STRATEGIJSKI MENADMENT

STRATEGIJA
STRATEGIJA grki znai ratna vjetina, nauka o voenju rata.
Strategija je nauka koja istrauje i izrauje poitike, ekono!ske i spe"ijano ratne ee!ente
koji su u uzaja!noj vezi.
Nositelji strategijskog menadmenta su: To menadment ! "lasni#i ako su dio
menadmenta$$$
Srategijski !ena#!ent i!a $unk"iju%
&tvrivati #ugorone "ijeve po#uze'a ii gospo#arske "jeine
(e$inirati naine kako ostvariti #ugorone "ijeve, tj. o#govara na pitanje kako sti'i #o
"ija.
Strategijo! se #e$iniraju grani"e u ska#u s raspooivi! poten"ijani!, tj.priro#ni! i
#rutveni! !ogu'nosti!a. To znai #a )i strategijska raz!ijanja i strategijsku poitiku
tre)ao s!jestiti u konkretno okruenje i uska#iti je sa priro#ni! i #rutveni! uvjeti!a.
Strategija pre#stavja kuturu organiza"ije a to znai%
*. +o#ekse ponaanja
,. -osovnu etiku
.. +vaitetu proizvo#a i usuga
/. I!i#
0. 1#nose unutar i sa okoino!
Startegija redsta"lja i oslo"ni ri%ik$$$
No"a# nije kaital s"e dok ga ne uloimo$$
&'(I)I I *RSTE STRATEGIJE
-ostoje . vrste strategije%
*. Strategija po#uze'a
,. Strategija poje#ini2 #jeatnosti
.. Strategija upravjanja po#uze'e!
3unk"ionane strategije 4 znae prakti'ne posove koje e!o pri!ijeniti 5 se #ijee na%
*. +ontroing postavi!o pokazateje kontroe anaizu o#stupanja ispravjanje
o#stupanja
,. Strategije proizvo#nje 4usuga5 znae o#govor na pitanje to, ka#a, koiko, "ijena.
6ositeji kontroe su !ena#!ent 4u po#uze'u5 i revizije 4izvan po#uze'a5.
.. Strategije ka#rova a znai kupovinu ka#rova, nagraivanje, !a#i ka#rovi, stari
ka#rovi,7
/. Strategija razvitka pre#stavja ivotni "ikus na razini o#jea, ra#nog !jesta.
0. Strategija !arketinga sa#ri #oku!ent kontroe koji #e$inira nositeja, te sustav
sa!okontroe% to znai znati tko, ka# i i!e kontroia.
*
&pravjake !anagerske strategije se #ijee na%
1ve strategije i!aju za za#atak uskaivanje sa strateki! "ijevi!a.Razikuje!o%
*. Strategija organi%a#ije g#je je za#atak !anagera #a #e$inira organiza"ijsku
strukturu na nain #a uvaava poznate initeje organiza"ije i #a i2 api"ira na o)ik i strukturu
organiza"ije tvrtke. 1rganiza"ija !ora )iti $eksi)ina na nain #a se !oe priago#iti pri!jeni
initeja i priago#iti "ijevi!a stratekog azvoja tvrtke.
,. +olitika kadro"a koja i!a za#atak #a uska#i ka#rovsku poitiku sa strateki!
"ijevi!a tvrtke pri to! uvaavaju'i ranije #e$iniranu strategiju ka#rova.
.. Moti"a#ije su nastanak ka#rovske poitike koja je uskaena sa strategijo! i
"ijevi!a unutar ka#rovske strategije.
/. Komunika#ije g#je je sustav ko!unika"ija po#ijejen na unutarnje 4!eu
o#jei!a, poje#in"i!a5 i vanjske 4#ruge $ir!e5 ko!unika"ije, a o#reuje razine i tokove
ko!unika"ija, unutar i izvan tvrtke.
0. Stilo"i odlu,i"anja !ogu )iti autokatski i #e!okatski. & posovnoj strategiji tvrtke
je )itno o#re#iti nain o#uivanja, kao i koji je razog o#uivanja o poje#ini! posovni!
o#uka!a.

Teoija inosti i teorija rukovoenja razikuju uspjene o# neuspjeni2 !ena#era.
+a#rovska #jeatnost o)u2va'a%
+a#rovski raspore# 4pri)avjanje, iz)or, uvoenje, raspore#5
+a#rovski razvoj 4o)razovanje5
+a#rovske o#nose 4ugovore, prava5
+a#rovsku poitiku 4 !otiviranje, o"jenjivanje uspjenosti, vre#novanje i kontroa5.
Stiovi o#uivanja su%
Autoritativno
+onzutativno
(e!okratsko 4ve'ina gasova5
+onsenzuso! 4je#nogasno5
,
STRATEGIJE +&D-.E/A
Strategija po#uze'a je us!jeena na integra"iju po#uze'a u ukupnu #rutvenu strukturu.
Strategija po#uze'a je us!jerena na o#reivanje #jeatnosti i organiza"ijskog ustroja ra#i
postizanja utvrenog "ija. -ri utvrivanju strategije potre)no se okreniti pre!a o#reeni!
o#re#)a!a%
1#re#iti ii o#a)rati posovnu #jeatnost
1#re#iti trite i o#a)rati nain pozi"ioniranja 4netko !oe )iti i#er ii sje#)enik, a
to je stvar a!)i"ija5 u posovnoj #jeatnosti
1#re#iti !o#e posovanja u o#a)ranoj #jeatnosti
8o#ei posovanja strategijskog posovanja !ogu )iti%
*. Strategija integra#ije 0 koja se #ijei na integra"ije unaprije#, unaza# i na 2orizontanu.
Integra"ija unaprije# osigurava vasniku kontrou ii pove'anu kontrou na# #istri)uteri!a
ii !aopro#ajo!.
Integra"ija unaza# je us!jerena na vasniku kontrou ii pove'anu kontrou na#
#o)avjai!a.
9orizontana integra"ija je us!jeena na vasniku kontrou ii pove'anu kontrou
konkurenata.
1#reivanje posovne #jeatnosti o)u2vaa% okruenje 4 u koji!a se naazi po#uze'e 5
skonosti 4nasijeene, nauene5 trite 4to se potrauje5 visina potre)nog kapitaa.
,. Rastu1a strategija koja se #ijei na penetra"ijsku, razvitak trita i razvitak proizvo#a.
Trina penetra"ija 4postoje'e5 je us!jerena na pove'anje trinog u#jea za postoje'e
proizvo#e ii usuge na postoje'i! triti!a kroz intezivnije !arketinke nastupe.
Razvitak trita pre#stavja uvoenje postoje'i2 proizvo#a ii usuga na nova ze!jopisna
po#ruja.
Razvitak proizvo#a je us!jeren na poveanu pro#aju po)ojani2 ii !o#i$i"irani2
proizvo#a ii usuga.
.. Strategija di"er%i2ika#ije koja se #ijei na kon"entrinu, kongo!eratsku4 spoj
raznovrsni2 gospo#arski2 #jeatnosti5 i 2orizontanu.
+on"entrina #iverzi$ika"ija po#razu!ijeva uvoenje novi2 proizvo#a ii usuga suka#ni2
postoje'e! proizvo#no! proga!u 4npr. auto : #ijeovi, koz!etika5.
+ongo!eratska #iverzi$ika"ija znai uvoenje novi2 proizvo#a ii usuga izvan
proizvo#nog progra!a.
9orizontana #iverzi$ika"ija znai uvoenje novi2 proizvo#a ii usuga izvan postojeeg
progra!a za sa#anje kup"e 4koritenje povjerenja nai2 kupa"a5.
;aje#niki rizik nastaje ka#a , ii vie tvrtki osnovaju zaje#niko po#uze'e a#i koopera"ije.
/. De2en%i"na stategija koja se #ijei na strategiju ogranienja, naputanja i ikvi#a"ije.
Strategija ogranienja po#razu!ijeva reorganiza"iju kroz s!anjenje trokova i i!ovine #a
)i se zaustavio pa# pro#aje i pro$ita.
Strategija naputanja znai pro#aju i!ovine po#uze'a 4privre!eno, tajno ii u #jeovi!a5.
Stategija ikvi#a"ije znai pro#aju i!ovine i prava po#uze'a. 8oe )iti panirana ka#a se
istae resursi ii prisina.
.
0. Strategija %aokreta 0 se pri!jenjuje u pose)ni! situa"ija!a ka#a po#uze'e posuje ispo#
razine svoji2 kapa"iteta ii !u prijeti opasnost o# toga.-ostoji #va osnovna !o#ea strategije
zaokreta% operativni i strategijski.
1perativni !o#e o)u2vaa skup !jera koje tre)aju #a osiguraju uinkovitost u kratko!
roku kao to su porast pri2o#a, uvoenje sustava kvaitete, sniavanje trokova, porast ii
snienje "ijena, pro#aja i!ovine, otkazivanje ugovoa o ra#u i s.
Strategijski !o#e se pri!jenjuje ka#a se neuinkovitost po#uze'a skriva u nekvaitetno
#e$inirani! "ijevi!a ii strategija!a po#uze'a. 1)ino takav !o#e po#uzi!a vasnik.
Takav a#ikani zaokret u posovanju po#uze'a esto iziskuje i za!jenu !ena#era ti!a u
po#uze'u.
STRATEGIJA I STRATEGIJSK& -+RA*(JANJE
Strateg je tip po#uzetnika koji je spre!an pustiti se u visoki rizik u neko! pot2vatu. To je
oso)a koja #onosi o#uke na te!eju rezutata #ujeg ra"ionanog pro!ijanja. To je u praviu
vro angairan ovjek, ejan uspje2a, o)razovan, kreativan i sposo)an pre#vi#jeti #ogaaje
4vizionar5.
(o)ar po#uzetnik je svjestan #a ne !oe sa! kontroirati $unk"ioniranje "ijeog po#uze'a pa
je esto skon #ati veiku so)o#u o#uivanja #e"entraizirani! organiza"ijski! je#ini"a!a
kao to su strategijske posovne je#ini"e , pro$itni "entri it#.
Strategijsko ura"ljanje po#razu!ijeva skup upavjaki2 o#uka i upravjaki2 ak"ija u
$unk"iji #ugoronog $unk"ioniranja po#uze'a, tj. njegove #ugorone posovne i razvojne
poitike.
Strategijsko upravjanje se !oe o#nositi na "jeovit pro"es posovanja i razvitka po#uze'a ii
na njegove poje#ine #ijeove, organiza"ijske je#ini"e, resurse, prostore i vrije!e. 1no je
#ake, !uti#i!enzionano a !oe )iti i trans#i!enzionano.
& vezi s ti! se pojavjuje strategijsko paniranje i strategijsko o#uivanje.
Strategijsko paniranje o)u2vaa za#atake, "ijeve, sre#stva, vrije!e, naine i o)ike
#jeovanja na ostvarivanju strategijski2 "ijeva po#uze'a. Sve je to na #ugi rok, koji! se
o)u2vaaju svi aspekti i )itne ko!ponente po#uze'a u #uje! vre!ensko! raz#o)ju.
Strategijsko o#uivanje je sastavni"a strategijskog upravjanja. &pravo takve o#uke
o#reuju "ijeve i strategiju po#uze'a s poge#o! na )u#u'nost.(onose i2 najvii organi
upravjanja, o#nosno vr2ovni !ena#!ent po#uze'a.

/
STRATEGIJA +&S(&*NE JEDINI)E 0 )ENTA &DG&*&RN&STI
3STRATEGIJA +R&4ITNI5 )ENTARA6
Stategijske posovne je#ini"e su organiza"ijek je#ini"e po#uze'a o# stratekog znaenja.
8ogu se organizirati kao nepro$itni "entri. 6astaju #ivizionaiza"ijo! organiza"ijske
strukture po#uze'a i #e"entraiza"ijo! upravjanja.
Svaka strategijska je#ini"a o#govara za posove svog #jeokruga, snosi #io ukupne
o#govornosti za posovanje i razvitak po#uze'a te i!a pravo i na o#govarajui pro$it.
1ganiziranje po#uze'a pre!a sustavi!a "entara o#govornosti 4npr.grupa o# *< zaposeni25
za2tjeva !o#e soenog rukovoenja koji se kon"ep"ijski te!eje na !o#ei!a sinergije u
postizanju "ijeva "jeine i poje#ini2 #ijeova s visoki! stupnjevi!a #e"entaiza"ije sustava
rukovoenja.
& !o#eu organiziranja po#uze'a pre!a "entri!a o#govornosti se susre'u%
= pri2o#ni "entri 4 in$or!a"ija "entara pre!a pri2o#i!a5
= trokovni "entri 4in$or!a"ija "entara pre!a trokovi!a5
= pro$itni "entri 4 #e$inira i! se trite, pos.prostor te ne !ijea se sa #rugi! pro$itni!
"entri!a poput $iijaa za #istri)u"iju, proizvo#nju, it#. 6pr. praoni"a ru)ja u 2oteu !oe
prati npr. ru)je i za )oni"u5
= investi"ijski "entri 4 traju #ok se ne zavri investi"ija 5
& po#uze'i!a su naje'e zastupjeni pro$itni "entri.1rganiziranje! pro$itni2 "entara u
po#uze'u, #oazi #o poveanja po#uzetnike snage "jeokupnog posovnog sustava.&
po#uze'u se vo#i interna ekono!ija iz!eu poje#ini2 pro$itni2 "entara koja o!ogu'uje
sigurnost trita i proizvo#nju za poznatog kup"a uz najniu trinu "ijenu.
8o#e pro$tini2 "entara za2tjeva o)ikovanje upravjake strukture koja 'e )iti u stanju
koor#inirati sustav ti2 "entara. 1#nosi u po#uze'u koji je organiziran u s!isu pro$itnog
"entra se reguiaju ugovori!a.
>ijevi organiza"ije pro$itni2 "entara%
jaanje po#uzetnike snage
!aksi!aiza"ija pro$ita
koritenje svi2 poten"ijani2 zaposenika4 pro$itni "entri se $or!iraju pre!a
skonosti!a zaposenika5
koritenje poten"ijaa rukovo#iteja
uinkovito o#uivanje gavne uprave
)re ko!unika"ije u organiza"iji
ostvarenje !ogu'nosti interne ekono!ije 4 to su interni o#nosi u o#nosu na trite5
sigurnost trita i proizvo#nja za poznatog kup"a uz najniu trinu "ijenu
Svaki pro$itni "entar tre)ao )i se sastojati o# svi2 )itni2 posovni2 $unk"ija.8euti!, ako se u
sustavu riukovoenja i ko!unika"ija koristi suve!ena in$or!a"ijska te2noogija on#a je
!ogu'e za sve "entre uspostaviti zaje#nike posovne $unk"ije, kao to su $inan"ijska
$unk"ija, panska $unk"ija, ka#rovska $unk"ija, su)a !arketinga, raunovo#stvena $unk"ija,
it#. Svaki "entar ne !ora i!ati sve $unk"ije.
Sustav pro$itni2 "entara #a )i )io uinkovit, za2tjeva o#govarajui upravjako =in$or!a"ijski
sustav. Takav sustav o!ogu'uje tenutano #o)ivanje svi2 potre)ni2 posovni2 in$or!a"ija
ra#i uspostavjanja zaje#nike strategije, rezutata posovanja i kontroe postavjeni2 za#ataka
svi2 pro$itni2 "entara.
0

&D(-7I*ANJE I &D(-KE
-ostavja pitanje tko 'e o#uku izvriti? +ako 'e se kontroirati izvrenje i uinkovitost
o#uka?
1snova svakog upravjanja i rukovoenja je uinkovito o#uivanje. Gavna za#a'a
rukovo#iteja je #onoenje o#uka i kontroiranje nji2ova izvrenja. 1#uivanje oznaava
pro"es pripre!e i #onoenja o#uka.
Dono8enje odluka se !oe #e$inirati kao iz)or iz!eu vie aternativa. Sposo)nost
rukovo#iteja za razvijanje aternativa je uvjet za nji2ovo pravino vre#novanje. & postupku
vre#novanja aternativa, rukovo#iteji pri!jenjuju anaizu, istrraivanje i iskustvo. rezutat
pro"esa o#uivanja je o#uka.
+vaiteta o#uke ovisi o ogi"i o#uivanja te o nainu i )rzini o#uivanja rukovo#iteja.Svaki
rukovo#itej i!a oso)ni kapa"itet #onoenja o#uka raziite kvaitete.
1#uke !oe!o po#ijeiti na%
Stategijske odluke ili dugoro,ne odluke 0 su najvanije o#uke u po#uze'u. 1ne pripa#aju u
upravjake o#uke koje #onose organi upavjanja u po#uze'i!a. & #.#. to su skuptine
#ioniki2 #rutava. 1ve o#uke se naje'e #onose u sura#nji s vr2unski! !ena#!ento!.
Takti,ke odluke i!aju za#atak o!ogu'iti reaiza"iju strategije i strategijski2 o#uka te
postizanje "ijeva po#uze'a. Taktike o#uke #onosi vr2ovno rukovo#stvo u sura#nji sa
sre#nji! rukovo#stvo!.
&erati"ne odluke provo#i operativno 4nie5 rukovo#stvo na te!eju taktiki2 o#uka.
& vezi s naino! o#uivanja razikuje!o%
+rogramirano o#uivanje koje je pre!a unaprije# utvreni! pravii!a.
Nerogamirano, tj. ono za koje ne postoji unaprije# utvrena pravia.
-ri #onoenju o#uka razikuje!o I6T&ITI@61 i RA>I16AA61 o#uivanje.
1)ino se operativne o#uke #onose intuitivno, a taktike i strategijske o#uke se #onose
ra"ionano.
-ro"es o#uivanja se sastoji o#%
&tvrivanja pro)e!a
&tvrivanja aternativa o#uka
Iz)oa o#uka
-rove#)e p#uka
1"jene uspjenosti o#uka
B
STRATEGIJA G&S+&DARSK&G RA.*ITKA
3 Ra%"itak %emlje u odre9enom ra%do:lju 6
Strategija gospo#arskog razvitka se #ijei na%
;< Dugoro,nu strategiju
=< Kratkoro,nu strategiju
.. &1u strategiju koja pre#stavja strategiju ukupnog gospo#arskog razvitka je#ne
#rave, tj. uskaeni razvitak svi2 gospo#arski2 grana i #jeatnosti u "iju
uravnoteenog razvitka gospo#arstva je#ne #rave. & vezi s ti!, !oe postojati
strategija otvorenog ii zatvorenog gospo#arstva, intezivna ii ekstezivna 4koja i#e u
irine, #u)ine5, us!jerena postrono, us!jerena kapitano ii us!jerena na znanje, te
ona koja ko!)inira ee!ente poje#ini2 us!jerenja.
/. +ar#ijalna strategija 0 pre#stavja strategiju unutar je#nog seg!enta gospo#arstva
kao to su% seg!ent stanovnitva, priro#ni2 )ogatstava, aku!uiranja kapitaa i
te2noogije, energetike, pojo#jestva, izvozne strategije, !onetarne i kre#itne
strategije, strategije poje#ini2 o)asti i grana, ostai2 strategija. Sve seg!ente se !ora
!euso)no uska#iti.
6aj)itniji ee!enti strategije gospo#arskog razvitka jesu% utvrivanje prioritetaC
-ri!jeri"e% #e$i"it patne )ian"e, 4ne5zaposenost, in$rastruktura, it#.
D
+&D-.ETNI>T*& I +&D-.ETNIK
+odu%etni8t"o pre#stavja ukupnost po#uzetnikovi2 organiza"ijski2, na#zorni2,
us!jeravajui2, vo#itejski2 i upravjaki2 $unk"ija.
-o#uzetnitvo je ne sa!o posovna nego i razvojna aktivnost. Suvre!eno po#uzetnitvo se
nika#a ne !iri sa postoje'i! ve' ono tei pre!a postignu'u i uspje2u, kreativnosti, ini"ijativi,
preuzi!anju rizika i o#govornosti, po#uzetniki! pot2vati!a, sa!ostanosti i nezavisnosti.
-o#uzetnitvo razvija povjerenje u ju#e i pote)u za uspjeni! koritenje! ju#ski2
poten"ijaa.
+odu%etni8t"o jeste i%a%o" a on se sastoji u slijede1em:
neoekivanost ii nepre#vi#ivost #ogaaja
neska#u iz!eu sa#anje i )u#u'e reanosti
inova"ija!a u vezi s pote)a!a pro"esa
pro!jena!a u vezi s potre)a!a pro"esa
pro!jena!a u proizvo#noj i trinoj strukturi
#e!ogra$ski! pro!jena!a 4o)razovansot, kutura, navike, stan#ar#, )r.stanovnika,
nataitet 5
pro!jena!a u novi! znanji!a u te2noogija!a i !arketingu
pro!jena!a u raz!ijanju ju#i
+odu%etnik je !otiviran najvie ejo! za po)je#o! i uspje2o! u ostvarivanju "ijeva svog
pot2vata i aktivnosti.
+odu%etnik je nositej po#uzetnitva te oso)a koja i!a sposo)nost i o#govornost posovnog
ovjeka. 6jegova sposo)nost se oituje u sje#e'e!%
kreativnosti
inovativnosti
)rzo! uoavanju pro)e!a
na#aren posovni! #u2o!
opsje#nut razvojni! ne!iro! i tenjo! #a postigne "ij
)ogat znanje! o posovi!a i ju#i!a
oprezan ai ne )ojajiv
vjeruje u ju#e
uspjeno ko!uni"ira
sa!ouvjeren je
!arjiv je i uporan u ra#u
zna postaviti prave "ijeve u pravo vrije!e
sposo)an je razu!ijeti signae u okruenju

E
RI.IK I NEI.*JESN&ST - +&D-.ETNI>T*-
Ri%ik se de2inira kao stanje u koje! postoji !ogu'nost negativnog o#stupanja o# poejnog
is2o#a koji se oekuje.
Rizik je vjerojatnost #a se ne'e #ogo#iti neto na nain kako s!o !i to na!jeravai te rezutat
!oe )iti )oji ii gori o# oekivanog.
& korporativno! s!isu rizik je neispunjavanje "ijeva i !ora ukjuiti anse i prijetnje
okruenja.
Rizik ukjuuje neiskoritavanje !ogu'nosti, nepostizanje "ijeva, neza#ovojstvo kijenata,
nepoejan pu)i"itet, prijetnju $izikoj sigurnosti, oe upravjanje, ne#ostatak opre!e,
krenje zakonski2 o#govornosti, prijevaru, ne#ostatke u $inan"ijski! kontroa!a i
izvjetaji!a.
;a poja! po#uzetnitva vezani su izrazi neizvjesnost i rizik koji aso"iraju % opasnost,
!ogu'nost i vjerojatnost.1pasnost o# neejeni2 )u#u'i2 posje#i"a za ono to se ra#i u
sa#anjosti. Ta opasnost je ono to o#reeni posao ini rizini!.
Rizik i!a / osnovno znaenje%
&1enito %na1enje koje upu'uje na opasnost o# nastupa nekog #ogaaja koji se nije oekivao
i o# kojeg je nastaa neka teta ii gu)itak.
+oslo"no %na1enje pre#stavja rizik u posovno! ivotu koji !oe )iti prouzrokovan oi!
o#uka!a ii zakazivanje! ju#skog initeja.
4inan#ijsko %na1enje pre#stavja rizik u po#ruju posovni2 $inan"ija koji po#razu!ijeva
opasnost #a posao krene pogreni! pute! i #a prouzro'i tetu ii gu)itak u $inan"ijsko!
posovanju.
&sigura"aju1e %na1enje pre#stavja osiguranje o# opasnosti koje o)avja o#reena
pro$esionana osiguravajua organiza"ija.
+on"ept rizika se sastoji o# . ee!enta%
*. -er"ep"ija #a )i se neto !ogo #ogo#iti
,. @jerojatnost #a se neto #ogo#i
.. -osje#i"e onog to )i se !ogo #ogo#iti
-osje#i"e o#uka koje #onosi !ena#!ent !ogu )iti%
I%"jesnost ili sigurnost to znai stanje koje i!a sa!o je#an !ogu'i is2o# a
taj se is2o# tono zna.
Nei%"jesnot je suaj ka#a o#uka i!a vie !ogu'i2 rezutata te se ne !oe
pro"jeniti vjerojatnost nji2ovog ostvarivanja.
Ri%ik je stupanj sigurnosti sa koji! se !oe pre#vi#jeti is2o# i posje#i"a
#oneene o#uke. @jerojatnost se !oe pro"jeniti na osnovi ranijeg iskustva, tj.
raziiti2 te2nika pro"ijene rizika.
1)i"i i vrste rizika%
+renosi"i ri%i#i su oni koji se !ogu prenositi na po$esionane osiguravaju'e organiza"ije uz /
uvjeta%
*. 8ogunost i#enti$ika"ije opasnog #ogaaja koji )i u)u#u'e !ogao sije#iti i i!ati
tetne posje#i"e.
,. @jerojatnost ponavjanja istovjetnog )u#u'eg #ogaaja sa tetni! posje#i"a!a.
.. -ostojanje )rojni2 su)jekata ugroeni2 opasno'u o# nastupa istovjetnog #ogaaja.
F
/. @re!enska i prostorna rasprostranjenost !ogu'i2 #ogaaja i su)jekata koji pogaaju.
Nerenosi"i ri%i#i su oni koj se ne !oe prenositi na osiguravajue organiza"ije, ve' nji2
!ora snositi svaki su)jekt koji je nji!e pogoen. 1ni nastaju kao posje#i"a je#instvenog
#ogaaja koji se pojavjuje sa!o je#anput sa posve istovjetni! znaajka!a. Rije je o
#ogaaju koji je spe"i$ian za neku gospo#arsku granu ii $unk"iju u po#uze'u. 6eprenosivi
rizi"i se javjaju ugavno! unutar po#uze'a, ai i izvan njega , kao #jeovanje na po#uze'e iz
okruenja. ;a ove rizike se $or!iraju sre#stva priuve za pokri'e negativni2 posje#i"a.
+oslo"ni ri%i#i
Gussines risk je rizik ostvarivanja )ruto $inan"ijskog rezutata po#uze'a. 1ituje se u
opasnosti #a se razni! posovni! aktivnosti!a ne ostvari i oekivano i ejno te #a stoga
nastupi neto nepre#vieno to )i negativno utje"ao na posovanje po#uze'a. &zro"i !ogu
)iti u sa!o! ra#u i posovanju po#uze'a, posje#i"a!a prijanji2 i sa#anji2 o#uka ii oeg
izvravanja o#uka, negativni2 utje"aja vanjski2 initeja ii oi2 prosu#)i o nji2ovoj
vanosti, it#.
Redni
br. Unutarnji poslovni rizici Vanjski poslovni izici
1. Rizik organizacije poduzea: Gospodarski rizik:
rizik kvalitete poduzea
nemogunost naplate prodane
robe
rizik elastinosti poduzea izvozni rizici
rizik jednostranosti organizacije neprenosivi rizici
rizik nepostojanosti organizacije
2.
Rizik strukture sredstava
poduzea Trini rizici

kvantitativni rizik - a to je rizik
rentabilnosti apsolutni i relativni
likvidnosti, zalia prostorni tr!i"ni rizici
rizik prekida proizvodnje vremenski tr!i"ni rizici
kvalitativni, tj. Vrijednosni rizici kvantitativni tr!i"ni rizici
rizik jednostranosti strukture kvalitativni tr!i"ni rizici
rizik nestabilnosti
rizik #inancijski sredstava

Rizik strukture sredstava
poduzea

rizik strukture #inancijski
sredstava
rizik jednostranosti
$. Rizik kadrova
Rizik izvrenja kupoprodajnog
ugovora
kvalitativan kadrovski rizik
rizik ispunjenja ugovora
prodavatelja
kvanitativni kadrovski rizik rizik kupeva izvr"enja ugovora
rizik kadrovske strukture
rizik u upravljanju kadrovima
%. Robni rizik prijevozni (transportni )rizici
rizik pada cijena osnovni
rizik promjena !elja potro"aa dopunski
*<
rizik tenikog zastarjevanja manipulativni rizici
rizik pojave konkurencije
rizik sezonskog karaktera robe
&. Rizik upotrebe resursa Izvozni rizici

npr.kada anga!iramo previ"e
sredstava u neprenosivi rizici
bilo kojem segmentu proizvodnje rizik zbog naplate

Ravnomjeran i proporcionalan
odnos politiki rizici
vrijednosti u proizvodnji valutni

'ada resursi nisu dovoljno
iskori"teni teajni
konverzije
(. Rizik ulaganja kapitala Politiki i socijalni rizik
)demo u najmanje rizian projekt neprenosivi rizici
npr. *oveanje prava zaposlenika
+.
Rizik uspjenosti je relativan
pojam a ovisi
sa im je uspore,ujemo

-o je rizik da se ne povrati ulo!eni
kapital
Ukljuuje i rizik rentabilnosti
.. Rizik inovacija
/a inovacija ne bude primjenjiva
/a se ne ostvari oekivani rezultat
&nutarnji posovni rizi"i proistje'u iz opasnosti unutar sa!og po#uze'a u pro"esu ra#a,
posovanja i razvitka, te rukovoenje i upravjanje riziko!. 6aje'e se pojavjuju u vezi sa
organiza"ijso! po#uze'a, strukturo! sre#stava i zaposenika.
(ijei!o i2 na%
;< Ri%ik organi%a#ije odu%e1a koji pre#stavja pose)an rizik koji se sastoji u opasnosti
#a organiza"ija po#uze'a ne o#govara uvjeti!a posovanja i njegovi! potre)a!a.
1vaj 'e rizik ovisiti o veiini po#uze'a kao i o !euso)noj uskaenosti poje#ini2
#ijeova i $unk"ija po#uze'a.
=< Ri%ik strukture sredsta"a odu%e1a se iskazuju kao kvantitativni i kvaitativni te
proizaze iz anaize posovanja i )ian"e po#uze'a.
?< Ri%ik kadro"a se oituje u opasnosti #a po#uze'e )u#e ote'eno z)og
neo#govarajue strukture zaposenika, nji2ove nesposo)nosti ii u!anjenje
sposo)nosti, ne!otivianost za ra# z)og oe sti!ua"ije, it#.
@< Ro:ni ri%ik je s!jeten u po#ruje o#reivanja koiine, kvaitete i vre#novanja
zai2a ro)e. -roistje'e iz potekoa sa koji!a se po#uze'e susre'e te pose)no njege
ro)e s o)ziro! na njena $iziooka, estetska, ke!ijska ii )iooka svojstva. Rizik je
ve'i to po#uze'e i!a iri ro)ni asorti!an. ;a uvanje ro)e su potre)na znanja i
iskustva. Ako ona izostanu, ta#a nastaju tete pri ska#itenju4kvarenje, kao5
A< Ri%ik uotre:e resursa proistjee iz opasnosti #a poje#ini resursi nisu #ovojno
iskoriteni.
**
B< Ri%ik ulaganja kaitala je vezan uz svako uaganje u gospo#arstvu i spa#a u
neprenosive rizike.
C< Ri%ik usje8nosti pre#stavja opasnost #a se iz )io kojeg razoga ne ostvari
oekivana stopa povrata uoenog kapitaa. To ukjuuje i rizik renta)inosti.
D< Ri%ik ino"a#ije nastaje iz opasnosti #a inova"ija ne )u#e pri!jenjiva ii #a se ne
ostvari oekivani rezutat.
E<
;F<
;;<
;=<
;?<
;@<
!"#
!$#
!%#
*,
;D<
;E<
Rizi"i novi2 proizvo#a su%
*. Ri%ik teGni,kog ra%"oja nastaje ka#a se pro"es razvoja proizvo#a rijeava iskjuivo
o"jeno! proizvo#no te2nooki2 pre#nosti, !ogu'nosti i rjeenja 4iz)or opre!e i
te2noogije5
,. Tri8ni ri%ik po#razu!ijeva pri2va'anje trita
.. Ri%ik i"otne "anosti remije roi%"oda po#razu!ijeva rizik ivotnog puta
proizvo#a, tj. #a i 'e se ispatiti sve to je in"estirano toko! ivotnog puta.
/. Ri%i#i kalkula#ije pre#stavja rizik pri #onoenju o#uke kojo! se pre#via
renta)inost proizvo#a.
@anjski posovni rizi"i i!aju izvor izvan po#uze'a, tj. u njegovo! okruenju a !ogu znatno
utje"ati na uapsjeno posovanje i razvitak po#uze'a. Tu se u)rajaju%
;< Gosodarski ri%ik koji znai opasnost #a se ne napati ro)a koju je kupa" pri!io te je
to naje'e izvozni rizik. 1vaj rizik se !oe sa!o s!anjiti vastiti! !jera!a poitike
rizika koju vo#i po#uze'e.
=< Tri8ni ri%ik !oe )iti apsoutni i reativni, prostorni i vre!enski, kvantitativni i
kvaitativni.
?< Ri%ik i%"r8enja kuorodajnog ugo"ora o#nosi se na opasnost #a se ne ispune
ugovorene o)aveze.
@< Transosrtni ri%i#i je gu)itak koji pogaa sa!o po#uze'e i to je neprenosivi rizik
A< +oliti,ki ri%i#i nastaju aktivnou #ravni2 organa ii neki2 izvanre#ni2 #ogaaja u
ze!ji.1vo su neprenosivi rizi"i.
&pravjanje riziko! je sastavni #io svakog po#uzetnikog pot2vata i neto to se ne !oe
ukoniti. & svako! po#uzetniko! pot2vatu tre)a utvr#iti o#nos iz!eu rtava i e$ekata.
Tre)a iznaaziti nain #a se rizik s!anji na naj!anju !jeru, tj.ukratko, tre)a upravjati
riziko!. >ij te $unk"ije jeste osigurati po#rku u pro"esu o#uivanja na osnovi koje 'e se
utvr#iti opasnosti i naini kako reagirati na !ogu'e i nepre#vi#ive pro)e!e. Rije je o
organiza"iji upravjanja rizi"i!a kao i sa!i! pro"eso! upravjanja. 1snovna pravia koja
tre)a potovati pri upravjanju rizi"i!a su%
= postup"i !ena#!enta ne s!iju ograniavati pro"es preuzi!anja rizika kako se ne )i
o!etao razvitak posovanja
= posovne $unk"ije koje preuzi!aju rizik !oraju )iti o#vojene o# $unk"ija koji kontroiraju
rizik kako se ne )i #ovea u pitanje o)jektivnost u prosu#)i o rizi"i!a
= poti"anje upravjanja riziko!, a ne njegovo upravjanje sa posovanje!.
*.
+&*IJESNI RA.*ITAK +&D-.ETNI>T*A
*. raz#o)je o)ijeava pro"vat po#uzetnitva u i)erani! $aza!a kapitaistikog
razvitka.
,. raz#o)je o)ijeava !asovna proizvo#nja te je u to! raz#o)ju uoga po#uzetnika
zane!ariva.
.. raz#o)je je vrije!e znanstveno te2nooke revou"ije i in$or!atiko
ko!unika"ijske revou"ije.-onovo oivjava po#uzetnitvo te se u prvi pan stavja
ovjek, njegovo znanje i kreativnost.
Tipovi po#uzetnika su%
+odu%etnik ionir a on je osniva tvrtke, pun energije, i#eja i o#unosti, jaka je inost,
ego"entrik, in#ivi#uaa".Ako je zaokupjen neko! i#ejo! on ju nastoji po# svaku "ijenu i
ostvariti.1n je oso)a koja sve pokre'e.
+odu%etnik maGer je poejan u $azi rasta po#uze'a. 1n je autoritativna inost,
a!)i"iozna oso)a, organizator, ai ne!a vizije i i#eje.
+odu%etnik strateg je poejan u $azi ka#a #oazi #o #i$eren"ija"ije. 1n i!a eju za
usje2o!, kreativan je i #aekovi#an, #ava ve'u so)o#u #rugi!a, ne!oe sa! kontroirati
"ijeo po#uze'e, skon je #e"entraiza"iji po#uze'a na organiza"ijske je#ini"e kao to su
posovne je#ini"e, pro$itni "entri, stategijske je#ini"e, it#.
+odu%etnik trener je poejan u $azi ka#a #oazi #o konsoi#a"ije 4uvr'ivanje5. 1vaj
po#uzetnik iri pozitivno e!o"ionano ozraje. Razvija 2ar!oniju i !euju#ske o#nose.
8otivira i kontroira, konsoi#ira po#uze'e a ne#osta"i su !u to ne!a kreativnosti,
o#unosti i 2ra)rosti.
&vjeti za razvijanje po#uzetnitva po#razu!ijevaju% so)o#u po#uzetnitva u so)o#no!
gospo#arstvu. To o)u2vaa pravo na osnivanje po#uze'a, o#a)ir pre#!eta posovanja,
skapanje posova, o#a)ir organiza"ijskog o)ika, stje"anje i!ovine i so)o#u uaganja.
;a razvoj so)o#nog po#uzetnitva je potre)no osigurati%
Ekonomske u"jete vasnitvo, kapita, konkuren"ija, trinu strukturu.
So#iolo8ke u"jete o)razovansot ju#i, #rutvenu strukturu, etiki sustav, !o)inost
stanovnitva.
+oliti,ke u"jete stupanj #e!oka"ije, i)eraiza"iju #rutva, poitiki puraiza! i poitiku
so)o#u.
S!jerovi po#uzetnitva su%
Indi"idualno odu%etni8t"o kojeg karakteriziraju vasnike, upravjake i rizine $unk"ije.
6jega karakterizira i $inan"ijska struktura koja po#razu!ijeva vastita sre#stva, sre#stva
partnera i jointventure kapita.
Korora#ijsko odu%etni8t"o koje proizazi iz postoje'e organiza"ije. 6jegove su
karakteristike #a oso)aa po#uzetniku energiju, )u#i ini"ijative, stvara po#uzetniku
sinergiju, iri po#uzetniki #u2 na ire sojeve zaposenika.
Skuno dru8t"o po#razu!ijeva veiki )roj oso)a skoni2 po#uzetnitvu koje vie postiu
ka#a su anovi skupine nego kao poje#in"i.1ni !ogu pre)ro#iti stra2 o# neuspje2a,
pove'avaju sa!opouz#anje i eju za postignu'e!.
*/

+&D-.ETNI>T*& - -S(-NIM DJE(ATN&STIMA
-sluga je #jeovanje koji! se za#ovojavaju o#reene potre)e $iziki2 i pravni2 oso)a.
&suge #ijei!o na !aterijane i ne!aterijane.
8aterijane po#razu!ijevaju one koje se veu uz proizvo# i prijevoz, turiza!, ugostitejstvo,
popravke sre#stava za ra#, it#.
6e!aterijane po#razu!ijevaju one koje se o)avjaju )ez posre#ovanja !aterijani2
proizvo#a 4znanost, o)razovanje, z#ravstvo, so"ijane usuge, javne institu"ije, u!jetnost,
razono#a, it#.5.
&suge za#ovojavaju ju#ske potre)e. &suga je tijek, pro"es injenja.(o)ro znai neku stvar,
neto to se !oe #o#irnuti, uska#ititi.To znai #a usuga iskae iz #o)ra a #o)ro iskae iz
usuge. 6ova #o)ra stvaraju nove usuge, a nove usuge stvaraju nova #o)ra.Sve to rezutira
te2nooki! napretko!.
(ijeu se na%
-ri!arne usuge usuge iz pro"esa proizvo#nje
Inter!e#ijane posre#uju iz!eu pro!eta i raz!jene #o)ara
3inane ii potrone na!ijenjene su oso)noj potronji
6e!aterijane usuge
I.RADA +&D-.ETNI7K&G +(ANA
& uvjeti!a trinog gospo#arstva, po#uzetnitvo i !ena#!ent o)ijeavaju neizvjesnost i
rizik u posovanju i razvitku po#uze'a. Rizi"i su )rojni u svi! #jeatnosti!a u po#uze'u, u
svi! )itni! i!)eni"i!a posovnog pro"esa i "ijevi!a koje je po#uze'e postavio.
>ij nov"a je #a se okre'e u )iznisu. 6ajve'i rizik u po#uzetnitvu je iz stra2a o# rizika nita
ne po#uzeti. (ake, najve'i je rizik )iti nesposo)an preuzeti rizik i izra#iti po#uzetniki pan 4
)usiness pan 5.
-ri izra#i pana je najvanija i#eja i trite. &z to je potre)no anaizirati oso)ne sposo)nsoti i
sa)osti ti!a koji 'e taj projekt izra#iti jer nije svaki pan svako!e pri!jeren. ;ati! tre)a #ati
pozornost svo! iskustvu, nao)raz)i i eja!a.
-o#uzeniki pan #aje o#govore na sije#e'a pitanja%
*. ;ato i'i u taj projekt ii zato i'i )a u taj projekt?
Te!ejno sa i!e i#e!o u projekt jeste ispativost projekta. Tre)a vo#iti rauna o svi!
aspekti!a aspekt investi"ija, zaposenosti, partnera, it#.
,. +oje 'e potre)e taj pan, proizvo# ii usuga za#ovojiti?
Tre)a tono opisati vastite potre)e, ii potre)e gra#a.Tre)a opisati je i novi proizvo# ii
pagijat.
.. Hto 'e to znaiti za trite?
(ati o#govore na pitanje #a i postoji potre)a na tritu, #a i )iti i#er ii ne, #a i napraviti
novi proizvo# na staro! tritu ii stai proizvo# na novo! tritu, it#.
/. (a i je osigurana potre)na in$rastruktura za izve#)u toga pana?
A to su ee!enti okruenja koji o#reuju uspje2 projekta.
0. (a i postoje potre)ni ka#rovi?
1#re#iti koje su nji2ove psi2ooke i strune pre#ispozi"ije, nji2ova "ijena, it#.
*0
B. (a i je istraeno trite?
&tvrivati prav"e kretanja na tritu, siku trita, to se trai , vriti anaize trita, it#.
D. (a i je o#reena trina strategija?
(a i je utvren "ij i tu strategiju tre)a priago#iti prostoru naeg #jeovanja.
E. Tko su kup"i?
(a i su #o!a'i ii strani, stari, novi, it#.
F. Tko su na! #o)avjai?
(a i su iz ze!je ii inoze!stva? Tre)a znati propise ze!aja koji su na! partneri.
*<. +akva na! je konkuren"ija?
6ju te)a #o)ro ispitati.
**. +oiko 'e sve to kotati?
+oika je "ijena svega o# * *< toke.Te)a utvr#iti "ijenu svi2 ee!enata proizvo#a. Tre)a
za#ovojiti "ijenu kotanja i "ijenu reaiza"ije 4 npr.prijevoz, osiguranje, pe#i"iju, it#.5.
*,. +akav je o#nos pri2o#a i ras2o#a?
Tre)a izra#iti patnu )ian"u.Iz razike pri2o#a i ras2o#a se #o)ije o#govor #a i proizvo#
uop'e stvara neku vrije#nost.
*.. +ako 'e se $inan"irati
1v#je tre)a uzeti u o)zir pri!anja i iz#atke 4$inan"ijski e$ekt5. ;ato izrauje!o )ian"u.
+akua"ija i )ian"a je strogo uvana tajna z)og konkuren"ije.
*/. +oji su pre#vieni !ogu'i rizi"i i kako se osigurati.
&SN&*NI E(EMENTI +&D-.ETNI7K&G +(ANA
;< NAS(&*NA STRANI)A o)u2vaa%
gra$iki prika#ni #izajn
nasov, a#resu i kontakt po#atke tvrtke4tee$on, tee$aks, e=!ai, it#.5
istaknuti! sovi!a napisano -1(&;ET6II+I -AA6 ii -1SA1@6I -AA6
nave#en )roj izraeni2 pri!jeraka
#atu!, go#ina i !jesto izra#e
=< -*&DNE STRANI)E !oraju izra#iti kazao i sa#raj projekta
?< +&DA)I & IN*ESTIT&R- pokazuju%
katak povijesni razvoj tvrtke
ustrojstvo 4organiza"ijski o)ik5 investitora
osnovne pokazateje posovanja za . #o 0 go#ina
navesti tren#ove u posovanju
@< S*R5A I &+IS +&S(&*NE IDEJE
kratak opis proizvo#a ii usuga koji 'e se proizvo#iti
po#o)nost po#uzetnika ii njegovog po#uzetnikog #u2a
utje"aj projekta na okoi i kako ga zatititi
!aterijane i prostorne !ogu'nosti za izvoenje posovnog projekta
A< +R&)JENA RI.IKA
izvori zakona
*B
izvori $inan"iranja
ju#ski poten"ija
!ogu'nosti i naini napate potraivanja
ostai rizi"i 4 )io je govora o rizi"i!a 5
B< ANA(I.A TRI>TA
trite potranje 4pro#ajno trite ii trite reaiza"ije5
trite ponu#e 4 na)avno trite ii trite inputa 5
pro"jene pozi"ije na tritu nai2 proizvo#a ii usuga
pro"jena !arketing !iksa
C< TE5NI7K& TE5N&(&>KE .NA7AJKE +R&JEKTA: &+IS +R&)ESA RADA
3&+IS RADNI5 &+ERA)IJA6
spe"i$ika"ija strojeva i opre!e
pro"jena proizvo#ni2 kapa"itetaspe"i$ika"ija uazni2 sirovina i repro#uk"ijskog
!aterijaa
izra#a energetske )ian"e 4eektrine energije, goriva, vo#e, pina, it#.5
D< (&KA)IJA +R&JEKTA
!ikro oka"ija 4ui"a, kvart, gra# i upanija5
!akro oka"ija 4#rava ii regija5
E< KADR&*SKI +&TEN)IJA(
opis !ena#erskog ti!a, njegova struktura i poten"ija
opis strukture i kvaitete ostai2 ka#rova
opis strukture potre)ni2 ka#rova

;F< EK&N&MSKI I 4INAN)IJSKI +&KA.ATE(JI
&:uG"a,aju strukturuH "eli,inu i dinamiku ulaganja:
Struktura uaganja o#govara na pitanja poput koiko 'e )iti pote)no o)rtni2 se#stava i kakva
je nji2ova struktura 4sirovine, !aterijai, sitni inventar, kup"i, #o)avjai, it#.5. ;ati! koja su
to potre)na sre#stva i kakva je nji2ova struktura
4 koiko tre)a ze!jita, zgra#a, potre)ni2 instaa"ija i opre!e, it#.5.
@eiina uaganja o#govara na pitanja poput koiko 'e tre)ati $inan"ijski2 sre#stava za
$inan"iranje ukupni2 o)rtni2 sre#stava, koiko 'e )iti potre)no ukupno kapitaa za o)rtna
sre#stva, it#.?;ati! se postavja pitanje koiko 'e tre)ati kapitaa za investi"ije u sre#stva za
ra#, ze!jite i opre!u?
(ina!ika uaganja o#govara na pitanja poput kojo! vre!ensko! #ina!iko! 'e se o#vijati
pro"es uaganja u izve#)u posovnog pana? ;ati!, koiko 'e se $inan"ijski2 sre#stava te)ati
uoiti za svaku $azu ii vre!ensko raz#o)je 4 po go#ina!a, kvartano, !jeseno, it#.5.
I%"ori 2inan#iranja mogu :iti:
= vastita ii tua sre#stva. ;ati! !ogu )iti vastita sre#stva vasnika tvrtke ii
korpora"ije,#ioniara ii u#jeiara, kre#itna sre#stva, )anaka ii posovni2 partnera,
zaposenika i vasnika, it#.
= pe!a rokovi!a #ospije'a za otpatu #ijei!o i2 na kratkorona, sre#njorona i #ugorona
sre#stva.
= pre!a o)veza!a i2 #ijei!o na povratna i nepovratna.
*D
Gitni su uvjeti $inan"iranja jer se na te!eju nji2 o#reuje spre!nost i sposo)nost investitora
#a i !oe pri2vatiti takav projekt i #a i 'e se !o'i ukopiti u za#ane uvjete.
-o# uvjeti!a kre#itiranja projekta po#razu!ijeva!o%
= rokove otpate i #ospije'a anuiteta 4rata i ka!ata5
= nain o)ra'una ka!ata 4#ekurzivno ii anti"ipativno o)raun ka!ata na poetku se
pri)raja gavni"i sa i!e se poveava o)veza i pro#uava otpata , #a i se ka!ata u suaju
zakanjenja otpate pri)raja gavni"i ii ne, it#.5
= kako je sigurno vra'anje kre#ita? +oji! sre#stvi!a osiguranja, zaogo!, 2ipoteko!? Tko
su ja!"i i kakav je nji2ov status u re#osje#u pa'anja 4 soi#arni ja!"i g#je )anka napa'uje
sa #ostupnoga rauna 5.
'ilan#a stanja 3 rije in"estiranja 6
-rije poetka novi2 investi"ija se sastavja )ian"a stanja.Iz te )ian"e vi#i!o strukturu aktive
i pasive 4sre#stva i izvore5. 6a osnovu tog stanja se pro"jenjuje $inan"ijska situa"ija ko#
investitora a ona se !jeri% pokazateji!a $inan"ijske sta)inosti, pokazateji!a $inan"ijske
sigurnosti, pokazateji!a ikvi#nosti i pokazateji!a soventnosti.
#ugoroni izvori sre#stava
pokazatej $inan".sta)inosti J ====================================== K = *
#ugorone rezerve sre#stava
vastiti izvori
pokazatej sa!ostanosti J ===================================
ukupni izvori

tui izvori
pokazatej za#uenosti J =========================================
ukupni izvori
'ilan#a stanja 3nakon in"estiranja6
Iz posovnog pana se uzi!aju po#a"i za sastavjanje )ian"e stanja, nakon to 'e se ostvariti
panirani uin"i i e$ekti koji se oekuju. Anaizo! te )ian"e 4pre# )ian"e5 i uspore#)o! s
pret2o#no! #oazi!o #o saznanja #o koji2 pro!jena 'e #o'i u $inan"ijskoj situa"iji ko#
investitora ka#a se posovni pan ostvari. Ta anaiza izrauje se za svaki panski perio# i to
naj!anje za vre!ensko raz#o)je o# je#ne go#ine a #o)ro je a#iti )in"e i za kra'e raz#o)je
o# go#ine, ako je pan tako #ina!iziran.
6ove investi"ije )i tre)ae utje"ati na stanje prije novi2 investi"ija a to znai #a )i se tre)ai
popraviti % pokazateji $inan"ijske sta)inosti, pokazateji $inan"ijske sigurnosti, pokazateji
sigurnosti, pokazateji soventnosti.
;;< JAMST*ENI D&K-MENTI
1ni su nuni ra#i osiguranja i #okaza )oniteta i!ovine kojo! investitor osigurava povrat
traeni2 kre#ita za nove investi"ije. To !ogu )iti i raspooivi instru!enti osiguranja kre#ita.
Ja!stveni #oku!enti !ogu )iti sije#e'i%
;<.emlji8no knjini i%"adak
6ekretnine 4ze!jite i zgra#e5 su upisane u ze!jine knjige ko# op'inski2 su#ova
4gruntovno"i5. & ze!jini! knjiga!a se vo#i evi#en"ija o katastarskoj op'ini 4 stvarna
povrina je * "! L *< <<< 5 i ze!jino knjini uoak 4 )roj ze!jino knjinog uoka
prikazuje )roj po# koji2 se vo#i vasnitvo ze!je vasnik5. Izva#ak iz ze!jini2 knjiga se
sastoji o# . #ijea%
*E
-osje#ovni"a koja sa#ri po#atke o ze!jitu, povrini, )roju esti"a iz katastra i
karakter ze!jita 4po#no, nepo#no, gaevinsko, vo'njak, vinogra#, it#.5
@astovni"a u kojoj se naazi i!e vasnika nekretnine, te za)ijeke sporova oko
pro!eta ti2 nekretnina.
Teretovni"a u kojoj su upisani tereti ra#i osiguanja povrata o#reeni2 kre#ita.
=< +osjedo"ni list
To je #oku!ent koji se #o)ije u zavo#u za katastar, geo#etske uprave. & to! #oku!entu je
zapisano u ije! je posje#u pre#!etna i!ovina. -osje#nik !oe )iti i sa! vasnik ai i ne
!ora. -osje#nik je ona $izika ii pravna oso)a koja i!ovinu #ri u posje#u i s njo! so)o#no
raspoae ii je koristi sa! ii je #ao neko! #rugo! korisniku na koritenje.
?< +ro#jena imo"ine
I!ovina koja se !ora #ati po# 2ipoteku, a#i osiguanja povrata kre#ita, !ora i!ati iskazanu
reanu vrije#nost. & pro!etu sa nekretnina!a se )arata sa vrije#nosti!a poput%
knjigovo#stvena vrije#nost, trina vrije#nost te vrije#nost graenja. (a )i se utvr#ia poazna
vrije#nost, prije sa!e pro#aje ii #avanja nekretnine po# 2ipoteku, uo)iajeno jeste #a )anke
trae pro"jenu i!ovine koju 'e izra#iti ovateni su#ski pro"jenitej ii su#ski vjetak. To jo
nije trina "ijena jer se ona $or!ira tek na tritu priiko! pro#aje, ai je te!ejna
pretpostavka #a ta vrije#nost !oe #osti'i trinu "ijenu u suaju potre)e.
@< &siguranje imo"ine
I!ovina koja se stavja po# 2ipoteku, #a )i je )anke ii #rugi kre#itori pri2vatii, trae #a )u#e
osigurana ko# osiguavajui2 #rutava o# uo)iajeni2 rizika 4poara, popave, o!a strojeva,
it#.5. ;a osiguranje i!ovine osiguranik pa'a osigurateju pre!iju osiguranja a osiguratej !u
ispostavja poi"u osiguranja.
-oi"a osiguranja pre#stavja ugovor o osiguranju iz kojeg proizazi o)veza osigurateja #a u
suaju osiguranog #ogaaja na#okna#i tetu osiguraniku. -oi"a osiguranja se o)ino prenosi
u korist kre#itora. -rijenos poi"e na kre#itora je gaan"ija #a 'e kre#itoru )iti ispa'en iznos
tete koja je nastaa na i!ovini. Ako je teta ve'e vrije#nosti o# iznosa neotpa'enog kre#ita,
razika 'e se ispatiti 4vratiti5 #uniku.
A< +ois jama#a
&z za2tjev za kre#it je potre)no )an"i kre#itoru #ostaviti popis !ogu'i2 ja!a"a koje )anka
!oe o#a)rati za ja!"a. & popisu ja!a"a !oraju se navesti svi reevantni po#a"i o ja!"u,
njegovo! i#entitetu i )onitetu te ostai po#a"i koje 'e )anka kre#itor zatraiti prije o#a)ira
je#noga ii vie ja!a"a. Iesto se #ogaa #a )onitet ja!a"a )u#e o#uan za o#o)ravanje ii ne
o#o)ravanje kre#ita o# strane kre#itora.
B< +ois s"iG "rsta "rijednosniG aira
-ostoji vie vrsta vrije#nosni2 papia sa koji!a se !oe osiguravati povrat kre#ita. Ako
korisnik kre#ita s nji! raspoae i nu#i i2 )an"i kre#itoru on 'e i2 popisati i u to! popisu
naznaiti po#atke o svako! vrije#nosno! papiru. Ganka 'e o#a)rati one koji joj o#govaaju i
nji2 'e traiti u zaog ra#i osiguanja. 6aj)oji su oni vrije#nosni papiri koji i!aju #o)ru
kota"iju na tritu vrije#nosni"a ii na ne$or!ano! tritu. To !ogu )iti% garan"ije #rugi2
)anaka, #ioni"e #rugi2 )anaka, ja!stva #rugi2 ja!a"a, it#.
;=< .AK(J-7AK
& zakjuku se navo#e zakjuni, i sa kratki! natukni"a!a o pri2vatjivosti ii
nepri2vatjivosti o#reeni2 #ijeova posovnoga pana. 6apie se kratki saetak 4su!arrM5 u
koje! se skra'eno opie najosnovnije i najvanije, ra#i akeg itanja posovnog pana.
;?< D&DATAK
*F
&z #o#atak se priau raziiti #oku!enti koji upotpunjavaju projekt 4stu#ije utje"aja na
okoi, o#reene anaize, raziite ankete, !ijenja zavo#a, instituta, it#.5

+&D-.ETNI7K& R-K&*&IENJE
&spjeno posovanje u trini! uvjeti!a za2tjeva po#uzetniko ponaanje, a ono o#
rukovo#iteja u po#uze'u trai ponaanje u ska#u s na'ei!a i svojstvi!a po#uzetnitva. To
znai%
#a je kreativan i inovativan
#a je trino us!jeren
#a je sposo)an uoiti povojne prigo#e
#a su okrenuti )u#u'nosti
#a krizu u po#uze'u rjeavaju rasto! i razvitko!
#a u sre#itu svoje pozornosti i!aju kup"e
#a tee novosti!a
#a tee pro!jena!a na )oje, it#.
&sno"ne %na,ajke odu%etni,kog menadera su:
*. -o#reene zaposenike tre)a tretirati kao najve'u vrije#nost po#uze'a
,.Teiti veiko! entuzijaz!u u reaiza"iji za#atka
.. I!ati sposo)nost #onoenja veikog )roja o#uka
/. ;nati uspostaviti #o)ru ko!unika"iju sa zaposeni!a
0. Giti sposo)an za )rzo, ai ne i )rzopeto, #onoenje o#uka
B. -osje#ovati znanje i potre)u za razvijanje! kreativnosti i inovativnosti
D. I!ati sposo)nost za !otivianje zaposenika
E. Giti us!jeren na ti!ski ra#
F. Giti us!jeren u #onoenju o#uka na ti!ove rukovo#iteja
Svaki rukovo#itej ne !ora )iti i po#uzetniki rukovo#itej, ai svaki suvre!eni rukovo#itej
!ora posje#ovati o#reena po#uzetnika svojstva. 8ora i!ati !ogu'nost #a u vastito!
po#uze'u prepozna poje#in"e koji i!aju po#uzetnika svojstva, te #a je sposo)an uje#initi te
poje#in"e i povezati aktivnosti u ono to ini uspjeno po#uze'e.
,<
Karakteristike neodu%etni,kog i odu%etni,kog menadera
Redni
broj
&e poduzetniki 'enader
(rukovoditelj) Poduzetniki 'enader (rukovoditelj)
1.
Usmjeren na rje"avanje
svakodnevni problema Usmjeren na kori"tenje mogunosti
2. 0ksploatira biv"e uspjee i slavu 1tvara nove vizije
$. 2ptimalno koristi postojee resurse 1tvara i mijenja resurse
%.
Upotrebljava iskljuivo interne
resurse
)ntezivno upotrebljava eksterne resurse kroz
umre!avanje
&.
3eizvjesnost i promjene vidi kao
prijetnju i nelagodu 3eizvjesnost i promjene vidi kao "ansu
(. 'oristi iskljuivo podatke i procjene 'oristi i intuiciju 4imaginaciju5
+. Usmjeren na sada"njost i na pro"lost
Usmjeren je na budunost i na dugoronu
perspektivu
.. *arcijalan je i nesistematian )ma globalnu sliku i perspektivu
6. 2d!ava postojei status 7uo 3ositelj je promjena
18. Usmjeren je na pravila i e#ikasnost Usmjeren je na inovacije i njiov pro#il
11. )zvr"ava zadatke Usmjeren je na ciljeve i akcije
12.
Usmjeren je na provo,enje
procedure 9nticipira budue doga,aje i kretanja
1$.
2bilje!ava ga precizno planiranje
budui aktivnosti
2bilje!ava ga stategijsko razmi"ljanje i
usmjerenost
1%. )nertan je i poslu"no ambiciozan /inamian je, etian i po"ten
1&. )zbjegava rizik *re#erira i bira strune i talentirane suradnike
1(. *re#erira prosjenost i ovisnost Razvija motivaciju i odanost
1+. -ra!i podr"ku i odanost
1tvara interne, ne#ormalne krizne
komunikacije
1.. *re#erira #ormalne komunikacije 3agra,uje ideje, znanje i timski rad
16.
3aga,uje korektno izvr"avanje
zadataka Usmjeren je na uinkovitost
28. Usmjeren je na proces
*otie kon#rontacije i razliita mi"ljenja te
uspje"no upravlja kon#liktom
21.
-a!i kon#ormiranost i izbjegava
kon#likt
,*
State8ki menadment %na,i misliti daleko< )ilj strate8kog menadmenta jeste osti1i
rednost red konkuren#ijsom<
(naajka Pristup
)ratkovidni 'enader *alekovidni 'enader
*ugorona
strategija
3ije #ormalno ure,ena ili ne
postoji Raspravljana i napisana
)onkurentska
prednost
1lijedi druge, ne brine o
konkurentskoj prednosti
:iti prvi, postii i izdr!ati
prednost
+rganizaciona
struktura
'ruta, ijerarijski usmjerena
na status 7uo
;leksibilna, prilagodljiva i
usmjerena na promjene
Istraivanje i razvoj 'upovanje ideja i znanja
Vlastiti razvoj te stalno
inoviranje
,inancijska korist
2stvarenje "to vee
kratkorone dobiti
-e!nja da se "iri tr!i"te i
ostvari dugorona dobit
)adrovska politika
Radna snaga i roba lako se
prima i otpu"ta
Razvoj i "kolovanje je
najva!niji resurs
Pristup
proble'i'a
2tklanjanje posljedica,
tra!enje !rtvenog janjca
-ra!enje uzroka - opa
inicijativa
-til 'anage'enta
<a"enje po!ara, uklanjanje
krizni !ari"ta
*romi"ljanje dugoroni
posljedica svake odluke
,,
.NA7AJKE +&D-.E/A I. K&JI5 M&E +R&I.I/I
STRATE>KA +REDN&ST
-o#uze'e koje ei posti'i pre#nost pre# #rugi!a, tj. pre# konkuren"ijo! o#ikuje se
sije#e'i! karakteristika!a%
stana potraga za novi! triti!a
konstatan razvoj novi2 proizvo#a ii usuga
po)ojavanje razine i kvaitete usuga 4kvaiteta servisa5
per!anentan te2nooki razvoj
unapreenje i !o#erniza"ija kapa"iteta
unapreenje !eto#a pro#aje
unapreenje te2nike #istri)u"ije proizvo#a
ova#avanje priro#ni! resursi!a
pove'anje opsega pro#aje 4staan rast i razvoj5
pove'anje #o)iti
7im:eni#i oslo"ne strategije o:i,no o"ise od:
= oganiza"ijske strukture
= ka#rovske strukture
= organiza"ijske kuture
= kontronog sustava
&)JENA IS+(ATI*&STI IN*ESTI)IJSKI5 +R&GAMA
-ro"es paniranja i o"jenjivanja prije#oga za uaganje u !aterijanu i!ovinu zove se
o # i j e n a i s l a t i " o s t i u l a g a n j a<
1#uke o kapitano! uaganju ko!pi"irane su z)og injeni"e da odluka mora :iti
donesena na temelju ro#jene :udu1iG oslo"niG re%ultata<
Takve o#uke kru"ijane su za #ugorono z#ravje po#uze'a, jer su veiki novani iznosi
vezani na #ugi rok i nji2 je vro teko ii ne!ogu'e pro!ijeniti.

+o# #onoenja o#uka o kapitani! uaganji!a raz!atraju se i !nogi ne$inan"ijski
i!)eni"i, kao na pri!jer #aje se rioritet otvaranju novi2 ra#ni2 !jesta, iz)jegava se
otputanje ra#ne snage, titi se okoina it#. !euti! )itno je #a uaganja u !aterijanu
i!ovinu 4 investi"ije 5 ostvare %ado"olja"aju1i rinos na uloena sredst"a.
J *rijednost no"e oreme i%nosi JJJJJJJJJJJJJJJJJ @AF<FFF kn
J +lanirani "ijek trajanja 3 korisni "ijek trajanja JJJJJJJJJJJJJJ ;F godina
J &statak "rijednosti oreme na kraju "ijeka uotre:e
3 re%idualna "rijednost6JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ AF<FFF kn
,.
= 4irma K A') K ro#ijenila je da 1e roi%"odnja i rodaja
no"og roi%"oda o"e1ati neto korist %a AF<FFF kn godi8nje<

.a o"aj rimjer date su jo8 i slijede1e retosta"ke:

J +ro#ijenjeni riGod od rodaje no"og roi%"oda JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @FF<FFF kn<

+ro#ijenjeni rasGodi su:
J Amorti%a#ija no"e oreme L3 @AF<FFF 0 AF<FFF6 ! ;F godina M JJJJJJJ @F<FFF kn
J &stali tro8ko"i roi%"odnje JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ==F<FFF kn<
J Dodatni tro8ko"i rodaje i o1i tro8ko"i JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ BF<FFF kn
NNNNNNNNNNNNNNNNN
-kuni tro8ko"i JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ?=F<FFF kn<
J Do:it rije oore%i"anja JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ DF<FFF kn<
J +ore% na do:it JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ 3 ?C O 6 JJJJJJJ ?F<FFF kg<
NNNNNNNNNNNNNNNN
J +R&)IJENJEN& +&*E/ANJE NET& D&'ITIJJJJJJJJJJJJJJJJJJ AF<FFF kn<

6eto novani tok je viak novani2 pri!itaka na# novani! iz#a"i!a u #anoj
posovnoj go#ini.4trgovina, nije #o)it5.
& nae! pri!jeru 'e!o pretpostaviti #a su svi pri2o#i pri!jeni u gotovini i #a su svi
trokovi, osi! a!ortiza"ije, pa'eni u gotovini.
NAG>O $ir!a )i tre)aa oekivati go#inji neto novani tok o# F<.<<< kn iz pro#aje iz
pro#aje novog proizvo#a
riGod tro8ak dodat<tr< ore%
3 @FF<FFF 0 ==F<FFF 0 BF<FFF 0 ?F<FFF 6 P EF<FFF 0 :e% amorti%a#ije 3jeste tro8ak
ali nije islata6
+rimijetiti je da je neto no",ani tok "e1i od neto do:iti 3 AF<FFF kn<6 to jest %a i%nos
tro8ko"a amorti%a#ije 3 @F<FFF 6
To jest i% ra%loga 8to se no"a# do:i"en i% riGoda ne1e koristiti %a islatu
amorti%a#ije< &:ra,unati i%nos amorti%a#ije se ne isla1uje "e1 ostaje kao akumulirana
sredst"a a i mogu se koristiti %a no"e in"esti#ije ili %a otlatu kredita %a ranije
in"esti#ijske rograme<
AM&RTI.A)IJA ! D&'IT P NET& N&*7ANI T&K
@F<FFF ! AF<FFF P EF<FFF
Dug tre:a "ratiti dan rije dosije1a o:a"e%a$$

,/
;< MET&DA RA.D&'(JE +&*RATA
Raz#o)je povrata je vrije!e koje je potre)no #a )i se na#okna#io ukupni troak
uaganja iz rezutiraju'eg neto novanog toka u go#ini #ana . To je #ake, ono vrije!e,
izraeno u go#ina!a, koje je potre)no #a )i se go#inji! neto aku!uirani! sre#stvi!a , a
koja se jo uve'avaju za ukakuiranu 4o)raunatu5 a!ortiza"iju otpatii iznosi koji su
uoeni ii potroeni za reaiza"iju investi"ijskog progra!a.
Raz#o)je povrata , za ovaj pri!jer, rauna se na sije#e'i nain%
I.N&S -(AGANJA - +R&GRAM @AF<FFF
JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ P JJJJJJJJJJJJJJ P A godina
+R&)IJENJENI NET& N&*7ANI T&K EF<FFF

Temeljna ra"ila koja vrije#e za ovu !eto#u su%
+ra'e raz#o)je povrata s!anjuje rizik uaganja,
@ijek trajanja progra!a 4 koritenje progra!a5 !ora )iti #ui o# raz#o)ja
povrata,
vrije!e povrata nije je#ini niti #ovojan $aktor za o#uku o pri2vatjivosti
progra!a5
& iz)oru iz!eu raziiti2 progra!a uagana i raziiti2 !ogu'nosti i ansi, kra'e raz#o)je
povrata s!atra se poejni! jer to se prije na#okna#i iznos uaganja, to 'e sre#stva )iti
prije raspooiva za nove i #ruge upotre)e. +ratko raz#o)je povrata s!anjuje rizik #a 'e
pro!jene ekono!ski2 uvjeta o!ogu'iti potpunu nakna#u uaganja. 8eto#a raz#o)ja
povrata u potpunosti ignorira vijek trajanja projekta te stoga i ukupnu pro$ita)inost
uaganja. Iz tog razoga, raz#o)je povrata nika# ne )i s!jeo )iti je#ini i!)enik u
raz!atranju o#uka o o veiki! uaganji!a.
6e#ostatak ove !eto#e je u to!e to ne uzi!a u o)zir !noge initeje kao%

(ina!iku )u#u'i2 novani2 tokova,
@isinu ka!atni2 stopa u vre!enu raz#o)ja povrata,
Rauna se sa!o na te!eju no!inani2 vrije#nosti.
1vo su te!ejni razozi z)og ega se ova !eto#a uzi!a n e p o u z # a n o !. Ra#i toga je
potre)no koristiti i ostae !eto#e i pokazateje ispativosti projekata.
,0
Ako ova !eto#a pokae #a je projekt nepri2vatjiv, ta#a o#ustaje!oCC
=< MET&DA +RIN&SA NA +R&SJE7NA -(AGANJA
-rinos na uaganja prosjena je go#inja neto korist iz uaganja izraena kao postotak
p r o s j e n o uoeni2 uoenog iznosa.
NAG>O ko!panija 'e uoiti /0<.<<< u novu opre!u, a!ortiza"ija 'e svake go#ine
s!anjivati knjigovo#stvenu vrije#nost ove i!ovine za *< P ii za iznos o# /<.<<<. Gu#u'i
#a je go#inji novani tok ve'i o# neto koristi za ovaj iznos, troak a!ortiza"ije !oe!o
pro!atrati kao osiguranje za nakna#u iznosa koji je prvo)itno uoen. 6a taj nain uoeni
iznos u opre!u pre#stavjen je, u )io koje vrije!e , sa#anjo! vrije#no'u i!ovine 4 troak
uaganja !anje aku!uirana a!ortiza"ija 5.
+a#a se upotre)java inearna !eto#a otpisa 4 inearna a!ortiza"ija5, ostatak vrije#nosti
i!ovine s!anjuje se uje#naeno tijeko! vijeka trajanja i!ovine. 6a taj nain, prosjena
knjigovo#stvena vrije#nost je#naka je arit!etikoj sre#ini troka na)ave i!ovine i njena
vrije#nost. Kada je o,eki"ani ostatak "rijednosti jednak nuliH rosje,no ulaganje
jednosta"no je olo"i#a "rijednosti originalnog ulaganja<
8ate!atiki, prosjeno uoeni iznos tijeko! vijeka trajanja i!ovine !oe se o#re#iti
na sije#e'i nain%
&RIGINA(NI TR&>AKQ !
&STATAK *RIJEDN&STIQQ
+R&SJE7N& -(AGANJE P JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ
=

L 1riginani troak J @rije#nost uaganja u progra! ii investi"ijska
vrije#nost.
LL 1statak vrije#nosti J 6ea!ortizirana 4 neotpisana 5 ii rezi#uana
vrije#nost opre!e nakon isteka vijeka upotre)e ii ivotnog vijeka
projekta.

1vako izraeno, N AG>O ko!panija prosjeno 'e uagati u ovu opre!u
3@AF<FFF ! AF<FFF 6 : = P =AF<FFF<FF
;a ovo prosjeno uaganje !oe!o izraunati i oekivanu stopu prinosa
ii stopu neto #o)iti.
+R&SJE7N& +R&)IJENJENA NET& D&'IT AF<FFF
JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ P JJJJJJJJJJJJJJ P =F O
+R&SJE7N& -(AGANJE =AF<FFF
,B

Da li je =FO %ado"olja"aju1a stoa rinosa na na"edena ulaganjaH odgo"or 1e o"isiti
od:
Stope prinosa na aternativna uaganja
Rizika koji je sa#ran u stopi prinosa
Trokova kapitaa i ostai2 trokova vezani2 za projekt.
;a #onoenje o#uke o pri2va'anju projekta !ena#!ent o)ino pre$erira%
&aganja s najnii! riziko!.
&aganja s najve'o! stopo! prinosa
&aganja s najkra'o! stopo! povrata.

NED&STA)I &*E MET&DE S-:
;ane!arivanje #ina!ike )u#u'i2 novani2 tokova.
(a i 'e novani pri!i"i nastati u #ovojnoj visini za nvrije!e ii nakon vijeka
projekta.
(a i se "ijena i!ovine !ora patiti unaprije# ii otpato! tijeko! nekoiko go#ina
ii na neki #rugi nain.

(a )i s!o o#govorii na spo!enute #ie!e ii nejasno'e !ora!o prije'i na sije#e'u !eto#u
koja o)u2vatna i #aje vie kvaitetni2 para!etara.
?< DISK&NTNA MET&DA 3 DISK&NTIRANJE '-D-/I5
N&*7ANI5 T&K&*A 6
(iskontiranje je postupak 4 !ate!atika opera"ija 5 ii te2nika kojo! se )u#u'i novani
pri!i"i svo#e na sa#anju 4 #ananju 5 vrije#nost. Je#na novana je#ini"a vrije#i reano
#anas vie nego za go#inu #ana, vrije#i vie nego sutra. 1#reeni iznos u no!inai za go#inu
#ana reano je !anji o# #ananje vrije#nosti 4 #ananje reane vrije#nosti. +oiko vrije#e
)u#u'i novani pri!i"i ii iz#a"i #anas izraunat 'e!o postupko! koji se zova #iskontiranje.
Sada8nja "rijednost J Iznos kojega )i netko patio #anas za pravo #a pri!i )u#u'i iznos
4 )u#u'i pri!itak 5
,D
+oiki je tono iznos sa#anje vrije#nosti )u#u'i2 pri!itaka ovisi o%
Iznosu )u#u'i2 iz#ataka,
Raz#o)ju u koje! se ostvaruju )u#u'i iznosi 4 )roju go#ina 5
@eiini za2tijevane stope prinosa o# strane investitora 3 INTERNA ST&+A 5.
Internu stopu o#ree je sa! investitor na te!eju o#reeni2
para!etara, a oni su%
=@isina ka!atni2 stopa na te#nju,
=@isina aternativni2 stopa prinosa,
=(ujini vre!ena povrata uoenog kapitaa.

Diskontiranje je ro#es o#reivanja 4 izrauna 5 sa#anje vrije#nosti )u#u'i2 novani2
tokova.
Diskontna stoa je !jera po kojoj se )u#u'i pri!i"i svo#e na sa#anju vrije#nost, a
izraava se u P . 8oe se pro!atrati kao investitorova za2tijevana stopa prinosa 4 i n t e
r n a s t o p a 5.
-re!a !eto#i #iskontiranja 4 #iskontnoj !eto#i 5 uaganja u progra! su oeljna ako su
trokovi uaganja !anji o# sa#anje vrije#nosti neto no",aniG rimitaka<
-laganja su neoeljna ako su trokovi uaganja ve'i o# sa#anje vrije#nosti )u#u'i2
novani2 tokova 4 Gu#u'i2 neto novani2 pri!itaka5.
+rimjer:
= *rijednost ulaganja JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @AF<FFF
= Neto no",ani tok 3 godi8nji6JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ EF<FF
= *rijeme trajanja rojekta JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ;F godina
= &statak "rijednosti oreme 3 R* 6JJJJJJJJJJJJ AF<FFF
= .aGtije"ana stoa rinosa 3 interna stoa 6JJJJJJJJ ;A O
I%ra,un:

= Sada8nja "rijednost o,eki"aniG neto no",aniG toko"a
3 EF<FFF R AHF;EQ 6 JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @A;<C;F
Sada8nja "rijednost riGoda od rodaje oreme
3 riGod od rodaje stare oreme 6
3 AF<FFF R F<=@CQQ6JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ;=<?AF

-K-+NA SADA>NJA *RIJEDN&ST
'-D-/I5 NET& N&*7ANI5 T&K&*AJJJJJJJJJJJJJJ @B@<FBF

I%nos koji se ulae u rojekt JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @AF<FFF
,E
NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN

NET& SADA>NJA *RIJEDN&ST -(AGANJAJJJJJ ;@<FBF
Objanjenje:
* Diskontni faktor kod jednakih godinjih neto rata.
**Diskontni faktor za rentu na kraju n- tog razdoblja
( vidjeti kamatne tablice II i I !.

Komentar anali%e islati"osti:
1va anaiza pokazuje #a sa#anja vrije#nost oekivani2 neto novani2 tokova uaganja,
#iskontirani2 po go#injoj stopi o# *0P iznosi === /B/.<<<, to je !aksi!ani iznos koji
NAG>O ko!panija !oe #opustiti za uaganje u projekt uz oekivanje #a 'e se ostvariti
za2tijevana go#inja stopa prinosa o# ,0 P.
Gu#u'i #a je stvarni troak uaganja sa!o=== /0<.<<< !oe se oekivati #a 'e zara#iti vie
o# *0P.
& ovo! pri!jeru investitor je ostvario ve'i neto novani pri!itak u veiini o# ===*/.oBo
to je vie o# *0P kako je za#ano interno! stopo!. To je potvr#a #a je projekt ispativiji i
#a je pri2vatjiv, !jeren veiino! i n t e r n e s t o p e.
&#jena rojekta:
+a#a je neto sa#anja vrije#nost je#naka nui uaganje osigurava stopu
prinosa koja je izje#naena I6TER61J ST1-I 4 ii #iskontnoj stopi5
-ozitivna n e t o s a # a n j a v r i j e # n o s t znai #a uaganje
osigurava stopu koja je ve'a o# (IS+16T6E IAI I6TER6E ST1-E.
6egativna n e t o s a # a n j a vrije#nost #aje prinos koji je !anji o#
(IS+16T6E IAI I6TER6E ST1-E.
@ano je nagasiti #a su pri2vatjivi sa!o projekti s pozitivno! neto
sa#anjo! vrije#no'u.
"eto sadanja vrijednost rojekta redsta"lja ra%liku i%me9u ukune
sada8nje 3 diskontirane 6 "rijednosti i tro8ko"a ulaganja u rojekt3 "rijednosti ulaganja6
#rokovi investicijskog $rojekta ,ine s"a ulaganja u taj oslo"ni oduG"at
3 to je "rijednost in"esti#ije u rojekt 6 +rema teoriji tro8ko"a to nisu tro8ko"i nego
kaitali%irani i%da#iH to se ne smije i%jedna,a"ati s tro8ko"ima oslo"anja s
ra,uno"odst"enog asekta<
,F
TA'(I7NI +RIKA. DISK&NTNI5 4AKT&RA
Sada8nja "rijednost ; kune koja dosije"a %a n ra%do:lja 3 na kraju ra%do:lja6Q
3 +eriodi,ne rente nejednakog goto"inskog toka 6

)
F
J
n
p
5
*<<
* 4
*
+
II< kamatna ta:li#a
'roj
Ra%do:lja
n
;O ;HAO AO BO DO ;FO ;=O ;AO =FO
; FHEEF HEDA HEA= HE@? HE=B HEFE HDE? HDCF HD??
= FHEDF HEC; HEoC HDEF HDAC HD=B HCEC HCAB HBE@
? FHEC; HEAB HDB@ HD@F HCE@ HCA; HC;= HBAD HACE
@ FHEB; HE@= HD=? HCE= HC?A HBD? HB?B HAC= H@D=
A FHEA; HE=D HCD@ HC@C HBD; HB=; HABC H@EC H@F=
B FHE@= HE;A HC@B HCFA HB?F HAB@ HAFC H@?= H??A
C FHE?? HEF; HC;; HBBA HAD? HA;? H@A= H?CB H=CE
D FHE=? HDDD HBCC HB=C HA@F H@BC H@F@ H?=C H=??
E FHE;@ HDCA HB@A HAE= HA;F H@=@ H?B; H=D@ H;E@
;F FHEFA HDB= HB;@ HAAD H@B? H?DB H?== H=@C <;B=
=F FHD=F HC@= H?CC H?;= H=;A H;@E H;F@ HFB; HF=B
=@ FHCDD HCFF H?;F H=@C H;AD H;F= HFBB HF?A HF;?
?B FHBEE HADA H;C? H;=? HFB? HF?= HF;C HFFC HFF;
Q 'roj ra%do:lja P +redsta"lja :roj otlatniG o:roka kreditniG rata 3 :roj
k"artalaH olugodi8ta ili godina u kojima 1e se kredit otla1i"ati ili rimati nejednake
rente<
+ostotak se odnosi na "eli,inu diskontne stoe %a godi8nje ra%do:lje< .a isod
godi8nje ra%do:ljeH godi8nja kamatna stoa dijeli se s :rojem ra%do:lja u jednoj godini
3 'rojem mjese#i H k"artala ili olugodi8taH dijeli se s ;=H @ ili = 6
)
F
P S )
;
3
k + *
*
6
t
P Sada8nja "rijednost s"iG diskontinuiraniG eriodi,niG renti <

S* 3 )
F
6 P
n
n
k
C BV
5 * 4
5 4
+
P sada8nja "rijednost jedne rente u nJ toj godini<
k P ;!
*<<
p
P Diskontni 2aktor
.<

S* 3 )
F
6 P Sada8nja "rijednost gla"ni#e
'* 3 )
n
6 P 'udu1a "rijednost gla"ni#e


Sada8nja "rijednost ; kn koju 1e rimiti in"estitor eriodi,no %a n ra%do:lja
3 .:roj s"iG jednakiG eriodi,niG renti6
)
F
P
5 * 4
*

r r
r
n
I*< kamatna ta:li#a
'roj
ra%do:lja
3n 6
;O ;<AO AO BO DO ;FO ;=O ;AO =FO
; FHEEF FHEDA FHEA= FHE@? FHE=B FHEFE FHDE? FHDCF FHD??
= ;HEDF ;HEAB ;HDAE ;HD?? ;HCD? ;HC?B ;HBEF ;HB=B ;HA=D
? =HE@; =HE;= =HC=? =HBC? =HACC =H@DC =H@F= =H=D? =H;FB
@ ?HEF= ?HDA@ ?<A@B ?H@BA ?H?;= ?H;CF ?Ho?C =HDAA =HADE
A @HDA? @HCD? @H?=E @<=;= ?HEE? ?HCE; ?HBFA ?H?A= =HEE;
B AHCEA AHBEC AHFCB @HCFA @HB=? @H?AA @H;;; ?HCD@ ?H?=B
C BHC=D BHAED BHCDB BHAD= AH=FB @HDBD @HAB@ @H;BF ?HBFA
D CHBA= CH@DB BH@B? BH=;F AHC@C AH??A @HEBD @H@DC ?HD?C
E DHABB DH?B; CH;FD B<DF= BH=@C AHCAE AH?=D @HCC= @HF?;
;F EH@C; EH=== C<C== C<?BF BHC;F BH;@A AHBAF AHF;E @H;E=
=F ;DHF@B ;CH;BE ;=H@B= ;;H@CF EHD;D DHA;@ CH@BE BH=AE @HDCF
=@ =;H=@? =FHF?F ;?HCEE ;=HAAF ;FHA=E DHEDA CHCD@ BH@?@ @HE?C
?B ?FH;FD =CHBB; ;BHA@C ;@HB=; ;;HC;C EHBCC DH;E= BHB=? @HEE?
Q Gornje ta:li,ne "rijednosti redsta"ljaju i%nose ukuniG 3 jednakiG 6 renti %a
odre9enu diskontnu stou %a n 0 to ra%do:lje na dana8nji dan )
F
%a jednu kunu<
.*