu konkurenciju. Rizik se esto povezuje s oportunitetnim tro1kom koji odrava nepromjenjivi ili planski rizik koji je povezan s pojedinim poduzetnikim projektom. +reba pravodobno i temeljito razmotriti sva pitanja koja dovode u sumnju ispravnost poduzetnikog projektaB smanjena likvidnost, zasienost tri1ta, de8icitarnost sirovina, promjena strukture potro1nje, vjerodostojnost restriktivne politike, mogunost prekida gospodarskih tokova, tendencija na podruju energetike i ekologije te politika zapo1ljavanja. <.-"!:A.J R &:-+ 7 poduzetnici esto vjeruju da su im izgledi za uspjeh i bolji nego to same injenice pokazuju. Potrebno je imati visoke ambicije za uspjeh. Poduzetnik treba prepoznati i uspostaviti glavnu ravnoteu izmeu ambicija i postavljenih ciljeva 1to je povezano s upravljanjem i komuniciranjem. em" "s#je%an #od"ze nik& " oko'nos ima dana%nje( ('o)a'no( !*i% a& #osve+"je #ose)n" #ozo!nos , Az stalna organizacijska restrukturiranja i multi8unkcionalni timski rad, uspje1an poduzetnik posebnu pozornost posveuje buduim tri1nim kretanjima i stvaranju B 9. vizije 7 naje1e osobni stav poduzetnika koji ne iznosi u pisanom obliku, komunikativnost i inspirativnost su temeljne znaajke vizije. ;. misije 7 predstavlja konkretiziraniju varijantu vizije, u njoj se navode pravci poslovnog djelovanja.0itna je za onu vrstu poduzetnika kojima novac nije u prvom planu, putem nje stjee se povjerenje, osobni razvoj i korporacijski imid te se jaa poduzetnika svijest i upornost. Pri koncipiranju misije treba odgovoriti na sljedea pitanjaB koji je razlog na1eg postojanja, koja je na1a temeljna svrha, koja je na1a poslovna 8ilozo8ija, po emu se razlikujemo od drugih, na koji smo tri1ni segment usmjereni itd. <. s#eci-i.nih sv!ha 7 najue povezana s poduzetnikom samouvjereno1u, vjera da su bolji od ostalih i da mogu ono 1ta drugi ne mogu. =. s !a e(ijskih ci'jeva 7 predstavljaju dugoronu viziju poduzetnikih ciljeva i temeljne svrhe poslovanja...ciljevi odnosno njihovo ostvarenje moe posluiti kao mjerilo uspje1nosti i poduzetnikog poslovanja, imaju i motivirajue i usmjeravajue e8ekte. =. AP:R"& R"# 7 poduzetnici smatraju promjenu i razvoj svojom 4 zvijezdom vodiljom5,a stvaranje promjena nije mogue bez upornog i mukotrpnog rada koji ne mora uvijek uroditi plodom. :n uvijek traga za promjenom, reagira na nju i koristi je kao povoljnu priliku u poduzetnikoj aktivnosti. >. P:-+".)J"&J '%)J ." 7 cilj uspje1nih poduzetnikaB kako dostii kreativne ideje kojima e konkurenti biti nadma1eni, a ne kako opona1ati konkurente. 'iljevi su im visoki i ambiciozniC osobni i poslovni cilj su usko povezani, a predmet poslovanja se odabire prema tri1nim mogunostima, a ne prema osobnim a8initetimaC ele stei nezavisnost, ostvariti visoku zaradu, dokazati poduzetniku sposobnost ... ?. :#D:.:R&:-+ 7 poduzetnici su odgovorni sami sebiC ele priznanje za svoj posao, ali preuzimaju i svu krivnju na sebe. Pro8it igra vanu ulogu kako kako mjerilo uspje1nosti poslovanja tako i kao nagrada za uspje1no preuzimanje rizika.#inamino okruenje u kojem

<

se poduzetnika aktivnost ostvaruje sili ekonomsku znanost na postavljanje niza standarda, pa tako i pro8itnih. P/O0ITNI STANDA/DI ZA UT1/2I1AN3E 4 P/I51AT63I1I5 STOPA P/O0ITA7 (a postavljanje pro8itnih standarda postoji vi1e kriterija koji ukazuju na poduzetniki Eprihvatljivu pro8itnu stopuE B 9. Pro8itna stopa drugih poduzea u istoj grani ili odabranih drugih poduzea uz uvjet da posluju u slinom okruenjuC ;. &ormalna ili povijesna pro8itna stopa koja predstavlja komparaciju pro8itnih stopa u vremenskom nizuC <. -topa pro8ita koja je potrebna da se privue vlasniki kapitalC =. Pro8itna stopa dostatna da se gospodarski razvoj 8inancira iz vlastitih izvora PITAN3A I P/OB6E8I S KO3I8A SE SUS/E9U PODUZETNI:I NA PUTU OD IDE3E DO N3EZINE /EA6IZA:I3E +ri su koraka u ostvarivanju poduzetnike aktivnostiB 9.J"-&: # $%&%R"&J '%)J ." /ada je poduzetnik siguran 1to eli, treba se zapitatiB /oja vrsta poduzea je meni potrebnaF /oje rizike i rtve takvo poduzee zahtjevaF Jesam li spreman prihvatiti sve potrebne rizike i rtve F Aspje1no poslovanje ovisi o znanju i vje1tinama poduzetnika, ali i o stupnju rizika koji je on spreman poduzeti. &aje1i rizici B u sluajevima kod malih poduzea koja su esto suoena s pomanjkanjem kapitalnih i drugih resursa te su prisiljena posuivati od drugih poduzea ili banakaC ako se posluje s potpunom odgovorno1u onda poduzee odgovara svom svojom imovinom 1to poduzeu daje veu dozu ozbiljnosti, ali je i rizinoC suradnja s neiskusnim i nekvali8iciranim osobljemC mlada poduzea esto nemaju dovoljno sredstava da bi si priu1tila visoko kvali8icirano osoblje. ;. A+.RG%."&J -+R"+ D%J B Poduzetnici bi trebali razmi1ljati dugorono i zapitati seB Je li strategija dobro de8inirana F !oe li utvrena strategija uroditi dostatnim pro8itom F Je li strategija odriva F H -trategija mora de8inirati tone upute vezane za poduzee i biti razumljiva za zaposlene u poduzeu. /ada se poduzetnici odlue za tono odreenu strategiju, moraju odrediti osigurava li dovoljno pro8itabilne poslove i eljeni napredak. H (a rast i pro8it potrebna je primjerena politika tro1kova, dono1enje pravih odluka u pravom trenutku, ne smije se zaostajati za konkurencijom2 cijenom ,e8ikasno1u, kvalitetom 3, pro8esionalnost 2 imid, oslu1kivanje potro1aevih elja3, omjer 8iksnih tro1kova i opsega posla etc.

#obra strategija zahtjeva stalnu kontrolu, korekciju, usavr1avanje i prilagoavanje promjenama. Poduzetnik treba razlikovati normalne pote1koe od onih kriza koje mora ozbiljno shvatiti te odluiti isplati li se ostati u poslu ili ne. Pitanje odrivosti je bitno je za one koji prate nove tehnologije i promjene na tri1tuC odriva strategija mora biti u skladu s tehnikim i kapacitetnim mogunostima samog poduzea. 0itno je da se strategija moe izvesti6 <. %(.RI &J -+R"+ D%J B Poduzetnik se pita B !ogu li ja to F gdje testira samog sebe. -avr1ena ideja nije garancija za savr1en rezultat. 0itno je moi izvr1iti planove inae mu prijeti propast poduzea. (ato, poduzetnik bi trebao provjeriti B %ma li dobre izvore i sredstva F /oliko je jako poduzee F /akve su njegove vlastite mogunosti i a8initeti F H u sredstva i izvore spadajuB rad, kapital, kupciB sve tri stavke se moraju ostvariti za dobro poslovanje. &a poetku poduzee ne mora imati ba1 sve tri stvari, ali je poeljno s vremenom uposliti kvali8icirano osoblje s znanjem i iskustvom. -ve se vrti oko kupaca koji e kupiti na1 proizvod pa treba privui 1to vi1e klijenata. ; o .ini < v!d"<& a % o <mek"< in-!as !"k "!" #od"ze+a, -naga i kapacitet poduzea da bi ono izvr1ilo danu strategiju ovisi o EtvrdojE i o EmekojE in8rastrukturi. Tv!d" in-!as !"k "!" ine organizacijska struktura i sistemi, a mek" in-!as !"k "!" kultura poduzea i norme. &eki poduzetnici ele graditi geogra8ski raspr1ene poslove, tj. putem vi1e meusobno odvojenih poslovnih jedinica, pa e se takvo poduzee zasigurno primarno orijentirati na ulaganje u svoju tvrdu in8rastrukturu, dok e istodobno poduzee smje1teno na jednoj lokaciji vi1e pridavati znaaj mekoj in8rastrukturi, tj. samoj kulturi i imidu.

>

=. PODUZETNI;T1O
Poduzetni1tvo ukljuuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, 1irenja na nova tri1ta, stvaranje novih proizvoda, novih potro1aa i novih tehnologija. konomska teorija razvijenih zemalja istie poduzetni1tvo kao kamen temeljac gospodarskog sustava i gospodarskog razvoja. Poduzetni1tvo je posebna gospodarska 8unkcija, razliita od vlasnike i upravljakeC skup vi1e meusobno povezanih 8unkcija usmjerenih na pokretanje novih poslovnih inicijativa s ciljem oekivanja iznadprosjenih prihoda. Poduzetni1tvo uvijek predstavlja vi1i stupanj sposobnosti da se uoi i participira izvanredna prilika za mogui poslovni uspjeh, te poduzetniku odlunost da se ue u akciju i kada je poduzetniki rizik izuzetno visok. Poduzetni1vo je speci8ino obiljeje pojedinca ili institucije tj.pona1anje ili nain pona1anja. P/EDNOSTI I NEDOSTA:I U6ASKA U PODUZETNI;T1O P/EDNOSTI > ko!is i ?$ 9. samostalno poduzetni1tvo stvara temeljno zadovoljstvo u spoznaji da ste u svom poslu gospodar samom sebi, te da sukladno prilikama samostalno donosite odluke ;. ostvarenu dobit slobodno raspodjeljujete za pro1irenje svoga posla ili za poveanje 1tednje za mirovinu 2 dobit je mjerljiva 3 <. slobodno moete prodati dijelove svoje imovine ili cijeli posao =. ostvarenom dobiti moete se koristiti i za poveanje osobne potro1nje >. zadovoljstvo u spoznaji da kreirate posao i za druge, a ne samo za sebe ?. ugled u okruenju s aktivnim odnosom prema lokalnoj zajednici moe vam donijeti i mjerljive i nemjerljive koristi 2 mjerljiveB dobit, nemjerljiveB podizanje ugleda u okruenju, ope zadovoljstvo i sloboda rasporeivanja slobodnog vremena 3 @. samostalno poduzetni1tvo moe se voditi kao obiteljski posao, pa se time stvara mjera optimuma privatnog i pro8esionalnog NEDOSTAT:I > !o%kovi ?$ 9. ponekad oteano prihvaanje realnosti da u svim aktivnostima nemate potpunu slobodu akcije 2 sloboda nije apsolutna ve relativnaC autonomija svakog poduzetnika ograniena autonomijom drugog. ;. kupac va1ih proizvoda i usluga, kojem se prilagoavate i prema kojem usmjeravate svoje aktivnosti, vrlo je esto va1 Eposlovni gospodarE 2 kupci,konkuretni, dobavljai 3 <. drava vam odreuje pravila poslovnog pona1anja i zahtijeva od vas da plaate porez, pa se moete osjeati sputanim 2 zakonska, devizna, carinska i porezna ogranienja 3 =. dobavljai vam takoer mogu uvjetovati pona1anje, osobito Edobavljai novcaEH bankari >. va1e poduzetnike ambicije mogu biti ograniene, a time i sloboda, zbog nedovoljnih sredstavaH materijalnih i novanih ?. poduzetni1tvo e od vas, osobito u poetku, zahtijevati dug i naporan dan i sedmodnevni radni tjedan @. pro8esionalni i privatni ivot e vam esto biti neodvojivi jedan od drugog, pa ete trebati puno razumijevanje obitelji i privatne okoline.

PO1I3ESNI /AZ1O3 PODUZETNI;T1A Poduzetni1tvo se kao djelatnost razvilo izmeu 9;. i 9>. stoljea. :snovni tipovi poduzetnika u to vrijeme bili su B gusari, 8eudalci, dravni inovnici, 1pekulanti, trgovci i obrtnici. Prvi zaeci trgovakih poduzea javljaju se u 9;. stoljeu u %taliji, a od kraja 9=. st. javljaju se trajna udruenja koja su imala poslovni oblik slian dana1njim javnim trgovakim dru1tvima. /ao tipian masovni 8enomen poduzee se javlja tek u 9>. st. -tvaralako poduzetni1tvo razvilo se masovno tek u 9@. st., pa do tog razdoblja govorimo o ranom trgovakom tipu poduzetnika i tipu ranokapitalistikog poduzetnika. -pecijalizacija na podruju trgovine i posebno odvajanje bankarskih poslova poelo je tek u 9J. st. 0AZE /AZ1O3A PODUZETNI;T1A U 8ODE/NO3 EKONO8SKO3 TEO/I3I 9. PR%J R:G &J" 7 poduzetnici esto bolje postupaju u ranijim 8azama razvitka, nego u kasnijim.&astoje initi dobro u 8azama prije roenja i prihvaanja. ;. $"(" PR%,."K"&J" 2 djetinjstvo 3 7 poduzetnici se moraju muiti da pokriju tro1kove jer uvode sve vi1e proizvoda na tri1teC tijesno vezani za svoje poslove da bi mogli uoiti prepreke i djelovati brzo da ih uklone. <. $"(" PR:#:R" 2 rasta 3 7 stopa rasta moe biti visoka da se poduzetnik s njom ne moe nositi. !nogi nepripremljeni poduzetnici posruC prihodi od prodaje rastu, ali se javljaju problemi u sljedeim podrujimaB novani tijek, proizvodnja, kvaliteta, isporuka."ko se prihodi zadravaju na istoj razini, poduzetnici trebaju poveati broj specijalista i savjetnika kako bi ponovno dobili 8leksibilnost i do1li do 8aze zrelosti. =. (R ):-+ 2 odraslost 3 7 za1to jedni poslovi uspijevaju, a drugi propadajuF 7kvaliteta koju poduzetnici imaju za uspje1nost posla tijekom djetinjstva, nisu od pomoi u 8azi prodora. Kako se !e)a #ona%a i #od"ze nik kao menad*e! > #!ema Si!o#o'is"? , (a poveanje e8ikasnosti predlaeB H poduzetnici bi trebali raditi tako da budu i poduzetnici i menaderi B 9. okruujui se ljudima koji o mnogim aspektima posla znaju vi1e od njih C ;. usmjeravajui znanje takvih ljudi u djelotvorniju proizvodnju C <. drei korak s najnovijim menaderskim metodama C Poduzetnici se ne bi smjeli odrei svoje poduzetnike sklonosti, trebaju nastaviti traiti nove prilike, odravajui ravnoteu izmeu kori1tenja takvih prilika i rje1avanja problema jer u protivnom im poslovi imaju male izglede za budui rast.

P/EDU13ETI /AZ1O3A PODUZETNI;T1A U PO3EDINO3 NA:IONA6NO3 EKONO8I3I 1. T/@I;TE 7 potrebe tri1ta predstavljaju ishodi1nu toku i primarnu orijentaciju svakog poduzetnika u njegovoj poduzetnikoj aktivnosti. Aloga poduzetnika je da opskrbi tri1te pobolj1anim proizvodima i uslugama otkrivajui nove putove i kanale distribucije, nadma1ujui konkurenciju kvalitetom i cijenom, kreativno1u i aktivno1u. =. P6ATE@NO SPOSOBNA POT/A@N3A 7 predstavlja koliinu roba ili usluga koju su po odreenim cijenama kupci spremni platiti u nekom razdoblju i na nekom tri1tu. %z zakona potranje proizlazi da se vee koliine trae uz nie cijene iz pretpostavkiB Hpotro1ai tee maksimiziranju zadovoljstva iz svojih dohodaka Hpotro1ake jedinice imaju ograniene dohotke Hmo dodatne jedinice nekog dobra nakon odreenog vremena otpada Hpromjene u traenoj koliini jednog dobra ne dovode do promjene u moi zadovoljena ostalih dobara. A. KONKU/EN:I3A B tri1na konkurecija Hmeusobno natjecanje proizvoaa na tri1tu i u pogledu kvalitete i u pogledu kvantitete, cijene, distribucije i promocije, predstavlja izazov i motivaciju za poduzetnika i jaa njegov poduzetniki duhC konkurenciju treba poznavati, uvaavati, pratiti, analizirati, ocjenjivati i nadma1iti. C. AUTONO8I3A P/I1/EDNI5 SUB3EKATA B logina je posljedica slobodne tri1ne ekonomije, a u gospodarskom pogledu oituje se kao autonomija poduzetnika i poduzea u izboru djelatnosti poslovanja, u izboru potrebnih resursa, izboru tri1ta, ili segmenta tri1ta, u izboru poslovnih partnera. "utonomija svakog pojedinog tri1nog objetka ograniena je autonomijom drugoga gospodarskog subjektaH zato ima vi1e poduzetnika i poduzea u okviru iste djelatnosti ili isteLsline vrste proizvoda ili uslugu, ali rezultati trebaju biti razliiti. "utonomija trai vi1e poslovnosti i odgovornosti i ne tolerira neuspjeh. &ajuspje1niji poduzetnik koji ostvaruje vi1e dobitiB Honaj koji je bolje procijenio tri1ne potrebe, bre se prilagodio novih tehnolo1kim i drugim zahtjevima, oni koji vode elastinu politiku cijena, koji sa svojom kvalitetom i poslovno1u stekao stalne potro1ae i bolji poslovni imid. . ODNOS PODUZETNI;T1A I 8ENAD@8ENTA -iropolis kae B Eprva je zadaa menadera da postigne dobro izvr1enje poduzea. !enader uzima dobivene resurse 7 ljude i novac, strojeve i materijal 7 i orkestrira ih u proizvodnji. (a razliku od toga prva zadaa poduzetnika je da dovede do promjene u svrsi.E Poduzetnici moraju sebe osobno staviti u proces odluivanja zato 1to imaju viziju poslovanja, postavljaju okvire poslovnih planova, svojim primjerom, entuzijazmom i odluno1u utjeu na rad i pona1anje svojih suradnika i poslovnih partnera C poduzetnik mora biti liderCosoba koja ima znanje o poslovima i ljudima, koja zna slu1ati, koja razumije ljude s kojima radi i koja se iskreno bavi svojim suradnicima i partnerima . Poeljno je da posjeduje znaajne osobne vje1tine voenja kako bi uspje1no suraivao s raznim pro8ilima suradnikaB radnici, dobavljai, kupci, osiguravatelji, dravni inovnici.

TEO/I3SKI P/ISTUP PODUZETNI;T1U +ri su metodolo1ka pristupaB 9. #e!sona'ni #!is "# 7 predstavlja poduzetni1tvo kao djelatnost ljudi s posebnim psiholo1kim svojstvima H inovativnost, kreativnost, samouvjerenost, 8leksibilnost, sposobnost predvianja, potreba za postignuem, akcijska usmjerenost. ;. neok'asi.ni #!is "# 7 prikazuje poduzetni1tvo kao djelatnost ljudi iji je osnovni cilj optimalizacija inputa s ciljem maksimiziranja outputa tj. pro8ira <. socioDk"' "!ni #!is "# 7 istie sklonost poduzetni1tvu kao posljedicu spleta dru1tvenih odnosa i okolnosti C poduzetni1tvo tretira kao ekonomsku djelatnost koja u okviru socioH kulturnih institucija e8ikasno koristi prirodne, dru1tvene i ekonomske potencijale.

A. PODUZE9E
PRAVNI OBLICI PODUZE9A :snovni kriteriji po kojima se ti pravni oblici poduzea meusobno razlikuju su B vlasni1tvo kapitala, upravljanje, raspodjela dobitka i gubitka, sno1enje rizika, davanje jamstva, obveza in8ormiranja. PodjelaB 1.INOKOSNA PODUZE9A 2individualna3 Hona poduzea koja imaju samo jednog vlasnika, ija jedina ogranienja predstavljaju obveze prema dravnim propisima i ogranienja u 8inancijskim resursima. Az ogranienja, postoji i odreena odgovornost prema potencijalnim kupcima i vjerovnicima jer ako se ne podmiruju vlastiti dugovi prema vjerovnicima, vlasnik moe propasti. :biljejaB mala poduzea orijentirana na ue, lokalno tri1te. naje1e proizvode jedan proizvod ili nekoliko srodnih ili slinih proizvoda relativno ga je lako osnovati jer zahtijeva samo nekoliko potrebnih dozvola radi sigurnosti njegova budueg vlasnikaC dobivaju se kod ovla1tenih dravnih institucija motivi osnivanja poduzeaB osiguravanje egzistencije svoje obitelji ,zarada i bogaenje pojedinacHvlasnik je poduzetnik, glavniar, menader, radnik, a posao esto ukljuuje i lanove obitelji C ima kompletnu kontrolu nad odlukama koje je donio, veu 8leksibilnost, brzo reagira na promjene na tri1tu i prilagoava se novonastalim uvjetima,ima veu slobodu i direktnu kontrolu nad prihodima i rashodima P/EDNOSTI sloboda lakoa osnivanja mali tro1kovi pokretanja porezne mogunosti NEDOSTA:I neograniena odgovornost pomanjkanje kontinuiteta te1koa dobivanja kredita predodbe nestabilnosti

Hneograniena odgovornost N poduzetnik je osobno odgovoran za sve dugove koje poduzee preuzme, sam se moram boriti sa svim nedaama odnosno sa oskudno1u 8inancijskih resursa, samo mora donositi sve poslovne odluke, ako vlasnik umre 7 poduzee nestaje. =.PA/TNE/ST1O > O/TA;T1O ? H predstavlja ugovorom zasnovan obveznoHpravni odnos kojim se ugovorne stranke obvezuju udruiti svoj trud 2rad3 i svoju imovinu u cijelosti ili djelomice radi postizanja nekog zajednikog cilja. :rtaci mogu biti 8izike i pravne osobe, koje se moraju dogovoriti o zajednikom cilju partnerstva. %movinu ine ulozi ortaka 2glavnica3, te imovina steena poslovanjem orta1tva. Predstavljaju najkompliciraniji organizacijski oblik poduzea, ali su i najpogodnija. : pitanju vlasni1tva odluuju sami partneri, ovisno o tome koliko je tko uloio u posao. #vije vane stvari o partnerstvima B 9. partneri se mogu zakonski obvezati za partnerstvo ugovorom ili nekom drugom obvezom ;. partnerstva su poduzea s neogranienom odgovorno1u 9O

"ko jedan od partnera umre, napusti partnerstvo ili se pridruuje novi H ono se mora raskinuti.&astaviti se moe samo 8ormiranjem novog partnerstva ili promjenom poslovne strukture. A sluaju razmirica, probleme mogu izbjei sklapanjem sporazuma. P/EDNOSTI vei izbor talenta vei ulog novca lakoa osnivanja mogue porezne pogodnosti NEDOSTA:I neograniena odgovornost pomanjkanje kontinuiteta te1koa prijenosa vlasni1tva mogunost prisilne likvidacije

Plakoa osnivanjaB dovoljno zatraiti potrebne dozvole od strane nadlenih dravnih institucija te sklopiti ugovor o partnerstvuC u sluaju da ima puno razliitih partnera ili je organizacijska struktura slojevita , partnerstva tee da budu slina inokosnim poduzeima po strukturi kako bi postigli veu 8leksibilnost 2 prilagodljivost 3 ili namjena uloge jednom partneru kao agentu koji obna1a poslove odgovornosti s neogranienom odgovorno1u i zakonski odgovara za sve druge poslove koje obavljaju drugi partneri. +ipovi partneraB ak ivan #a! ne! 7 aktivno ukljuen u posao i poznat je javnosti neak ivan #a! ne! 7 nije aktivno ukljuen u posao, ali poznat je javnosti kao partner ihi #a! ne! 7 ne posluje u poduzeu, moe biti poznat javnosti kao partner,ulaga sk!iveni #a! ne! 7 aktivan je, ali nepoznat javnosti ajni #a! ne! 7 smatra se neaktivnim i ne treba biti poznat javnosti #o #a! ne! 2 nii 3 i o(!ani.eni #a! ne! Dsudjeluju manje nego pravi partneri u poslovanju A. KO/PO/A:I3E H dominiraju u svijetu biznisa po ostvarenim prihodima od prodaje, po pro8itima i po broju zaposlenih H najrazvijeniji oblik poduzea u tri1noj privredi i naje8ikasniji instrument prikupljanja kapitala za potrebe suvremenog biznisa.2gigantske korp.imaju 9OO tis.dioniara, ak i mil.3 H posjeduju poseban pravni identitet i posluju kao pravna osoba koja u svoje ime i za svoj raun kupuje, prodaje i pozajmljuje novac, prozvodi dobra i usluge te sklapa ugovore H plaaju dodatni porez na pro8it 2 korporacijski pro8it Q pojedinani prihod po dividendi 3 H vodi ih nadzorni odbor, vlasnici mogu biti samo investitori, 1iri se ukljuivanjem drugih investitora 2 privatno 3 i javnoHprodajom dionica, dioniari imaju najveu mo HprednostB nia porezna stopa nego kod inokosnog poduzea i partnerstva Hpri osnivanju je potrebno ispuniti ispravu o inkorporianju koju mora odobriti drava, zatim slijedi usvajanje statuta P/EDNOSTI ograniena odgovornost kontinuitet lakoa prijenosa vlasni1tva lakoa dobivanja kredita NEDOSTA:I visoki poetni zakonski tro1kovi nagla1ena reguliranost ekstenzivno izvje1tavanje dvostruko oporezivanje

99

P/A1NI OB6I:I T/EO1AKI5 D/U;TA1A U /EPUB6I:I 5/1ATKO3 P/E8A ZAKONU O T/EO1AKI8 D/U;T1I8A 9. J".&: +RD:."*/: #RAI+.: kao d!"% vo oso)a mogu osnovati barem dvije ili vi1e osoba. %movina se 8ormira unosom jednakih dijelova uloga lanova koji osnivaju dru1tvo 2 u obliku novca, stvari, prava, usluga i dr.3. -vaki lan dru1tva odgovara neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom. :dnosi se odreuju dru1tvenim ugovoromC dru1tvo nema posebnih organaC odluke se donose uz suglasnost svih lanova. (a utvrivanje rezultata poslovanja dru1tva izrauje se godi1nji raun dobitka i gubitka. :soba ovla1tena za voenje dru1tva duna je o poslovanju i rezultatu polagati raun svim lanovima dru1tva. ;. /:!"&#%+&: #RAI+.: je d!"% vo oso)a, a ine ga najmanje dvije ili vi1e osoba i moe imati dvije vrste lanovaB kom#'emen a!i koji odgovaraju za obveze dru1tva neogranieno sa svom svojom imovinom 2 i onom izvan dru1tva3 komandi o!i koji odgovaraju samo s iznosom uloga koji unose u dru1tvo. #ru1tvom upravljaju samo komplementari, komanditori imaju pravo uvida u poslovne knjige i godi1nja izvje1a o rezultatima poslovanja, ali ne i pravo odluivanja. %movina dru1tva 8ormira se ulogom lanova. #obit lanovi dijele prema unesenom ulogu u dru1tvo. /od isplate dobiti komplementari imaju prednost. <. #%:&%*/: #RAI+.: 2 d.d.Cd!"% vo ka#i a'a 3 ine lanovi 2 dioniari 3 koji sudjeluju svojim ulozima u temeljnom kapitalu dru1tvaC ulog je podijeljen na jednake dijeloveH dioniceC uplatom dionice postaje se dioniar i tako se stvara kapital dru1tvaC najmanji nominalni iznos dionice je 9O kn, a temeljni kapital ne moe biti manji od ;OO OOO kn. Rizik se dijeli na vei broj osoba 2 8izikih i pravnih 3C pravo odluivanja imaju svi dioniariHvei udio u vlasni1tvuN vi1e glasova kod odluivanja, a preko >OR dionicaH odluuje sam. -tatutom dru1tva reguliraju se odnosti prava i dunosti u dru1tvuC osnivateljiH oni koji su donijeli statut. =.#RAI+.: - :DR"&%* &:! :#D:.:R&:IKA 2 d.o.o. ,C d!"% vo ka#i a'a3 jedna ili vi1e pravnih ili 8izikih osoba ulau temeljne uloge do visine dogovorenog temeljnog kapitala."ko je osnivatelj jedna osoba onda se dru1tvo osniva na temelju izjave osnivatelja, a ako ih je vi1e, sklapa se ugovor o osnivanju dru1tva koji sklapaju osnivateljiC osnivateljiH trgovaka dru1tva, drava, ustanove, visoka uili1ta...C ograniena odgovornostN osnivatelj2i3 odgovaraju samo vrijedno1u koju unesu u temeljni kapital dru1tvaC odluivanje u dru1tvu je regulirano dru1venim ugovoromC organiN skup1tina 2 imenuje lanove uprave kao izvr1no tijelo3, nadzorni odbor 2 ako je prosjean broj zaposlenih godi1nje <OO 3 , uprava 2 9 ili vi1e direktoraC vodi poslove 3. P +RD:."' je pravna ili 8izika osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom roba ili pruanjem usluga na tri1tu. P +RD:."' P:J #%&"' je 8izika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtni1tvu i upisana je u trgovaki registar kao trgovac pojedinac .

9;

0AZE @I1OTNOE :IK6USA P/OS3ENOE PODUZE9A Sivotni ciklus prosjenog poduzea moe se promatrati u > 8aza 2 svaka 8aza zahtijeva drugaiji pristup, drugaije metode i rje1enja 3 B 1. 0AZA IZE/ADN3E 7 PIONI/I 7 potrebni poduzetnici skloni visokom riziku i brzom dono1enju odluka, poduzetnici s idejama, jasnim ciljevima i velikom predano1uC esto jake osobe, veliki individalisti i egocentrici 3. = . 0AZA /ASTA 7 8A5E/I 7 potrebni poduzetnici koji imaju organizacijske sposobnosti, osobe koje se okruuju strunim pojednicimaCdobro organizirane, autoritativne i ambiciozne osobe. A. 0AZA DI0E/EN:I/AN3A7 ST/ATEZI Hpotrebni struni, kreativni i komunikativni poduzetnici koji su spremni i sposobni prenositi ovlasti upravljanja i kontroliranja na svoje suradnike . C. 0AZA KONSO6IDA:I3EH T/ENE/H osobe sposobne zdravu socijalnu klimu, tj. dobre meuljudske odnose C spori su u odluivanju, nisu spremni na visoke rizikeC osnovni zadatak je motivirati suradnike u rje1avanju nagomilanih problema i koordinirati njihov rad. F. 6IK1IDA:I3SKA 0AZA

9<

C. TE8E63NE ST/ATEEI3E U6ASKA U PODUZETNIKE AKTI1NOSTI

STRATEGIJE ULASKA U PODUZETNIKE AKTI1NOSTI 9.P:*%&J"&J :# &A) (a ovaj put odluuju se poduzetnici kojima je osnivanje i oblikovanje vlastitog poduzea mnogo vei izazov nego kupnja ve postojeeg poduzea. Rizici su veliki i mnogo su manje 1anse za uspjeh nego od preuzetih uspje1nih poslova. Poduzetnik zato mora uloiti mnogo truda u prikupljanje in8ormacija o tri1tu. !ora odgovoriti na pitanjaB tko su moji kupciF, gdje se nalazeF, koliko ih jeF, koliki postotak e ih kupovati od mene i po kojoj cijeni su voljni kupiti moj proizvodLusluguF, u kojim koliinama e kupovatiF Poduzetnici koji poinju od nule moraju biti kreatori, inovatori i vje1ti i brzi realizatori. (adatak je da prije realizacije svog projekta preispita, analizira i identi8icira sve predvidive rizine parametre i njihov utjecaj na poduzetniki projekt. Rizine okolnostiB H izbor asortimana, kvaliteta, dizajn i cijena proizvoda H izbor dobavljaa H organiziranost nabavnih kanala H organiziranost kanala prodaje ili plasmana proizvoda i usluga H strukturiranje i organizacija marketin1kog i promocijskog programa H uspje1nost re8erencije poduzetnika H kvaliteta i radna motiviranost zaposlenih H e8ikasna kontrola cjelokupnog poslovnog procesa !arketin1ki pristup je najznaajniji pristup poduzetnika u realizaciji pothvata. /od odreivanja cijena za nove proizvode moe se birati izmeu dvije krajnosti B sk"#'janje v!hnja 7 u poetku najvea mogua cijena, do ulaska konkurenata pokupi vrhnje, a onda konkurenciju istiskuje radikalnim smanjivanjem cijena #ene !acijska cijena 7 ide s relativno niskom poetnom cijenom, kojom obeshrabruje ulazak konkurenata, navikava potro1ae, a onda povisuje cijenu Dive!zi-ikacija cijena predstavlja razliite cijene za pojedina tri1na podruja, vremenska razdoblja ili skupine potro1aa. Pozitivne straneB izazov, uzbudljivost, apsolutna sloboda de8iniranja posla, pokretanje novih investicija,sloboda izbora i razvoja zaposlenika. &egativne straneB visoki rizik,samostalno prikupljanje izvoraB lokacija, zgrada, oprema,materijal,radna snaga itd. ;. /AP&J" P:-+:J K D P:#A( K" Postojee poduzee je manje rizino. "ko se radi o uspje1nom postojeem poduzeu koje je ve dokazalo mogunost da privue kupce ili je ve stvorilo stalne potro1ae, 1anse za uspje1ni nastavak su vee. Pored podataka o uspjehu postoje i oni o neuspjehu kako se pogre1ke ne bi ponavljale. Posebno je osjetljiv problem utvrivanja vrijednosti poduzea prije kupnje. (ato bi poduzetnici trebali raspolagati in8ormacijama i znanjem o metodama procjenjivanja vrijednosti poduzea, ekonomskom i 8inancijskom poloaju poduzea u gospodarskoj i tri1noj strukturi i o poslovnim razlozima zbog kojih vlasnici ele prodati poduzee. Pri utvrivanju vrijednosti poduzea razmatra se koja je vrijednost imovine poduzea ili 1to, tj. koju zaradu poduzee moe postii. 9=

&ajznaajnije su dvije vrste metoda B 1. s a i.ke me ode koje procjenjuju vrijednost poduzea po vrijednosti imovine na odreeni dan. =. dinami.ke me ode koje procjenjuju vrijednost poduzea polazei od uspjeha u poslovanju koje je poduzee ostvarilo, ali s tei1tem na procjeni dobiti u buduem poslovanju. Prema -iropolisu opravdani poslovni razlozi prodaje su naje1e B 1. oso)ni i ka!ije!ni !az'ozi 2npr. vlasnici mogu eljeti da svoj imetak u obiteljskom poduzeu pretvore u novac3 =. nas'jeGivanje menad*men a 2vlasnici mogu sumnjati u sposobnost mlaih ljudi u poduzeu da nastave pro8itabilno poslovati u budunosti3 A. jednooso)ni menad*men 2vlasnici mogu uvidjeti da je njihovo poduzee za njih preveliko i da zbog vlastitih menaderskih nedostataka ne mogu sami nastaviti jaati poduzee3 :pasnost za potencijalnog kupca 7 kada vlasnici prodaju poduzee zbog zastarjele tehnologije, kratkog ivotnog vijeka proizvoda, zastarjelih metoda prodaje,distribucije i promocije. P:-):.& ("!/ B (a ocjenu stvarnog ekonomskog i 8inancijskog poloaja poduzea koje se prodaje kupacH poduzetnik treba poeti s prodavateljevim 8inancijskim izvje1ima u kojima prodavatelji mogu manipulirati pojedinim stavkama. !alo vlasnika manipulira svojim knjigama, ali mnogo je naina kojima mogu legalno podcijeniti ili precijeniti svoj pro8it, npr. B 9. za'ihe se mogu raunati na pet 7 1est naina, a svaki od njih razliito utjee na visinu pro8ita ;. imovina kao 1to su strojevi ili zgrade moe se iskazati u uveanoj ili umanjenoj vrijednosti <. amo! izacija se moe ubrzati ili usporiti Pozitivne strane B manje rizino, ako je bilo uspje1noH 1anse za poslovanje su vee, a pored tih podataka postoje i podaci o neuspjehu da se gre1ke ne bi ponavljale, &egativne straneB poslovne zamke <./AP&J" $R"&I%( Jedan dio poduzetnika i znanstvenika smatra 8ran1izam najboljom 1ansom za potencijalnog poduzetnika zbog najmanjeg mogueg rizika, dok ga drugi smatraju nepovoljnim zbog relativno visoke pristojbe 2 8ran1izne naknade 3 i zbog nedostatka poduzetnike autonomije i 1ansi za poduzetniku inovativnost. .oukB 8ran1izamH strategija 1irenja poduzetni1tva koji predtavlja nain pomou kojeg se , s ciljem zajednikog obavljanja poslovne djelatnosti, povezuju poznati i veliki proizvoai, trgovci ili davatelji usluge s malim proizvoaima, trgovcima ili davateljima usluga. Pozitivne straneB manje inicijalnog kapitala za poetak, manji rizik neuspjeha, kori1tenje uspje1nog i poznatog poslovnog imena i reputacije, standardan proizvod i kvaliteta. &egativne straneB visoka pristojba, relativna slobodaC nedostatak poduzetnike autonomije i 1ansi za inovativnost, neophodno usugla1avanje s ugovorom i standardima, 8inancijska obaveza prema davatelju 8ran1ize.

F. ZNAA3 PODUZETNI;T1A U EOSPODA/ST1U OD/E2ENE NA:IONA6NE EKONO8I3E

9>

KA/AKTE/ISTIKE K6ASINI5 TEO/I3A EKONO8SKOE /ASTA Rezultati klasinih teorija ekonomskog rasta sintetizirani su u modelu koji ekonomski rast de8inira kao 8unkciju rasta B 9. stanovni1tvaC ;. investicijaC <. tehnolo1kog usavr1avanjaC =. podjele radaC >. 1tednje. Itednja poduzetnika potie investicije, 1to dovodi do tehnolo1kog usavr1avanja, inovacija i podjele rada, iji je krajnji rezultat ekonomski rast. KA/AKTE/ISTIKE NEOK6ASINI5 TEO/I3A EKONO8SKOE /ASTA &eoklasini modeli ekonomskog rasta de8iniraju ekonomski rast neke zemlje kao 8unkciju B 9. radaC ;. kapitalaC <. prirodnih resursa i =. nematerijalnih imbenika, tj. znanja. Pojavom ovog modela prvi put se ekonomski rast neke nacionalne ekonomije obja1njava nematerijalnim imbenikom znanja, tj. razinom obrazovanja stanovni1tva. ndogeni rast oznaava rast induciran samim sobom, odnosno endogeni ekonomski rast oznaava rast gospodarstva uvjetovan ekonomskom politikom unutar samog sustava. SO6OH63E1 8ODE6 EOSPODA/SKOE /ASTA &ajjednostavnija matematika 8ormulacija -oloTljeva modela ekonomskog rasta glasiB Ut N $ 2 /t, )t, t 3, gdje je /t N kapital, )t N rad, a Ut N output u vremenu t. H pomou ovog modela relativno je lako 8ormulirati matematike odnose izmeu outputa, kapitala i rada, ali modeliranje e8ekata od t 2vremena3 je mnogo tee, tako da se naje1e prihvaa teza da je ekonomski rast egzogen po vremenu. U6OEA /O8E/A& /EBE66A I 6U:ASA U /AZ1O3U EKONO8SKE TEO/I3E EOSPODA/SKOE /ASTA Avoenjem kategorije ljudskoga kapitala eliminiraju se tendencije opadajuih povrata akumulacije kapitala, 1to nepobitno ukazuje na vanost izuavanja ljudskog kapitala. Romer inzistira na tome da ljudski kapital 2obrazovanje, vje1tine i sposobnosti koje pojedinac posjeduje3 treba gledati kao na pojavni oblik kapitala, vrstu kapitala kao 1to je to i 8iziki kapital 2strojevi3. %zvor nove vrijednosti danas je ono 1to je dinamino, a ne ono 1to je statino 28iziki kapital3. $inancijskom kapitalu moe se znatno poveati vrijednost kada mu se doda in8ormacija ili odreeno znanje. -toga je dana1nja percepcija kapitala u meusobnom djelovanju svih vrsta kapitala kako bi se stvorila nova vrijednost i na taj nain poveao intelektualni kapital kompanije. U6OEA 3. S:5U8PETE/A U ANA6IZI ZNAA3A PODUZETNI;T1A U EOSPODA/ST1U OD/E2ENE NA:IONA6NE EKONO8I3E -chumpeter je svojom teorijom o inovacijama nagla1avao neospornu vanost inovacije za gospodarski rast i razvoj. Jasno pozicionira poduzetni1tvo na centralno mjesto kapitalistikog sustava, dok je poduzetnik agent promjena koji svojim angamanom i mobilizacijom svojih kreativnih snaga stavlja inovaciju u 8unkciju gospodarskog razvoja. ZADAT:I SU1/E8ENE D/@A1E 0UNK:IONI/AN3A EOSPODA/ST1A SA STA3A6I;TA E0IKASNOE

(adaci suvremene drave sa stajali1ta e8ikasnog 8unkcioniranja gospodarstva suB 9?

utvrivanje zakonskih okvira za 8unkcioniranje tri1ta reguliranje 8inancijskog sustava utjecaj na alokaciju resursa s ciljem poveanja e8ikasnosti gospodarske djelatnosti utvrivanje okvirnih stopa dugoronog ekonomskog rasta utjecaj na kratkorona gospodarska kretanja ?.utjecaj na unapreenje konkurencije

U6OEA PODUZETNI;T1A U EOSPODA/ST1I8A SU1/E8ENOE S1I3ETA A (elenoj knjizi EPoduzetni1tvo u uropiE uropska komisija istie sljedei znaaj poduzetni1tvaB a? #o #oma*e o va!anj" novih !adnih mjes a i (os#oda!skom !as " C nova radna mjesta sve se vi1e otvaraju u novim malim poduzeimaC smanjena nezaposlenostC poduzetni1tvo daje pozitivan doprinos gospodarskom raste, moe pridonijeti jaanju socijalne i ekonomske kohezije u slabije razvijenim podrujima, poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju radnih mjesta te integriranju nezaposlenih, i osoba u nepovoljnom poloaju, u radni odnos. )? od #!es"dno( je zna.aja za konk"!en nos C poveava se produktivnost novim poduzetnikim inicijativamaC tako se poveava pritisak konkurentnosti i potiu se ostala poduzea da odgovore jaanjem uinkovitosti te se tako jaa konkurentna snaga gospodarstva u cjeliniC povean izborHnie cijene za potro1ae. c? !azvija oso)ne #o encija'eC osim materijalnog zadovoljstva, poduzetnik je samoispunjen zbog izazova, samostalnosti i slobode. d? !azvija o#+e d!"% vene in e!eseC poduzetnici su pokretaka snaga tri1no orijentiranoga gospodarstva i njihovi rezultati dru1tvu donose blagostanje, stvaraju nova radna mjesta te potro1aima omoguuju vei izborC uvoenje socijalne i ekolo1ke svijesti u poslovanje.

I. 0/AN;IZA8 KAO ST/ATEEI3A PODUZETNI;T1A

0/AN;IZA8

9@

 $ran1izam predstavlja trajan odnos izmeu 8ran1izanta i 8ran1izora u kojem je ukupna suma 8ran1izorovih znanja, imida, uspjeha, proizvodnje i marketin1kih tehnika dana 8ran1izantu uz naknadu. Predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana 2 davalac 8ran1ize 3 ustupa drugoj strani 2 primaocu 8ran1ize 3 pravo da u svome poslovanju koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davaoca 8ran1ize te se obvezuje da e primaocu pruiti potrebnu strunu pomo i savjete, dok se primalac obvezuje da e strogo po1tovati upute davaoca 8ran1ize o organizaciji i nainu poslovanja. Agovor izmeu prodavatelja i kupca koji kupcu 2 8ran1izantu 3 dopu1ta da prodaje proizvod ili uslugu prodavatelja 2 8ran1izora 3C bit je da 8ran1izant od 8ran1izora dobije ve gotovo poduzee koje je vjerovatno preslika svih ostalih u 8ran1iznom lancu, a i strunu pomo kao 1to jeB marketin1ka strategija poetno obuavanje zaposlenika i menadmenta ureenje lokala i njhova oprema standardizirana poslovna politika i postupci centralizirana nabava uz u1tedu lokacijski odabir i savjet pregovori o zakupnini 8inanciranje 0/AN;IZNI SPO/AZU8I 1. -!an%izni s#o!az"m o -!an%izi #!oizvodaJ za% i no( znaka poduzetnici dobivaju identitet svojih dobavljaa sporazumijevanjem o prodaji proizvoda pod imenom dobavljaaC relativno su neovisni o dobavljaimaC moraju prihvatiti odreena pravila poslovanja, ali sami odabiru lokaciju, odreuju opremu i izlaganje robe,radno vrijeme i nain voenja posla 2 npr. maloprodavai automobila i benzinske crpke 3. =. -!an%izni s#o!az"m o -!an%izi s"s avaJna.ina #os'ovanja vea povezanost izmeu 8ran1izora i 8ran1izantaC 8ran1izant pored prava prodaje prava i usluga dobiva pomo u izboru lokacije, kontroli kvalitete, raunovodstvenom sustavu, obuavanju zaposlenika i menadmenta i rje1avanju problema 2 npr. 8ran1ize restorana, nekretnina, maloprodajnih usluga3.

TEO/I3SKA UPO/I;TA 0/AN;IZ8A 1. /es"!sna eo!ija prema kojoj se tvrtke u ranoj 8azi razvitka zbog oskudice kapitala za razvojne potrebe odluuju ponuditi 8ran1ize. =. A(encijska eo!ija koja prednost 8ran1ize obja1njava niim agencijskim tro1kovima zbog reduciranja problema koji nastaju uslijed odvojenosti vlasni1tva i kontrole budui je kupac 8ran1ize u pravilu i vlasnik i menader 8ran1izne jedinice.

P/ED8ET UEO1O/A O 0/AN;IZ8U Predmet ugovora o 8ran1izmu mogu biti usluge, roba i proizvodnja. 9J

0!an%izam "s'"(a obuhvaaB hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnju odreenih standardiziranih predmeta, negotovinska plaanja 2 #iners 3, djelatnosti intelektualne naravi 2 struna izobrazba, komercijalne usluge poduzeima 3. 0!an%izam !o)e je promet ili distribucija jedne ili vi1e vrsta proizvoda radi prodaje krajnjem potro1auC roba je za1tiena igovima i drugim znakovima razlikovanja u vlasni1tvu davatelja 8ran1ize 2 znak poveava prodaju, npr.0enneton, &ike 3. Ind"s !ijski -!an%izam se odnosi na proizvodnju robe ili na neki tehnolo1ki proces u proizvodnji 2 hrane, piaC npr. 'olaH 'ola 3.

OSNO1NI E6E8ENTI TIPSKOE UEO1O/A O 0/AN;IZ8U Hsadri paket obaveza 7 ako se obveze ugovaraju svaka zasebno, nee se raditi o 8ran1izmu, nego o pseudo8ran1iznom ugovoru. Hsklapanje sve veeg broja ugovora o 8ran1izmu omoguilo je strunim udrugama s tog podruja stvoriti tipski ugovor u kojem su obuhvaeni elementi koji se naje1e koriste pri sklapanju takvih ugovora. podjelaB PR "!0A)" je uvodni dio za identi8ikaciju ugovornih strana 2 8ran1izora i 8ran1izanta 3 :0. ( $R"&I%(:R" % :0. ( $R"&I%("&+" ostale ugovorne odredbe

IZBO/ 0/AN;IZE U PODUZETNIKI POT51AT Alaskom u 8ran1izu, poduzetnik dobiva ve gotovo poduzee, ali ne i zajamen uspjeh. -toga poduzetnik mora uloiti dosta rada, sposobnosti i adekvatnih poslovnih odluka. Apute o nainima i mogunostima najboljeg poslovanjaB 9. koje proizvode ili usluge prodavati ;. kako ih prodavati <. kako upravljati i kontrolirati tro1kove =.koje podatke pratiti i koja izvje1a pripremati >. koje radno vrijeme odabrati ?. koje kadrove koristiti

0/AN;IZANT I N3EEO1E OB1EZE primatelj 8ran1ize 9M

 samostalna pravna osoba iji je osnovni interes da plaanjem novane naknade doe u mogunost kori1tenja uspje1nog recepta poslovanja potpisivanje ugovora u 8ran1izmu ne mijenja njegovu pravnu samostalnost, ali ne moe biti zastupnik kompanije davateljaC sudjelovati u diobi poslovnog rezultata kompanije kupnjom 8ran1ize dobije ve oblikovano poduzee izabiru 8ran1izu radi ostvarivanja mnogobrojnih ciljevaB jaanje poslovnih kapaciteta zbog oskudnosti resursa, rast djelotvornosti upravljanja i 1irenja tri1ta. 8ran1izmom pribavlja dodatni kapital za pokretanje i voenje posla, aktivno sudjeluje u upravljanju 8ran1izom 7 tako se smanjuju tro1kovi izgradnje objekta i voenja poslovanja, a to mu ostavlja vi1e kapitala za razvitak djelatnosti i za marketin1ke aktivnosti. :0. ( B ustupljene oblike industrijskog vlasni1tva duan iskoristiti u poslovanju, ali i 1tititi od neovla1tene uporabe treihHodredba ugovora o uvanju poslovne tajne proizvode koje nudi u svom prodajnom prostoru mora nabavljati od davatelja 2 dobavljaa 3 koje je davatelj posebno ovlastio mora se u poslovanju pridravati standarda poslovanja koje propi1e davatelj, nastupati u pravnom prometu pod imenom,igom, tvrtkom ili drugim znakom davatelja i koristiti se znanjem i iskustvom davatelja 8ran1ize 2 8ran1izora 3 obvezuje se da nee prodavati robu niti jednog drugog proizvoaa niti pruati tue usluge, da e odravati minimalnu koliinu zaliha, ostvariti minimalnu razinu prometa i sluiti se propisanim obrascima u svrhu sastavljanja 8inancijskih izvje1taja na temelju standardiziranosti raunovodstvenih postupaka d"*an je #'a+a i naknade dava e'j" B 0!anchisin( -ee 2pristupnina3 7 svota te naknade pokriva sve tro1kove koji su nastali neposredno uz usluge koje je prije samog otvaranja poslovnog objekta davatelj stavio na raspolaganje primatelju 8ranchisinga. 0!anchisin( !oKa' K 2naknada3 7 vezuje se uz krae vremensko razdoblje u kojem se obraunava 2npr. mjeseni neto pro8it primatelja3. Naknada za -inanci!anje ma!ke in%kih ak ivnos i predstavlja priljev u zajedniki marketin1ki 8ond.

0/AN;IZO/ I N3EEO1E OB1EZE davatelj 8ran1ize ;O

 naziv za kompaniju koja je voljna za odreenu svotu novane naknade ovlastiti svog poslovnog partnera 2 8ran1izanta 3 na uporabu robnog iga i tvrtke pri proizvodnji, prodaji robe i pruanju usluga. 8ran1izam mu omoguuje brz rast upotrebom novca drugih ljudiB on treba manje menadera, izdaci za plae su smanjen ne preuzima odgovornost za uspjeh 8ran1ize :0. ( B pruanje usluga primatelju pri traenju prikladne lokacije za otvaranje novog prodajnog ili uslunog objekta pomoi primatelju u stvaranju nacrta, projekata i ostale tehnike dokumentacije te gradnje i opremanje objekta pruanje pomoi pri izobrazbi zaposlenih, organiziranje seminara i izdavanje prirunika, pruanje marketin1kih usluga te obveza kontrole nad primateljevim poslovanjem.

L. 83ESTO I ZNAA3 8A6OE PODUZE9A U EOSPODA/SKO3 ST/UKTU/I

;9

K/ITE/I3I OSNI1AN3A 8A6I5 I S/EDN3I5 PODUZE9A 9./."&+%+"+%.&% /R%+ R%J% zbroj bilance nakon odbitka gubitaka godi1nji prihod prodaje godi1nji prosjek zaposlenih uropska komisija je preporuila lanicama upotrebu jedinstvene de8inicije koja kombinira sljedee kriterijeB broja zaposlenih, godi1nji opseg prodaje 2prihoda od prodaje3, prosjeni opseg aktive 2kapitala3 poduzea i mjerila samostalnosti 2udio vlasni1tva drugih poduzea ne smije prijei ;>R3. ;./.")%+"+%.&% /R%+ R%J% oblik vlasni1tva kvaliteta organizacijske strukture adaptibilnost poslovnog programa !ala i srednja poduzea nalaze se uvijek u privatnom vlasni1tvu kod kojih vlasnik bitno sudjeluje u upravljanju poduzeem Aprava obuhvaa jednu ili ui krug osoba 2 najvanije odluke donesene u krugu od najvi1e < osobe. Prisutan je jedan neposredno osoban odnos izmeu uprave i zaposlenih $inanciranje se ne odvija preko tri1ta kapitala Poduzee predstavlja vanu egzistencijalnu bazu za vlasnika Aprava je u prilinoj mjeri ovisna o treim osobama, stranom poduzeu

<./R%+ R%J% :-&%."&J" P:#A( K" #vije osnovne grupe malih i srednjih poduzeaB prva grupa je potaknuta imbenicima na strani ponude osnovana pod utjecajem ponude predstavljaju osnovu za relativno nekvalitetan razvoj jer su takva poduzea posljedica neuspjeha gospodarstva neke zemlje i javljaju se u doba recesijeC motiv osnivanjaB nezaposlenost. druga je potaknuta imbenicima na strani potranje osnovana pod utjecajem ekspanzije potranje 7logian i prirodan put nastankaC zaposlenost raste zbog novih poslovnih mogunostiH zapo1ljavanje u proizvodnim i dobro plaenim sektorima u kojima dolazi do okrupnjavanja poduzea i do e8ikasnog kori1tenja suvremene tehnologije.

Prema zakonu o raunovodstvu R, Emalim poduzeemE smatra se ono poduzee koje ispunjava sljedee uvjeteB 9. dobitak ne smije prelaziti vrijednost od 9 milijuna ARC ;. prihod za proteklu godinu ne smije biti vei od ; milijuna ARC ;;

<. godi1nji prosjek mora biti do >O zaposlenih # $%&%'%J" !"):D P:#A( K" A R,B njima aktivno upravljaju vlasnici, poslovno su nezavisna, visoko personalizirana, lokano usmjerena u poslovnim aktivnostima, tri1ni udio u privrednoj grani je relativno malen, u razvoju se orijentiraju na interne izvore kapitala

OSNO1NE ZNAA3KE 8A6I5 PODUZE9A U ODNOSU NA S/EDN3A I 1E6IKA 9. mala poduzea obogauju raznovrsnost ponude i potranje ;. zadovoljavaju najveim dijelom potranju za dobrima i uslugama dok velika poduzea tee podmiruju ili im to predstavlja veliko optereenje u odnosu na njhovu temeljnu djelatnost. <. lokalnom tri1tu preteeno slue mala poduzea jer popunjavaju prazne prostore koje ostavljaju velika poduzea i zadovoljavaju potrebe veih gospodarskih subjekata =. sve je vei broj malih poduzea koja se baziraju na novoj tehnologiji vi1eg ranga 1to im omoguuje veu elastinost i bru prilagodbu zahtjevima i potrebama tri1tima potranje >. omoguuju bru primjenu novih tehnolo1kih rje1enja ?. struktura malog poduzea mnogo je jednostavnijaC uglavnom je linijska, ima manje razina te su komunikacije unutar poduzea mnogo bre 7 elastinija i produktivnija @. kreativnost i inovativnost J. za osnivanje nisu potrebna velika 8inancijska sredstva, pa su manji rizici prilikom osnivanja i tijekom poslovanjaC malim se poduzeem lak1e upravlja nego velikim OSNO1NE S6ABOSTI 8A6OE PODUZE9A & :#D:."R"JAK $%&"&'%R"&J AzrokH neodgovarajua kreditna podr1ka od strane drave i bankarskoH8inancijskog sustava, poduzetnici esto nemaju dovoljno znanja iz poslovne ekonomije,pa s poveavanjem poduzea ne poveavaju tekua sredstva i vode pogre1nu politiku potraivanja od kupaca & #:.:)J&: R"(.%J & ! &"#S! &+ uzrokovan neodgovarajuom pripremom kadrova, nepravodobnim razvojem menadmenta na odreenom stupnju rasta novog poduzea, treba voditi brigu od samog osnivanja poduzea 7 ovakve pogre1ke vode do propasti poduzea P)"&%R"&J J * -+: & R"(.%J &: % P:#'J &JAJ dovodi do pogre1nih odluka i teih posljedica nego 1to bi to bilo za veliko poduzee & P:-+:J"&J %-+R"S%."*/:HR"(.:J&%, -)AS0% poduzea tee spoznaju potrebe tri1ta i prisiljena su na traenje pomoi strunjaka & P:+PA&:-+ %&$:R!"+%*/%, (&"&J" P:#A( +&%/" d dovodi do neuspjeha poduzea

NEIZ13ESNOST I /IZIK

;<

R"()%/"B A matematikoj teoriji ova dva pojma bitno se razlikuju, o riziku se govori kada su poznate vjerojatnosti buduih dogaaja. !eutim u ekonomskoj znanosti nema vrste granice izmeu ta dva pojma jer se neizvjesnost uvijek moe zamijeniti rizikom. Pojam rizik ima nekoliko znaenjaB 9. upuuje na opasnost od nastupa nekog dogaaja koji se nije oekivao i od kojeg je nastala 1teta ili gubitak ;. u poslovnom ivotu poduzea moe biti uzrokovan lo1im odlukama i zakazivanjem ljudskog 8aktora ili nekim nepredvidivim dogaajem <. u podruju poslovnih 8inancija opasnost da posao prouzroi gubitak u 8inancijskom poslovanju i =. u smislu osiguranja od opasnosti koje obavlja odreena osiguravajua institucija .R-+ R%(%/" PR &:-%.% 7 nastaje zbog istog dogaaja koji se ponavlja i kojima je ugroen vei broj subjekata, pa se pro8esionalno osigurava & PR &:-%.% 7 nastaje zbog jedinstvenog nepredvidivog dogaaja ili zakazivanja ljudskog 8aktora i pogaa samo jedan subjekt,koji ga snosi sam P:-):.&% R%(%/ 7 sastoji se od unutarnjih i vanjskih rizikaC rizik ostvarivanja bruto 8inancijskog rezultata poduzea. Un" a!nji obuhvaa rizik organizacije poduzea, rizik strukture sredstava poduzea, rizik kadrova, robni rizik, rizik upotrebe resursa, rizik ulaganja kapitala, rizik uspje1nosti te rizik inovacija. Rezultat nepredvidivih dogaaja unutar poduzea u procesu rara i poslovanja. 1anjski obuhvaa gospodarski rizici, tri1ni rizik, rizik izvr1enja kupoprodajnog ugovora, prijevozni 2transportni3 rizik, izvozni rizici te politiki i socijalni rizici zemlje. &alaze se u okruenju poduzea, a mogu znaajno utjecati na uspje1nost poslovanja. P:#A( +&%*/:H! &"#S R-/% R%(%/ je vezan uz upravljanje i rukovoenje, a odnosi se na neprihvaanje promjena i inovacija u poslovanju. Poslovni rizik dijele vlasnici i menaderiBvlasnik snosi materijalne, a menader psiholo1ke posljedice propasti poduzea. 8A6O I S/EDN3E PODUZETNI;T1O U /EPUB6I:I 5/1ATSKO3 +rgovina, industrija, 8inancijske i druge usluge i graditeljstvo predstavljaju najznaajnije i najvanije djelatnosti kojima se bave mala poduzea u ,rvatskoj. :na ostvaruju J>R ukupnih prihoda i rashoda malog poduzetni1tva i zapo1ljavaju @OR svih zaposlenih u malim poduzeima. -va mala poduzea samim svojim postojanjem pridonose porastu konkurencije i poveanju e8ikasnosti poslovanja na domaem tri1tu. #ana1nje prosjeno malo poduzee u Republici ,rvatskoj je prezadueno, stupanj zaduenosti je @9R. %pak postoje pokazatelji da se ekonomski poloaj malih poduzea lagano pobolj1ava.

M. POS6O1NI P6AN
;=

 Poslovni plan je sistematski prikaz planiranih ciljeva i aktivnosti poduzea u odreenom, naje1e vi1egodi1njem periodu. Poslovni plan je prijeko potrebni korak u pretvaranju ideja o proizvodima i uslugama u cvjetajue poslove. :n je temeljna okosnica #'ani!anja, #ok!e anja, -inanci!anja, o!(anizi!anja, voGenja, !azvijanja i kon !o'e poduzetnikog pothvata tijekom njegova cjelokupnog vijeka trajanja. Poslovni plan je jedan od vanijih dokumenata, odnosno strukturiran elaborat, koji sadri cjelovito i precizno obraeno obrazloenje o ulaganjima koja 8irma planira, s de8iniranim oekivanjima i alternativama u sluajevima kada se situacija mijenja. Poslovni plan predstavlja pisani projekt koji analizira sve vane imbenike poslovne politike, pravce predvienog razvoja, kao i oekivane pokazatelje uspje1nosti poslovanja. ANA6ITIKA POD6OEA U IZ/ADI POS6O1NOE P6ANA -trategijske odrednice osnova su izrade svakog poslovnog plana. :ne odreuju gdje korporacija eli biti i 1to vlasnici s poduzeem ele postii. -toga se poslovni plan treba temeljiti na sljedeim strategijskim odrednicamaB 8ISI3A PODUZE9A H de8inira se na temelju odluke dioniaraC predstavlja krajnju svrhu ili cilj postojanja poduzea. -vrha moe bitiB ostvarivanje najvee mogue dobiti, pruanje najboljih usluga ili proizvoda. 1IZI3A PODUZE9A H posljedica strategijskog promi1ljanja menadera i vlasnika poduzea o tome kako vide svoje poduzee u budunosti 2 njegov znaaj, veliinu, tri1ni udjel 3. #e8inira podruja kojima e se poduzee baviti i ciljeve koje poduzee eli ostvariti u dugom roku 2 rast, pro8itabilnost 3. ST/ATEEI3A PODUZE9AH nain na koji e poduzee ostvariti svoju misiju i ciljeveC obuhvaa dono1enje odluka o B o odabiru industrije i tri1nog segmenta i udjela koji eli postii o poslovanju i proizvodima kompanije o identi8iciranju konkurencije o de8iniranju dvije ili tri konkurentne prednosti koje poduzee ima ili planira imati u odnosu na konkurente ST/ATEEI3SKI :I63E1I PODUZE9AB o trebaju biti jasni, mjerljivi, ostvarivi, realistini, vrijedni, de8inirani 2s rokom izvr1enja3 i izazovni o trebaju imati osobu odgovornu za njegovo izvr1enje, a ta osoba treba imati i ovla1tenja kori1tenja svih sredstava potrebnih za izvr1enje strategijskog cilja o broj strategijskih ciljeva ne bi trebao prelaziti deset jer mala poduzea nemaju dovoljno resursa za vei broj ciljeva o nakon postavljanja ciljeva, poduzetnik treba odrediti i nain praenja ostvarenja ciljeva, kljune korake u ostvarivanju ciljeva i vremenski okvir u kojem trebaju biti ostvareni, nain mjerenja uspjeha i odstupanja.

/-+ R&% $"/+:R% A-PJ I&:-+% P:-):."&J" ;>

+ehnolo1ki 8aktori, konkurencija, politiki i pravni 8aktori, ekonomski 8aktori,socijalni i demogra8ski 8aktori, na koje nijedno poduzee ne moe direktno utjecati, ve im se treba prilagoditi, a upravo o stupnju prilagodljivosti tih 8aktora ovisi stupanj uspje1nosti.

A):D" D:#%I&J%, % !J - *&%, P)"&:." A P:#A( KA Poslovanje u prvoj godini treba planirati na mjesenoj i kvartalnoj razini /ako bi se 1to tonije isplanirala potrebna sredstva i rezerve potrebne za preivljavanje prvih tri do 1est mjeseci poslovanja, potrebno je isplanirati mjeseno ili ak tjedno. Dodi1nji plan omoguuje poduzetniku da tono odredi 8inancijske potrebe, a mjeseno planiranje i njegova kontrola omoguava mu da za svaku stavku plana proanalizira za1to nije ostvarena, koja su odstupanja i da pravodobno poduzme korektivne radnje.

KO/ISNI:I POS6O1NOE P6ANA P:#A( +&%'% 7 imaju najvee koristi od poslovnog planiranja jer im plan omoguuje da odrede 1to, kako i i kada ele postiiC u njemu se nalaze temeljne smjernice za pokretanje, 8inanciranje, organiziranje, voenje, razvijanje i kontrolu poduzetnikog pothvata. /R #%+:R%H0"&/ H prilikom odobravanja svih veih sredstava ele znati na koji nain e vratiti uloena sredstva i kolika je sigurnost uloenog novca. /reditori koriste poslovni plan kako bi provjerili iz ega poduzee namjerava vratiti glavnicu i kamate i da li je to u stanju uiniti na vrijeme. &ajvi1e ih interesira kakav e biti novani tijek iz poduzea i je li menader sposoban voditi zacrtano. Prilikom odobravanja kredita, banke moraju, radi za1tite svojih dioniara i po1tivanja zakona, odgovorno upravljati novcem, koristiti zakonom propisane metode procjene kvalitete plasmana i osigurati da se odobrena sredstva naplate. P:+ &'%J")&% P"R+& R% 7 poslovni plan je slika poslovnog i 8inancijskog ugleda poduzea, pa se na temelju njega trae partneri za zajednika ulaganja, udruivanja, 1irenje i razvoj postojee djelatnosti te za moguu diverzi8ikacijuHulazak u nova proizvodna ili usluna podruja. A)"D"*% 2 <$H 8riends, 8amilV, 8ools 3 u kapital poduzeaC njihova zarada ovisi o uspjehu poduzeaC poslovni plan im mora pomoi da vide koliko e pro8itirati od uspjeha poduzea, kao i da procijene rizike s kojima su suoeni. !nogi investitori u privatni kapital zbog visokog rizika trae visoke stope povrata svojih investicija te ih zanima kako e projekt uspjeti. P:#A( +&%/:. +%! #RAI+. &" ("J #&%'" H poslovni plan ih zanima posebice ako djelatnost koja se njima elaborira moe bitno utjecati na dru1tvenoHgospodarski razvoj i okoli1. #RS"." 7 poslovni plan je temeljna re8erenca poduzea odnosno poduzetnika za sklapanje poslovnih ugovora s dravnim organima te za ukljuivanje u razliite dravne i meunarodne 8ondove za poticanje i razvoj poduzetni1tva. DI3E6O1I POS6O1NOE P6ANA

;?

OPIS PODUZETNIKO1OE 8ENAD@E/SKOE TI8A I N3EEO1I5 KO8PETEN:I3A *lanovi poduzetnikovog tima trebaju osigurati ispunjenje sva etiri elementa poslovnog upravljanjaB planiranje, organizacija, kontrola i upravljanje. (bog toga, treba izraditiB gra8iki prikaz 8ormalne organizacijske strukture koji e obuhvatiti sva etiri elementa de8nirati poslove koje se obavljati svaki lan poduzetnikovog upravljakog tima i njihove odgovornosti te opisati iskustvo, liderske sposobnosti i pozitivne karakteristike lanova navesti sve vanjske suradnike, konzultante i strunjake s kojima e poduzee suraivati u svom radu individualno opisati iskustvo i kompetencije svakog od menaderaC ocijeniti njegove prednosti i nedostatke, vrednovati konceptualne, kreativne, tehnike i ljudske osobine navesti broj potrebnih zaposlenika OPIS P/OIZ1ODA I US6UEE Proizvod, usluga i industrija u kojoj poduzee posluje glavni su elementi koji e privui potencijalne ulagae u kompanije za ulaganje u privatni kapital. /ompanije za ulaganje u privatni kapital i odjeli investicijskih kua specijalizirani za ulaganje privatnih poduzea ulau u industrije za koje oekuju da e najvi1e rasti i razvijati se u budunosti. Poduzetnik trebaB opisati proizvode i usluge koje nudi, objasniti zbog ega je njegov proizvod jedinstven i izdavaja ga iz konkurencije, iznijeti sve dobivene dozvole i rezultate testiranja, opisati ivotni ciklus proizvoda i eventualne garancije koje je potrebno dati kupcima proizvoda. PANA6IZA T/@I;TA +ri1na analiza jedan je od najvanijih dokumenata kojima poduzetnik pokazuje investitorima i bankarima da je sposoban ostvariti zacrtane ciljeveB "naliza tri1ta treba sadravatiB opis i analizu tri1ta, kratkoronog i dugoronog rasta tri1ta, analizu konkurenata i njihovih tri1nih udjela, potencijalnih tri1nih udjela koje poduzee moe ostvariti te potencijale ulaska na nova tri1ta 7 treba biti utemeljena na dokumentaciji pribavljenoj od treih osoba i nezavisnih izvora 2 asopisa, knjiga, dravne statistike, istraivanja tri1ta itd.3 tri1ne prednosti i nedostatke 2izvore promocije, javnu obavje1tenost o proizvodima poduzea, dohodak po glavi stanovnika i dr.3 pro8il kupaca 2 tko i kako donosi odluku o kupnji,dohodak po glavi stanovnika, spol, starost, obitelj, zaposlenje, geogra8ska lokacija, osobni stavovi i dr.3 identi8ikaciju svih konkurenata te opis kako e se poduzee s njima uspje1no natjecati i poveati svoj tri1ni udjel 8A/KETIN;KE I P/ODA3NE ST/ATEEI3E !arketin1ke strategije trebaju de8inirati prodajnu taktiku i pojasniti koja je jedinstvena prodajna prednost proizvoda ili usluge koju poduzetnik namjerava nuditi, postaviti tri1ne ciljeve kampanje i de8inirati naine promocije i reklamiranja. #!odajna ak ika 7poduzetnik treba jasno odabrati hoe li uposliti vlastito prodajno osoblje,plaati naknadu nezavisnim prodajnim kuama ili e sam prodavati svoje proizvode i usluge. jedins vena #!odajna #!ednos #!oizvoda i'i "s'"(e 7 sastoji se od jasnog opisa jedinstvene prodajne prednosti, obja1njenja za1to bi kupci kupili ba1 njegov proizvod ili uslugu i opis naina na koji proizvod ili usluga uljep1avaju ivot kupca, obja1njenje kako e poduzetnik osigurati pruanje i ouvanje kvalitete, ;@

opis kako e kupnja utjecati na ivotni stil kupca ili korisnika proizvoda, opis slabosti konkurenata i kako ih moe pretvoriti u prednosti te obja1njenje je li poduzetnik lan neke od proizvodnih udruga koje kupci vrednuju. #os av'janje !*i%nih ci'jeva za ma!ke in%k" kam#anj" 7 treba ih postaviti na godi1njoj razini i rezultate mjeriti svaka ;H< tjedna od poetka kampanjeC mora postii etiri ciljaB poveati prepoznatljivost proizvoda ili usluge, dati kvalitetne smjernice prodajnom osoblju, poveati moral prodajnog osoblja i poveati prodaju za odreeni postotak u odreenom vremenskom razdoblju. #!omocija i !ek'ami!anjeH potrebno je uloiti najmanje >R oekivanih godi1njih prihodaC postotak ovisi o djelatnosti o kojoj se radi, snazi konkurencije i nainu ogla1avanjaC promociju je potrebno voditi na vi1e naina, a najmanje 1to treba poduzeti jest izraditi vizit karte, prospekte te da tiska logo na poslovne 8ormulare i omotnice za pisma. &adalje, moe istraitiB tro1kove radio reklamiranja, hotela, prezentacijskih dvorana i sl., ispitati mogunosti odravanja radioHkampanje uivo, nastupa na nekom od tv shoTova i tv intervjua, izraditi besplatni poslovni asopis, majice, znake, kemijske 2 je8tin nain reklamiranja 3, ponuditi odravanje besplatnih predavanja na razliitim seminarima koji e mu omoguiti da besplatno reklamira proizvode i usluge. 0INAN:I3SKE P/O3EK:I3E 7 osnovna 8inancijska izvje1a koja kazuju poduzetniku gdje se poduzee trenutno nalazi i kamo ide, da prati uspje1nost upravljanja, likvidnost, solventnost, aktivnost i pro8itabilnost poduzeaC trebaju se detaljno planirat za razdoblje od < godine, a za prvih ? mjeseci oportuno izraditi mjesena izvje1a, a za prve < godine kvartalna. OPIS T/ENUTNE SITUA:I3E 7 treba dati odgovor na pitanje kako je nastala ideja o poslu koji se planira i na koji nain je cijeli posao do sada razvijan. OPIS ST/ATE;KI5 :I63E1A 7 ostvarenje ciljeva treba biti mjerljivo, a odstupanja utvrdljiva. SA@ETAK7 jedan od najvanijih dijelova poslovnog plana jer ga itaju bankari, ulagai i poslovni partneri. +reba sadravatiB nain na koji je stvoreno poduzee, 1to prodaje, distribuira i proizvodiC koja je svrha postojanja poduzea, kakve proizvode i usluge poduzee nudi svojim kupcima i korisnicima, u kojoj 8azi nastojanja se nalazi i na koji nain planira sniziti tro1kove i poveati prihode i novane primitke u budunostiC opis 2 tri1ta, potro1aevih navika, naine upoznavanja kupaca s proizvodima, tip proizvoda i usluga koje nudi te poziciju proizvoda u odnosu na konkurentne proizvode, dobavljae sirovina i cijenu nabave, prihod koji je ostvarilo u posljednjih <H> godina, trenutnog tri1nog udjela i udjela koji eli postii, veliina oekivanog tri1ta, pro8il tipinog kupca,proizvoda za koje vjeruje da e i tri1te rado prihvatiti, patentna prava i licence, dosada1nje reakcije kupaca3, saetak 2 ciljeva, menaderskog tima, marketin1kih politika i naina 8inanciranja3 DODA:I 7 trebaju ukljuivati sve dokumente koje poduzee koristi prilikom stvaranja planaB lanke, publikacije, statistike podatke i demogra8ske podatke koji podupiru poduzetnikov plan i eventualno pohvale i preporuke vanih ljudi,kao i osvojene nagrade koje su osvojili proizvodi, gra8iki dizajn proizvoda, predugovore i ugovore s kupcima, rezultate istraivanja tri1ta i dr.

/:&:!-/% (&"*"J P:-):.&:D P:#A( +&%*/:D P:+,."+"

P)"&"

("

A-PJ I&:

:-+."R &J

;J

Poslovni plan e pokazati moemo li osigurati potrebna 8inancijska sredstva kako bismo zaokruili poduzetniki projekt ili kako s raspoloivim sredstvima poduzetniki projekt staviti u 8unkciju, kakav prihod realno moemo oekivati, a 8inancijski plan kao najznaajniji dio poslovnog plana pokazat e donosi li poduzetniki projekt dobit ili gubitak. +o e biti presudno u ocjeni odreenog poduzetnikog projekta.

SA@ETAK OSNO1NI5 E6E8ENATA POS6O1NOE P6ANA

OPIS PODUZETNIKO1OE 8ENAD@E/SKOE TI8A I N3EEO1I5 KO8PETEN:I3A #e8iniranje 8ormalne organizacijske strukture, poslova, odgovornosti i karakteristika svih lanova poduzetnikovog menaderskog tima. :pis proizvoda ili usluge koje e poduzee osigurati i po emu e se oni razlikovati od onih trenutno pristunih na tri1tu. #e8iniranje veliine tri1ta, apsorpcijske moi tri1ta i mogueg tri1nog udjela poduzea. Atvrivanje prodajne taktike, jedinstvene prodajne prednosti proizvoda ili usluge, postavljanje tri1nih cljeva marketin1ke kampanje i naina promocije i reklamiranja. Procjena svih relevantnih tro1kova i odreivanje naina na koji e ih se predviati i kontrolirati. #aje odgovor na pitanje kako je nastala ideja o poslu koji se planira i na koji nain je cijeli posao do sada razvijen. #aje odgovor na pitanje koji su na1i strate1ki ciljevi za iduih >H9O godina. Prezentira najznaanije karakteristike problema, tri1te, rje1enje te procjenu rizika i nagrada koje nosi predloeni posao. -adri in8ormacije o proizvodu, rezultate, istraivanje tri1ta, tehnike izvje1taje, preporuke i eventualne pohvale.

OPIS P/OIZ1ODA I US6UEE

ANA6IZA T/@I;TA

8A/KETIN;KE I P/ODA3NE ST/ATEEI3E

0INAN:I3SKE P/O3EK:I3E

OPIS T/ENUTNE SITUA:I3E

OPIS ST/ATE;KI5 :I63E1A

SA@ETAK

DODATAK

N. P/O:ES 8ENAD@8ENTA U PODUZETNI;T1U

;M

 !enadment je uinkovito i djelotvorno postizanje ciljeva poduzea planiranjem, organiziranjem, voenjem i kontroliranjem ljudskih, 8inancijskih, materijalnih i in8ormacijskih resursa. !enadment je proces koordiniranja resursa poduzea radi postizanja njegovih ciljeva, a najvanije u tome jest uinkovito i djelotvorno kori1tenje ogranienih resursa iz ega proizlazi postizanje namjeravanog rezultata. !enaderi donose odluke o upotrebi resursa poduzea i bave se planiranjem, organiziranjem, voenjem i kontroliranjem aktivnosti poduzea da bi se postigli ciljeviC djelotvoran menader preuzima resurse i iz njih dobiva maksimum. /ESU/SI 8ENAD@8ENTA 63UDSKI ukljuuju rad i poduzetni1tvo rad oznaava 8izike aktivnosti i umne napore ljudi, a poduzetni1tvo oznaava organiziranje, voenje i preuzimanje 8inancijskog rizika poduzea i ostvarivanje dobiti ukljuujuB osoblje menadmenta, specijalizirano savjetodavno osoblje i operativno osoblje da bi se dralo ljude zadovoljnima, koriste se poticaji poputB iznadprosjena plaa, prilagodljivo radno vrijeme, rekreativne pogodnosti, centri dnevne skrbi, je8tina prehrana, plaeni dui godi1nji odmori i programi velikih bene8icija novana sredstva kori1tena za nabavljanje ljudskih i materijalnih resursa potrebnih u proizvodnji proizvodaC to su sredstva koja poduzea koriste za podmirenje svojih obveza prema razliitim kreditorima PprimjerB $(D dobiva novac u obliku 1kolarina i vladinih donacija te ga koristi za plaanje komunalija, premija osiguranja i pro8esorskih plaa opipljivi, 8iziki resursi koje koristi neko poduzee npr. $(D upotrebljava knjige, uionice, stolove i raunala u izobrazbi studenata obraeni podaci na nain da mogu biti kori1teni za uinkovito dono1enje odluka uvjeti vanjske okoline, koja ukljuujeB gospodarstvo, potro1aka tri1ta, tehnologiju, politike i kulturne snage 7 mijenjaju se tako brzo da poduzee koje im se prilagoava, ne moe opstatiC za prilagoavanje promjenama poduzee mora znati 1to i kako mijenja

0INAN:I3SKI

8ATE/I3A6NI

IN0O/8A:I3SKI

0UNK:I3E 8ENAD@8ENTA P6ANI/AN3E <O

 je proces odreivanja ciljeva poduzea i naina njihova postizanja ono odreuje gdje poduzee eli biti u budunosti i kako e tamo stii im su ciljevi postavljeni, menaderi moraju razviti planove za njihovo postizanje .rste planovaB -trate1ki 7 odreuju dugorone ciljeve i opu strategiju ili tok akcije kojim poduzee ostvaruje svoju misiju. -trategija slui za postizanje sklada vanjske okoline i poduzea i njegovih unutarnjih sposobnosti. +aktiki 7 kratkoroni, manjeg raspona, planovi oblikovani radi provedbe aktivnosti i ciljeva navedenih u strate1kom planu :perativni 7 kratkoroni 2 9 mjesec, tjedan ili dan 3C navode koje akcije trebaju poduzeti pojedinci, radne skupine ili odjeli, da bi se postigao taktiki plan. O/EANIZI/AN3E grupiranje resursa i aktivnosti radi postizanja ciljeva na uinkovit i djelotvoran nain pretvaranje planova u akciju preuzima zadatke utvrene planiranjem i dodjeljuje ih pojedincima, skupinama ili odjelima, tako da ciljevi postavljeni planiranjem budu postignuti vanostB stvara sinergiju, uspostavlja linije ovlasti, pomae izbjegavanje dupliciranja resursa, pobolj1ava komuniciranje i moe pobolj1ati konkurentnost ubrzavanjem dono1enja odluka P poduzetnik koji stvara novi proizvod i ulazi u posao da bi ga prodavao, u poetku sam nabavlja sirovine, proizvodi, ogla1ava proizvod, prodaje i vodi poslovne knjige. /ako posao raste, tako zapo1ljava prodavae, ljude u proizvodnji i raunovou. " time se javlja potreba za organizacijom zbog boljeg 8unkcioniranja poduzea. 1O2EN3E bavi se ljudskim resursima u poduzeu 7 usmjeravanjem i motiviranjem 8unkcija usmjeravanja pona1anja zaposlenika prema postizanju ciljeva poduzeaC svi menaderi su ukljueni u usmjeravanje, a posebno je vano za menadere prve razine koji svakodnevno djeluju s operativnim zaposlenicima poduzea obuhvaa komuniciranje s podreenima i motiviranje podreenih za provoenje planovaC menaderi ih motiviraju pruanjem raznih poticaja dio menaderskog posla je odrediti koje stvari motiviraju podreene i poku1ati osigurati te stvari na nain koji potie uinkovito izvr1enje KONT/O6I/AN3E proces ocjenjivanja i ispravljanja tekuih aktivnosti radi osiguranja postignua ciljeva kontroliranjem menaderi osiguravaju da se poslovanje odvija prema planu, da ostvareni rezultati budu u skladu s planiranim svrhaB da poduzee ostane na putu koji je planiralo slijediti Pnpr.poduzee odredi cilj poveanja prodaje za 9;R u sljedeoj godini. "ko je nakon < mjeseca pro8it povean za <R , moe se pretpostaviti da sve ide po planu, a ako je povean samo za 9R, bit e potrebne korektivne akcije kako bi se poduzee dovelo na pravi put. ukljuujeB 93 postavljanje standarda rezultata ili odreenih ciljeva s kojima moe biti usporeeno izvr1enje, ;3 mjerenje stvarnog izvr1enja i njegovo usporeivanje sa standardom <3 poduzimanje korektivnih akcija kada je to potrebno. /AZINE 8ENAD@8ENTA

<9

&ajmanje je vrhovnih menadera, a najvi1e menadera prve razine. !enaderi na sve tri razine obavljaju sve etiri 8unkcije, ali je razliita koliina vremena koju tro1e na svaku 8unkciju. .R,:.&% ! &"#S R% AstrojB predsjednik i izvr1ni potpredsjednici postavljaju glavne ciljeve poduzea, strategije i operativnu politiku za postizanje ciljeva utvruju odnos prema drugim institucijama u okolini poduzea slubeno predstavljaju poduzee u vanjskom okruenju, na sastancima s vladinim slubenicima i menaderima drugih poduzea donose strate1ke odluke poduzeaB preuzimanje drugih poduzea, prodaja nepro8itabilnih dijelova poduzea, gradnja novih pogona, dodavanje novih proizvoda, ulaenje na pojedina tri1ta ili istih, ulaganje u istraivanje i razvoj imaju mnogo godina razliitog iskustva, rade puno sati i najvei dio tro1e na planiranje i organiziranje zato 1to donose odluke o ukupnim rezultatima i smjeru poduzea vano je da imaju konceptualne i meuljudske vje1tine -R #&J% ! &"#S R% strukturaB odjelni i savjetodavni menaderiC menader pogona, menader samostalnog odjela, menader odjela, menader regije i menader proizvoda. provode politike i planove koje su razvili vrhovni menaderi razvijaju taktike planove i standardne operativne postupke kojima provode ope smjernice utvrene od vrhovnog menadmenta koordiniraju i nadgledaju aktivnosti menadera prve razine odgovorni su za poslovne jedinice i ukljueni su u speci8ine operacije poduzeaB zapo1ljavanje ljudi, oblikovanje i dodjeljivanje poslova, nabava materijala i opreme najvei dio svog radnog vremena tro1e na voenje i planiranje aktivnostiC potrebne su im meuljudske vje1tine i vei stupanj tehnikih vje1tina ! &"#S R% PR. R"(%& strukturaB nalaze se u svim odjelima poduzeaB poslovoa, nadzornik, 1e8 ureda nadgledaju i koordiniraju aktivnosti operativnih zaposlenika odgovorni su za provoenje planova postavljenih od srednjih menadera i upravljanje svakodnevnim izvr1enjima operativnog osoblja vana razina u 8ormiranju odnosa s kupcima, dabavljaima i opom javno1u bave se proizvodnjom proizvoda jer rade na liniji zajedno s operativnim zaposlenicima i po potrebi ih mogu zamijeniti najvei dio vremena tro1e na rad sa zaposlenicima i njihovo motiviranje , na davanje odgovora na pitanja o zadacima posla i rje1avanje svakodnevnih problema za njih su vane tehnike vje1tine jer uvjebavaju podreene i prate njihovo izvr1enje veina menadera su biv1i operativni zaposlenici koji su, zahvaljujui svom izvrsnom radui sposobnosti unaprijeeni u menadment

<;

POD/U3A 8ENAD@8ENTA ! &"#S R% !"R/ +%&D" razvijaju programe koji pruaju in8ormacije o proizvodima poduzea i potiu njhovu kupnju zadaaB prenijeti proizvod poduzea u ruke potro1aa bave se razvojom, promocijom, 8ormiranjem cijena i distribucijom proizvoda ! &"#S R% :P R"'%J" upravljaju aktivnostima preoblikovanja resursa u proizvod za tri1te ukljueni u planiranje i oblikovanje proizvodnih kapaciteta, nabavu proizvodnih materijala, upravljanje zalihama, rasporeivanje procesa zadovoljavanja potranje i kontrolu kvalitete ! &"#S R% )JA#-/%, R -AR-" bave se zapo1ljavanjem, zadravanjem i otpu1tanjem zaposlenika odreuju potrebe za ljudskim resursima pribavljaju i zapo1ljavaju nove zaposlenike obuavaju i razvijaju zaposlenike razvijaju i vode program naknada, bene8icija i ocjenjivanja uspje1nosti otpu1taju neuinkovite i problematine zaposlenike bave se vladinim propisima koji se odnose na praksu zapo1ljavanja ! &"#S R% $%&"&'%J" bave se 8inancijskim resursima poduzeaB raunovodstvo, upravljanje novcem i investicije odgovornostiB projektiranje prihoda i rashoda tijekom odreenog vremenskog razdoblja, odreivanje kratkoronih i dugoronih potreba 8inanciranja i nalaenje izvora 8inanciranja za ove potrebe, pronalaenje i izabiranje naina ulaganja dodatnog novca, praenje toka 8inancijskih resursa i za1tita 8inancijskih resursa poduzea posebno su brojni u bankama D)".&% ! &"#S R% direktori odgovorni su za nekoliko odjela koji obavljaju razliite 8unkcije i zato trebaju biti sposobni komunicirati s menaderima iz razliitih 8unkcionlanih podruja i motivirati ih da rade na postignuu ciljeva u poduzeu trebaju imati temeljna znanja i vje1tine u svim 8unkcionalnim podrujima menadmenta :-+")" P:#RA*J" 9. ! &"#S R% :#&:-" - J".&:IKA % ! #%J%!" bave se javno1u i medijima radi za1tite i poveanja ugleda poduzea ;. ! &"#S R% %-+R"S%."&J" % R"(.:J" koordiniraju aktivnosti u radu na znanstvenim projektima u poduzeu

<<

13E;TINE 8ENAD@E/A #a bi uinkovito i djelotvorno obavljali svoje aktivnosti, svi menaderi bez obzira na razinu, trebaju nauiti i razviti brojne vje1tine. .je1tina je sposobnost ili strunost u obavljanju odreenog zadatka. .rhovnim menaderima su najpotrebnije konceptualne 2strate1ke3 vje1tine, a menaderima prve razine tehnike vje1tine. !euljudske su podjednako potrebne na svim razinama. /:&' P+A")& .J I+%& sposobnost razumijevanja kako su dijelovi poduzea zajedno pode1eni u oblikovanju cjeline sposobnost analize i ocijene in8ormacija i dono1enja odgovarajuih planova i preciznih odluka o zadacima radne skupine i posla glavna odgovornostB planiranje i organiziranje menader mora razumjeti i drati veliku koliinu podataka koje mora na razliite naine analizirati da bi razumio znaenjeC analize suB statistike 2prognoziranje potro1ake potranje temeljeno na pro1lim nainima kupnje3 prosudbene 2procjenjivanje potro1ake potranje na temelju oekivanih promjena u gospodarstvu3 menader mora koristiti analizu u izabiranju smjera djelovanja izmeu nekoliko mogunosti ! GA)JA#-/ .J I+%& sposobnost rada s ljudima u poduzeu i izvan poduzea komuniciranje, slu1anje, rje1avanje sukoba, povezivanje s drugima, razumijevanje za druge, voenje drugih i stvaranje pozitivne radne okoline i timske kulture menaderove se sastoje uB jasnom predstavljanju svojih stajali1ta, izvlaenja in8ormacija iz drugih i postizanju uzajamno prihvatljivih sporazuma menaderi moraju biti sposobni motivirati ljude, zadovoljiti njihove potrebe, pobolj1ati meusobnu suradnju i suradnju s podreenima, plasirati im ideje i koordinirati njihove aktivnosti kako bi se postigli ciljevi poduzea + ,&%*/ .J I+%& sposobnost razumijevanja i kori1tenja speci8inih alata, znanja i tehnika u obavljanju poslaC sposobnost obavljanja operativnih zadataka odreenog posla stjeu se uvjebavanjem i iskustvom u struciC posebno vane za menadere prve razine

<=

U6OEE 8ENAD@E/A #a bi bili uspje1no,menaderi moraju povremeno preuzimati deset razliitih uloga2 skup slinih zadataka kojima menaderi utjeu na pona1anje pojedinaca i skupina3. 8E2U63UDSKE U6OEE odnose se na aktivnosti koje ukljuuju bavljenje drugim ljudima u poduzeu i izvan A):D" PR #-+".&%/"B 8ormalne aktivnosti u kojima menader slui kao javni dunosnik poduzeaC odvoenje vanih kupaca na ruak do ceremonija otvaranja novih upranih zgrada A):D" .:#-+."B zahtjeva akcije koje odreuju i usmjeravaju radne aktivnosti zaposlenikaB osiguravanje primjera koji e zaposlenici slijediti, davanje neposrednih zapovijedi podreenima, razvijanje vje1tina, sposobnosti i motivacija podreenih, procjenjivanje uspje1nosti istih. A):D" . ( B menader koordinira rad menadera u razliitim odjelima i odgovoran je za 8ormiranje veza s dobavljaima ili kupcima ili lokalnom zajednicom radi pribavljanja resursa. IN0O/8A:I3SKE U6OEE dobivanje i pruanje in8ormacija koje su vane za odluivanje A):D" PR:!"+R"*"B menader aktivno trai in8ormacije koje mogu biti vrijedne za poduzee 7 one koje otkrivaju probleme i prilike, poveavaju ope znanje o radnoj situaciji i omoguavaju potrebne promjeneC izvori in8ormacijaB izvje1taji, in8ormativni mediji i javna predvianja, ne8ormalni razgovori s ljudima u poduzeu i izvan poduzea. A):D" I%R%+ )J" %&$:R!"'%J"B menaderi prenose kljune in8ormacije zaposlenicima o promjenama koje se dogaaju u vanjskoj i unutarnjoj okolini, a koje e utjecati na njih i poduzeeC menader priopava zaposlenicima viziju i misiju poduzea kako bi utjecao na njihove radne stavove i pona1anje. A):D" D)"-&:D:.:R&%/"B menader prua in8ormacije ljudima izvan poduzea kako bi oni na njega pozitivno reagirali. U6OEE OD6UI1AN3A bave se alokacijom resursa radi postizanja ciljeva poduzea P:#A( +&%*/" A):D"B menader dobrovoljno potie i oblikuje promjene i odluuje o nainu ulaganja resursa radi poveanja uinka poduzeaC promjene u vje1tinama zaposlenika, pruenim proizvodima, in8ormacijskim izvje1tajima i preoblikovanju posla. RJ I"."+ )J P:R ! K"J"B menader preuzima odgovornost za upravljanje neoekivanim dogaajima koji ometaju poduzee u pristupu resursimaC odluke moraju biti brze, cilj je postii stabilnost. "):/"+:R R -AR-"B menader odluuje kako najbolje iskoristiti resurse u poveanju uinka poduzeaC mora biti pregovara kako bi se sporazumio s drugim menaderima o raspodjeli resursa, kori1tenju zajednike opreme, razmjeni osoblja s rijetkim vje1tinama i restrukturiranju poduzea. PR D:."R"*B posao, rezultat, resursi, ciljevi i sve ostalo 1to utjee na poslovnu jedinicuC dobar pregovara moe smiriti nesporazume izmeu menadera i njihovih podreenih, uspje1no se sporazumijavati s organizacijama i vanjskim skupinama 2 vladine agencije,sindikati, lokalna zajednica, dioniari, dobavljai, kupci3.

<>

8ENAD@E/SKO OD6UI1AN3E$ 1A@NOST OD6UI1AN3A U 8ENAD@8ENTU I KO/A:I :dluivanje je jedna od najvanijih menaderskih aktivnosti, koja se odnosi na odabir jedne akcije izmeu nekoliko moguih opcija. .anost odluivanja posebno vidimo u poduzeima koja poku1avaju plasirati novi proizvod na tri1te ili koja se bave sloenim radnim problemima. !enadment zapravo zahtijeva sustavnu metodu rje1avanja sloenih problema u razliitim situacijama. /:R"'%B P!e#oznavanje #!o)'ema Problem moe biti pozitivan 2 dobitak 3 i negativan 2 gubitak 3C !enaderi mogu analizirati probleme u pogledu simptoma, a ne uzorakaConi koji gledaju unaprijed su pripremljeni za dono1enje odluka. Razja1njavaju situacije i ispituju uzroke problema, ispitujui mijenja li nazonost ili odsutnost odreene varijable odreenu situaciju./ada je problem prepoznat njega treba paljivo de8inirati, a ne donositi ishitrene zakljuke jer individualna pona1anja i vrijednosti utjeu na nain de8iniranja problema. &pr. opadanje pro8ita, manji gubici u ranijim godinama ili poveanje zaliha, signali su kojima menaderi trebaju posvetiti panju jer mogu upozoravati na velike gubitke u budunosti. % neuspjeh nekog proizvoda jedan poduzetnik moe de8inirati kao problem kvalitete, a drugi kao problem promjene sklonosti potro1aa. /azvoj #o#isa mo("+ih a' e!na iva :pe praviloB 1to je odluka vanija, vi1e e panje 2vremena i strunosti3 biti posveeno ovoj 8azi odluivanja.!enaderi moraju biti otvoreni za inovativne ideje,moraju analizirati praktinost i primjenjivost svake alternative, razmotiri odgovara li situaciji te moraju uzeti u obzir posljedice koje e ta alternativa imati na poduzee. Iz)o! naj)o'je a' e!na ive %zabiru onu koja e biti najuinkovitija i najpraktinija u danim okolnostima. %zbor je esto subjektivan postupak. !oe se izabrati dvije ili vi1e alternativa ili neka kombinacija te mogu izabrati rje1enja problema na nekoliko razina. /ada nema vremena, mogu donositi odluke koje nisu ba1 najbolje, ali kratkorono zadovoljavaju, a dugorono moraju briljivo istraivati alternative i izabrati onu koja je najbolja za rje1enje problema. P!oved)a od'"ke !oe biti sloena i jednostavna. (ahtijeva vrijeme, planiranje i pripremu osoblja. :dluka o napu1tanju nekog proizvoda zahtijeva planiranjeC kada se prestaje proizvoditi, menaderi moraju odluiti kako postupati s distributerima i kupcima i 1to uiniti s praznim proizvodnim kapacitetom.Ainkoviti menaderi moraju predvidjeti otpore ljudi u poduzeu na promjene zbog straha od nepoznatog. P!a+enje ".inkovi os i od'"ke !enaderi moraju utvrditi je li odluka postigla eljeni rezultat. 0ez stalnog praenja posljedice odluka, ne mogu biti dovoljno brzo upoznate kako bi se napravile promjene."ko je rezultat postignut, onda je menadment donio pravilnu odluku, ako nije, onda situacija nije od poetka bila pravilno de8inirana. Ainkovita poduzea esto ukljuuju zaposlenike u taj

<?

proces.+emeljna odluka koju menaderi moraju donijeti je odreivanje opsega u kojem e dijeliti ovu aktivnost s podreenima. SU1/E8ENI 8ENAD@8ENT O O/EANIZA:I3SKA KU6TU/A -tavovi i vrijednosti koji su rasprostranjeni cijelim poduzeem nazvani su organizacijska kultura. :penito je de8inirana kao unutra1nji obredi, tradicije, vjerovanja, 8ilozo8ije, pravila, junaci i vrijednosti poduzeaC odnosi se na sustav mi1ljenja koji meusobno dijele pripadnici poduzea i koji poduzee razlikuje od drugih poduzeaC daje pripadnicima poduzea znaenje i predlae pravila kako se pona1ati i baviti problemima u poduzeu. !oe biti odreena 8ormalnim i ne8ormalnim karakteristikama. $ormalne se odnose na strukturu poduzea, zapovjedni lanac i pravila i postupke. &e8ormalne karakteristike mogu obuhvatiti politiku otvorenih vrata, dostupnost menadmenta, posebne dogaaje i obrede, pravila oblaenja, radne navike i standardne naine govorenja i pona1anja. :rganizacijska kultura ima vrlo jak utjecaj na uspje1nost poduzea tijekom vremena./orisno je da postoji mogunost njene procjene. :pi pokazatelji ukljuujuB8izika ureenja 7 zgrade, uredi i sl., ono 1to poduzee govori o svojoj organizacijskoj kulturi 2 ogla1avanje i odnosi s javno1u 3, kako poduzee doekuje svoje goste i kako zaposlenici tro1e svoje vrijeme. !noge teorije o menadmentu koncentrirane su na izvrsnost. !enadment izvrsnosti je stajali1te koje promie osjeaj izvrsnosti kod zaposlenika 7 osjeaju se kao dobitnici, imaju pravo glasa o tome kako e obavljati posao i kontrolu nad kvalitetom svog proizvoda.

<@

1P. P6ANI/AN3E KAO 0UNK:I3A P/O:ESA 8ENAD@8ENTA U PODUZETNI;T1U

P6ANI/AN3E I KO/ISTI KO3E DONOSI PODUZE9U treba biti prvi korak u obavljanju niza menaderskih 8unkcija zato 1to odreuje budue korake djelovanja za sve aspekte posla. proces postavljanja ciljeva poduzea i odreivanje naina za njihovo postizanjeC zahtjeva originalno promi1ljanje, uzima vrijeme i vrlo je naporno. osigurava skup aktivnosti koje koordiniraju zadatke razliitih pojedinaca i odjelaC glavni zadatak menadmenta je koordiniranje aktivnosti razliitih pojedinaca, skupina i odjela dobro razvijeni planovi mogu zainteresirati ljude s novcem za ulaganje u posao, voditi poduzetnika i menadere u poslovanju,usmjeravati i motivirati zaposlenike i osigurati okolinu za privlaenje kupaca i potencijalnih zaposlenika

KO/A:I U P6ANI/AN3U 9. :#R G%."&J !%-%J % '%)J ." P:#A( K" ;. :0)%/:."&J -+R"+ D%J <. PR:. #0" -+R"+ D%J !%-%J" Poduzee najprije mora odrediti ciljeve H 1to eli postii. Selja da postane najvei poduzetnik u odreenom podruju konkurencije je cilj. 'iljevi poduzea izvedeni su iz misije poduzea. !isija je polazna toka planiranja koja opisuje temeljnu svrhu i 8ilozo8iju poduzea odnosno dugorona vizija onoga 1to poduzee namjerava postati. !isija se bavi pojmovima poputB imid poduzea, temeljni posao koji poduzee namjerava obavljati i dugoroni 8inancijski uspjeh. -vrha poduzea odnosi se na njegov temeljni razlog postojanjaC priopava se zaposlenicima pisanim i usmenim izjavama i akcijama menadera i osobama izvan poduzea putem javnih izjava i sloganima. 0i'ozo-ija izv!snih #od"ze+a 2 prema +homasu Petersu i Robertu Watermanu 3 ukljuuje sljedea vjerovanjaB u postojanje najboljeg, u vanosti detalja izvr1enja, u vanost ljudi kao pojedinca, u vrhunsku kvalitetu i uslugu, vjerovanje da veina lanova organizacije trebaju biti inovatori i vjerovanje u prepoznavanje vanosti ekonomskog rasta i pro8ita. $ilozo8ija oblikuje politiku poduzea, ali i drugi imbeniciB politika konkurenata, vladina politika u podruju konkurencije, standarda proizvoda, odreivanja cijena 2 komunalija 3, prakse zapo1ljavanja, radnih uvjeta, plaa, raunovodstvene prakse i izdavanja dionica. '%)J .% 'iljevi su krajnji rezultati koje poduzee eli postii, to su krajnje toke planiranja prema kojima su usmjerene aktivnosti poduzea. 'iljevi speci8iciraju oekivane rezultate, daju poduzeu smjer i slue kao standard za mjerenje rezultata. :ni su uinkovit mehanizam ocjena i kontrole. Poduzetnik postavlja ciljeve za mno1tvo aktivnosti koje smatra bitnima za ukupni rezultat.

<J

-matra se da bi kod postavljanja ciljeva trebalo uzeti u obzir sljedea podrujaB tri1ni poloaj 2 postotak tri1ta koje poduzee eli osigurati 3, inovacija 2 istraivanje i razvoj kojeg se poduzetnik obvezuje provesti, mjerena postotkom od prodaje 3, produktivnost 2izraena u ukupnom proizvodu poduzea ili njegovih glavnih dijelova3, materijalni i 8inancijski resursi, pro8itabilnost, rezultat i razvoj menadera, rezultat radnika, dru1tvena odgovornost. #a bi bio ispravno postavljen,mora biti jasno izraen, izazovan, postiziv, mjerljiv, vremenski odreen i prihvaen. #a bi bio jasno izraen, mora se znati odnosi li se naB pro8it 7 ciljB novac i imovina preostala nakon plaanja poslovnih rashoda konkurentsku prednost 7 ciljB porast prodaje i tri1nog udjela djelotvornost 7 ciljB postizanje najbolje uporabe resursa poduzea rast ili zadovoljstvo kupca 7 ciljB prilagodba i uvoenje novih proizvoda na tri1te .R-+ '%)J ." S !a e%ki ci'jevi B postavljeni od i za vrhovni menadment poduzeaC najvaniji su jer se odnose na cijelo poduzee, pitanja kao 1to suB rast poduzea, nova tri1ta i novi proizvodiC razvijeni su za due vremensko razdoblje, obino > godina. Tak i.ki ci'jevi 7 postavljeni od i za srednje menadereC odreuju rezultate koje moraju postii samostalne poslovne jedinice, odreeniji su od strate1kih ciljeva i postavljeni za krae vremensko razdoblje, naje1e od 9 do > godina. O#e!a ivni ci'jevi 7 postavljeni od i za niu razinu menadmentaC bave se kratkoronim pitanjima povezanim sa taktikim ciljevimaC odreeniji su od taktikih ciljeva, odnose se na svakodnevne radne operacije koje dovode do proizvodnje proizvoda, razvijeni su za razdoblje manje od 9 godineC mjere oekivane rezultate od odjela, radnih skupina i pojedinaca. /AZINE P6ANI/AN3A -ve tri razine planova navode iste teme i svi planovi se odnose na postizanje strate1kih ciljeva poduzea. :perativni, taktiki i strate1ki ciljevi i njima pripadajui planovi meusobno su povezani. S !a e%ki #'anovi koraci akcija kojima poduzee namjerava postii svoje strate1ke ciljeve razvijaju ih vrhovni menaderi koji njima utvruju dugorone ciljeve i opu strategiju za ispunjenje misije poduzea obino pokrivaju razdoblje od > ili vi1e godina pruaju nacrt aktivnosti poduzea i rasporeda resursa ukljuuju planoveB uvoenje novog proizvoda, kupnja poduzea, prodaja nepro8itnih dijelova poduzea i ulazak na meunarodna tri1ta Tak i.ki #'anovi opisuju kako mogu biti provedeni strate1ki planoviCrazvijeni su za svaki dio poduzea oni odreuju 1to e initi glavne jedinice poduzea u aktiviranju strate1kog plana oni su kratkoroni, oblikovani radi provedbe ciljeva i aktivnosti iz strate1kih planova obino pokrivaju razdoblje od 9 godineC samo su dio strate1kog plana O#e!a ivni #'anovi precizni opisi akcija koje moraju poduzeti pojedinci, radne skupine i odjeli radi provedbe taktikih planova te konano strate1kih planova oni su kratkoroni, mogu se odnositi samo na 9 mjesec, tjedan ili ak dan moraju biti povezani s proraunom koji je jednokratno izraeni plan koji prikazuje <M

kapitalne izdatke i novani tok P/O1EDBA I O:3EN3I1AN3E /EZU6TATA P6ANA Provedba je primjenjivanje koraka navedenih u planu #ono1enje odluka je vaan menaderski zadatak koji zahtijeva razliite vje1tine, posebno tehnike i meuljudske A 8azi provedbe mnogi planovi propadnu, jer mnogi menaderi misle da je provedba samo tehniko pitanje i da nije potrebna njihova puna angairanost u provedbi Plan ne znai ni1ta dok nije stvarno proveden i dok nije pridonio postignuu ciljeva poduzea. #obro ocijenjeni podaci koji proizlaze iz plana osiguravaju korisnu povratnu in8ormaciju :cjenjivanje znai da je in8ormacija navedena u izjavi o cilju prikupljena i usporeena s rezultatima plana Hiz toga poduzee moe doznati koji su ciljevi mogui a koji nisu 'iljevi i planovi se moraju priopavati svim zaposlenicima poduzea - obzirom da se moe promijeniti okolina u razdoblju izmeu razvoja i provedbe plana, poduzee mora razviti kontingencijske planove Kon in(encijski #'anovi su alternativni koraci akcije originalnom planu, koji e biti poduzeti ako se promijene odreeni uvijeti u poduzeu ili okolini. :ni trebaju poduzeu omoguiti uinkovito 8unkcioniranje kada je ono suoeno s promjenamaC to je ideja upravljanja poduzeem u krizi, koja se bavi potencijalnim katastro8ama. KO/I;TEN3E 8ENAD@8ENTA PO8O9U :I63E1A U KOO/DINI/AN3U P6ANI/AN3A UNUTA/ PODUZE9A !enadment pomou ciljeva 2!0: 7 !anagment bV objectives3 je 8ilozo8ija menadmenta i sustavni proces uz pomo kojeg menaderi na svim razinama komuniciraju s podreenima u pogledu ciljeva i o tome kako speci8ine aktivnosti podreenih mogu pridonijeti postizanju ciljeva. +emelji se na 8ilozo8iji da svi podreeni imaju samosvijest o svojem poslu i da e s rado1u raditi na pobolj1anju svoga rezultataC podrazumijeva da zaposlenici na svim razinama moraju biti ukljueni u postavljanje ciljeva i razvoj i provedbu planova. !0: je metoda upravljanja u kojoj pripadnici poduzea zajedniki postavljaju ciljeve i strukturirane planove za postizanje postavljenih ciljeva. &a kraju razdoblja oblikovanog !0: programa zaposlenici pripremaju izvje1taj za prikaz i raspravu sa svojim nadreenim PrednostiB ciljevi postavljeni planiranjem usmjerenim na rezultate, 8ormiranje poloaja u poduzeu oko rezultata koji se oekuju od ljudi na tim poloajima, poticanje ljudi na posveivanje ciljevima,pomaganje razvoju uinkovite kontrole &edostaciB menaderi podreenima ne obja1njavaju 8ilozo8iju !0:Ha i kako 8unkcionira, svi koji postavljaju ciljeve nisu dobili smjernice pa im nisu jasni ciljevi i uklapanje njihovih aktivnosti u ciljeve, nagla1avaju se kratkoroni ciljevi itd.

=O

11. UST/O3A1AN3E O/EANIZA:I3SKE ST/UKTU/E I 8ENAD@8ENT 63UDSKI5 /ESU/SA U PODUZETNI;T1U

TE8E63NA NAE6A O/EANIZI/AN3A -P '%J")%("'%J" P:-)" dio menaderskog posla je da ra1lani zadatke u manje dijelove, koji su dovoljno mali da ih moe obaviti jedna osoba podjela rada poduzea u manje razliite zadatke i dodjeljivanje razliitih zadataka razliitim zaposlenicimaCposao se moe sastojati od nekoliko zadataka ili samo jednog glavni cilj B maksimizirati dobitke i poveati produktivnost omoguuje zaposlenicima da sve svoje vrijeme tro1e na obavljanje onog 1to najbolje rade i da u tome postanu strunjaci DRAP%R"&J P:-):." A :#J ) posao e biti lak1e obavljen ako su skupine ljudi koje rade srodan posao okupljeni u odjele prema nekom prikladnom kriteriju grupiranje zaposlenika koji rade slian posao daje temelje za koordinaciju kriteriji ukljuuju grupiranje poslova prema 8unkciji, proizvodu, lokaciji i kupcu glavna prednost B pojednostavljeno uvjebavanje, koordinacija izmeu zaposlenika i zajedniki ciljevi glavni nedostatak B postoji mogunost prekomjerne specijalizacije kod zaposlenika i pomanjkanje inovativnih ideja poslovi su esto grupirani premaB vrsti proizvedenog proizvoda 7 prikladna metoda za poduzea koja proizvode 1iroki izbor proizvoda Prednost stvaranja proizvodnih odjelaB svaka linija proizvoda ima vi1e samostalnih ovlasti i mogunost breg reagiranja na promjene kod kupaca i konkurenata &edostaciB oteana kontrola samostalnih proizvodnih odjela od strane vrhovnih menadera i dupliciranje poslova 2 posebno u prodaji 3 geogra8skoj lokaciji na kojoj su radne aktivnosti obavljene 7 esto je kod poduzea s meunarodnim operacijama, koja se moraju baviti razliitim lokanim obiajima, jezicima i kulturama. Prednost je u tome 1to je odluivanje koncentrirano na lokalne kupce i konkurente, pobolj1ana komunikacija s lokalnim kupcima i suradnicima. &edostatakH te1ko odrati kontrolu poslovanja koje je udaljeno od centrale i iskoristiti prednosti centraliziranih 8unkcija poput nabave i menadmenta ljudskih resursa. kupcu 7 moe biti prikladna kada postoji jedan jedini veliki kupac ili velika skupina kupaca poput diskontnih prodavaonica. # ) D%R"&J % # ' &+R")%("'%J" :.)"-+% delegiranje je postupak raspodjele moi od menadmenta na podreene 2 mo je sposobnost utjecaja na pona1anje druge osobe3 stupanj centralizacije ili decentralizacije ovlasti odreen je opim modelom delegiranja unutar poduzea

=9

 # ) D%R"&J je dodjeljivanje dijela menaderskog posla i moi podreenom zato 1to jedan menader ne moe obaviti sve samC vano je u razvoju vje1tina i sposobnosti podreenih Proces delegiranjaB 9.!enader mora dodijeliti zadaeHobveza da se izvr1i zadatak. ;.(atim mora dati ovlast H pravo poduzimanja akcija, dono1enja odluka i rje1avanja problema, a moe ukljuivati i mo u dobivanju odreenih in8ormacija, odobravanje vanih izdataka i dono1enje odreenih odluka. <.!ora stvoriti odgovornost koja ne moe biti dalje delegirana. #ecentralizirana organizacijaHpoduzea u kojima menadment svjesno nastoji 1iroko rasporediti ovlasti na nie organizacijske jedinice 'entralizirana organizacijaH poduzea koja sustavno rade na koncentraciji ovlasti na vi1im razinama *imbenici koji utjeu na opseg decentralizacijeB 9. vanjska okolina u kojoj poduzee poslujeH 1to je sloenija i nepredvidljivija, vea je vjerovatnost da e vrhovni menadment dopustiti menaderima niih razina dono1enje odluka ;. priroda same odluke 7 1to je odluka rizinija, vea je 1ansa za centralizacijom <. sposobnost menadera niih razina R"-P:& ! &"#S! &+" 2 /:&+R:) 3 broj podreenih koji neposredno izvje1tava jednog menadera !oe biti 1irok 2 kada menader ima mnogo podreenih3 i uzak 2 kada ima samo nekoliko podreenih 3 /riteriji kori1tenja rasponaB I%R:/H ako su menaderi i podreeni vrlo struni, ako postoje standardizirani operativni postupci i ako se ne oekuju neki vei problemi. A("/H kada su potrebni dodatni napori u nadziranju podreenih i vrlo mnogo interakcija izmeu podreenih i nadreenih, kada su podreeni dislocirani i kada se javljaju novi problemi poduzee s mnogo razina je 1iroko, a s nekoliko plitko 1to je raspon 1iri, potrebno je manje razina, organizacija je plia i administrativni tro1kovi su manji. J #%&-+.: ("P:.%J #"&J" niz odnosa nadreenog i podreenog po ovom naelu svaki zaposlenik treba primati ovlasti od jednog nadreenog i izvje1tavati jednog nadreenog stroga primjena ovog naela smanjuje dvosmislenost i stres zaposlenika nedostatakB hijerarhija i 8ormalizirana komunikacija koja stvara ne8leksibilnost naelo primjenjivo kod jednostavno ustrojenih poduzea

=;

O/EANIZA:I3SKA ST/UKTU/A :rganizacija predstavlja skupinu ljudi koji zajedno rade u strukturiranom obliku na postizanju ciljeva, a koje bi osobi kao pojedincu bilo te1ko ili nemogue postii. )judi u organizaciji moraju znati kako se u njoj obavlja posao i koji je njihov dio u tome te moraju znati tko ima ovlasti za dono1enje odluka, 1to je dopu1teno, a 1to zabranjeno u voenju poslova unutar poduzea. . -vrha procesa organiziranja je oblikovanje organizacijske strukture ili sustava koji meusobno povezuje sve resurse i aktivnosti. -truktura predstavlja naine na koje organizacija dijeli svoj posao u razliite zadatke i naine postizanja koordinacije izmeu njih. %zbor organizacijske strukture ovisi o strategiji i o nekim drugim varijablama kao 1to su veliina organizacije, broj poslovnih jedinica, vrsta proizvoda i lokacija. Promjene u strategiji rezultiraju promjenama u strukturi tako da se strukture poduzea moraju stalno prilagoavati promjenama. Prilagoavanje strukture strategiji trai do menadera dobro poznavanje dosada1njeg razvoja organizacijske strukture i uvjeta okoline. #a bi mogao prilagoditi strukturu strategiji, donositelj strate1ke odluke mora poznavati pet temeljnih vrsta strukture te njihove prednosti i nedostatke. OB6I:I O/EANIZA:I3SKE ST/UKTU/E )%&%J-/" &ajjednostavnija organizacijska strukturaC ima neposredne linije ovlasti i protee se od vrhovnog menadera do zaposlenika na najnioj razini u poduzeu. :va struktura ima jednu liniju ovlasti ili zapovjedni lanac od vrha do dna piramide, koja omoguuje brzo dono1enje odluka. -vi u poduzeu znaju koje odluke mogu donositi, tko im je nadreeni i tko su im podreeni. &aje1e su u malim poduzeima. Pozicija linijskog menadmenta 7 menader donosi ovlasti i daje zapovijedi podreenima radi postizanja ciljeva poduzea. Pozicija slubovnog 2 savjetodavnog 3 menadmentaH stvorena radi pruanja pomoi, savjeta i strunih znanja onima u zapovijednom lancu. )%&%J-/:H-)AS0:.&" -+RA/+AR" %ma tradicionalno linijski odnos izmeu nadreenih i podreenih i specijaliziranih menadera nazvanih slubovni menaderi, koji pomau linijskim menaderima. -lubovne pozicije nisu dio zapovjednog lanca, ali imaju ovlasti nad svojijm pomonicima. -lubovno osoblje nije posebno odgovorno za postizanje ciljeva poduzea. )inijski menaderi imaju linijsku ovlastHmogu donositi odluke i izdavati naredbe koje se odnose na ciljeve poduzea. -lubovni menaderi imaju savjetodavnu ili 8unkcionalnu ovlastHdonose odluke i izdaju naredbe , ali samo o svojem vlastitom podruju strunosti. .%I DRAP"'%J-/" -+RA/+AR" 2 struktura samostalnog odjela 3 :na kod koje se odjeli organiziraju 2skupljaju 3 u vee grupe, nazvane samostalni odjeli. /ao 1to odjeli mogu biti 8ormirani na temelju geogra8skog poloaja, kupca, proizvoda ili njihove kombinacije, tako i samostalni odjeli mogu biti 8ormirani na temelju neke od ovih metoda =<

organiziranja. .i1egrupacijska struktura omoguava delegiranje odluivanja, omoguavajui specijalizaciju menadera samostalnih odjela i odjelnih menadera. -truktura samostalnog odjela duplicira poslove 1to oteava ostvarivanje ekonomije razmjera koja proizlazi iz grupiranja svih 8unkcija zajedno. 1/STE O/EANIZA:I3SKE ST/UKTU/E $A&/'%:&")&" :RD"&%("'%J-/" -+RA/+AR" /od 8unkcionalne organizacijske strukture, organizacijske jedinice su odreene prema prirodi posla. *etiri temeljne organizacijske strukture suB marketing, operacije, ljudski resursi i 8inancije i raunovodstvo. !arketing kao 8unkcija odnosi se na distribuciju proizvedenih proizvoda. :peracije se odnose na proizvodnju proizvoda. $unkcija ljudskih resursa odgovorna je za osiguravanje i razvoj zaposlenika poduzea. $unkcija raunovodstva i 8inancija mora osigurati 8inancijsku strukturu za provoenje ovih aktivnosti. Primarne prednosti 8unkcionalne organizacijske strukture su u osiguravanju djelotvornijeg kori1tenja resursa specijalizacijom, zadravanju centralizirane kontrole strate1kih odluka i u razvijanju 8unkcionalne strunosti i vr1em povezivanju strukture i strategije oblikovanjem kljunih aktivnosti kao odvojenih jedinica. Dlavni nedostatci su pote1koe u 8unkcionalnoj koordinaciji i meu8unkcionalnom odluivanju 7 jer odluivanje koje ukljuuje vi1e od jednog odjela moe biti sporo i zathijeva veu koordinaciju, suboptimizaciju ciljeva koja se dogaa kad lanovi 8unkcionalne skupine postaju lojalniji ciljevima 8unkcionalne skupine nego ciljevima cijelog poduzea. $unkcionalna struktura naje1e se koristi u organizacijama s jednom jedinom ili uskom linijom proizvoda. -astoji se od jednog predsjednika te potpredsjednika svake od etiri temeljne organizacijske strukture. D :DR"$-/" :RD"&%("'%J-/" -+RA/+AR" :vaj vrsta organizacijske strukture je najprikladnija za organizacije koje dre 8iziki raspr1ene i samostalne operacije. :bino ih koriste globalna poduzea poput lanaca restorana i hotela ili diskontnih maloprodavaa. Prednosti geogra8ske organizacije su u brem i djelotvornijem reagiranju na konkurente i na zahtjeve kupaca, omoguavanju prilagoavanja strategije potrebama svakog geogra8skog tri1ta i delegiranju odgovornosti za uspje1nost na nie strate1ke razine. &edostaci su u dodavanju jo1 jednog sloja menadmenta radi voenja geogra8skih jedinica, dupliciranju savjetodavnih usluga dodavanjem savjetodavnog osoblja na regionalnoj razini i postojanja dvojbi prilikom odluivanja o tome treba li nametnuti geogra8sku ujednaenost ili dopustiti geogra8sku razliitost. -+RA/+AR" -"!:-+")&:D :#J )" %)% -+R"+ I/ P:-):.& J #%&%' Prednosti ove organizacijske strukture su u dodjeljivanju ovlasti na odgovarajue razine kako bi se brzo reagiralo na razliite konkurentske okoline, razvoj i provoenje strategija u blizini jedinstvene okoline samostalnog odjela,poveanoj usredotoenosti na proizvode, tri1ta i bre reagiranje na promjene, usredotoenoj odgovornosti za rezultat na glavne direktore samostalnih odjela i zadravanju 8unkcionalne specijalizacije unutar svakog samostalnog odjela ili strate1ke poslovne jedinice. &edostaci ove strukture su u tome 1to ona moe rezultirati skupnim dupliciranjem poslova na razini poduzea i samostalnog odjela, poticati ne8unkcionalno natjecanje samostalnih odjela za resurse poduzea, stvarati pote1koe u odravanju cjelokupnog imida poduzea i ==

predstavljati problem raspodjele opih odnosno indirektnih tro1kova poduzea na nain koji bi bio prihvatljiv glavnim direktorima samostalnih odjela s pro8itnom odgovorno1u. A strukturi samostalnog odjela ili strate1ke poslovne jedinice svaki samostalni odjel posluje kao samostalni pro8itni centar. Dlavni direktori samostalnih odjela imaju 1iroki raspon ovlasti nad svojim odjelima. :vu strukturu koriste velike diverzi8icirane organizacije. !"+R%*&" :RD"&%("'%J-/" -+RA/+AR" !atrina struktura poku1ava odgovoriti na pitanja koja se pojavljuju u vezi s rastom, diverzi8ikacijom, produktivno1u i konkurentno1u. !atrina struktura je projektnoH menadmentska struktura koja stvara timove iz razliitih odjela stvarajui pritom dvije ili vi1e pomije1anih linija ovlasti. -vaki projekt ima menadera , ali svaki zaposlenik je odgovoran 8unkcionalnom podruju iz kojeg dolazi.Projekt je kombinacija resursa prikupljenih u privremenu organizaciju radi postizanja odreene svrhe. !enaderu projekta dane su ovlasti i odgovornosti za ispunjenje projektnih ciljeva u pogledu tro1ka, kvalitete, koliine i vremena dovr1enja te mu je dodijeljeno potrebno osoblje iz 8unkcionalnih odjela. A matrinoj strukturi zaposlenici su odgovorni 8unkionalnom i projektnom menaderu 1to znai da matrina struktura ima dvostruki lanac zapovijedanja i naru1ava naelo jedinstva zapovijedanja. !atrine strukture su uglavnom privremene iako neka poduzea postaju stalne matrine strukture. Dlavne prednosti matrine strukture su 8leksibilnost,kreativnost,sposobnost koncentriranja vje1tina i znanja zaposlenika na rje1avanje sloenih problema, brzo reagiranje na promjene u okolini, posveivanje speci8inim projektima te potie kontrolu i ravnoteu izmeu suprostavljenih stajali1ta i omoguava kooperaciju i koordinaciju srodnih aktivnosti. &edostaci matrine strukture su njezina skupoa i sloenost, te1koa odravanja ravnotee izmeu 8unkcionalne i projektne odanosti, zahtijeva silnu vertikalnu i horizontalnu koordinaciju 1to moe rezultati sporim odluivanjem. PR:%(.:#&:H+%!-/" :RD"&%("'%J-/" -+RA/+AR" (a razliku od matrine strukture, gdje su lanovi tima odreeni privremeno, ovdje su lanovi tima odreeni trajno. ProizvodnoHtimska struktura dodjeljuje 8unkcionalne menadere i specijaliste timu za novi proizvod, projekt ili proces koji je ovla1ten za dono1enje odluka o njihovom proizvodu. Prednost je u stvaranju meu8unkcionalnog razumijevanja koja izglauje sve probleme oko oblikovanja proizvoda i procesa. :na smanjuje tro1kove povezane s oblikovanjem, proizvodnjom i marketingom i ubrzava inovacije i spremnost proizvoda za kupce jer ovlast dana timu omoguuje bre dono1enje odluka. -posobnost breg dono1enja dovodi do smanjenja broja razina menadmenta iznad timske razine potrebnih za odobravanje timskih odluka.

=>

ST/UKTU/A6NI P/OB6E8I I NAINI /3E;A1AN3A PR:0) !% 9.Problem nastaje kada razliiti 8unkcionalni odjeli poinju sami sebe smatrati sredi1tem poduzea, a ne dijelom u velikoj organizacijskoj slagalici. :danost zaposlenika vezana je uz vlastiti odjel. Aspje1nost odjela postaje vanija od uspje1nosti poduzea kao cjeline. :va situacija poznata je kao s")o# imizacija. :na je rezultat djelovanja jednog odjela u vlastitu korist na naina da 1teti uspje1nosti drugog odjela ili cijelog poduzea. ;.#rugi strukturalni problem je porast hijerarhijskih razina koji udaljava donositelje politike i strategije od ljudi koji su u neposrednom kontaktu s kupcima i ljudi koji razvijaju i proizvode proizvod. +akva poduzea koja imaju mnogo hijerarhijskih razina nazivaju se birokratskima. Bi!ok!a izi!ana #od"ze+a gube kontakt sa svojim kupcima, spora su u promjenama, inovacijama, komuniciranju i dono1enju odluka te nedovoljno koriste darovitost svojih zaposlenika jer ih stavljaju na specijalizirane poslove sa ogranienom raznoliko1u i samostalno1u. &"*%&% RJ I"."&J" 8eG"-"nkcijski imovi 8ormirani su oko inovacija proizvoda ili novih kupevih potreba imaju slobodu u organiziranju svojih zadataka, obavljanju operacija, upravljanju problemima i osiguravanju kontrole kvalitete ubrzavaju i pojednostavljuju dono1enje odluka sastoje se od ljudi iz razliitih razina i podruja, od ljudi koji rade na razliitim lokacijama H takvi virtualni timovi kombiniraju darovitost i ideje ljudi 1irom svijeta P!ojek ni #!is "# s !"k "!i 7 projektna organizacijaC timovi iz razliitih podruja poslovanja radi izvr1avanja zadataka od posebne vanostiC koristi se kada vrijedni projekti trebaju biti izvedeni u ogranienom vremenu i kada se eli potaknuti inovativnost i kreativnost. 8a !i.ni #!is "# kombinira 8unkcionalnu s projektnom strukturom gdje se zaposlenici koriste na 8leksibilan i djelotvoran nain s obzirom na njihove vje1tine koje su potrebne za odreeni projekt. Pos'ovne jedinice ili samostalni odjeliC koncentirane na posebne odjele ili kupceC svaka ima svoj cilj radaC vea 8leksibilnost i osjetljivost na kupce. S !a e%ki savezi 7 dva ili vi1e poduzea se dogovore da zajedno rade na izvr1enju nekog zadatka ili projektaC svako poduzee doprinosti u podruju gdje je osobito strunoC to omoguava da podijele tro1kove i rizike. /ein*enje!in( se dogaa kada poduzee samo sebe kritiki promatra i radikalno mijenja svoj oblik i poslovanje u nastojanju da smanji nedjelotvornost i postane koncentriranije na kvalitetu i kupce. 1i! "a'na o!(anizacija 7 kombinacija ljudi ili poduzea koji su geogra8ski raspr1eni, a povezani elektroniki tako da svatko moe svojom struno1u pridonijeti postizanju zajednikog ciljaC omoguava svakom korisniku da se koncentrira na ono podruje u kojem posjeduje osobitu strunostC poduzee postaje djelotvornije i 8leksibilnije. Eks e!na'izacija 2outsourcing3 proizvoda koji se mogu je8tinije nabaviti od drugih lanova virtualne organizacijeC ako je za poduzee dugorono povoljnije kupiti nego proizvesti, onda mora izabrati tu strategiju. =?

8ENAD@8ENT 63UDSKI5 /ESU/SA podrujeB osiguravanje poduzeu dovoljno zaposlenika s o8govarauim vje1tinama 8unkcija koju obavljaju poduzea da bi omoguila uinkovito kori1tenje zaposlenika u postizanju svojih ciljeva da bi bio uinkovit, za njega moraju biti zadueni svi menaderi u poduzeu 7 moraju se baviti privlaenjem, razvojem i zadravanjem uinkovitog osoblja treba promatrati zaposlenike kao presudan resurs ili imovinu poduzea ini poduzee konkurentnimC strunost i vje1tine su kljuni za uspjeh poduzea najvaniji zadatakB prilagoavanje zaposlenika i njihovih vje1tina i potreba ciljevima poduzea odnosi se na sve aktivnosti ukljuene u odreivanje potreba ljudskih resursa poduzea, pribavljanje, obuavanje i nagraivanje ljudi radi zadovoljavanja ciljeva poduzea menaderi ljudskih resursa bave se maksimiziranjem zadovoljstva zaposlenika i njihovim motiviranjem radi djelotvornijeg ispunjenja ciljeva poduzea sastoji se od tri 8azeB 9.aktivnosti oblikovane radi privlaenja produktivnih zaposlenika u poduzeeHplaniranje, pribavljanje i izabiranje zaposlenika ;.aktivnosti u razvoju zaposlenika u produktivnu radnu snagu <.aktivnosti koje zadravaju radnu snaguHodreivanje naknade, napredovanje, premje1tanje, degradiranje i otpu1tanje zaposlenika PR:' - P)"&%R"&J" )JA#-/%, R -AR-" -vrha plana je imati odgovaraui pro8il zaposlenika, u pravim poslovima i u pravo vrijeme radi postizanja ciljeva poduzea. ProcesB 9. postavljanje strate1kih ciljeva poduzea ;. prognoziranje prodaje i proizvodnje <. prognoziranje potrebnih ljudi na temelju ciljeva poduzea kombiniranih s prognozama prodaje i proizvodnje =. analiziranje tekue unutarnje i vanjske ponude zaposlenika >. usporeivanje onoga 1to postoji s onim 1to je potrebno, radi 8ormiranja plana za pribavljanje, izabiranje i premje1tanje zaposlenika ?. usporeivanje plana s prognozom potrebnih ljudi 'iljevi planiranjaB 9. uspostaviti jasnu i neposrednu vezu izmeu strategije i planova poslovanja i ljudskih resursa ;. povezati sve potrebe za ljudskim resursima s ukupnim poslovnim aktivnostima <. utvrditi dugorone potrebe za ljudskim resursima 2 ukupno i po speci8inim kategorijama 3 =. za1tititi ulaganja i osigurati poduzeu maksimalnu pro8itabilnost ulaganja u ljudske resurse >. omoguiti poduzeu da ostvaruje konkurentsku sposobnost i prednost =@

Poduzee razmatra hoe li imati ljudske resurse potrebne za provedbu planova.&akon 1to odredi potreban broj zaposlenika i potrebnih vje1tina za ispunjenje opih planova, mora utvrditi koliko zaposlenika trenutno ima i koliko e ih biti umirovljeno ili e iz nekog drugog razloga napustiti poduzee za vrijeme planiranog razdoblja. &a temelju toga, prognozira koliko e jo1 zaposlenika trebati zaposliti i s kojim kvali8ikacijama. &a temelju svih ovih in8ormacija, razvija strategiju za zadovoljenje potreba za ljudskim resursima poduzea te analizira poslove unutar poduzea kako bi mogli prilagoditi ljudske resurse raspoloivim pozicijama. "naliza posla je sustavno prikupljanje in8ormacija o poslu 7 naziv posla, nadreeni, uvjebavanje, iskustvo, odgovornosti i aktivnosti ukljuene u posao i radni uvjeti. Atvruje se promatranjem zaposlenika dok oni obavljaju svoje poslove, distribuiranjem upitnika odabranim ispitanicima, intervjuiranjem zaposlenika i traenjem mi1ljenja nadreenih, prikupljanjem relevantnih in8ormacija o poslu. -ve te in8ormacije pomau menaderima preoblikovati poslove, 8ormirati strukture plaa i oblikovati programe obuavanja. :pis poslaH 8ormalno napisano obja1njenje odreenog posla koje ukljuuje naziv posla, ciljeve posla, potrebne 8izike i umne vje1tine, dunosti, odgovornosti, ovlasti i radne uvjete. -peci8ikacija poslaH kvali8ikacije potrebne za odreeni posao u pogledu obrazovanja, iskustva i osobnih karakteristikaC saete in8ormacije se koriste za kreiranje oglasa za posao. #a bi minimalizirali izdatke i vrijeme poslodavci koriste suradnike koji im pomau pronai kvali8icirane zaposlenikeB 8akulteti, dravne i privatne agencije za zapo1ljavanje, sindikati itd. .anjski izvoriB ogla1avanje u novinama i strunim asopisima, preporuke sada1njih zaposlenika. %n8ormacije o kandidatu mogu biti dobivene na samom obrascu prijave za posao, intervjuiranjem, testiranjem i preporukama prija1njih poslodavaca i osobnih poznanika. %ntevjuiranje omoguava dobivanje detaljnih in8ormacija o kandidatu. +estovi sposobnosti i uspje1nosti se koriste da se utvrdi ima li kandidat vje1tine potrebne za posaoC psiholo1ki testovi , testovi vje1tine obrade teksta. A.J S0"."&J % R"(.:J ("P:-) &%/" "ktivnosti uvjebavanja i razvoja su sustavno nastojanje poduzea da odri i pobolj1a kvalitetu svoje radne snage. Avjebavanje na poslu omoguuje zaposlenicima da ue preko stvarnog obavljanja zadatka posla, dok uvjebavanje u uionici ui zaposlenike pomou predavanja, kon8erencija, prouavanja sluajeva i sve vi1e i vi1e uvjebavanja na temelju Teba. Razvoj je uvjebavanje koje je pridodano vje1tinama i znanjima menadera i strunjaka. !enadment ljudskih resursa treba odrediti potrebe, nakon toga se razvijaju programi uvjebavanja te se procjenjuje da li je uvjebavanje bilo uinkovito u stvaranju ciljanih vje1tina.

=J

:#R G%."&J &"/&"# ("P:-) &%'%!" : emu ovisi i u kojim je oblicima primaju zaposlenici F :cjenjivanje radne uspje1nosti zaposlenika je potrebno zato 1to zaposlenicima daje povratnu in8ormaciju o tome kako rade i 1to je potrebno uiniti da bi pobolj1ali svoju uspje1nost. +akoer, osigurava temelje za naknade i nagrade zaposlenicima i stvara in8ormacije o kvaliteti aktivnosti izabiranja, uvjebavanja i razvoja zaposlenika poduzea. &aknada je naziv za sve razliite vrste nagrada koje zaposlenici primaju za rad koji oni obavljaju u poduzeu. &aknada zaposlenih najprije ovisi o vrijednosti posla kojeg zaposlenici obavljaju, o tome kako dobro ga obavljaju i o opoj razini plaa koje plaaju drugi poslodavci. Razliiti poslovi imaju razliitu vrijednost za poduzee i u skladu s tim moraju biti utvrene i naknade. :cjena posla je proces utvrivanja ope razine plae za posao temeljen na vje1tinama, obrazovanju, iskustvu i sposobnostima potrebnim za obavljanje posla. &aknada se sastoji od svih 8inancijskih i ne8inancijskih nagrada. $inancijskeH temeljene na broju odraenih sati ili broju proizvedenih jedinica ili naknade izraunate na tjednoj, mjesenoj ili godi1njoj osnovi bez obzira na broj odraenih sati ili proizvedenih jedinica. Prednost plaa po vremenu je u laganom izraunavanju, a nedostatak u tome 1to ne potiu poveanje produktivnosti. (ato mnoga poduzea koriste plae po komadu ili provizije. Plae po komadu motiviraju zaposlenike na nadgledanje svojih vlastitih aktivnosti i na poveanje proizvodnje. Provizije motiviraju zaposlenike da prodaju koliko god je mogue 2 plaaju se u 8iksnom iznosu ili u postotku od prodaje 3. (a poveanje uspje1nosti poslovanja koriste se bonusi i sudjelovanje zaposlenih u pro8itu. Az osnovne plae poduzee moe nuditi bonuse 2 daje se jednokratno ili vi1ekratno tokom godine 3 i sudjelovanje zaposlenih u pro8itu 2 poduzea raspodjeljuju dio svog pro8ita zaposlenicimaC dijeli se kada se ostvari pro8it iznad minimuma3. Amjesto sudjelovanja u pro8itu u novcu, zaposlenici besplatno dobivaju dionice poduzea, a mogu im se i prodavati po uvjetima povoljnijim od tri1nih tako da se razlika pune cijene pokriva iz pro8ita. -udjelovanje u pro8itu motivira zaposlenike na naporan rad zato 1to poveanje prodaje i produktivnosti znai da e pro8it ili dividende dionice porasti. &e8inancijske 7 bene8icijeB mirovinsko, zdravstveno i ivotno osiguranje, osiguranje i naknade u sluaju invaliditeta, bolovanja, plaeni dopusti i praznici, skrb za djecu i starije, prijevoz, prehrana, krediti zaposlenicima, 1kolovanje itd. Programi bene8icija pobolj1avaju kvalitetu radne snageC nemaju motivacijski utjecaj kao novac, ali potiu lojalnost, moral i radni sta u poduzeu. (aposlenici najvi1e cijeneB mogunost karijere, naknada u obliku plae do raznih bene8icija, odgovornost u obliku smislenog rada koji je vaan za uspjeh poduzea, samostalnost u odluivanju, menaderske pohvale i priznanja, sigurnost posla, mogunost meusobnog djelovanja i primanja povratne in8ormacije od potro1aa i dobavljaa, radna okolina obiljeena meusobnim uvaavanjem svih zaposlenika. =M

$)A/+A"'%J 2 kretanje 3 ("P:-) &%/" $luktuacija zaposlenika mora biti predviena i ukljuena u opi plan menadmenta ljudskih resursa. /ada nisu isplanirana, poduzee moe zaposliti premalo ili previ1e zaposlenika za odreeni posao i time poremetiti tok rada. &eoekivana slobodna radna mjesta mogu biti popunjena neiskusnim i neobrazovanim zaposlenicima ime pada produktivnost. Anapreenja, degradacije, premje1tanja i napu1tanja poduzea su orua za nagraivanje i discipliniranje zaposlenika. Anapreenje je napredovanje na novu poziciju na vi1oj razini i s vi1om plaom. #egradacija oznaava preseljenje zaposlenika na nove poslove na nioj razini i esto na niu plau. :bino se koristi kada je zaposlenik unaprijeen na poziciju iznad svojih sposobnosti ili u disciplinske svrhe. Premje1tanja su horizontalna kretanja s jednog na drugi posao, s jednakim ili slinim odgovornostima i plaom. &apu1tanja poduzea se dogaaju kada zaposlenici odlaze iz poduzea bilo dobrovoljno 2dobrovoljni otkaz ili umirovljenje3 ili prisilno 2privremeni otkaz ili otpu1tanje3. /:!A&%/"'%J" A P:#A( KA Aspje1an sustav komunikacije ima veliki utjecaj na uspjeh poduzea, dok komunikacijske pogre1ke mogu smanjiti produktivnost i moral. /omunikacija unutar organizacije moe tei u razliitim smjerovima i iz razliitih izvora, kori1tenjem usmenih i pisanih oblika komunikacije. $ormalni su namjerno odreeni i oblikovani od poduzea. $ormalna komunikacija moe se odvijati na nekoliko naina i to kaoB komunikacija prema gore 7izvje1taji o kretanju posla, prijedlozi za pobolj1anje i kritike komunikacija prema dolje 7 davanje upute, dodjeljivanje zadataka i odgovornosti itd. horizontalna komunikacijaH razmjena in8ormacija izmeu suradnika na istoj organizacijskoj razini, kroz i unutar odjela. dijagonalna komunikacija 7 komunikacija pojedinaca iz razliitih jedinica i org. razina /omunikacija izmeu prijatelja i drugi neradni dru1tveni odnosi ine ne8ormalnu komunikaciju poduzea iji utjecaj moe biti velik. &ajznaajnije ne8ormalne komunikacije dogaaju se putem glasina.

>O

1=. 1O2EN3E KAO 0UNK:I3A P/O:ESA 8ENAD@8ENTA U PODUZETNI;T1U

1O2EN3E usmjeravanje ili motiviranje presudno za svaku vrstu organizacije proces usmjeravanja i podupiranja drugih prema postignuu misije i ciljeva poduzea 8unkcija utjecaja na pona1anje zaposlenika prema postizanju ciljeva poduzea vje1tina voenja sastavljena je od etiri osnovna elementaB 9.sposobnosti uspje1nog i odgovornog kori1tenja moiC ;.sposobnosti razumijevanja da ljudska bia, u razliitom vremenu i u razliitim situacijama, imaju razliite motiveC <.sposobnosti inspiriranjaC =.sposobnosti djelovanja na nain koji e razviti pogodnu klimu za poticanje motivacije 0o!ma'ni voGe imaju mo poloaja, tj. imaju ovlasti iz organizacije kojima utjeu na druge da rade na postizanju ciljeva poduzea Ne-o!ma'ni voGe nemaju ovlasti, ali mogu upotrijebiti svoj utjecaj za potporu poduzeu $ormalni i ne8ormalni voe mogu koristiti nekoliko vrsta moiB mogunost zapo1ljavanja, otpu1tanja, nagraivanja, kanjavanja, posjedovanje strunosti i karizma razlikuje se od menadmenta u tome 1to voa tei dobrovoljnoj suradnji, a menader se pouzdaje u prisile u promjeni pona1anja vodstvo je proces od = korakaB stvaranje vizije, inspiriranje pona1anja, usmjeravanje napora, ovla1ivanje sljedbenika temelj voenjaHmotivacijaC unutarnji izvori motivacije se nalaze u samom poslu,a vanjski su stjecanje materijalnih i socijalnih nagrada 8OTI1A:I3SKA 3EDNAD@BA INPUTI /ADNI UINAK .rijeme Pridonosi organizacijskoj +rud djelotvornosti,uinkovitosti i :brazovan je postignuu organizacijskih %skustvo ciljeva .je1tine (nanje Radna pona1anja /EZU6TATI Plaa -igurnost posla 0ene8icije -lobodni dani (adovoljstvo poslom -amostalnost :dgovornost :sjeaj postignua (adovoljstvo obavljanjem zanimljivog posla

>9

+ :R%J PR +P:-+"./% ! &"#S R" : !:+%."'%J% ("P:-) &%/" + :R%J" X Rad je svojstveno mrzak veini ljudi .eina ljudi nije ambiciozna, izbjegava odgovornost i vi1e voli da ih se usmjerava .eina ljudi ima malo sposobnosti za kreativnost i rje1avanje problema poduzea (aposlenicima su primarne 8iziolo1ke potrebe i sigurnost .eina ljudi mora biti pomno kontrolirana i esto prisiljena, kako bi se postigli ciljevi poduzea + :R%J" U Rad je prirodan kao igra, ako su povoljni uvjeti -amokontrola je esto nuna u postizanju ciljeva poduzea -posobnost za kreativnost u rje1avanju problema poduzea 1iroko je rasprostranjena u stanovni1tvu (aposlenici ele zadovoljiti svoje potrebe za po1tovanjem i samoostvarenjem )judi mogu biti samousmjeravani i kreativni na poslu ako su pravilno motivirani

!enaderi koji prihvaaju pretpostavke teorije X naginjat e radno usredotoenom autoritarnom voi, a oni koji prihvaaju U bit e skloniji isticanju usredotoenog stila voenja. !"-):W)J ." ,%J R"R,%J" P:+R 0" &ajpoznatija teorija motivacijeC piramida 2 hijerarhijski poredak 3 9. $iziolo1ke potrebe ;.Potrebe za sigurno1u <.Potrebe za pripadanjem =.Potrebe za po1tovanjem i statusom >.Potrebe za samoostvarenjem +eorija X usredotoena je na prve dvije razine hijerarhije potreba, a teorija U se odnosi na vi1e razine potreba. /ako obrazovana razina radne snage raste i kako se pobolj1ava gospodarstvo, ljudi postaju manje motivirani potrebama nie razine. .eina ljudskih potreba je nematerijalne prirode, pa poduzea uz materijalno nagraivanje, treba posebnu panju posvetiti nematerijalnom nagraivanjuH status, po1tovanje, priznanja i razvoj.

>;

P:&"I"&J A*%&/:.%+%, .:G" % -+%):.% .:#-+." .oenje treba biti de8inirano kao kombinacija dvije vrste pona1anjaB 9. pona1anje usmjereno na zadatak 7 koncentrirano na oblikovanje i izvr1enje odreenog zadatkaC ukljuuje postavljanje ciljeva i odreivanje prioriteta, davanje smjernica i uputa, nadgledanje i praenje zadataka do izvr1enja. ;. pona1anje usmjereno na ljude 7 koncentrirano na zadovoljavanje potreba ljudi koji obavljaju zadatak i ukljuuje davanje potpore i poticaja, odgovaranje na pitanja o zadacima posla i rje1avanje problema sa sljedbenicima. Razliite kombinacije pona1anja voe esto se nazivaju stilovima vodstvaB A" ok!a ski voGa dri sve ovlasti i odgovornosti s komunikacijom koja ide vertikalno od vrha do dnaC daje radnicima odreene zadatke i oekuje precizne rezultate, a oni moraju raditi samo onako kako im ne nareenoC sve odluke donosi bez konzultiranja s drugimaC biraju ga egocentrici i ljudi koji zbog svog slabog obrazovanja nisu u stanju usvojiti druge stilove. Demok!a ski i'i #a! ici#a ivni voGa donosi odluke zajedno sa svojim podreenima, dijeli s njima ovlasti i odgovornosti i iskreno komuniciraju s onima iznad sebe, ispod sebe i pored sebe u poduzeuC komunikacija se odvija prema gore,prema dolje i horizontalno, i voe i podreeni rade na zajedniki nainC danas veina ljudi eli modernog vou koji e im pomagati, a ne nareivati. PrednostB moe motivirati zaposlenike da rade uinkovito zato 1to oni provode odluke u kojima su i sami sudjelovali. &edostatakB proces odluivanja traje dugo i podreenima oduzima vrijeme koje bi mogli posvetiti svojim zadacima. 6i)e!a'ni voGa prepu1ta mnoge odluke i odgovornosti podreenima, dopu1ta im da rade po izboru uz njegovo minimalno uplitanje, dopu1taju podreenima da postave svoje vlastite ciljeve i odrede naine njihova ostvarivanja. /omunikacije teku horizontalno izmeu lanova skupine P:&"I"&J A*%&/:.%+%, .:G" /:R%I+ &J ! ! &"#S R-/ !R S % -%+A"'%J-/%, !:# )" .:#-+." !enaderska mrea &ajuinkovitiji model ili stil vodstva je kombinacija visoke razine brige za ljude i brige za proizvodnju. Pristup 7 visoki zadatakLvisoki odnosi naziva se timski menadment koji oznaava istodobnu maksimalnu usmjerenost na proizvodnju i na ljude. +imski menadment, kao stil vodstva, kori1ten je u preko ?OR situacija. (adatak menadmenta je osigurati da voe imaju vje1tine potrebne za uinkovitu provedbu pristupa timskog menadmenta vodstvu. -ituacijski pristup vodstvu A situacijskom modelu vodstva voa mora uzeti u obzir strunost i predanost poslu sljedbenika. &ajprije mora utvrditi razinu uvjebanosti, obrazovanja i iskustva sljedbenika te njihovu razinu motivacije i samopouzdanja u obavljanju zadataka. -astoji se od tri kljune situacijske varijable koje odreuju potrebnu vrstu voeB 9. :dnosi voe i lanova skupine 7 stupanj do kojeg podreeni imaju povjerenje, pouzdanje i po1tovanje prema voi i stupanj do kojeg su ga spremni slijediti. ;. -truktura zadataka 7 stupanj do kojeg je zadatak jasno de8iniran i stupanj do kojeg se ljudi mogu smatrati odgovornima za taj zadatak. <. !o poloaja 7 stupanj utjecaja koji voa ima na zapo1ljavanje, otpu1tanje, plaa i promaknua.

><

Ainkoviti voe usklauju svoj stil vodstva i razinu strunosti i predanosti sljedbenikaC stil vodstva odraava osobnost voe. +R"&-$:R!"'%J-/% .:G" +rans8ormacijsko vodstvo koncentrira se na stvarno trans8ormiranje 2promjenu3 vjerovanja, stavova i potreba sljedbenika. +rans8ormacijski voa poku1ava promijeniti sustav vjerovanja svojih sljedbenika kako bi im omoguio postizanje nove znatno vi1e razine mogunosti ostvarivanja rezultata. A stanju su promijeniti vjerovanja svojih sljedbenika i dovesti ih na razinu uspje1nosti koja daleko prema1uje tradicionalna oekivanja /arakteristikeB potiu dijeljenjem vizije H imaju misiju u koju stravstveno vjeruju izazivaju procesCne prihvaaju stvari onakvima kakve jesu, tjeraju na promjene, riskiraju omoguavaju drugima da djelujuC nagla1avaju suradnju, stvaraju timove i daju ovlasti sljedbenicima oblikuju put, provode svoja vjerovanja, priopavaju svoju viziju putem dosljednosti svojih akcija ohrabrujuC nagrauju uspje1nost i slave pobjeduC vole svoje ljude,kupce, proizvode i posao :ni su uspje1ni, ne samo zbog karizme, ve i vje1tina priopavanja misije drugima.

A.J +% A*%&/:.%+:D /:!A&%'%R"&J" A PR:' -A .:#-+." Prvi uvjet uinkovitog komuniciranja je razumijevanje potreba slu1atelja. +emelj za pravu komunikaciju je aktivno slu1anje 7 menader uzajamno djeluje sa svojim ljudima, trai njihovo mi1ljenje i primjedbe, a ljudi to doivljavaju kao brigu za njih i radije prihvaaju voino usmjeravanje i podr1ku. -lu1anje i vanost poruke nisu jedini bitni uvijeti za uinkovito komuniciranje, jednako je bitno da voino djelovanje bude u skladu s njegovim rijeima. #a bi komuniciranje bilo uinkovito ono mora zapoeti s razumijevanjem sljedbenikovih potreba, ciljeva, iskustva i oekivanja. "ktivno slu1anje, stalno i dosljedno uzajamno djelovanje su sredstva koja pomau menaderima u postizanju ovog razumijevanja. Az verbalne poruke prenose se i neverbalne. /od dobrog voe bitan je pozitivan stav bilo da pria ili da slu1a, a neverbalna komunikacija je glavni pokazatelj pozitivnog stava. A):D" .:G A :.)"IK%."&JA -)J #0 &%/" % +%!-/:! R"#A :vla1ivanje je odgovornost vodstva koja obuhvaa poticanje sljedbenika na potpunije sudjelovanje u odgovornosti menadmenta za rad i rezultat. (aposlenici su ukljueni u proces odluivanja, moraju imati potpunu slobodu u kori1tenju svojeg potencijala 7 to preoblikuje njihovu vjeru u vlastite sposobnosti. .oe moraju osigurati pozitivno emocionalno ozraje, nagraivati i poticati vlastite putove sljedbenika, inicijative i odgovornost. Ainkoviti voa potie tim da slijedi odreeni smjer, uvjeravanjem tima u vanost tog smjera za uspje1nost. A visokouinkovitim timovima odgovornost vodstva je gotovo u potpunosti preuzeta unutar same skupine, a u samoupravnom timu uloga voe je osigurati poetni smjer tima. .oa mora osigurati da su lanovi tima osposobljeni u svim vje1tinama koje su potrebne za osiguravanje podr1ke i smjera potrebnih za radnu uspje1nost. >=

1A. 0UNK:I3A KONT/O6I/AN3A U PODUZETNI;T1U

KONT/O6A 0itna za djelotvorno i uinkovito poslovanje poduzea /ontrola je reguliranje jedne ili vi1e organizacijskih aktivnosti na nain koji omoguuje postignue cilja. -vrha kontrole je voditi poduzee prema postignuu njegovih ciljeva Asmjerena je na ljudske, 8inancijske, materijalne i in8ormacijske resurse Akljuuje sve aktivnosti koje poduzee poduzima da bi osiguralo da njegove akcije dovede do postignua njegovih ciljeva /ontrolni sustav je planirana shema kontroleHomoguava poduzetniku da ocijeni gdje se poduzee nalazi u odreenom trenutku u odnosnu na ono gdje eli bitiC omoguava menaderima da prate stalno promjenjive uvjete,C omuguava poduzeu da precizno odredi problem pomae poduzeu da se prilagodi promjenjivim uvjetima, ograniava poveanje pogre1aka, pomae u bavljenju s rastuom sloeno1u i u minimalizaciji tro1kova (a proces kontrole odgovorni su poduzetnici, menaderi, nadzornici i operativni djelatnici da bi bila uinkovita, mora biti integrirana s planiranjem tako da menaderi mogu lako usporeivati stvarne rezultate sa planiranim projekcijama KO/A:I U P/O:ESU KONT/O6E 9.Pos av'janje s anda!da !ez"' a aD postavljen je skup ciljeva prema kojima e biti usporeen ostvareni rezultat u budunosti kako bi poduzetnici i menaderi mogli precizno izmjeriti uinkovitost postignua poduzea. -tandardi rezultata trebaju biti jasno odreeni, mjerljivi i realistini i odraavati strategiju poduzea. =.8je!enje !ez"' a a i nje(ovo "s#o!eGivanje sa s anda!domD mjerenja se vr1e neprestano. -tvarni rezultat moe tono odgovarati standardu ili moe biti vi1i ili nii od ciljanog. =.Pod"zimanje ko!ek ivne akcije D menaderi ocjenjuju stvarni rezultat u odnosu na standarde i potom poduzimaju odgovarajuu akciju. :cjena rezultata ne zahtjeva samo kvantitativne i dijagnostike vje1tine nego i subjektivno dono1enje odluka. /ada se dogode odstupanja izmeu eljenog i stvarnog rezultata poduzee moe odluiti da ispravi odstupanja, promijeni standarde rezultata ili zadri sada1nje stanje.

>>

OB6I:I KONT/O6E 1. O/EANIZA:I3SKA KONT/O6A Regulira ope 8unkcioniranje cijelog poduzea. PodjelaB Bi!ok!a ska kon !o'a Pokorni zaposlenik -troga pravila i hijerarhija, 8ormalne kontrole Asmjerenost prema minimalnoj razini prihvatljivog rezultata .isoka struktura, utjecaj od vrha prema dolje Asmjeren na rezultat pojednica :granieno i 8ormalno K'anovska kon !o'a Privreni zaposlenik Drupne norme, kultura, samostalnost Asmjerenost prema poveanom rezultatu iznad i izvan minimuma &iska struktura, podijeljeni utjecaj Asmjeren na rezultat skupine

Pro1ireno i ne8ormalno /lanovska kontrola #ime

'ilj

'ilj $ormalnost

Asmjerenost rezultata

:rganizacijski oblik

>?

-ustav nagraivanja

-udjelovanje u odluivanju Bi!ok!a ska kon !o'a poku1ava kontrolirati ukupno 8unkcioniranje poduzea kroz 8ormalne mehanistike strukturne aranmane. +ei pokoravanju zaposlenika putem strogog upravljanja jednostavnim politikama i postupcima. -ustav nagraivanja koncentrira se na udovoljavanje pojedinanog zaposlenika kodeksu standarda pona1anja. K'anovska kon !o'a poku1ava kontrolirati ukupno 8unkcioniranje poduzea kroz ne8ormalnije organske strukturne aranmaneC oslanja se na samokontrolu i ne8ormalne grupne norme u uinkovitom stvaranju opu1tenog, ali strogo usredotoenog radnog ambijenta. +o je kontrola primjenjena na pojedince i skupine u poduzeu dijeljenjem vrijednosti, normi, standarda pona1anja i oekivanja .eina poduzea koristi oblik organizacijske kontrole koji je izmeu ove dvije krajnosti. =. OPE/A:I3SKA KONT/O6A !oe regulirati jedan ili vi1e pojedinanih operacijskih sustava unutar poduzea i dijeli se naB PrethodnuH koncentrira se na resurse u organizacijskom sustavu +ekuuH koncentrira se na nain preoblikovanja resursa u proizvode &aknadna kontrolaH koncentrira se na proizvode iz oganizacijskog sustava. .eina poduzetnika koristi sva tri oblika istodobno da bi postigli uinkovitu kontrolu operacijskih sustava. P/ET5ODNA TEKU9A Prati odstupanja u kvaliteti i kvantiteti resursa poduzea s ciljem sprjeavanja odstupanja prije njihovog ulaska u sustav !etodeB zahtijevaju standarde prihvatljive kvalitete i kvantitete resursa )judski resursi moraju zadovoljiti zahtjeve posla de8inirane organizacijskom strukturom $inancijski resursi moraju biti raspoloivi u pravim iznosima i u pravo vrijeme !aterijalni moraju udovoljiti prihvatljivim razinama kvalitete i biti na raspolaganju u pravo vrijeme i na pravome mjestu dogaa se za vrijeme procesa preoblikovanja resursa u proizvode njome se regulira proces preoblikovanja kako bi on bio u skladu s ciljevima zahtijeva standarde prihvatljivog pona1anja, aktivnosti i izvr1enja tekuih operacija provode je menaderi nadgledanjem rada podreenih njezinom primjenom, osigurava se da aktivnosti zaposlenika dovode do postignua ciljeva delegiranje ovlasti menaderima daje mo u kori1tenju 8inancijskih i ne8inancijskih poticaja u provedbi tekue >@

 NAKNADNA

kontrole prihvaanjem njezine 8ilozo8ije, proizvodi se ne kontroliraju nakon 1to su zavr1eni, ve na svakom koraku u procesu proizvodnje koristi se e1e od drugih oblika kontrole prati krajnje rezultate poduzea H koncentrira se na proizvode poduzea nakon 1to je zavr1en proces preoblikovanja zahtijevaju standarde prihvatljive kvalitete i kvantitete proizvoda tehnikeB 9.naknadna kontrola 7 analiza 8inancijskih izvje1taja ;.kontrola kvalitete 7 utvruje se je li proizveden proizvod prihvatljive kvalitete <.ocjenjivanje uspje1nosti zaposlenika rezultati se vraaju nazad u operativni sustav kako bi utjecali na budui proizvod

A. ST/ATE;KA KONT/O6A Poduzima se zbog postignua strate1kih ciljeva. Ainkovita je ako menaderima govori jesu li njihove strategije u skladu s njihovom okolinom i kreu li se prema postignuu njihovih strate1kih ciljeva. 0ez strate1ke kontrole, menaderi ne bi znali je li njihovo poduzee voeno u pravom smjeru. +reba biti koncentrirana na stupanj kod kojeg > temeljnih podruja provedbe strategije 2 struktura, vodstvo, tehnologija, ljudski resursi, in8ormacijski i kontrolni sustavi 3 omoguava postizanje strate1kih ciljeva poduzea. C. 0INAN:I3SKA KONT/O6A TE5NIKE

BUD@ETI/AN3E
Proces 8ormiranja 8ormalnih, 8inancijski izraenih pisanih planova za budue poslovanje. 0udet 2 prorauni, 8inancijski planovi 3 predstavlja odreeni rezultat koji je oekivan od odjela i zaposlenika poduzea za razdoblje prema kojem stvarni poslovni rezultati mogu biti izmjereniC slui kao osnova za procjenjivanje rezultata poduzea na kraju poslovnog razdoblja. PrednostiB dovodi do bolje koordinacije organizacijskih aktivnosti jer kao proces obuhvaa zaposlenike iz razliitih odjelaC slui kao sredstvo povezivanja razliitih lanova organizacije u utvrivanju ciljeva i priopavanja tih planova cijelom poduzeu. &edostaciB kada menaderi vi1e razine raspodjeljuju 8inancijske resurse u svoju korist zbog moiC mnoga poduzea zat koriste budetiranja s &A)+:! :-&:.%':!H metoda budetiranja kojom menaderi temeljito ponovno procjenjuju organizacijske aktivnosti kako bi utvrdili pravu razinu vanosti. :bliciB operativno i kapitalnoC kontrolni prorauniB od vrha prema dolje, odozdo prema gore dogovoreno budetiranje 0avi se relativno kratkoronim poslovima 8inancijske kontroleH posjedovanje OPE/ATI1NO dovoljno novca za pokrivanje svakodnevnih 8inancijskih obvezaB plae i nabava. >J

KAPITA6NO

0avi se srednjoronom i dugoronom kontrolom nabavljanja kapitala 7 postrojenja i oprema 2 zemlji1te, objekti, strojevi, namje1taj, uredska oprema i automobili 3.

OD 1/5A P/E8A DO63E

.rhovni menaderi 8ormiraju proraune i predaju ih menaderima srednje i prve razine na razmatranje i provedbu. prednostiB brzina i niski tro1kovi nedostatakB ne ukljuuje zaposlenike koji su najblii poslu %de od niih razina poduzea na razmatranje vrhovnom menadmentuC ukljuuje one koji su ukljueni u stvarne zadatke obuhvaene proraunom :buhvaa stupanj kompromisa izmeu vi1ih i niih razina u razvoju primjerenog oblika budetske kontrole za odreenu situaciju

ODOZDO P/E8A EO/E

DOEO1O/ENO BUD@ETI/AN3E

ANA6IZA 0INAN:I3SKI5 IZ13E;TA3A

$inancijski izvje1taji omoguavaju poduzeu da razvrsta uinke mnogobrojnih razliitih transakcija koje se dogaaju tijekom poslovanja. /oriste seB bilanca i raun dobitka i gubitka. BI6AN:A /AUN DOBITKA I EUBITKA -lika 8inancijskog poloaja poduzea u Pokazuje pro8itabilnost poduzea tijekom odreenom trenutku. odreenog vremenskog razdoblja 2 mjesec, Pokazuje 1to poduzee posjeduje i u kojem je kvartal, godina 3. omjeru njegova imovina 8inancirana vlastitim Pomae menaderimaB da se koncentriraju na ili posuenim novcem. ukupne prihode poduzea 2od prodaje i ulaganja3 i tro1kove uinjene u stvaranju ovih prihoda, da utvrde primjerenost snage zaraivanja poduzea i njegovu sposobnost da podmiruje tekue i dugorone obveze.

ANA6IZA 0INAN:I3SKI5 POKAZATE63A

"nalizom 8inancijskih pokazatelja, menaderi mogu na osnovi in8ormacija iz bilance i rauna dobiti i gubitka izmjeriti djelotvornost, pro8itabilnost i izvore 8inanciranja poduzea u odnosu na >M

druga poduzea. Pomou analize pokazatelja, poduzee moe prikazati svoju razinu likvidnosti i solventnosti. +i pokazatelji odraavaju potraivanja kreditora i vlasnika prema imovini poduzea. POKAZATE63I 6IK1IDNOSTI POKAZATE63I SO61ENTNOSTI :moguavaju poduzeu da procijeni svoju Pokazuju sposobnost poduzea da podmiri sposobnost podmirivanja dugoronih obveza. kratkorone obveze 2 manje od 9 godine 3 Pri tome treba biti zadrana ravnotea koja 1titi kada one dospiju. interese vlasnika i koja ne zanemaruje prednosti dugoronog zaduivanja kao izvora sredstva.

0INAN:I3SKA /E1IZI3A
Povremeno i opseno provjeravanje 8inancijskih podataka poduzea. /ao kontrolna tehnika moe rei menaderima jesu li bile tone in8ormacije na kojima su oni temeljili svoje odluke. UNUTA/N3A 1AN3SKA :bavlja raunovodstveno osoblje poduzea. :bavljaju ovla1tene neovisne agencijeC objektivnija je. .anjski revizor poznaje nain na koji su stvari rutinski napravljene unutar poduzea i nee predvidjeti este pogre1ke, moe biti u boljem kontaktu s novim raunovodstvenim metodama i u boljoj mogunosti predlaganja alternativnih naina postizanja uinkovitije 8inancijske kontrole.

APR".)J"&J PR:' -:! /:&+R:) R"():(% (0:D /:J%, ("P:-) &%'% PRAS"JA :+P:R /:&+R:)% !nogi zaposlenici pruaju otpor kontroli poduzea, razlozi su #!ekomje!ena kon !o'a& ne#!ik'adna "smje!enos & na(!ada za nedje'o vo!nos i s !ah od od(ovo!nos i. Poduzea esto ine pogre1ku kada poku1avaju kontrolirati previ1e stvari, to je posebno problematino kada se kontrola neposredno odnosi na pona1anje zaposlenika. #rugi razlog otpora kontroli je ne#!ik'adna "s!edo o.enos kon !o'no( s"s ava. /ada je prioritet kontrolnog sustava broj proizvedenih jedinica, dolazi do zanemarivanja kvalitete proizvoda. /ada su nagrade i kazne povezane s tro1enjem i 1tednjom nepravedne, ljudi prirodno pruaju otpor takvoj kontroli. /ontroli moe biti pruen otpor i zbog toga 1to ona stvara odgovornost ili dodatne razine odgovornosti. "ko su standardi ispravno postavljeni i rezultat precizno izmjeren, menaderi znaju kada se pojavljuju problemi i koji odjel je odgovoran za njih. -.)"#"."&J :+P:R" /:&+R:) A svladavanju otpora kontroli koristi se nekoliko tehnikaB s va!anje ".inkovi e kon !o'e& #o icanje #a! ici#acije za#os'enika& ko!i% enje menad*men a #omo+" ci'jeva i -o!mi!anje s"s ava dokazivanja. &ajbolji nain je da se odmah od poetka 8ormira uinkovita kontrola. "kio su kontrolni sustavi pravilno povezani sa sustavom planiranja, i ako su kontrole prilagodljive, precizne, pravodobne i objektivne, poduzee nee imati problem prekomjerne kontrole neprikladne usmjerenosti, nedjelotvornog nagraivanja i straha od odgovornosti. /ada su zaposlenici ukljueni u planiranje i provedbu sustava kontrole, oni ?O

pruaju manji otpor kontroli. $ilozo8ija menadmenta pomou ciljeva pretpostavlja da e se omoguavanjem zaposlenicima da postave vlastite ciljeve dobiti njihova predanost tim ciljevima koja e voditi do smanjenog otpora i poveanog rezultata. %spravno kori1ten sustav dokazivanja treba osigurati dokumentaciju za odluke menaderske kontrole. :tpor kontroli opada zato 1to uinkoviti sustav dokazivanja slui za za1titu zaposlenika i menadmenta. (&"/:.% & A*%&/:.%+%, /:&+R:)&%, -A-+"." /ontrolni sustav kojem zaposlenici neprekidno pruaju otpor jednostavno nije pravi za odreenu situaciju. Postoje situacije kada su zadovoljeni posebni kontrolni standardi, a nisu zadovoljeni opi ciljevi. +o je znak lo1e povezanosti izmeu planiranja i kontrole. A situacijama kada poveana kontrola nije dovela do poveanog rezultata, ona se pokazala nepotrebnom ili neodgovarajuom. +akvu dodatnu kontrolu treba izbjegavati jer vodi u rizik otuenja kontroliranih. /ako se okolina neizbjeno mijenja, tako se moraju mijenjati poduzea i menaderski sustavi kontrole. Ainkovita kontrola treba omoguiti poduzeu da otkrije glavne uzroke problema prije nego 1to nastupe gubici u prodajama, pro8itima i tri1nom udjelu. Poduzetnici i menaderi moraju poznavati svrhu i vanost kontrole i koristiti je na nain da ona s jedne strane ne kr1i zaposlenikove osobne slobode, a s druge strane da maksimizira rezultat poduzea.

1C.OPE/A:I3SKI 8ENAD@8ENT
Podruje menadmenta koje se specijaliziralo u 8izikoj proizvodnji proizvoda i kori1tenju kvantitativnih tehnika u rje1avanju proizvodnih problema Razlika izmeu operacije i proizvodnje H operacije su 1iri pojam od proizvodnje, jer one opisuju ne samo procese u proizvodnji opipljivih proizvoda, ve i procese u proizvodnji neopipljivih proizvoda A sredi1tu je proces preoblikovanja kojim se resursi pretvaraju u proizvodC proces kombinira resurse na unaprijed utvrene naine, kori1tenje razne opreme, administrativnih postupaka i tehnologije u stvaranju proizvoda Akljuuje planiranje i oblikovanje procesa koji e preoblikovati resurse u gotove proizvode, upravljanje kretanjem tih proizvoda i osiguravanje kvalitete koju oekuju kupci /valiteta i produktivnost su temeljni aspekti operacijskog menadmenta
/ESU/SI ljudski, 8inancijski, materijalni, in8ormacijski P/EOB6IKO1AN3E

postupci, oprema zgrade,tehnologija, znanje

OUTPUTI robe usluge ideje

?9

KONT/O6A KUPA:

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY -tandardi

Povratna in8ormacija

P/O:ES P6ANI/AN3A I OB6IKO1AN3A P/OIZ1ODA :peracijsko planiranje odnosi se na odluke o tome koje proizvode proizvoditi, za koga proizvoditi i koji procesi i proizvodna sredstva su potrebni za njihovu proizvodnju. A dono1enju ovih odluka operacijski je menadment esto povezan s odjelima marketinga i istraivanja i razvoja. 9.:0)%/ PR:%(.:#" :visi o eljama kupaca i tehnikim mogunostima poduzea A oblikovanju proizvoda vana su etiri 8aktoraB #!oizvod'jivos & !o%ak& kva'i e a i #o"zdanos Proizvodljivost je opseg u kojem proizvod moe biti proizveden kori1tenjem postojeih proizvodnih sredstava i procesa +ro1ak je vrijednost svih resursa kori1tenih u proizvodnji proizvoda i on se poveava sa smanjenjem proizvodljivosti /valiteta je upotrebljivost i vrijednost proizvoda Pouzdanost se odnosi na razinu na kojoj e proizvod obavljati svoju planiranu 8unkciju u prihvatljivoj duljini vremena ;.PR :0)%/:."&J R -AR-" A S )J &% PR:%(.:# Prije nego poduzee pone proizvoditi, mora utvrditi prikladnu metodu preoblikovanja *esto potro1aeve posebne potrebe i elje diktiraju procesC proizvodi su oblikovani da bi bili proizvedeni jednim od < procesaB -tandardiziranje 7ubrzava proizvodnju i kontrolu kvalitete, smanjuje tro1kove proizvodnje !odularno oblikovanje 7stvaranje proizvoda u samostojeim jedinicama ili modulimaC mogu biti kombinirani ili meusobno zamijenjeni u stvaranju razliitih proizvodaC omoguava brzo popravljanje proizvoda ime smanjuje tro1ak rada Proces prilagoen kupcu H stvara proizvode koji zadovoljavaju posebne potrebe i elje kupacaC jedinstveni proizvodi od posjetnica, namje1taja do brodova. <.P:#RA*J" A/)JA* &" A P)"&%R"&J :P R"+%.&%, PR:' -" P'ani!anje ka#aci e aD koliina resursa koju neki pogon moe preraditi ili koliina proizvoda koju on moe proizvesti. Poduzetnici moraju precizno prognozirati potranju i potom planirati kapacitet na osnovi tih prognoza. P'ani!anje #o(onaD poduzee mora konstruirati i izgraditi pogon u kojem e proizvoditi proizvod. Poduzea moraju odluiti gdje e locirati svoje proizvodne objekte, kakav raspored opreme je najbolji za proizvodnju odreenog proizvoda i koju e tehnologiju primjeniti u procesu proizvodnje. /ada poduzee odlui premjestiti ili otvoriti pogon na novoj lokaciji, ono mora posvetiti panju varijablama poputB lokacija glavnih tri1ta za njegove proizvode, geogra8ska lokacija dobavljaa sirovina i dijelova, transportni tro1kovi od dobavljaa i do razliitih tri1ta, raspoloivost kvali8icirane i nekvali8icirane radne snage u razliitim ?;

geogra8skim podrujima, posebni zahtjevni u kori1tenju tehnologije 2 npr. velike koliine energije ili vode 3, klimatski utjecaji, karakteristike lokalne zajednice. =.A+.RG%."&J R"-P:R #" A&A+"R :0J /+" H razmje1taj strojeva, opreme i osoblja unutar objekta P!ocesni !as#o!ed 7 koristi se kada su potrebni razliiti slijedovi operacija u proizvodnji malih serija razliitih proizvoda. :bjekt je ureen tako da je svaka operacija obavljena na odreenom podruju i da se posao kree iz podruja u podruje prema slijedu operacija. :vaj raspored je est u restoranima, automehaniarskim radionicama. Prednosti su 1to su zaposlenici grupirani zajedno tako da si mogu pomoi kada se pojavi problem, te je potrebno manje opreme. &edostatak je 1to proizvod mora biti transportiran izmeu stanica kada treba obaviti vi1e od jednog zadatka, transport zahtijeva dodatne zaposlenike, moe dovesti do rasipanja materijala i drugih gubitaka. P!oizvodni !as#o!ed koristi se kada su svi proizvodi podvrgnuti istim operacijama u istom nizu. :prema i aktivnosti pripremljene su za jedan proizvod u nizu koraka, koji e biti kori1teni u njegovoj proizvodnji. Raspored est kod automobilske montane trake.

>. :#)A/" : -+AP&JA &" /:J ! K "A+:!"+%("'%J" 0%+% A/)JA* &" A PR:%(.:#&JA A!J -+: )JA#-/:D R"#" &a operacije mnogih poduzea jako su utjecali raunala i robotika. :peracijska 8unkcija ima veliku korist od raunala u svim 8azama procesa preoblikovanja. :AD D !a."na'no voGeno o)'ikovanje >:AD B :om#" e!Daided Desi(n? upotreba raunala koja su posebno programirana da pomau inenjerima oblikovati komponente, proizvode i proizvodne procese na raunalu umjesto na papiru opskrbljuje inenjere osnovnim 8unkcijama izrade nacrta, dokumentacije, analize, testiranja i modeliranjaC:blikovanje moe biti modelirano i vieno u tri dimenzije i valjanost kvalitete testirana, prije nego 1to je proizvod stvarno napravljen omoguuje odrediti potrebne promjene u proizvodnji proizvoda, procijeniti koliinu potrebnog rada, procijeniti tro1kove, testirati prikladnost proizvoda za pojavljivanje na tri1tu i prihvatljivost za kupca. :A8 D !a."na'om voGena #!oizvodnja >:A8 B :om#" e!Daided 8an"-ac "!in(? prirodni nastavak '"#Ha tehnologija proizvodnje u kojoj specijalizirani raunalni sustavi vode i kontroliraju proizvodne procese mogu pratiti proces trans8ormacije prikupljanjem in8ormacija o opremi kori1tenoj u proizvodnji proizvoda i o samom proizvodu te njegovo kretanje od jedne do druge 8aze. raunalo prua in8ormacije operateru koji moe po potrebi poduzeti ispravke ?<

 moe vremenski rasporediti proizvodnju i montau, koordinirati ove procese s vremenskim rasporedima nabavljanja i zaliha, rasporediti vrijeme zaposlenih, odrediti radnike za speci8ine zadatke i izraunati tro1kove rada moe precizno procijeniti datume isporuka kupcu i prenijeti ih na prodajno osoblje 08S D -'eksi)i'ni #!oizvodni s"s av >08S B 0'eQi)'e 8an"-ac "!in( SKs em? male automatizirane proizvodne linije koje mogu biti brzo prilagoene proizvodnji razliitih proizvoda upotreba robota smanjuje tro1kove rada, zamjenjuje ljude i osigurava kvalitetu '"# i '"! omoguuju 8leksibilni proizvodni sustav jer raunala mogu biti lagano i brzo reprogramiranaC raunala mogu usmjeriti strojeve na prilagoavanje razliitim verzijama slinih operacija /ada se tehnologije '"#, '"!, 8leksibilna proizvodnja, robotika, a i neke druge integriraju kroz bazu podataka u raunalu, dobije seB :I8 D!a."na'om in e(!i!ana #!oizvodnja >:I8 B :om#" e!Din e(!a ed 8an"-ac "!in(? potpuni sustav koji oblikuje proizvode, upravlja strojevima i materijalima i kontrolira operacijsku 8unkciju poduzea usvajaju '%! da podignu produktivnost i kvalitetu i smanje tro1kove

! &"#S! &+ ):D%-+%/ ):D%-+%/" stalan proces kretanja materijala i sastavnih dijelova, djelomino dovr1enih proizvoda i gotovih proizvoda u poduzee, kroz poduzee i izvan poduzea. aktivnostiB nabavljanje i upravljanje sirovinama, sastavnim dijelovima, gotovim proizvodima, pakiranje i otpremanje kupcima vanija je u trgovinskim poduzeima nego u preraivakim zbog veeg udia logistikih tro1kova u ukupnim tro1kovima poduzetnik moraB naruiti sve potrebne materijale, kontrolirati svoje zalihe odreivanjem potrebnih materijala na zalihi i praenjem svake sirovine, razmotriti raspored postupaka ili redoslijed operacija kroz koje proizvod mora proi, rasporediti posao H dodijeljivanje zadataka koje moraju obaviti radnici, timovi, odjeli ili ak odreeni strojevi Popularna je metoda P R+ 2Program valuation and RevieT +echniZue3 H tehnika kritike procjene programa koja utvruje sve glavne aktivnosti ili dogaaje potrebne za dovr1enje projekata, odreivanjem njihovog redosljeda, odreivanjem kritikog puta i procjenjivanjem vremena potrebnog za svaki dogaaj. )ogistiki menadent obuhvaaB planiranje, provedbu i kontroliranje djelotvornosti toka ulaznih i izlaznih materijala kroz proces proizvodnje sve dok ne dou do novog potro1aa. $izika distribucija je dio logistike, a odnosti se na tok proizvoda od preraivaa do potro1aa Dlavne aktivnosti u 8izikoj distribuciji suB menadment zaliha gotove robe 2aktivnosti kontrole koliine zaliha3 obrada narudbe 2aktivnosti evidentiranja i procesiranja narudbi3 ?=

dranje i smje1taj gotove robe 2aktivnosti dranja gotove robe na zalihi kako bi se na vrijeme mogle ispuniti kupeve narudbe3 rukovanje ili manipulacija robom 2kori1tenje zaposlenika i strojeva u oznaavanju, ukrcavanju i iskrcavanju proizvoda3 pakiranje proizvoda 2slui za za1titu od lomljenja, vlanosti, krae i sl.3 transport 28iziko kretanje robe kupcima, kori1tenjem sredstava za prijevoz3 &iski tro1kovi distribucije kombinirani s pravodobnim isporukama kupcu daju poduzetniku konkurentsku prednost.

! &"#S! &+ (")%," -vaka sirovina, sastavni dio, dovr1eni proizvod ili djelomino dovr1en proizvod, dio opreme koju poduzee koristi, odnosno njegova zaliha, moraju biti kontrolirani. .rste zaliha B Za'ihe si!ovinaHsvi materijali nabavljeni da bi se koristili kao inputi u stvaranju proizvoda Za'ihe nedov!%ene #!oizvodnjeDsastoje se od djelomino dovr1enih proizvoda Za'ihe (o ovih #!oizvodaDproizvodi spremni za prodaju T!anzi ne za'iheDmaterijali koji se nalaze na putu, bilo s jednog mjesta na drugo, bilo izmeu 8aza proizvodnje. /ontrola zaliha je proces odreivanja potrebnih zaliha i praenja svake sirovine, dijela, dovr1enog ili djelomino dovr1enog proizvoda i dijela opreme da bi se znalo koliko ima svakog od njih na zalihi, gdje su i tko je odgovoran za njih. 'iljeviB planiranje ukupnih zaliha radi maksimiziranja vjerojatnosti ispunjavanja kupevih narudbi i minimiziranja tro1kova povezanih s dranjem zaliha. TE5NIKE KONT/O6E ZA6I5A 1. Ekonomi.na ko'i.ina na!"d*)e &ajprije se moraju utvrditi !o%kovi na!".ivanjaHmaterijalna i ljudska angairanja od davanja jedne narudbe do preuzimanja proizvoda u skladi1te." zatim !o%kovi za'iha 7 kamate na sredstva uloena u zalihe, tro1kovi skladi1nog prostora 2 izgradnja,unamljivanje,oprema, amortizacija...3, tro1kovi radne snage zaposlene u skladi1tu na preuzimanju, evidenciji,uvanju i izdavanju proizvoda, tro1kovi osiguranja. ?>

#a bi se smanjili tro1kovi zaliha moraju se minimizirati tro1kovi naruivanja i dranja zaliha 7 obrnuto razmjerni tro1koviC jedni se smanjuju , drugi rastu. !:# ) :P+%!")& /:)%*%& &"RA#S0 U N+ro1kovi zaliha Akupni tro1kovi

+ro1kovi naruivanja

X os H koliina narudbe 2 u kom.3 :ptimalna narudba [ /ako se poveava koliina svake pojedine narudbe, broj i tro1kovi narudbi se smanjuju. !odel optimalne koliine pokazuje koliinu narudbe koja odgovara najnioj sumi tro1kova naruivanja i dranja zaliha. Ro# . S
; DS H

# N godi1nja potranja 2 u jedinicama 3C obino se pretpostavlja da e biti stalna i ujednaena - N tro1ak naruivanja , N godi1nji tro1ak dranja zaliha po jedinici prosjene zalihe Iz!a."navanje (odi%nje( )!oja na!"d*)i Iz!a."navanje (odi%nje( !o%ka na!".ivanja Iz!a."navanje (od. !o%ka d!*anja za'iha Iz!a."navanje "k"#no( (odi%nje( !o%ka na!".ivanja i d!*anja za'iha 0roj narudbi godi1nje N #L[ Dodi1nji tro1ak naruivanja N 2#L[3

Dodi1nji tro1ak dranja zaliha N 2[L;3, Dodi1nji tro1ak naruivanja i dranja zaliha N 2#L[3- Q 2[L;3,

??

 Iz!a."navanje o.ke #onovno( na!".ivanja 2kada ponovno naruiti3 7 kada pretpostavimo da maloprodava ne planira drati sigurnosne zalihe, vjerujui da e potranja biti stabilna i da e dobavljai promptno ispunjavati njegove narudbe koristimo sljedeu 8ormuluB To.ka #onovno( na!".ivanja S / S d 6 S ko'i.ina dnevne #!odaje Q v!ijeme na!".ivanja "ko potranja nije iz dana u dan konstantna i ako bi isporuke od dobavljaa mogle kasniti, maloprodava treba ukljuiti u planiranje trgovake robe sigurnosne zaliheB / S > Ko'i.ina dnevne #!odaje Q 1!ijeme na!".ivanja? T Si("!nosne za'ihe

(a razumijevanje menadmenta zaliha potrebno je i poznavanje koncepta obrtaja zaliha. /oliko su puta prodane 2obrnute3 zalihe u tijeku odreenog vremenskog razdoblja pokazuje nam koe8icijent obrtaja zaliha, te nam pokazuje i koliko kuna prodaje moe biti ostvareno iz kune uloene u odreeni proizvod. /ada utvrdimo prosjene zalihe moemo ga izraunati na tri nainaB

+ro1ak prodane robe /: $%'%J &+ :0R+"J" (")%," N Prosjene zalihe po nabavnim cijenama

+ro1ak prodane robe N Poetne zalihe Q (avr1ne zalihe ;

&eto prihod od prodaje /: $%'%J &+ :0R+"J" (")%," N Prosjene zalihe po prodajnim cijenama

0roj prodanih jedinica tijekom godine /: $%'%J &+ :0R+"J" (")%," N Prosjene zalihe u 8izikim jedinicama ?@

'ilj je ostvariti koe8icijent obrtaja zaliha jednak ili bolji od granskog prosjeka. /oe8icijent nii od prosjeka moe pokazivati da je roba nekonkurentna, pokvarena i zastarjela. "ko je vi1i od prosjeka, onda moe pokazati stanje nedovoljnih zaliha 1to dovodi do gubitka prihoda, pro8ita, ugleda i buduih narudbi. Kada se iz!a."na koe-icijen o)! aja za'iha& jednos avno se mo*e iz!a."na i !azdo)'je vezivanja za'iha i o#o !e)no "'a(anje " za'ihe$ <?O ili <?> 0R:J #"&" . (%."&J" (")%,"N /oe8icijent obrtaja zaliha

&eto prihod od prodaje A)"D"&J A (")%, N

+ro1ak prodane robe

/oe8icijent obrtaja zaliha

=.8enad*men #!avodo)nih za'iha >3"s in ime ehnika? :blikovana je radi stvaranja nulte razine zaliha stizanjem materijala upravo na vrijeme za izravnu upotrebu u procesu proizvodnje. liminira rasipanje kori1tenjem malih koliina materijala koji stiu 4 upravo na vrijeme\ za upotrebu u procesu preoblikovanja i zbog toga je potrebno manje skladi1nog prostora i drugih izdataka za menadment zaliha. -manjuje ulaganje poduzea u skladi1ni prostor za sirovine i u same materijale. !enader kori1tenjem Ejust in timeE pristupa naruuje materijale i dijelove e1e i u manjim koliinama, smanjujui na taj nain ulaganje u skladi1ni prostor i stvarne zalihe. (ahtijeva visoku razinu koordinacije i kooperacije izmeu poduzea i njegovih dobavljaa !inimalizira zalihe osiguranjem stalnog toka proizvoda od dobavljaa proizvodnog kapaciteta (ahtjeva jednostavan proizvodni raspored 7 koordiniran i strogo kontroliran :tprema dijelove u proizvodnu liniju samo kada ih zahtijeva sljedea 8aza 7 sustav voen potranjom Aspje1no se koriste u malim i velikim poduzeima A.P'ani!anje #o !e)a ma e!ija'a konomina koliina narudbe rezultira nekom koliinom narudbe i tokom ponovnog naruivanja za svaki proizvod na zalihi. /ada potranja za nekim materijalima ovisi o potranji za drugima, koristi se tehnika menadmenta zaliha nazvana planiranje potrebnih materijala 2!RP 7 !aterials ?J

ReZuirement planning3 H sustav planiranja koji terminski planira tone koliine materijala potrebne u proizvodnji proizvodaC /omponente suB glavni terminski plan 2speci8icira 8inalne proizvode3, sastavnica materijala 2strukturni popis materijala i dijelova potrebnih za proizvodnju jedinice 8inalnog proizvoda3 i datoteka stanja zaliha kod procesa rastavljanja proizvoda na sastavne dijelove 2 u obzir treba uzeti zalihe dijelova koji su ve na skladi1tu ili su narueni 3. &ajvi1e se koristi u elektronikoj industriji i industriji alatnih strojeva Preciznije se procjenjuje budua potranja Raunalno podrana $ilozo8ijaB temelji se na potrebama koje se utvruju glavnim terminskim planom

C.P'ani!anje #!e!aGiva.kih !es"!sa /oristi se za planiranje i kontrolu svih proizvodnih resursa /oordinira sustav menadmenta zaliha s drugim sustavima u poduzeu, osiguravajui tako kontrolu nad veinom resursa poduzea %ntegrira raunovodstvo, 8inancijsko planiranje, novani tok, planiranje kapaciteta i menadment zalihaHna taj nain usklauje kljune 8unkcije u poduzeu i osigurava kontrolu nad veinom resursa poduzea !enaderi raznih 8unkcija koriste ovu tehniku kao pomo za previanje i rje1avanje problema povezanih s njihovim resursima -loeno je i skupo te se zato veinom koristi u velikim poduzeima

! &"#S! &+ /.")%+ + PR:%(.:#" /valiteta je presudna sastavnica operacijskog menadmenta H ulaganje u kvalitetu proizvoda poveava produktivnost. /ada je proizvod isprva napravljen bez gre1ke, manje napora i novca treba potro1iti na njegovu preradu, bacanje i servisiranje nakon prodaje. Aspje1ni programi kvalitete zahtijevaju preuzimanje obveza za kvalitetu od svih menadera i zaposlenika. /valiteta odraava stupanj kod kojeg proizvod zadovoljava potrebe i zahtjeva kupacaC odreivanje kvalitete je te1ko zato 1to ona ovisi o kupevoj percepciji Jedna metoda kojom mnoga poduzea poku1avaju pobolj1ati kvalitetu proizvoda je PR:' - -+"+%-+%*/ ! #:+ 7 proces u kojem menaderi zadueni za kontrolu kvalitete prikupljaju i analiziraju in8ormacije o proizvodnom procesu kako bi precizno odredili probleme kvalitete u proizvodnom sustavu. Postoje dvije konceptualno razliite vrste statistike kontrole kvaliteteB 9.3preuzimanje po1iljaka uzorkovanjem 7 mjerenje sluajnog uzorka izvuenog iz po1iljke ;.3kontrola procesa uzorkovanjemH kontrola radi sigurnosti da materijali zadovoljavaju ugovorne obveze :biljejaB 9. /adne zna.ajke H odnose se na primarne radne znaajke proizvoda ;. Doda ne zna.ajke H dodaci temeljnim znaajkama 8unkcioniranja proizvoda <. Po"zdanos D vjerojatnost da se proizvod nee pokvariti u odreenom vremenu =. Usk'aGenos Hstupanj kod kojeg proizvod udovoljava utvrenim standardima >. T!ajnos H mjera ivota proizvoda ?M

?. S#oso)nos se!visi!anjaH brzina i lakoa popravljanja proizvoda @. Es e ikaB kako proizvod izgleda, kako ga se osjea, kako ga se uje, kakvoga je okusa te kakvog je mirisa. :na je osobna i razlikuje se od potro1aa do potro1aa. J. Pe!ci#i!ana kva'i e aB kako ju doivljava potro1a Atjee na konkurenciju, produktivnost i tro1kove /ada poduzee uvede program pobolj1anja kvalitete kupci vraaju manje proizvoda,sniavaju se tro1kovi, a lo1a kvaliteta dovodi do vi1ih povrata kupaca, vi1ih tro1kova jamstava i tubi potro1aa u sluaju ozljeda neispravnim proizvodima. !eunarodna organizacija za standardizaciju 7 %-: 8ormirala je skup standarda kvalitete. .eina ih je nazvana %-: MOOO 7 prua meunarodne standarde koji mogu biti primljeni u svakom poduzeu u svijetu. -tandardi pokrivaju razvoj i oblikovanje proizvoda, proizvodnju, testiranje, zavr1nu kontrolu, instaliranje i usluge. (ahtijevaju da poduzee poznaje kupeve potrebe, kontrolira udovoljava li proces oblikovanja zahtjevima, opskrbljuje zaposlenike ispravnom dokumentacijom, preuzima odgovornost za kvalitetu unutar poduzea i od dobavljaa,dri odgovarajue podatke i dokumentaciju. (a dobivanje certi8ikata %-: MOOO neovisni revizor mora potvrditi da tvornica poduzea, laboratorij ili ured udovoljavaju standardima kvalitete.

! &"#S! &+ PR:#A/+%.&:-+% Produktivnost znai da je proizvod vredniji od svih resursa potro1enih u njegovoj proizvodnji. Produktivnost se poveava proizvodnjom vi1e proizvoda kori1tenjem iste ili manje koliine resursa. %zraunava se 8ormulomB :A+PA+ PR:#A/+%.&:-+ N %&PA+ N +ro1kovi radaQ+ro1kovi strojaQ +ro1kovi materijala :A+PA+ 2 u kn 3

Produktivnost se moe mjeriti i parcijalno. Parcijalna produktivnost odraava output na jedan input ili neku kombinaciju inputa, npr. produktivnost rada 2 radni sati, strojni sati, broj radnika 3 :A+PA+ PR:#A/+%.&:-+ N 0R:J R"#&%/" N PR:%(.:#&J" P: R"#&%/A

@O

 Pobolj1anje produktivnosti ovisi o tri imbenikaB S anda!dizacija dije'ova i #!ocesa H 1tedi vrijeme i smanjuju tro1kovi u proizvodnom procesu, te se osiguravaju proizvodi vi1e kvalitete. S#ecija'izaciji !adaH omoguava radnicima da postanu vrlo vje1ti u aktivnostima koje obavljaju 8ehanizaciji !ada H omoguava da se strojevima pouzdano obavljaju aktivnosti koje zahtjevaju manje ljudskih vje1tina i koje su prekomjerno ponavljajue. Produktivnost odreuje razinu pro8itabilnosti i sposobnost opstanka poduzeaC mjeri koliko djelotvorno poduzee koristi svoje resurse u proizvodnji i utjee na ivotni standardC moe podignuti i pobolj1anje operacija renoviranjem proizvodnih kapaciteta. (aposlenici mogu podignuti svoju produktivnost ako im se dopusti da postupke njihovih zadataka temelje na vlastitoj strunosti i iskustvuH tako su u mogunosti da dovr1e znaajne zadatke i da imaju veu kontrolu nad svojim radomH to rezultira stvaranjem osjeaja zadovoljstva, izazova, sigurnosti, prihvaenosti i obveze.

1F.83E/EN3E USP3E;NOSTI PODUZETNI;T1A

83E/EN3E 0INAN:I3SKE USP3E;NOSTI $%&"&'%J-/% %(.J I+"J% /:J% A-PJ I&:-+% P:#A( K" /:R%-+ (" PR:'J &A % /:&+R:)A

$inancijski analitiari dobivene pokazatelje 8inancijske uspje1nosti ocjenjuju prema odreenim standardima usporedbeB uspje1nost poduzea u pro1losti, planirana uspje1nost, uspje1nost poslovanja konkurentskih poduzea i prosjena uspje1nost u istoj djelatnosti. /oriste seB R"*A& #:0%+% % DA0%+/" jedan temeljnih 8inancijskih izvje1taja koji izrauju poduzetnici saeti prikaz prihoda i rashoda poslovanja za odreeno vremensko razdoblje 2 moe pokrivati bilo koje 7 zbog obveze plaanja poreza na dobit, pripremaju izvje1taj koji pokriva poslovanje za vrijeme kalendarske ili 8iksalne godine 3 prikazuje je li posao u tom razdoblju zaradio neto pro8it ili je pretrpio isti gubitak, odnosno prikazuje uspje1nost posla 0%)"&'" prikazuje imovinu, vlasniki kapital i obveze na odreeni dan glavne klasi8ikacije ukljuene u bilancu suB H dugotrajna imovina 7 s trajanjem duljim od 9 godine @9

H kratkotrajna imovina 7 moe biti pretvorena u novac unutar 9 godine H kratkorone obveze 7 rauni koji dospijevaju unutar 9 godine H dugorone obveze H rauni koji dospijevaju za vi1e od 9 godine H vlasniki kapital 7 neto vrijednost vlasnikova ulaganja Dornji dio 2 desna strana 3 koju ine vlasniki kapital i obveze prikazuje kako je poduzetnik 8inancirao posao 2tko je platio imovinu3 #onji dio 2 lijeva strana 3 koju ini imovina prikazuje kako je poduzetnik uloio povjereni mu novac 21to je kupljeno novcem3.

POKAZATE63I P/O0ITABI6NOSTI !jere koliko je neto pro8ita poduzee sposobno stvoriti u odnosu na njegovu imovinu, vlasniki kapital i prodaju.

PR:$%+"0%)&:-+ %!:.%& mjeri uinkovitost poduzetnika 2menadera3 u kori1tenju resursa pokazuje koliko lipa stvori poduzee za svaku uloenu kunu mjera pro8itabilnosti za menadere jer se od njih oekuje da zarade odgovarajuu rp8itabilnost svih 8inancijskih sredstava bez obzira na to jesu li ona osigurana od vlasnika ili kreditora poduzee s niskom pro8itabilno1u ne koristi dovoljno produktivno svoju imovinu Ne o #!o-i P!o-i a)i'nos imovine S Imovina Q 1PP

PR:$%+"0%)&:-+ .)"-&%*/:D /"P%+")" 2 pro8itabilnost ulaganja 3 @;

 dioniare uvijek zanima koliko e novca zaraditi njihovo ulaganje i oni esto koriste ovaj omjer kao jedno od kljunih mjerila uspje1nosti mjeri pro8itabilnost za vlasnike niska pro8itabilnost pokazuje nisku zaraduC moe se poveati poveanjem neto pro8itaC treba biti vea od kamatne stope koja se plaa dugoronim kreditorima ili dividendne stope koja se plaa povla1tenim dioniarima pokazuje koliko je lipa pro8ita stvoreno svakom vlasnikovom kunom uloenom u poduzee Ne o #!o-i P!o-i a)i'nos v'asni.ko( ka#i a'a S 1'asni.ki ka#i a' PP:dnosi izmeu pro8itabilnosti imovine i pro8itabilnosti vlasnikog kapitala mjeri se B Pro8itabilnost vlasnikog kapitalaN Pro8itabilnost imovine ] $inancijska poluga odnosnoB &eto pro8it Pro8itabilnost vlasnikog kapitala N %movina ] .lasniki kapital %movina ] 9OO Q 1PP

P:mjer 8inancijske poluge 2 8inancijskog zaduivanja 3 predstavlja kori1tenje tueg novca u poslovanjuC vi1a poluga znai da poduzetnik vi1e 8inancira zaduivanjem. PR:0%+"0%)&:-+ PR:#"J koristi se kada elimo izraunati ukupan postotak pro8ita zaraenog od poduzea pokazuje koliko poduzee stvori lipa za svaku kunu prodaje posredno pokazuje tro1kove poduzea i njihov utjecaj na djelotvornost poduzea 1to je vea pro8itabilnost prodaje, bolje je upravljanje tro1kovima Ne o #!o-i P!o-i a)i'nos #!odaje S Ne o #!odaja P kada se izrauna pro8itabilnost prodaje, logiki se moe uiniti jedan korak dalje u izraunavanju pro8itabilnosti imovineB Pro8itabilnost imovine N Pro8itabilnost prodaje ] :brtaj imovine odnosnoB &eto pro8it &eto prodaja Pro8itabilnost imovineN ] ] 9OO &eto prodaja %movina P pro8itabilnost vlasnikog kapitala dobije se tako da se gornjoj jednadbi doda omjer %movina L .lasniki kapital. @< Q 1PP

POKAZATE63I AKTI1NOSTI > "#o!a)e imovine ? !jere koliko uspje1no poduzee koristi svoju imovinu u stvaranju svake kune neto prihoda od prodaje.

/: $%'%J &+ :0R+"J" %!:.%& mjeri koliko uspje1no poduzee koristi svu svoju imovinu u stvaranju neto prihoda od prodaje mjeri koliko je lipa prodaje stvoreno svakom kunom imovine kapitalno intenzivna poduzea 2 poduzea s veim ulaganjima u 8iksnu imovinu 3 i poduzea koja trebaju velike zalihe imat e znatno nie koe8icijenta obrtaja ukupne imovine Ne o #!odaja Koe-icijen o)! aja imovine S Imovina

/: $%'%J &+ :0R+"J" (")%,"

@=

 mjeri koliko su puta prosjene zalihe gotovih proizvoda prodane tijekom odreenog vremenskog razdoblja, obino tijekom godine visoki koe8icijent obrtaja zaliha moe pokazivati veu djelotvornost, ali moe i ukazati na mogunost gubitka prodaje zbog nedostatka razine zaliha Eodi%nji !o%ak #!odane !o)e Koe-icijen o)! aja za'iha S P!osje.ne za'ihe tro1ak prodane robe predstavlja nabavnu cijenu robe koju je poduzee prodalo tijekom godineB +ro1ak prodane robe N poetne zalihe Q meunabavne Q konane zalihe

PR:-J *&: R"(#:0)J PR:#"J (")%," vrijeme potrebno da se prodaju zalihe mjeri koliko je prosjeno dana roba na zalihi prije nego je prodana AIF dana P!osje.no !azdo)'je #!odaje za'iha S Koe-icijen o)! aja za'iha

/: $%'%J &+ :0R+"J" P:+R"S%."&J" :# /AP"'" pokazuje koliko je puta poduzee naplatilo svoja potraivanja od kupaca tijekom godine 1to je obrtaj vei, to je poduzeu potrebno manje novca za 8inanciranje kredita odobrenih kupcima Ne o #!odaja Koe-icijen o)! aja #o !a*ivanja od k"#aca S P!osje.no #o !a*ivanje od k"#aca

PR:-J *&: R"(#:0)J &"P)"+ P:+R"S%."&J" :# /AP"'" pokazuje prosjenu duljinu vremena u danima koja je potrebna da poduzea naplati svoja potraivanja od kupaca nakon ostvarene prodaje vrijeme naplate potraivanja od kupaca pokazuje brzinu priljeva novca iz odobrenih robnih kreditaC 1to je vrijeme krae, poduzee bre dolazi do novca iz svojih potraivanja i manje mu je novca potrebno za 8inanciranje potraivanja od kupaca P!osje.no !azdo)'je na#'a e #o !a*ivanja od k"#aca S AIF dana Koe-icijen o)! aja #o !a*ivanja od k"#aca @>

/: $%'%J &+ :0R+"J" :0. (" PR !" #:0".)J"*%!" pokazuje koliko je puta poduzee platilo svoje obveze prema dobavljaima tijekom godine manji obrtaj obveza prema dobavljaima je bolji jer poduzee ima na raspolaganju vi1e 8inancijskih sredstava Koe-icijen o)! aja o)veza #!ema do)av'ja.ima S Ne o #!odaja P!osje.ne o)veze #!ema do)av'ja.ima

PR:-J *&: R"(#:0)J P)"K"&J" :0. (" PR !" #:0".)J"*%!" pokazuje prosjenu duljinu vremena u danima koja poduzeu treba da bi platilo svoje nabave na kredit P!osje.no !azdo)'je #'a+anja o)veza #!ema do)av'ja.ima N AIF dana Koe-icijen o)! aja o)veze #!ema do)av'ja.ima

POKAZATE63I 6IK1IDNOSTI :mjeri likvidnosti koriste se kao pokazatelji sposobnosti poduzea da podmire svoje kratkorone obveze. Asporeuju kratkotrajnu imovinu i kratkorone obveze da bi pokazali brzinu kojom poduzee moe pretvoriti svoju imovinu u novac, radi podmirenja dugova kada oni dou na naplatu.

/: $%'%J &+ + /AK )%/.%#&:-+% pokazuje koliko za svaku kunu obveza poduzee ima na raspolaganju kuna kratkotrajne imovine veina analitiara predlae koe8icijent tekue likvidnosti od 9.>H;,> poduzea s manjim zalihama i ona koja svoju kratkotrajnu imovinu mogu lako pretvoriti u novac, imat e nii koe8icijent K!a ko !ajna imovina Koe-icijen ek"+e 'ikvidnos i S K!a ko!o.ne o)veze

@?

/: $%'%J &+ A0R("& )%/.%#&:-+% mjeri koliko dobro poduzee moe udovoljiti svojim kratkoronim obvezama bez pribjegavanja prodaji svojih zaliha pokazuje sposobnost poduzea da u kratkom vremenu udovolji potrebama za novcem do priblino 9 smatra se dobrim K!a ko !ajna imovina D Za'ihe Koe-icijen ")!zane 'ikvidnos i S K!a ko!o.ne o)veze

/: $%'%J &+ +R &A+& )%/.%#&:-+% mjeri koliko novca poduzee ima na raspolaganju za podmirenje svih trenutnih kratkoronih obveza mnoenjem s 9; izraunavamo koliko mjeseci poduzee moe poslovati kori1tenjem tekuih novanih rezervi na raunima, a da ne naplati niti jedno od svojih tekuih potraivanja Novac T Nov.ani ekviva'en i Koe-icijen !en" ne 'ikvidnos i S K!a ko!o.ne o)veze

/: $%'%J &+ $%&"&'%J-/ -+"0%)&:-+% pokazuje koliko se trajnog kapitala koristi za 8inanciranje dugotrajne imovine uvijek treba biti manji od 9 7 1to je manji, to je vea likvidnost i 8inancijska stabilnost D"(o !ajna imovina Koe-icijen -inancijske s a)i'nos i S T!ajni ka#i a'

:#&:- (")%," % & +: :0R&A+:D" /"P%+")" mjeri sposobnost plaanja kratkoronih dugova poduzee s premalo obrtnoga kapitala mora posuditi novac za 8inanciranje svojeg poslovanja, a s previ1e 7mora uloiti vi1ak obrtnoga kapitala kako bi zaradilo kamate tijekom kratkoronog vremenskog razdoblja Za'ihe Odnos za'iha i ne o o)!n" o(a ka#i a'a S K!a ko !ajna imovina B K!a ko!o.ne o)veze :vaj omjer je mjera ravnotee zaliha koja mjeri stupanj ugroenosti rezerve vi1ka kratkotrajne imovine iznad kratkoronih obveza nepovoljnim zalihama. @@

POKAZATE63I SO61ENTNOSTI Pokazatelji zaduenosti identi8iciraju izvore kapitala poduzea 7 vlasnici ili vanjski kreditori. :ni pruaju in8ormaciju o kori1tenom zaduivanju poduzea u odnosu na druge izvore kapitala, kao 1to je vlasnika glavnica. /: $%'%J &+ A/AP& ("#AS &:-+% mjeri koliko se imovina poduzea 8inancira posuenim novcem smatra se da poduzetnik nije prekomjerno zadueno ako mu je koe8icijent ukupne zaduenosti O,> H 1to je koe8icijent manji vea je sposobnost podmirivanja obvezaC vei dio imovine se 8inancira iz vlastitog kapitala, a time je rizik poslovanja manji Uk"#ne o)veze Koe-icijen "k"#ne zad"*enos i S Uk"#na imovina

/: $%'%J &+ $%&"&'%R"&J" pokazuje koliko se u 8inanciranju poslovanja koristi tuega kapitala po jedinici vlastitog kapitala openito se smatra da koe8icijent vei od 9 nije dobarC 1to je on vei vei je i rizik za kreditore, a moe biti nepovoljan i za vlasnike obinih dionica u situaciji kada se

@J

posuenim kapitalom ostvari nia stopa pro8itabilnosti od kamatne stope koja se plaa kreditorima Uk"#ne o)veze Koe-icijen -inanci!anja S 1'asni.ki ka#i a'

/: $%'%J &+ .)"-+%+:D $%&"&'%R"&J" pokazuje u kojoj su mjeri dioniari 8inancirali imovinu visoki koe8icijent pokazuje da su u veoj mjeri imovinu 8inancirali dioniari, a nizak 7 da u su veoj mjeri 8inancirali kreditori 1'asni.ki ka#i a' Koe-icijen v'as i o( -inanci!anja S Uk"#na imovina

/: $%'%J &+ P:/R%K" +R:I/:." /"!"+" koe8icijent pokria tro1kova kamata pokazuje sposobnost poduzea da podmiri svoje godi1nje tro1kove kamata mjeri koliko nisko pro8it moe pasti, a da se ne ugrozi sposobnost poduzea da plati godi1nje tro1kove kamataC 1to je koe8icijent vi1i, to je manja vjerovatnost da e u budunosti poduzee imati problema s plaanjem kamata po svojim obvezama, a niski pokazuje da ak mali pad u pro8itima moe dovesti poduzee u neprilike ili u propast P!o-i #!ije kama a i #o!eza Koe-icijen #ok!i+a !o%kova kama a S T!o%kovi kama a POKAZATE63I IN1ESTI/AN3A %nvestitori moraju koristiti pokazatelje investiranja da bi usporedili uspje1nost jednog poduzea s drugim na jednakoj osnovi ili osnovi po dionici. Ito je vi1i udjel izdanih dionica, manje pro8ita je raspoloivo po svakoj dionici

("R"#" P: #%:&%'% pokazuje zaradu koja je na raspolaganju vlasnicima obinih dionica kada se poveava zarada, poveava se i cijena dionice, a time i bogatstvo dioniara usitnjavanje dionica oznaava poveanje broja obinih dionica u prometu i proporcionalno smanjivanje nominalne vrijednosti po dioniciC provodi se radi sniavanja tri1ne cijene kako bi bila atraktivnija ulagateljima dividenda dionica je dodatna obina dionica kojom je isplaena dividenda umjesto novcem Ne o #!o-i Za!ada #o dionici S B!oj o)i.nih dionica " #!ome "

#%.%# &#" P: #%:&%'% @M

 pokazuje stvarni novani primitak za svaku posjedovanu dionicu Uk"#no is#'a+ena dividenda Dividenda #o dionici S B!oj dionica " #!ome "

:#&:- +RS%I& '%J & % ("R"# P: #%:&%'% pokazuje koliko je investitor voljan platiti za svaku kunu zarade brzo rastua i manje rizina poduzea nastoje imati vi1i omjer tri1ne cijene i zarade T!*i%na cijena dionice Odnos !*i%ne cijene i za!ade #o dionici S Za!ada #o dionici

#%.%# &#" PR:$%+"0%)&:-+% #%:&%' pokazuje dividendnu stopu pro8itabilnosti za obine dioniare po tekuoj tri1noj cijeni. Eodi%nja dividenda #o dionici Dividendna #!o-i a)i'nos dionica S T!*i%na cijena dionice E/A0IKON P/O0ITA +:*/" PR:$%+" analiza toke pro8ita razmatra interakciju izmeu 8iksnih tro1kova, varijabilnih tro1kova, cijena i jedininog volumena tehnika identi8iciranja volumena prodaje po cijeni potrebnoj za pokrie svih tro1kova razina prodaje kod koje su ukupni prihodi jednaki ukupnim tro1kovima toka u kojoj se poslovanje kree iz podruja gubitka u podruje pro8ita 0iksni !o%kovi To.ka #!o-i a S 3edini.na #!odajna cijena B 3edini.ni va!ija)i'ni !o%ak Q 1PP

"naliza toke pro8ita korisna je u izraunavanju eljenog pro8ita 7 nova toka pro8ita pokazat e koliko jedinica treba prodati da bi se ostvario eljeni pro8itB 0iksni !o%kovi T @e'jeni #!o-i Nova o.ka #!o-i a S 3edini.na #!odajna cijena B 3edini.ni va!ija)i'ni !o%ak JO

A analiziranju toke pro8ita poduzetnici mogu konstruirati gra8ikon pro8ita koji pokazuje odnos 8iksnih, varijabilnih i ukupnih tro1kova i prodaje na svim razinama volumena poslovanja. +oka u kojoj se sijeku krivulja ukupnih prihoda i krivulja ukupnih tro1kova je toka pro8ita. Akupni prihodi

Pro8it Akupni tro1kovi

Dubitak $iksni tro1kovi

To.ka #!o-i 83E/EN3E USP3E;NOSTI U ZADO1O63A1AN3U KUPE1I5 POT/EBA (adovoljstvo kupaca ukljuuje zadovoljavanje kupevih oekivanja u tri podrujaB zadovoljavanje kupevih potreba, osjetljivost na kupca i usluge koje pruaju kupcu te pravodobnost. Aspje1no zadovoljavanje kupaca, preduvjet je 8inancijske uspje1nosti. ("#:.:)J"."&J /AP* .%, P:+R 0" !oe biti mjereno analizom jaza koja ukljuuje usporeivanja kupevih oekivanja s kupevim zadovoljstvom. "naliza jaza sastoji se od utvrivanja jaza, identi8iciranja izvora jaza i poduzimanja korektivne akcije. Prvi korakB utvruje se postoji li jaz izmeu kupevih oekivanja i percepcijaB Jaz N /upeva oekivanja 7 /upeve percepcije #rugi korakB utvruju se izvori jaza koji mogu dolaziti odB pogre1nog ocjenjivanja kupevih oekivanja pogre1no oblikovanog proizvoda nedovoljnog stvarnog izvr1enja neodgovarajueg praenja usluge J9

+rei korakB poduzimaju se akcije da bi se uklonili jazovi izmeu oekivanja i izvr1enja koji se mogu sluajno dogoditi.

!J R &J :-J +)J%.:-+% &" /AP' % A-)AD /AP'A !jerenjem se utvruje koliko dobro poduzee reagira na zahtijeve i pritube kupaca te ukljuuje trenutno reagiranje radi pomoi kupcima. :d zaposlenika na niim razinama se zahtijeva da odmah reagiraju na promjene kupeve potrebe i potom izvjeste o toj promjeni vi1e razine u poduzeu. Praenje osjetljivosti na kupca je vano zato 1to stvara poveanu lojanost i poduzee dobiva povratnu in8ormaciju od kupaca koju koristi u konkurentske svrhe.

!J R &J PR".:#:0&:-+% .ana mjera djelotvornosti i usluge kupcu !jerenje vremena reakcije je posebno vano kada je usluga pruena na licu mjesta. Poduzea sa sporom uslugom gube tri1ni udjel Poduzetnici moraju utvrditi trade o88 2kompromis3 izmeu pravodobnosti i tro1kova. &pr. preraivai mjere vrijeme potrebno za proizvodnju proizvoda nakon primitka narudbeC usluna poduzea mjere koliko im dugo treba za pruanje usluga kupcimaC maloprodavai mjere koliko dugo kupci stoje u redu na blagajni.

83E/EN3E K1A6ITETE /valiteta, kao i 8inancijska uspje1nost, moe biti mjerena u usporedbi s drugim poduzeima i s vlastitom uspje1no1u u pro1losti. Procjenjivanje kvalitete obuhvaa etiri elementaB 93 +ro1kovi lo1e kvalitete ;3 Poloaj na tri1tu s obzirom na konkurentnost <3 Prepoznavanje prilika i opasnosti =3 /ultura kvalitete u poduzeu i vrednovanje stvarnih aktivnosti koje se odnose na kvalitetu u poduzeu A mjerenju kvalitete poduzea obino koriste osam pokazatelja uspje1nostiB 93 uporabna vrijednost proizvoda 7 mjerena ukupnim dojmom i uporabnim karakteristikama ;3 osobitost proizvoda 7 jedinstvena kvaliteta <3 pouzdanost proizvoda 7 mjerena uestalo1u popravaka =3 trajnost proizvoda 7 oekivani ivotni vijek proizvoda u razliitim uvjetima >3 prikladnost proizvoda za servisiranje 7 lakoa promjene dijelova u odnosu na konkurentske proizvode ?3 reakcija 7 spremnost prodavatelja na pritube @3 estetinost 7 izgled proizvoda u usporedbi s proizvodima konkurenata J3 ugled 7 imid koji poduzee ima po mi1ljenu kupaca (a svaki od ovih pokazatelja razvijene su posebne mjere. J;

/ada mjerimo kvalitetu najprije moramo poblie odrediti 1to mi smatramo pod kvalitetom, a potom moramo pitati kupce 1to oni smatraju pod kvalitetom. /ombinacijom na1ih i kupevih de8inicija dobivamo sliku o tome 1to je zapravo kvaliteta. 83E/EN3E ODANOSTI I ZADO1O63ST1A ZAPOS6ENIKA !jerenje odanosti i zadovoljstva zaposlenika vano je za stvaranje radne okoline u kojoj se osjeaju notivirano. Poduzee mora mjeriti koliko dobro koristi svoje zaposlenike, koliko je dobro njihovo izvr1enje i koliko su odani poduzeu. "naliza iskori1tenosti zaposlenika i produktivnosti vana je zbog djelotvornosti. Produktivnost se mjeri dijeljenjem neto prodaje s brojem radnika. "ko s istim brojem radnika poduzee moe poveati neto prodaju ili smanjenjem ostvariti istu neto prodaju, onda je povealo produktivnost. Produktivnost znai imati prave ljude na pravim poslovimaB motivirane, dobro uvjebane i dobro opremljene zaposlenike koje nadgledaju uinkovit menaderi. Poduzee moe mjeriti i nedovoljnu iskori1tenost i prekomjernu iskori1tenost zaposlenikaH nedovoljna iskori1tenost mjeri se promatranjem zaposlenikovog pona1anja i praenjem ukupnog proizvoda po zaposleniku i usporeivanjem s najboljima u drugim odjelima i poduzeimaC prekomjerna iskori1tenost 7 pogre1ke u radu, iscrpljenost i izostanci. A mjerenju uinkovitosti koristi se ocjenjivanje uspje1nostiH treba se koncentrirati na one aktivnosti i rezultate koji su presudni za obavljanje posla. Poduzea moraju mjeriti zadovoljstvo zaposlenika i razinu odanostiH promatraju se razine izostanaka i 8luktuacije zaposlenika #obri poduzetnici i menaderi stalno prate razinu zadovoljstva svojih zaposlenika i poduzimaju odgovarajue mjere kako bi zadrali visoku razinu morala unutar poduzea. U83E/EN3E INO1A:I3E I K/EATI1NOSTI !jerenja inovacije i kreativnosti nisu lagana. !jere mogu biti B :bjektivne 7 broj novih proizvoda uvedenih svake godine ili duljina vremena potrebna za razvoj nekog proizvoda -ubjektivne 7 ambijent radnog mjesta i broj podnesenih novih ideja %novativna poduzea imaju vrlo niske 8luktuacije zaposlenika i izostanke s posla. A njima su zaposlenici voljni raditi i prekovremeno.

J<