1

SOCIOLOGIJA HARLAMBOS HOLBORN

POGLAVLJE 1.: SOCIOLOKE PERSPEKTIVE

- odreenost svakog pojedinca okolinom
- kad se rodimo zapravo nemamo nita, uimo iz okoline, odnosno iz drutva

KULTURA I DRUTVO

- kultura nekog drutva je nain ivota njegovih lanova, zbirka ideja i navika koje oni
ue, koje su im zajednike i koje prenose s narataja na narataj
- dvije kvalitete kulture: ona se ui i ona je zajednika
- bez nje nema ljudskog drutva

Kultura i ponaanje

- kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici drutva misle i osjeaju: ona
upravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na ivot
- kultura definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike posebnog drutva

Socijalizacija

- proces u kojemu pojedinci ue kulturu svoga drutva poznat je kao socijalizacija
- primarna socijalizacija, vjerojatno najvaniji aspekt procesa socijalizacije, odvija se
tijekom djetinjstva, obino unutar obitelji
- unutar svoje vrnjake skupine malo se dijete, u interakciji s drugima i igrajui djeje
igre, ui prilagoavati prihvaenim nainima ponaanja drutvene skupine i cijeniti
injenicu da je drutveni ivot zasnovan na pravilima
- socijalizacija je proces koji traje cijeli ivot

Norme i vrijednosti

- svaka kultura sadri velik broj naputaka koji upravljaju ponaanjem u posebnim
situacijama. Takvi naputci poznati su kao norme
- norma je specifini vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno
ponaanje u posebnim situacijama
- primjer norme je to kako lanovi drutva definiraju prihvatljivu muku i ensku odjeu
i primjereno odijelo za razliite dobne skupine
- norme se provode pozitivnim i negativnim sankcijama, tj. nagradama ili kaznama
- sankcije mogu biti neformalne, poput pogleda odobravanja ili neodobravanja, ili
formalne, poput nagrade ili kazne koju izdaje neko slubeno tijelo
- norme definiraju primjereno i prihvatljivo ponaanje u specifinim situacijama
- sankcije kojima se provode norme jesu glavni dio mehanizma socijalne kontrole koji
se tiu odravanja reda u drutvu
- za razliku od normi, koje daju specifine upute za ponaanje, vrijednosti daju
openitije naputke
- vrijednost je vjerovanje da je neto dobro i poeljno. Ono definira to je vano,
isplativo i vrijedno tenji
- mnoge norme se mogu shvatiti kao odraz vrijednostilova
2
- primjer je to da sve norme koje se tiu zdravlja i sigurnosti lanova drutva mogu se
shvatiti kao izrazi vrijednosti koja se pridaje ljudskom ivotu

Status i uloga

- svi lanovi drutva zauzimaju niz socijalnih pozicija poznatih kao statusi
- postoje razne vrste statusa
- fiksni ili pripisani statusi (ukljuuju spol i primjerice aristokratske titule) odreuju
nas samim roenjem
- steeni statusi postiu se kao rezultat, u izvjesnom stupnju, namjerne aktivnosti i
izbora
- svaki status u drutvu prati niz normi koje definiraju oekivanja o tome kako e
djelovati pojedinac koji zauzima poseban status. Ta skupina normi je poznata kao
uloga
- pojedinci stupaju u meusobne odnose kroz uloge (uloga lijenika uloga pacijenta)

RAZVOJ LJUDSKIH DRUTAVA

- razlika predmodernih od modernih drutava
- sociolozi smatraju da se trenutno razvija ili se ve razvilo postmoderno drutvo

Predmoderna drutva

- sociolog Anthony Giddens smatra da postoje tri tipa drutva: lovako-sakupljako
drutvo, stoarska i agrarna drutva i neindustrijske civilizacije
- lovaka i sakupljaka drutva to je sam poetak. Bilo je manje nejednakosti nego
danas. Nije bio toliko rairen materijalizam. Ono to se posjedovalo bilo je zajedniko.
To je tip plemenskog drutva. Maksimalno 50ak lanova. Postoje i danas, ali je
svakako na njih ipak izvren utjecaj zapadne kulture.
- stoarska i agrarna drutva se pojavljuju prije otprilike 20 000 godina. Osim to
love i skupljaju uzgajaju stada. Tu ve poinje bogaenje pojedinaca jer je uzgojio
vie ivotinja. Poinje stvaranje nejednakosti. Nomadski tip ivljenja zbog potrage za
boljim panjacima za svoje ivotinje. to se tie agrarnih drutava oni se oslanjaju na
uzgoj itarica. Uzgoj bilo ivotinja bilo biljaka je pouzdaniji i predvidljiviji izvor
hrane od lova i sakupljanja. Takoer zbog akumulacije dobara razvijaju se osobna
bogastva. Postoje i danas iako pod utjecajem kulture modernih industrijskih drava
- neindustrijske civilizacije su se razvile oko 6 000 godina prije Krista. Radi se na
razvijanju gradova. Razvijeniji su u podrujima znanosti i umjetnosti. Te civilizacije
su izumile pismo. Velike nejednakosti izmeu bogatih i siromanih. Jake oruane sile
(Egipat, Grka, Rim...)

Moderna industrijska drutva

- pojavljuju se u osamnaestom i devetnaestom stoljeu
- u to doba Lee i Newby idenitficiraju etiri glavne transfomacije koje su se zbivale i
kroz koje je prolazilo drutvo:
1. industrijalizam kasno 18. stoljee. Nove tehnologije dovode do porasta u
manufakturi. Razvija se specijalizirana podjela rada. Vie nije priroda odreivala ritam
rada nego se radilo svaki dan.
3
2. kapitalizam blisko povezan sa razvojem industrijalizma. Rad za nadnicu i posao
koji se vodi u svrhu stvaranja profita. Prije dolaska kapitalizma seljaci su radili za
sebe. Pojavljuju se nove klase.
3. urbanizacija samim razvojom industrije razvijaju se i naselja kraj mjesta gdje su
izgraene tvornice. Rast gradova i velegradova dovelo je do problema poput zloina,
pobune i zdravstvenih problema
4. liberalna demokracija nakon nekoliko ruenja vladara (koji je do tada bio kralj ili
car) dolazi do naglaska graanskih prava. To je otvorilo put nastanku politikih
stranaka. Kako treba vladati drutvom sada je postalo stvar rasprave
- sve zajedno te etiri promjene esto se shvaaju kao karakterizacija modernih
drutava ili kao ono to konstruira eru modernosti
- socijologija se razvila usporedno sa modernou i nije iznenaujue to se zasniva na
slinim temeljima
- smatra se da ljudska drutva mogu napredovati i da e napredovati

Postmodernost

- neki sociolozi vjeruju da je dolo do temeljnih promjena u drutvu
- ljudi poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju
- postaju svjesni tetnih djelovanja oneienja, rizika genetskog ininjerstva
- smatraju da velike korporacije ne mogu zadovoljiti ljudske potrebe
- gubi se vjera u politika uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju poboljati
drutvo
- to se tie zaposlenosti sve je manje potrebnih ljudi za proizvodnju
- mediji su postali jako vani u ljudskim ivotima i ekonomiji

TEORIJE DRUTVA

- teorija je skup ideja koji tvrdi da objanjava kako drutvo ili aspekti drutva
funkcioniraju

Funkcionalizam

- mile Durkheim jedan od istaknutijih sociologa funkcionalista
- teoriju su razvili ameriki filozofi dvadesetog stoljea
- Talcott Parsons takoer jedan od funkcionalista amerikih
- dominantna teorijska perspektiva sociologije tijekom eterdesetih i pedesetih godina
- ta teorija smatra da se trebaju ispitati odnosi u drutvu da bi znali kako drutvo
funkcionira
- struktura: sama teorija funkcionalizma zapoinje opaanjem da je ponaanje u
drutvu strukturirano. To znai da su odnosi izmeu lanova drutva organizirani
pomou nekih pravila
- struktura drutva moe se shvatiti kao ukupni zbroj drutvenih odnosa kojima
upravljaju norme
- institucije (poput obitelji, ekonomije...) su glavni aspekti drutvene strukture
- sama institucija je struktura sainjena od meupovezanih uloga ili normi
- funkcija: nakon to se analizirala struktura onda se razmatra nain na koji ta struktura
funkcionira. To ukljuuje ispitivanje odnosa meu razliitim dijelovima strukture i
njihova odnosa prema drutvu kao cjelini
4
- u praksi pojam funkcije se obino koristi da bi se uputilo na doprinos koji neka
institucija daje odravanju i opstanku drutvenog sustava
- funkcionalni preduvjeti: drutva imaju odreene osnovne potrebe ili zahtjeve koji se
moraju zadovoljiti ako ele opstati (to je primjerice hrana). To smatramo
funkcionalnim preduvjetom
- vrijednosni konsenzus: iz funkcionalistike perspektive druvo se shvaa kao sustav.
Sustav je entitet nainjen od dijelova koji su meusobno povezani i u odnosu.
Funkcionalni preduvjet drutva ukljuuje barem minimalni stupanj integracije
dijelova.
- mnogi funkcionalisti tvrde da se ta integracija uvelike zasniva na vrijednosnom
konsenzusu, to znai na suglasnosti lanova oko drutvenih vrijednosti
- u onoj mjeri u kojoj se ti dijelovi drutvene strukture zasnivaju na istim vrijednostima,
moe se rei da su integrirani
- drutveni poredak: odreeni stupanj reda i stabilnosti je bitan za opstanak drutevnih
sustava to funkcionalizam pokuava objasniti
- poredak je na neki nain odreen vrijednosnim konsenzusom odnosno, pojedinac je
sklon identificirati se i osjea srodnost s onima koji dijele iste vrijednosti

Konfliktne perspektive

- premda funkcionalisti naglaavaju vanost vrijednosnog konsenzusa u drutvu, oni
ipak priznaju da moe doi do konflikata
- konflikt shvaaju kao rezultat povremenih poremeaja drutvenog sustava
- drutvene skupine mogu imati razliite interese, ali ovi su od manje vanosti u
usporedbi s interesima koji su zajedniki svim drutevnim skupinama
- teorije konflikta se razlikuju od funkcionalizma po tome to smatraju da postoje
fundamentalne razlike u interesima izmeu drutevnih skupina. Ove razlike rezultiraju
konfliktom koji je uobiajena i trajna odlika drutva, a ne privremeno zastranjenje

Marksizam

- radikalna alternativa funkcionalizmu
- postala utjecajna u sociologiji 70-tih godina
- osniva: Karl Marx
- razliito interpretirani Marxovi tekstovi
- proturjeje i konflikt: Marx smatra da sva povijesna drutva sadravaju temeljna
proturjeja
- glavna proturjeja drutva su izmeu proizvodnih snaga (zemlja, sirovine, orua,
strojevi, tehniko i znanstveno znanje) i odnosa (to su drutveni odnosi u koje ljudi
ulaze da bi proizvodili robu). U dananje doba, odnosno, u kapitalistikom drutvu taj
je odnos izmeu poslodavaca i radnika.
- sredstva proizvodnje se sastoje od onih dijelova proizvodnih snaga koji se mogu
zakonski posjedovati. Tako ona ukljuuju zemlju, sirovine, strojeve, ali ne i tehniko
znanje i organizaciju proizvodnog procesa. Za svoj posao radnik dobiva plau.
- eksploatacija i tlaenje: rad proizvodi bogatstvo. Sam prihod koji radnici svojim
radom dobiju nije dovoljno plaen, odnosno, kapitalist prisvaja bogatstvo, a radnici
imaju nadnice znantno ispod vrijednosti bogatstva koje proizvode. Dakle i tu
nailazimo na proturjeje. Po svojoj prirodi, sam kapitalizam ukljuuje eksploataciju i
tlaenje radnika
5
- proturjeje i promjena: smatra se da je povijest podijeljena na niz razdoblja od kojih
svaku karakterizira poseban nain proizvodnje. Velike povijesne promjene jesu
rezultat novih proizvodnih snaga. Ali posljednje povijesno razodoblje, komunistiko
ili socijalistiko drutvo nee proizai iz novih proizvodnih snaga. Ona e se razviti iz
razrjeenja proturjeja kapitalistikog sustava
- vlasnitvo e biti kolektivno, a ne pojedinano. Jedna drutvena skupina nee
iskoritavati drugu i bogatstvo steeno radom e se dijeliti meu lanovima drutva.
- ideologija i lana svijest: ideje pojedinog razdoblja smatraju se ideologijom vladajue
klase. Ideologija je iskrivljivanje stvarnosti, lana slika drutva. Pomou ideologije
koja zasljepljuje lanove drutva da ne bi vidjeli proturjeja dolazi se do lane svijesti
o stvarnosti, koja pomae odrati sustav

Feminizam

- drutvo podijeljeno u raznim drutvenim skupinama
- glavna podjela za razliku od marksista nije izmeu raznih klasa nego izmeu spolova
- izrabljivanje ena od strane mukaraca
- suvremena drutva su patrijahalna
- cilj feminizma je okonati muku dominaciju i rjeiti se drutva koje izrabljuje ene
- neke feministice smatraju da nisu sve ene jednako potlaene i u jednako loem
poloaju u suvremenim drutvima

Interakcionizam

- funkcionalizam i marksizam imaju i niz drugih zajednikih karakteristika. Prvo, daju
openito objanjenje drutva u cijelosti, rezultat toga je ono to se ponekad naziva
makroteorijama. Drugo, drutvo smatraju sustavom, i zato ih se ponekad zove
sistemskim teorijama. Tree, skloni su smatrati da je ljudsko ponaanje oblikovano
sustavom
- interakcionizam se razlikuje od funkcionalizma, marksizma i veine feministikih
teorija po tome to se fokusira na interakcije malog dometa, a ne na drutvo kao
cjelinu
- interakcionisti smatraju da je mogue sustavno analizirati drutvo i da ga je mogue
poboljati. Ipak poboljanja treba postii na ogranienim podrujima i malo-pomalo,
za razliku od onoga to se implicira u makroteorijama i sistemskim teorijama
- znaenje i interpretacija: interakcionizam se bavi interakcijom, to znai
djelovanjem meu pojedincima
- ideje jastva: taj pojam naglaavaju mnogi interakcionisti. Oni govore da pojedinci
razvijaju samopredodbu, sliku o sebi koja ima vaan utjecaj na njihova djelovanja
- konstrukcija znaenja: budui da interakcionisti definiraju situacije i jastvam njih
zanima proces u kome se ove definicije konstruiraju. Odnosno, njih zanima kako se
dolazi do toga da se nekog pojednica definira na odreeni nain. Odgovor na to pitanje
ukljuuje istraivanje konstrukcije znaenja u procesu interakcije
- pregovaranja i uloge: ideja pregovaranja se takoer primjenjuje i na pojam uloge.
Interakcionisti tvrde da su uloge esto nejasnem dvosmislene i neodreene. Ovaj
nedostatak jasnoe daje akterima dosta prostora za pregovaranje, menevriranje,
improvizaciju i kreativno djelovanje.
- iz svojih interakcija sa drugima pojedinci razvijaju razvijaju samoshvaenje


6
Postmodernizam

- neki postmoderni teoretiari i dalje vjeruju da je mogue objasniti i ljudsko ponaanje
i nain na koji se mijenjaju drutva
- neki smatraju da nain promatranja drutva kakav je bio prije (marksizam,
funkcionalizam...) treba napustiti jer se tako mogla prouavati prolo razdoblje, ali ne i
ovo
- smatra se da ljude ne odreuje, makar ne u onoj mjeri kao prije, klasa, etnika skupina
i slino, nego da pojedinac sam odluuje o svom identitetu i ivotnom stilu granice
meu drutvenim skupinama se slamaju
- neki postmodernisti preispituju vjerovanje da postoji bilo kakav vrst temelj na kome
se moe graditi znanje o drutvu
- razlike: mnogi postmodernisti opisuju razlike meu drutevnim skupinama da bi se
lake shvatile te skupine

POGLEDI NA LJUDSKO PONAANJE

- pogledi na ljudsko ponaanje mogu se grubo podjeliti na one koji naglaavaju
izvanjske faktore i one koji naglaavaju unutarnje faktore. Prvi pristup vidi ponaanje
kao neto to je pod utjecajem strukture drutva. Drugi pristup vie naglaava
subjektivna stanja pojedinca: njihove osjeaje, znaenja koja pridaju dogaajima i
motive zbog kojih se ponaaju na poseban nain

Pozitivizam

- mnogi od osnivaa socilogije su vjerovali da je mogue stvoriti znanost o drutvu koja
bi se zasnivala na istim naelima i postupcima kao i prirodne znanosti
- najutjecajni pokuaj primjene metodologije prirodnih znanosti na sociologiju je poznat
kao pozitivizam
- Auguste Comte jedan od osnivaa discipline drao je da e primjena metoda i
pretpostavki prirodnih znanosti dati pozitivnu znanost o drutvu
- ponaanje ljudi, poput ponaanja materije, moe se objektivno mjeriti
- opaanja ponaanja zasnovana na objektivnim mjerenjima omoguiti e stvaranje
iskaza o uzrocima i posljedicama. Potom e se stvarati teorije koje e objasniti
opaeno ponaanje
- naglasak pozitivista na opazivim injenicama uvelike ovisi o vjerovanju da se
ljudsko ponaanje moe objasniti na isti nain kao i ponaanje materije
- ljudi ragiraju na izvanjske podraaje i njihovo se ponaanje moe objasniti tom
reakcijom

Perspektive drutvene akcije

- zagovornici perspektive drutvene akcije tvrde da su predmeti drutvenih i prirodnih
znanosti fundamentalno razliiti. Zbog toga su metode i pretpostavke prirodnih
znanosti neprimjerene prouavanju ljudi
- za razliku od materije ljudi imaju svijest misli, osjeaje, znaenja, namjere i svijest o
postojanju. Zato su ljudska djelovanja smislena: ljudi definiraju situacije i daju
znaenja svojim akcijama, kao i akcijama drugih. Zato se ne moe rei da ljudi samo
reagiraju oni djeluju
7
- ako djelovanje potjee iz subjektivnih znaenja, onda slijedi da sociolog mora otkriti
ta znaenja kako bi shvatio djelovanje
- Max Webber bio je jedan od prvih koji je detaljno ocrtao ovu perspektivu.
Socioloko objanjenje djelovanja treba poeti s promatranjem i interpretiranjem
subjektivnih stanja duha ljudi neto slino kao interakcionizam
- tamo gdje pozitivisti naglaavaju injenice i uzrono- poslijedine odnose,
interakcionisti naglaavaju uvid i razumijevanje
- objektivno mjerenje nije mogue, a egzaktnost prirodnih znanosti se ne moe
oponaati

Fenomenologija

- nije mogue objektivno mjeriti bilo koji aspekt ljudskog ponaanja. Ljudi daju smisao
svijetu kategorizirajui ga
- proces kategorizacije je subjektivan: on ovisi o miljenjima promatraa
- fenomenolozi vjeruju da nije mogue dati injenine podatke i da je stoga nemogue
dati i provjeriti kauzalna objanjenja
- konani proizvod fenomenolokog istraivanja je shvaanje znaenja koja pripadnici
drutva rabe u svom svakodnevnom ivotu
- interakcionisti i fenomenolozi vjeruju da ljudi ne reagiraju i ne odgovaraju pasivno na
izvanjsko drutvo. Oni smatraju da ljudi aktivno kreiraju svoja vlastita znaenja si
svoje vlastito drutvo u interakciji jedni s drugima

Sociologija i vrijednosti

- objektivno promatranje i analiza drutvenog ivota
- objektivni pogled je slobodan od vrijednosti, moralnih sudova i ideologije promatraa:
on daje injenice i objanjavalaki okvir koji nisu obojeni promatraevim osjeajima i
miljenjima
- sve je vie sociologa koji tvrde da vrijednosno neutralna znanost o drutvu nije
mogua. Oni smatraju da vrijednosti sociologa izravno utjeu na svaki aspekt njihovog
istraivanja. To bi znailo da sociologija nikad nee biti izuzeta od ideologije
- Karl Mannheim tvrdi da se ideologija sastoji od uvjerenja i vrijednosti vladajue grupe
koja prikriva stvarno stanje drutva sebi i drugima, i time ga stabilizira. On razlikuje
ovaj oblik ideologije od onoga to naziva utopijskom ideologijom
- ideologije se najee nalaze u potlaenim skupinama iji lanovi ele radikalnu
promjenu

SOCIOLOKA IMAGINACIJA

- strukturalne teorije drutva, poput funkcionalizma i marksizma, naglaavaju vanost
drutva u oblikovanju ljudskog ponaanja
- s druge strane, pristupi poput interakcionizma naglaava vanost ljudskog ponaanja u
oblikovanju drutva
- dobra sociologija mora ispitivati i strukturu drutva i drutvenu interakciju
- sociolog treba razmotriti ekonomske i politike institucije drutva, a ne samo
pojedinanu situaciju i karakter nasumice odabranih pojedinaca



8
POGLAVLJE 2.: DRUTVENA STRATIFIKACIJA

Uvod

- egalitarizam: drutvo u kojem su svi lanovi jednaki
- sva ljudska drutva (od najjednostavnijih do najsloenijih) imaju neki oblik drutvene
nejednakosti. Posebno su mo i presti nejednako raspodijeljeni meu pojedincima i
drutvenim skupinama, a u mnogim drutvima postoje takoer uoljive razlike u
raspodjeli bogatstva
- mo se odnosi za stupanj u kome pojedinci ili skupine mogu nametnuti svoju volju
drugima, s njihovim pristankom ili bez njegovog pristanka
- presti se odnosi na koliinu cijenjenosti ili asti povezanu s drutvenim poloajima,
kvalitetama pojedinaca i stilovima ivota
- bogatstvo se odnosi na materijalne posjede koji se definiraju kao vrijedni u posebnim
drutvima. Oni mogu ukljuivati zemlju, stoku, zgrade, novac i mnoge druge oblike
vlasnitva koje posjeduju pojedinci ili drutvene skupine

Drutvena nejednakost i drutvena stratifikacija

- vano je razlikovati drutvenu jednakost od drutvene stratifikacije
- drutvena nejednakost jednostavno se odnosi na postojanje drutveno stvorene
nejednakosti
- drutvena stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti. Ona se tie
postojanja uoljivih drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislu
faktora kakvi su presti i bogatstvo. Ona znai hijerarhiju drutvenih skupina
- supkulture: tendencija lanova svakog sloja drutva je da razvijaju svoju vlastitu
supkulturu, tj. odreene norme, stavove i vrijednosti koji su im svojstveni kao
drutvenoj skupini
- kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slinih ivotnih okolnosti i problema koji nisu
zajedniki svim lanovima razvija se supkultura
- lanovi drutvene skupine kojima su zajednike sline ivotne prilike i supkultura
razviti e grupni identitet
- drutvena mobilnost: supkulutre drutvenih slojeva su naroito izrazite kad postoji
malo mogunosti prelaska iz jednog u drugi sloj. Ovo kretanje je poznato kao
drutvena mobilnost
- postoje zatvoreni sustavi stratifikacije to su oni di je mala mogunost drutvene
mobilnosti i postoje otvoreni sustavi stratifikacije sa visokim stupnjem drutvene
mobilnosti
- ivotne anse: ovise o poloaju neke osobe u sustavu stratifikacije . poloaj moe
uveati ili umanjiti ivotne anse, tj. mogunosti osobe da stekne stvari koje su
definirane kao poeljne i izbjegne one stvari koje su definirane kao nepoeljne u
njegovu drutvu

Drutvene nasuprot prirodnim nejednakostima

- mnoge sustave stratifikacije prate vjerovanja koja tvrde da drutvene nejednakosti
imaju bioloki temelj
- Jean Jacques Rousseau je jedan od prvih koji su ispitivali ovaj problem
9
- on govori o bioloki utemeljenoj nejednakosti kao prirodnoj ili fizikoj, jer ju
uspostavlja priroda, a sastoji se u razlikama u dobi, zdravlju, tjelesnoj snazi i
kvalitetama uma i due
- on je vjerovao da su bioloki utemeljene nejednakosti meu ljudima male i relativno
nevanem dok su drutveno stvorene nejednakosti glavni temelj sustava drutvene
stratifikacije
- ipak, bez obzira, koliko male bile bioloke nejednakosti one su ipak temelj na kojemu
se stvaraju strukture drutvene nejednakosti
- prirodna i kulturalna nejednakost: moe se tvrditi da bioloke razlike postaju
bioloke nejednakosti kad ih ljudi definiraju kao takve. Bioloki faktori imaju vanost
u mnogim sustavima stratifikacije zbog znaenja koja im pripisuje razliite kulture
- razlike postaju nejednakosti samo zato to su definirane kao takve
- uvjerenja prema kojima su sustavi drutvene stratifikacije utemeljeni na biolokim
nejednakostima mogu ih se shvatiti kao racionalizacije tih sustava

DRUTVENA STRATIFIKACIJA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

- kad funkcionalisti pokuavaju objasniti sustave drutvene stratifikacije, zapravo
pokuavaju objasniti funkcioniranje drutva u cijelosti
- pretpostavka da drutvo ima odreene osnovne potrebe ili funkcionalne preduvjete
koji moraju biti zadovoljeni ukoliko ono eli opstati

Talcott Parsons stratifikacija i vrijednosti

- on vjeruje da se red stabilnost i suradnja u drutvu temelje na vrijednosnom
konsenzusu
- ako vrijednosti postoje, onda slijedi da e pojedinci biti vrednovani i smjeteni u neku
vrstu hijerarhijskog poretka
- razna drutva imaju razne vrijednosne sustave, naini stjecanja visokog poloaja
variraju od drutva do drutva
- ako je vrijednosni konsenzus bitna komponenta svih drutava, onda slijedi da e neki
oblik stratifikacije proizai iz rangiranja pojedinaca u smislu zajednikih vrijednosti
- smatra se da postoji openito vjerovanje da su sustavi stratifikacije pravedni, ispravni i
primjereni, jer su u osnovi izraz zajednikih vrijednosti
- ali to ne znai da nee biti sukoba izmeu imunih i neimunih, onih koji su bogatio
nagraeni i onih koji nisu
- organizacija i planiranje: odnos izmeu drutvnih skupina mora biti odnos
recipronosti (uzajamnog davanja i primanja)
- svaka klasa treba drugu klasu
- mo: nejednakosti su utemeljene na zajednikim vrijednostima. Mo je legitimna vlast
u smislu da je prihvaena kao pravedna i primjerena od strane lanova drutva u
cjelini
- oni koji su na poloajima vlasti koriste svoju mo da bi slijedili kolektivne ciljeve
koji proizlaze iz sredinjih vrijednosti drutva

Kinglsey Davis i Wilbert E. Moore dodjela uloga i izvedbe

- autori najpoznatije funkcionalistike teorije
10
- tvrde da su drutveni sustavi imaju zajednike odreene funkcionalne preduvjete koji
moraju biti zadovoljeni ukoliko sustav eli opstati i uinkovito funkcionirati. Jedan od
takvih funkcionalnih preduvjeta je i uinkovita dodjela uloga i izvedbe:
1. sve uloge moraju biti popunjene
2. moraju biti popunjene onima koji su najsposobniji izvesti ih
3. za to se mora proi nuno kolovanje
4. uloge se moraju obavaljati savjesno
- ljudi se razlikuju u smislu svojih uroenih sposobnosti i talenata, a pozicije se
razlikuju u smislu njihove vanosti za opstanak i odanje drutva. Odreeni poloaji
su funkcionalno vaniji od drugih
- glavna funkcija stratifikacije je spojiti najsposobnije ljude s funkcionalno najvanijim
poloajima
- Davis i Moore gledaju na drutevnu stratifikaciju kao na funkcionalnu nunost svih
drutava
- oni smatraju da je drutvena nejednakost neizbjena odlika ljudskog drutva

Melvin M. Tumin kritika Davisa i Moorea

- dobro su iskritizirali Davisa i Moorea u nekoliko toaka:
- mnoga zanimanja koja nose malo prestia ili ekonomskih nagrada mogu se shvatiti
kao vitalna za drutvo
- Tumin je tvrdio da se Davis i Moore nisu obazirali na utjecaj moi na nejednaku
raspodjelu nagrada. Razlike u plai i prestiu meu profesionalnim skupinama mogu
proizlaziti iz njihove moi, a ne funkcionalne vanosti
- Davis i Moore su pretpostavili da samo ogranieni broj pojedinaca ima talent za
stjecanje vjetina nunih za funkcionalno najvanije poloaje. To Tumin kritizira
smatrajui da ne postoji metoda mjerenja talenta; ne postoji dokaz da su za poloaje
koje su Davis i Moore smatrali vanima potrebni talenti; broj talenata moe bit puno
vei nego to pretpostavljaju njih dvojica
- Tumin je doveo u pitanje shvaanje da se na kolovanje koje je potrebno za vane
poloaje treba gledati kao na rtvovanje koje je stoga potrebna kompenzacija
- Tumin smatra da drutvena stratifikacija moe biti, a esto i jest, prepreka motivaciji i
regrutiranju talenata
- on preispituje nazor da drutvena stratifikacija funkcionira kako bi integrirala
drutveni sustav. S njegovog stajalita stratifikacija je prije snaga koja dovodi do
podjele a ne do integracije

DRUTVENA STRATIFIKACIJA PERSPEKTIVA NOVE DESNICE

Uvod

- ideje nove desnice postale su utjecajne tijekom 1980.-ih
- u politici su jasno bile povezane sa Margaret Thatcher i Ronaldom Reaganom
- nova desnica temelji svoje teorije na liberalizmu devetnaestog stoljea. Ovaj je
slobodno trite u kapitalistikim privrednim sustavima smatrao najboljim temeljem
za organizaciju drutva
- trine sile potiu natjecanje, koje stimulira inovaciju i uinkovitost. Da bi opstali,
proizvoai moraju stvarati proizvode koji su jeftiniji ili bolji od proizvoda njihovih
konkurenata
11
- ekonomije slobodnog trita se temelje na izborima pojedinca koje oni obavljaju dok
troe svoj novac, prodaju svoj rad ili kupuju rad drugih ljudi. Time promiu
idividualnu slobodu
- kako drava jaa sloboda pojedinaca moe biti potisnuta

Peter Saunders stratifikacija i sloboda

- simpatizira teoriju Davisa i Moorea, zapravo je manje kritian od Melvina Tumina
- tvrdi da se moe pokazati da sustavi koji su nejednako nagraivali razne poloaje
imaju blagotvorne uinke, poput motiviranja ljudi da se vie trude na poslu
- Saunders tvrdi da su nejednake nagrade jedini nain na koji drutvo moe popuniti
vane poloaje sposobnim ljudima. On kae da je mogue zamisliti drutvo u kojem
su svi poloaji jednako nagraeni, u smislu materijalnih resursa i ozbiljne probleme
- on ne prihvaa funkcionalistiku tvrdnju da su sustavi stratifikacije utemeljeni na
ekonomskim razlikama neizbjeni
- priznaje da kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih
- jednakost i pravda: postoji tri tipa jednakosti:
1. formalna ili pravna jednakost tie se svih lanova drutva koji su podinjeni istim
zakonima ili pravilima
2. jednakost mogunosti znai da ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki
3. jednakost ishoda (utopistiko miljenje) kad u egalitarnom drutvu svi prolaze kroz
cilj u isto vrijeme
- trea jednakost potkopava ove prve dvije jednakosti
- programi afirmativne akcije ili pozitivne diskriminacije ene i crnci ispred
mukaraca i bijelaca
- mogunosti i nejednakost: Saunders vjeruje da konkurencija u kaptialistikim
drutvima pridonosi blagostanju stanovnitva
- vjeruje da je raspodjela ekonomskih nagrada blisko povezana sa zaslugom

Kritika perspektive nove desnice

- neki djelovi Tuminove kritike Davisa i Moorea takoer su relevantni za teorije nove
desnice
- novu desnicu se moe optuiti da umanjuje mogue tetne uinke stratifikcaije na
potkopavanje drutvene kohezije i integracije
- stajalite da su socijalistika drutva neizbjeno represivnija od kapitalistikih
drutava slobodnog trita moe se smatrati neopravdanom, ishitrenom
generalizacijom
- slobodno trite i sloboda ne moraju neizbjeno ii zajedno

Gordan Marshall i Adam Swift drutvena klasa i drutvena pravda

- oni kritiziraju Saundersa jer pokuava dati argumente i u prilog jednakosti mogunosti
i u prilog formalnoj ili pravnoj jednakosti

Drutvena stratifikacija marksistika perspektiva

- marksistike perspektive su radikalna alternativa funkcionalistikim pogledima na
narav drutvene stratifikacije. Oni smatraju stratifikaciju strukturom koja razdvaja a ne
12
integrira drutvo. Oni je vide kao mehanizam kojim jedni iskoritavaju druge, a ne kao
sredstvo unapreivanja kolektivnih ciljeva
- klase:
1. vladajua klasa i podinjena klasa
2. mo vladajue klase proizlazi iz njenog vlasnitva i kontrole nad sredstvima za
proizvodnju
3. vladajua klasa izrabljuje i tlai podinjenu klasu
4. kao rezultat postoji sukob interesa izmeu te dvije klase
5. razne institucije drutva, poput pravnog i politikog sustava, instrumenti su dominacije
vladajue klase
6. tek kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu, nestat e klase i time
e se okonati izrabljivanje i tlaenje jednih od strane drugih
- iz marksistike perspektive, sustavi stratifikacije proizlaze iz odnosa drutvenih
skupina prema sredstvima za proizvodnju
- s marksistikog stajalita, klasa je drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos
prema sredstvima za proizvodnju
- klase i povijesne epohe: Marx je vjerovao da se zapadno drutvo razvijalo kroz etiri
glavne epohe:
1. pimitivni komunizam
2. antiko drutvo
3. feudalno drutvo
4. kapitalistiko druvo
- primitivni komunizam postojao je u pretpovijesnim drutvima i jedini je primjer
besklasnog drutva
- privatno vlasnitvo i akumulacija vika dobara temelj su razvoja klasnih drutava
- odnos izmeu glavnih drutvenih klasa jest odnos meusobne ovisnosti i sukoba
- meusobna ovisnost dviju klasa nije odnos jednake ili simetrine recipronosti.
Umjesto toga, to je odnos eksploatatora i eksploatiranog, tlaitelja i potlaenog.
Vladajua klasa zarauje na raun podinjene klase i stoga meu njima postoji sukob
interesa
- kapital je u privatnom vlasnitvu manjine kapitalistikoe klase
- taj je kapital steen tlaenjem radnike klase

Klasa i drutvena promjena

- klasna borba je pokretaka snaga drutvene promjene
- klasne borbe u povijesti bile su izmeu manjina. Kapitalizam se, primjerice, razvio iz
borbe izmeu feudalne aristokracije i nove kapitalistike klase, a obje su skupine po
brojnosti bile manjina
- velike povijesne promjene su znaile zamjenu jednog oblika privatnog vlasnitva
drugim i jednog tipa proizvodne tehnike drugom
- klasna svijest znai da je lana klasna svijest zamijenjena punom svijeu o stvarnoj
situaciji. lanovi klase razvijaju zajedniki identitet, prepoznaju svoje zajednike
interese i ujedinjavaju se stvarajui tako klasnu solidarnost
- klasna polarizacija: osim osnovnih proturjeja kapitalizma, te odreenih faktori u
prirodnom razvoju politike ekonomije dovodi do polarizacije.




13
DRUTVENA STRATIFIKACIJA WEBEROVSKA PERSPEKTIVA

- Weber je vjerovao da drutvena stratifikacija proizlazi iz borbe za oskudne resurse u
drutvu. Premda je tu borbu shvaao kao neto to se vodi prvenstveno oko
ekonomskih resursa, ona takoer moe ukljuivati borbu za presti i politiku mo
- on je definirao klasu kao skupinu pojedinaca koji imaju slini poloaj u trinoj
privredi i zahvaljujui toj injenici primaju sline trine nagrade. Tako je, po
Weberu, klasna situacija nekog pojedinca postala trina situacija
- on smatra da je glavna klasna podjela na one koji posjeduju proizvodne snage i onih
koji ih ne posjeduju
- po tome vee nagrade primaju oni koji imaju vie proizvodne snage i imati e bolje
izglede u ivotu
- statusna situacija: dok klasa ini jedan mogui temelj za oblikovanje skupina,
kolektivnu akciju i stjecanje politike moi, Weber je tvrdio da postoje i druge osnove
za te djelatnosti. Skupine se stvaraju jer njihovi lanovi imaju slinu statusnu situaciju
- statusna skupina sastoji se od pojedinaca koji su nagraeni slinom koliinom
drutvene asti i stoga im je zajednika statusna situacija
- drutveno zatvaranje: tie se iskljuivanja nekih ljudi iz lanstva statusne skupine
- u mnogim drutvima klasna i statusna situacija su blisko povezane, ipak oni koji su u
klasnoj situaciji ne moraju nuno pripadati istoj statusnoj skupini
- statusne skupine mogu takoer presijecati klasne podjele
- stranke: skupine koje su specifino zaokupljene utjecajem na politiku i stvaranje
odluka koje su u interesima njihovih pripadnika

KLASE U KAPITALISTIKIM DRUTVIMA

- tri glavne: gornja, srednja i radnika klasa

GORNJA KLASA

John Westergaard i Henrietta Resler marksistiki pogled na vladajuu klasu

- klasne podjele: Britanijom dominira vladajua klasa.
- distribucija bogatstva: koncentracija bogastva je samo u 5% stanovnika
- mo vladajue klase: odravanje nejednakosti bogatstva poslijedica je moi vladajue
klase
- sastav vladajue klase: od 5-10% stanovnitva. Podinjene klase se sastoje od veine
stanovnitva koji zarauju nadnice i plae

Peter Saunders pogled nove desnice na vie klase

- on nijee da postoji mala skupina bogatih koji osim bogatstva imaju i vie moi od
drugih pripadnika drutva
- odbacuje marksistike tvrdnje da takvi ljudi tvore kapitalistiku vladajuu klasu
- bogatstvo, vlasnitvo i kapitalistika klasa: kapitalistika klasa je manjina. To su
obitelji koje imaju najvie dionica u nekim velikim tvrtkama
- oni kontroliraju samo mali dio britanske ekonomije
- vladajua klasa: direktori i menaderi po Saundersu nemaju dovoljno bogatstva u
dionicama da bi bili kapitalistika klasa i nedostaje im moi da bi bili vladajua klasa

14
John Scott Tko vlada Britanijom?

- povijesni razvoj gornjih klasa: promjenio se od predindustrijskih vremena
- sam razvoj industrije je doveo do novih puteva za postizanje uspjeha i ulazak u gornje
klase
- podjele u gornjim klasama: skupina koja se razlikuje od drugih gornjoklasnih
skupina jesu bankari. Iako su imali dosta dodirnih toaka sa drugima ipak su bili
nekako za sebe
- rast dionikih drutava: vie vlasnika nad jednom tvrtkom
- menaderska revolucija: kako se gubi vlasnitvo obitelji nad nekom tvrtkom i sve
preuzimaju poslovni ljudi menaderi, koji su ispred vlasnika u poznavanju posla

Leslie Sklair globalni sustav i tradicionalna kapitalistika klasa

- zagovornici globalizacije tvrde da se mo sve vie iskazuje u transnacionalnim
odnosima
- prema njemu suvremeni svijet je globalni sustav koji se sastoji od niza
transnacionalnih djelatnosti
- transnacionalna kapitalistika klasa: najmonija klasa u globalnom sustavu sastoji
se od onih skupina koje imaju mo izvan nacionalnih drava i unutar njih

SREDNJE KLASE

Marx i srednja klasa

- pojedinici koji imaju nemanualna zanimanja, tj. zanimanja koja na bilo kakav nain
ukljuuju intelekt srednja klasa
- prema Marxu samo dvije klase postoje buroazija i proletarijat
- ivotne anse: nemanualni radnici imaju niz prednosti pred manualnim radnicima
vii zdravstveni standard, kao i bolji ivotni standard

GORNJA SREDNJA KLASA

- razlika izmeu dvije vrste u srednjim klasama menaderi, razni strunjaci i
upravitelji na jednoj, a uspjeni poslovni ljudi koji vode male tvrtke na drugoj strani
- porast strunjaka: sve vea sloenost prilikom izvoenja poslova iziskuje
specijalizaciju poput knjigovoa ili pravnika, ali i strunjaci su podijeljeni ovisno o
stupnju kolovanja

Barbara i John Ehrenreich klasa strunjaka i menadera

- to bi bila profesionalno-menaderska klasa
- ne slau se potpuno sa marksistikim idejama o broju postojanja klasa ne dvije nego
tri
- uloga klase strunjaka i menadera je reproducirati odnos dominacije i podinjenosti
izmeu vladajue i podinjene klase
- kritika ne prihvaa da postoji klasa strunjaka i menadera
- posebno su kritini weberovski i neoweberovski sociolozi koji tvrd da uope nema
smisla definirati klase u smislu njihovih funkcija za kapitalizam

15
NIA SREDNJA KLASA

Proletarizacija

- teorija proletarijazcije govori kako su rutinski bijeli ovratnici (poslovi poput
uredskih slubenika, tajnica, prodavaa...) postali dijelom proletarijata i kako se vie
ne mogu smatrati srednjom klasom
- smanjivanje zarade toj klasi i smanjivanje strunosti, odnosno, ured postaje poput
tekue vrpce za mentalni rad
- prema weberovskoj perspektivi koju donosi David Lockwood, a osim negiranja
injenice da su se uredski radnici proletarizirali on je iznio tri aspekta klasne situacije:
1. pod trinom situacijom mislio je na faktore poput nadnica, sigunosti posla i izgleda
za napredovanja
2. pod radnom situacijom mislio je na drutvene odnose na poslu izmeu poslodavaca,
odnosno direktora i mlaeg osoblja
3. pod statusnom situacijom je mislio na stupanj prestia koji imaju posebne skupine
radnika u drutvu
- on zapravo prihvaa da je dolo do promjena u strukturama klase

SREDNJA KLASA ILI SREDNJE KLASE?

- sociolozi se zapravo ne slau o poloaju srednje klase

Anthony Giddens srednja klasa

- on smatra da se srednja klasa temelji na posjedovanju priznatih veliina ukljuujui
obrazovne kvalifikacije
- on razlikuje srednju od gornje klase u smislu da srednja klasa nema vlasnitva u
smislu sredstava za proizvodnju i stoga radi za druge

John H. Goldthrope usluna i posrednike klase

- po njemu ne postoji jedna srednja klasa nego vie, ali ih ne dijeli na vlasniku i
nevlasniku
- ta srednja klasa se ne zove srednja nego posrednika klasa

K. Roberts, F. G. Cook, S.C. Clark i E. Semeonoff fragmentirana srednja klasa

- oni misle da je srednja klasa jo podijeljenija nego to to misli Goldthrope
- postoji sredinja masa izmeu male bogate i male siromane mase, onda postoji
stijenjena srednja klasa koja je sve vie stisnuta izmeu bogate i siromane, fino
stupnjevana ljestvica - to su oni fino obrazovani i sa dobrim plaama, proleterska
predodba sami sebe definiraju kao radniku klasu - to je dolo pomou
ispitivanja ba te srednje klase i sami su sebe podjelili u te etiri skupine

N. Abercrombie i J. Urry polarizacija srednje klase

- oni se ne slau s marksistima koji tvrde da kapitalistiki ekonomski sustav automatski
proizvodi odreene tipove poslova s posebnim funkcijama, jer smatraju da se skupine
radnika mogu organizirati u pokuaju da zatite svoj posao
16
- prema njima jedan dio srednje klase naginje ka gornjoj klasi, a drugi dio naginje
prema proletarijatu

Mike Savage, James Barlow, Peter Dickens i Tony Fielding Vlasnitvo, birokracija i kultura

- srednja klasa se razlikuje prema tipovima resursa koje imaju, a ne u smislu mjesta
unutar hijerarhije klasne strukture
- tri tipa resursa koji srednjoj klasi omoguavaju bolje ivotne anse: imovinski
(imuna srednja klasa), organizacijski (menaderi) i kulturni (strunjaci)

RADNIKA KLASA

Trina situacija manualnih radnika

- i manualni i nemanualni radnici spadaju u tu klasu
- razlikuju se od buroazije pa svemu (narjeju, obiajima, kulturi ivljenja)
- proleterski tradicionalist okruen slinim ljudima, dugogodinji radnik
- prema marksizmu radnika se klasa homogenizira, odnosno, radnici sve vie nalikuju
jedni drugima

BURUIZIRANJE

- prema Marxu sve vei broj radnika ulazi u srednji sloj i postaje srednjom klasom
- tvrdi se da zahtjevi moderne tehnologije i napredne industrijske ekonomije
deteminiraju oblik sustava stratifikacije ekonomski determinizam
- sve je vie izjednaavanja

Podjele u radnikoj klasi

- podjela na kvalificirane i nekvalificirane makar prema Marxu
- neki se ne slau sa idejom da su radnici sve sliniji oni smatraju da su radnici sve
vie heterogeniji s obzirom na kvalificiranost

Klasna svijest

- klasna svijest ukljuuje punu svijest pripadnika radnike klase o stvarnosti njihove
eksploatacije, priznanje zajednikih interesa, identifikacije suprotstavljene skupine s
kojom su njihovi interesi u sukobu i shvaanje da taj oponent moe biti zbaen samo
kolektivnom klasnom akcijom
- svijest je na neki nain ograniena jer ipak nema potpunog slaganja

NAJNII SLOJ

- iako mnogi smatraju da je radnika klasa najnia drugi pak smatraju da postoji i klasa
ispod toga
- marginalizirana skupina ili potklasa siromatvo, nezaposlenost, ovisnost o socijalnoj
pomoi
- ak se smatraju prijetnjom drutvu


17
Marxovi pogledi na najnii sloj

- Marx ih je nazvao lumpenproletarijat i u tu kategoriju spada sama olo drutva
- rezervna armija rada to je taj najnii sloj, djeluje samo kad dolazi do ekspanzije, a
upravo zbog njih nema krajnjeg radikalizma radnike klase
- ak se smatra da je to i relativni viak stanovnitva takoer oni koji pripadaju dnu
sustava stratifikacije

Charles Murray potklasa u Britaniji i Americi

- u Americi na rasnoj osnovi je bazirana potklasa - crnci, dok je u Britaniji odreeno
od djetinjstva kako e izgledati potklasa
- potklasa se vidi kao tip drutvene bolesti

Anthony Giddens potklasa i dualno trite rada

- odnos srednje klase, radnike klase i potklase prednosti zbog kojih pati najnia klasa
- dualno trite rada osim jako profitabilnih tebaju postojati i manje profitabilna
radna mjesta gdje se ne moe napredovati
- migrirajui radnici (Alirci u Francuskoj, Zapadnoindijci i Azijati u Britaniji)
postaju potklasa jer im se tee ukljuiti u normalan ivot

Duncan Gallie heterogenost potklase

- odbacuje ideju o dualnom tritu rada jer nema smisla kad opet postoje neke
diskriminacije
- povezanost potklase jer nemaju izbora, odnosno, svima je isto

DRUTVENA MOBILNOST U KAPITALISTIKOM DRUTVU

- znatno je via mogunost kretanja iz jedne klase u drugu u industrijskim nego u
predindustrijskim drutvima
- industrijska drutva se smatraju otvorenima
- stupanj je u industrijskim drutvima steen a ne pripisan
- mobilnost nam je bitna radi oblikovanja klasa
- postoji vie tipova mobilnosti: unutargeneracijska i meugeneracijska
- apsolutna mobilnost i relativna mobilnost
- lake je onima koji imaju primjerice obiteljsku pripadnost jednoj visokoj klasi doi do
istih poloaja nego probijati se iz nie u viu klasu
- proces kojim se pripadnici bogatih i monih skupina odabiru meu djecom onih koji
ve pripadaju takvim skupinama poznat je kao samoregrutacija elite
- problem je spola i mobilnosti: klasa ene u veini je sluajeva odreena prema
zanimanju njihovih supruga

JE LI BRITANIJA MERITOKRACIJA?

- svi dosad ispitani dokazi upuuju na to da Britanija nije meritokracija: uspjeh i
neuspjeh ne ovise o sposobnosti i uloenom trudu


18
ROD I DRUTVENA KLASA

- tema drutvene mobilnosti ilustrira kako je rod bio zanemaren u mnogim ranim
studijama
- ukljuivanje ena postavlja niz teorijskih problema za teorijske stratifikacije jer je
vjerojatnije da e ene raditi skraeno radno vrijeme u odnosu na mukarce i dr.
- individualni mukarci i ene su prije svega pripadnici odreene klase pa tek onda
pripadnici spolnih skupina
- nejednakosti spolnih skupina beznaajne su u odnosu klasnih razlika, odnosno,
nejednakosti

SUVREMENE TEORIJE STRATIFIKACIJE

- veina teorija preuzima ideje ili iz marksizma ili iz weberizma

Erik Olin Wright neomarksistika teorija klase

- najvei problem marksistike teorije klasa u 20. stoljeu je rast srednje klase
(zaposlenika na plaama)
- iako nisu vlasnici sredstava za proizvodnju opet imaju vie od proletarijata
- klase su antagonistike skupine s razliitim interesima koje se razlikuju po svojoj ulozi
u proizvodnji
- on razlikuje tri klase: buroazija, proletarijat i sitna buroazija
- izmeu buroazije i sitne buroazije nalaze se mali poslodavci (to je skupina koja
zapoljava radnike ali opet i sami rade)
- eksploatacija je, smatra Wright, prisvajanje plodova rada jedne klase od strane druge
klase
- njegova teorija doivjela je kritike po pitanju eksploatacije

John Goldthorpe neoweberovska teorija klasa

- njegova klasna shema se temelji na distinkciji izmeu trine i radne situacije
- on koristi samo dva tipa informacije da bi dobio rezultate istraivanja: zvanje (naziv
radnog mjesta) i informaciju o tome je li osoba samozaposlena, poslodavac ili
posloprimac
- tri kategorije Goldthorpeove podjele: slubenika klasa, posrednika klasa i
radnika klasa
- takoer i njegovu ideju kritiziraju: smatraju da nije dobro teorijski potkovao svoju
kategorizaciju

W. G. Runciman klasna struktura, uloge i mo

- po njemu se klasna struktura sastoji od skupa uloga
- radne uloge su najvanije, ali ne moe svatko imati radnu ulogu
- za one koji imaju posao klase se moraju odrediti uz pomo koncepata karijere
- klase kao skupina uloga ije je zajedniko smjetanje u drutvenom prostoru funkcija
naravi i stupnja ekonomske moi
- ekonomska mo proizlazi iz tri izvora: vlasnitvo, kontrola, sposobnost ostvarivanja
na tritu (marketabilnost)
- klasa kojoj pojedinac pripada odreuje se pomou ta tri tipa ekonomske moi
19
- on dijeli drutvo u sedam klasa ovisno o ekonomskoj moi
- problemi sa tom teorijom: teko bi bilo skupiti toliko podataka o pojedincima nad
kojima bi vrili istraivanja; nejasno je koliko treba ekonomske moi pojedincu da bi
bio u nekoj odreenoj klasi

Jan Pakulski i Malcom Waters postmodernizam i smrt klase

- smatra se da vie klasa sama po sebi nije vana, odnosno da je izala iz mode
- prema njima klase postoje samo ukoliko postoji minimalna razina okupljanja ili
grupiranja, a to vie nije tako oito
- stratifikacijski sustavi prolaze kroz tri faze: drutvo ekonomskih klasa (drutvo
podijeljeno na vlasnike i na radnike u 19. stoljeu), drutvo organiziranih klasa
(vlast ima mo nad podreenim masama skoro do kraja 20. stoljea), statusno-
konvencijska drutva (na kulturnim, a ne ekonomskim razlikama, ljudi sami
odreuju stil ivota i dr.)
- po njima klasna politika je mrtva, a problemi vezani uz etniku pripadnost, spol,
religiju i kulutralne razlike kudikamo su vaniji
- razlozi za smrt klasa: vlasnitvo je sve manje u posjedu jedne osobe; vlasnitvo je
postalo rasprenije slabiji izvor moi; sve je vie onih koji imaju novaca za ne samo
opstanak nego i za uivanje; globalizacija sve su manje razlike unutar neke drave
jer je sve na jednoj veoj razini
- takoer su bili iskritizirani: navodno se koriste nekozinstentnim i smuenim
definicijama klase; zanemarivanje injenice da klasne razlike utjeu na tipove ivotnih
stilova koje odreene klase mogu priutiti; generaliziranje bez dokaza o smrti
patrijahata i dr.)

John H. Westergaard jaanje klasnih nejednakosti

- on za razliku od prethodne dvojice smatra da su klasne nejednakosti sve vee i oitije
- dokazi: jednoj klasi raste plaa, a drugoj ne; mo visokih drutvenih klasa je porasla;
porasla je vrijednost bogatstva onih 5% ljudi najvie klase i dr.
- glavni razlozi tome su ekonomski i politiki
- navodi da postoje i druge podjele u drutvu osim klasnih

SOCIOLOGIJA, VRIJEDNOSTI I DRUTVENA STRATIFIKACIJA

- marksistike i funkcionalistike teorije o klasama
- svaka je na svoj nain pristrana i to joj se zamjera
- sociolozi su tu da bi analizirali drutvo, ali oni to ine prema svojim vrijednostima











20
POGLAVLJE 6.: ZLOIN I DEVIJANTNOST

DEVIJANTNOST FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

Funkcije devijantnosti

- umjesto da krene od pojedinca funkcionalistika analiza kree od drutva kao cjeline
- svi se funkcionalisti slau da su mehanizmi drutvene kontrole (policija, sudstvo...)
potrebni za obuzdavanje devijantnosti i zatitu drutvenog poretka
- Emile Durkheim smatra da je zloin neizbjean i normalan aspekt drutvenog ivota
- kako su svi izloeni razliitim utjecajima drutva normalno je da nisu jednaki
- zloin je disfunkcionalan tek onda kad mu je stopa previsoka ili preniska
- ako je zloin neizbjean koja je funkcija kazne? Durkheim tvrdi da njezina funkcija
nije uklanjanje zloina iz drutva, nego odravanje kolektivnih uvstava na nunoj
razini snage
- funkcije devijantnosti:
1. devijantnost kao sigurnosni ventil, odnosno, izraavanje nezadovoljstva
2. devijantni postupci nam kazuju koji dio drutva ne funkcionira dobro

Robert K. Merton drutvena struktura i anomija

- on polazi od toga da nemaju svi isti pogled prema vrijednostima jer se nalaze na
razliitim poloajima
- drutvena i kulturna struktura stvara pritisak u smjeru drutveno devijantnog
ponaanja na ljude koji su na razliitim mjestima u toj strukturi
- za doi do cilja postoje razliiti naini, a neki se za uspjeh bore svim raspoloivim
sredstvima
- kada pravila za dolazak do cilja prestanu vrijediti dolazi do situacije bez normi ili
anomije
- u Americi se velika vanost pridaje uspjehu, ali ne i cilju kako doi do njega. To je
tzv. ameriki san. Postoji nekoliko naina kako pripadnici amerikog drutva
reagiraju na ciljeve uspjeha:
1. konformizam pokuaj dolaska do uspjeha uobiajenim kanalima
2. inovacija odbacuju normativna sredstva i okreu se zloinu za dolazak do cilja
3. ritualizam oni koji odbacuju zajednike ciljeve uspjeha
4. povlaenje vrijedi za one koje nisu kadri postii uspjeh (psihotici, pijanci,
narkomani, i dr.)
5. pobuna ti odbacuju zacrtane ciljeve i postavljaju nove. ele promjeniti drutvo
- Merton se kritizira jer zanemaruje odnosi moi u drutvu kao cjelini u kojemu nastaje
devijantnost i konformizam

STRUKTURALNE I SUPKULTURALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI

- strukturalne teorije devijantnosti sline su Mertonovoj teoriji. One podrijetlo
devijantnosti objanjavaju poloajem pojedinca ili skupina u drutvu
- supkulturalne teorije objanjavaju devijantnost supkulturom neke drutvene skupine.
One dokazuju da odreene skupine razvijaju norme i vrijednosti koje se u odreenoj
mjeri razlikuju od onih drugih pripadnika drutva
- obe teorije esto se kombiniraju

21
Albert K. Cohen delikventna supkultura

- on tvrdi za razliku od Mertona da je delikvencija kolektivna, a ne individualna reakcija
- Merton nije objasnio neutilitarni zloin poput vandalizma ili krae
- zaglavljeni na dnu stratifikacijskog sustava, gdje su im putevi ka uspjehu zaprijeeni,
djeaci iz nie radnike klase pate od statusne frustracije. Oni zamjenjuju vlastite
norme unutar kojih mogu postii uspjeh i stei ugled. Rezultat je delikventna
supkultura
- Cohen kae da budui da nemaju svi iste mogunosti, neke skupine unutar drutvene
strukture nalaze se pod veim pritiskom devijantnosti
- kritika teorije: smatra se da Cohenova teorija vrijedi samo za malu manjinu
delikvenata; takoer mu se zamjera selektivna uporaba pojma supkulture nie klase

Richard A. Cloward i Lloyd E. Ohlin Delikvencija i ansa

- devijantnost je objasnio u smislu strukture legitimne mogunosti, ali nije razmotrio
strukturu nelegitimne mogunosti
- isto kao to varira ansa za uspjeh legitimnim sredstvima tako varira i ansa za uspjeh
nelegitimnim sredstvima
- tri mogue reakcije na situaciju delikvencije radnike klase:
1. kriminalna supkultura gdje su mladi izloeni ve delikvenciji od starijh, odnosno,
ue se kriminalu
2. konfliktne supkulture kada nemaju kolu od starijih, ali zbog nazadovoljstva u
legitimnim pokuajima da dou do uspjeha pristupaju nelegitimnim, odnosno,
vandalizmu i sl.
3. supkultura povlaenja kad mladi iz nie klase ne uspiju legitimnim, a ni
nelegitimnim putem
- kritika teorije: njihova teorija nije uvjerljiva za svaki tip devijantne kulture; i takoer
to smatraju i njihovom, ali i Mertonovom grekom to smatraju da svi polaze od
pretpostavke da u Americi svatko polazi od cilja uspjeha u stjecanju bogatstva

Walter B. Miller kultura nie klase

- on smatra da je zloin proizvod kulutre nie klase
- druga njegova teorija kae da je zloin proizvod kulture potklase
- Miller ne smatra da devijantna supkultura nastaje iz nesposobnosti pripadnika niih
drutvenih slojeva da postignu uspjeh. On objanjava zloin kao postojanje jedne
osebujne supkulture nie klase, za razliku od drugih viih slojeva
- taj poseban kulturni sustav, koji se moe nazvati kulturom nie klase ima nekoliko
arinih interesa: vrstina (hrabrost pred fizikom prijetnjom, odbacivanje plaljivosti
i slabosti), lukavost (uivanje u nadmudrivanju drugoga), uzbuenje (traganje za
napetou)
- arini interesi nude zadovoljstvo nioj klasi
- kritikia teorije: ne slau se sa miljenjem Millera da pripadnici nie klase slijede svoje
arine interese bez dodira sa matinom kulturom

Potklasa i zloin

- teorija Charlesa Murraya: sve je vie siromanih i oni u elji za uspjehom poseu za
zloinom
22
- poveanje nejednakosti, odnosno, nebriga za nekvalificiranim radnicima dovode
takoer do kriminala
- kritika teorije: dovodi do pitanja o postojanju potklase, odnosno, kulture podklase;
kritizira se miljenje Murraya da je samohrano roditeljstvo zasluno za kriminal, ali
slae se da je siromatvo svakako zasluno i da su samohrani roditelji esto siromani

DAVID MATZA DELIKVENICIJA I LUTANJE

- on napada neke od pretpostavki na kojima se temelje supkulturalne i strukturalne
teorije i daje svoje miljenje: on smatra da se iz tih teorija stjee dojam da su
devijantne osobe posebnije nego to jesu; one izlau previe deterministiko
stajalite o nastanku devijantnosti
- Matza negira injenicu da su muki delikventi okrenuti protiv normi i vrijednosti
drutva. On smatra da ih drutvo sprjeava ih da se uputaju u zloinake aktivnosti
- zato onda se kre zakoni? Matza smatra da delikventi neutraliziraju moralnu stegu
drutva
- tehnike: poricanje odgovornosti za devijantan in (okrivljuje okolinu ili svoje
roditelje); poricanje da je uinjena teta (kao nisu ukrali auto, samo su ga posudili);
poricanje da je poinjeno zlodjelo (neto kao gruba pravda); osuda onih koji
nameu pravila (policija korumpirana...); pozivanje na viu lojalnost (pomaganje
obitelji i sl.)
- te su tehnike dokaz osjeaja krivnje i stida i govore o djelominom prihvaanju
matinih normi
- kritika teorije: iako su teorije nove i one doivaljvaju kritiku pitanje iskrenosti
delikvenata, kao i to to nije objasnio nasilje

DEVIJANTNOST I SLUBENA STATISTIKA

- mnoge teorije devijantnosti temelje se djelomice na slubenim statistikim podacima
policije, sudstva i drugih dravniha agencija koje sudjeluju u nametanju zakona
- to pokazuje da su neke skupine ukljuenije u zloin od drugih
- kad bi se moglo pokazati da je pouzdanost tih podataka upitna, te bi se teorije nale
pod ozbiljnom sumnjom
- viktimizacijska istraivanja provode se da bi se vidjelo da li je anketirana osoba
bila rtva zloina i na taj nain dolazimo do statistike, ali neke osobe mogu odbiti
anketu, neke mogu sakriti zloin radi srama tako da su te statistike takoer upitne
- postoje i nezabiljeeni zloini
- injenica je da zloine izvode sve drutvene klase, ali se na policiji vie klase ne
uklapaju u opis delikvenata

DEVIJANTNOST INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA

- razlika od prethodnih pristupa u drukijem teorijskom pristupu i usredotoena je na
interakciju izmeu devijantne osobe i onih koji je kao takvu definiraju
- interakcionisti odbacuju pozitivistiki pristup te istiu vanost imbenika koji su
vezani za pojedinca

Howard S. Becker teorija etiketiranja

- in postaje devijantan tek kad ga drugi tako doive i definiraju
23
- ovisno kako se tumai pojedini in ovisi o tome hoe li se etiketa primjeniti ili ne
- etiketiraju oni koji imaju mo dijeliti etikete
- devijantnost se proizvodi procesom interakcije izmeu potencijalnog devijanta i
imbenika drutvene kontrole
- etiketa nije neutralna ona sadri ocjenu osobe na koju se primjenjuje. To je glavni
status u tom pitanju to utjee na svaki drugi status to ga pojedinac posjeduje
- budui da pojedinci stvaraju predodbe o sebi na temelju reakcija okoline moe doi
do samoispunjavajueg proroanstva prema kojem devijantna identifikacija postaje
dominatnom
- to povlai niz procesa: taj pojedinac (primjerice narkoman) posee za drugim oblicima
zloina jer ne moe dobiti normalan posao
- etiketa devijanta moe voditi daljnoj devijantnosti i ak moe promjeniti predodbu
pojedinca o sebi

Edwin M. Lemert drutvena reakcija uzrok devijantnosti

- primarna i sekundarna devijacija
- primarna devijacija se sastoji od devijantnih ina prije nego to su javno etiketirani,
dok je potraga za uzrocima te devijacije jalova, a i sama primarna devijacija je
razmjerno nevana
- sekundarna devijacija je reakcija pojedinca ili skupine na reakciju drutva i tu je ona
glavni uzrok devijacije

Erving Goffman devijantnost i institucija

- razliite ustanove za lijeenje devijantnosti zatvore, drutvene bolnice i popravne
domove interakcionisti smatraju tek karikom u dugom lancu interakcija koje
potvruju etiketu devijantnosti, i za pojedinca koji je etiketiran i za drutvo kao cjelinu
- pojedincu se unitava osobnost na takvim mjestima postupcima kao to su oduzimanje
stvari, oblaenje u prepoznatljive uniforme tako proces poinje proces unitavanja
- to sve vodi do injenice da se mnogi onda osjeaju institulizirano, odnosno,
nespremno za vanjski ivot

Devijantnost i interakcionistika perspektiva politike, kritike i evaulacija

- takoer kritiziraju tu teoriju ali se ovi brane
- devijantnost stvaraju drutvene skupine koje neke inove definiraju kao devijantne
- u mnogim okolnostima bit e ili vrlo malo ili nimalo slobode izbora pri odreivanju je
li neki in devijantan ili nije
- kritizira se i ideja interakcionista da je primarna devijacija nebitna
- kritika se bazirala i na tome da je interakcionistika teorija previe deterministika,
odnosno, eli se rei da ako pojedinac eli biti devijantan on e to biti neovisno o tome
jesu li etiketirani
- drutvena devijantnost bez obzira na to da li je etiketirano ili otkriveno ponaanje
koje kri zakon je devijantno
- situacijska devijantnost sastoji se od onih ina koje drugi prosuuju kao devijantne
s obzirom na kontekst u kojemu se dogaaju



24
DEVIJANTNOST FENOMENOLOKA POJAVA

Aaron V. Cicourel pravda kao ishod pregovora

- fenomenoloki pristup ima slinosti sa interakcionistikom perspektivom:
1. naglaavaju vanost naina na koji se zakon provodi
2. bave se procesom etiketiranja pojedinaca kao devijantnih
3. usredotouju se na subjektivna stanja pojedinaca, a ne na strukturu drutva kao cjeline
- fenomenolozi ne tvrde da pruaju uzrona objanjenja; oni ele razumjeti to je neka
pojava
- razlika od interakcionista: tvrde da etiketiranje navodi ljude na vie devijantnih djela
- proces definiranja osobe kao delikventne je sloen s mnotvo interakcija
- Cicourel ustanovljuje blisku vezu izmeu drutvene klase i delikvencije iz nie klase
vee su anse da bude optuen i etiketiran pojedinac nego iz vie
- kritike teorije: smatraju da nije pokazao zato policija smatra da je tipini delikvent
potjee iz obitelji niskih primanja; ne objanjava kako posjedovanje moi moe imati
utjecaja na definiciju zloina i devijantnosti

TRADICIONALNE MARKSISTIKE PERSPEKTIVE O DEVIJANTNOSTI

- marskistika teorija podupire tvrdnje o tome kako je sve u pitanju moi, odnosno,
vlasti koja kroji zakone kako njima odgovara, tj. podupire interese vladajue klase

Tko donosi zakone? Tko od njih ima koristi?

- mnogi broj zakona odnosi se na vlasnitvo u kapitalistikom drutvu
- rijetko se dovode zakoni koji bi mogli nakoditi vladajuim kapitalistima
- mnogi zakoni za koje se ini da pomau samo podinjenoj klasi pomau i vladajuoj
klasi
- zakoni koji nisu doneseni jednako su vani kao i oni koji su doneseni

Tko kri zakone? Tko biva uhien?

- najvei su gubitci u velikim korporacijama u odnosu na ulinu delikvenciju
- anse za gonjenje i etiketiranje tih monika su puno manje nego anse da zavre loe
oni mali ljudi

Zato kriti zakon? Zato provoditi zakon?

- kapitalisti kre zakon u svrhu gomilanja profita i osobne dobiti zapravo
- veina zloina ima jednu jedinu vanu znaajku oni su odgovorni na konkurentsku
narav i nejednakost ivota u kapitalistikim drutvima
- povremeno se kanjavaju monici da bi mase imale osjeaj da se zakoni provode
- selektivna primjena zakona slui odranju moi vladajue klase i jaanju ideologije
vladajue klase
- kritike teorije: to to naglaavaju klasnu nejednakost; zato to pretpostavljaju da bi
komunistiki sustav mogao iskorjeniti zloin



25
DEVIJANTNOST NEOMARKSISTIKE I RADIKALNE PERSPEKTIVE

Neomarksizam

- neomarksistiki sociolozi zloina i devijantnosti prihvaaju da u drutvu postoje
konkurentske skupine sa sukobljenim interesima
- ne prihvaaju da su infrastruktura drutva i devijantnost u jednostavnom i izravnom
odnosu

Ian Taylor, Paul Walton i Jock Young Nova kriminologija

- slina razmiljanja kao marksistikih pisaca razumijevanje zloina lei u
materijalnoj bazi drutva; nejednakosti se nalaze u korijenu zloina
- po njima zloinci svjesno kre zakon
- nova kriminologija nijee da je uzrok zloinu bilogija, anomija, pripadnost nekoj
supkulturi, ivot u podrujima drutvene neorganizacije, etiketiranje ili siromatvo
- smatraju da bi trebali napraviti drutvo koje bi prihvaalo neke oblike devijantnosti
kao to su homoseskualizam, konzumiranje lakih droga umjesto da ih se proganja
- smatraju da se devijantnost mora promatrati iz vie kuteva odjednom
- kritika teorije: kritizira je feminizam jer se bavi samo mukarcima; zanemaruje utjecaj
zloina na rtve

Rjeavanje krize mugging, drava, zakon i poredak

- teorija pod utjecajem marksizma, no ipak se razlikuje od uobiajenih marksistikih
pogleda
- novi oblici devijantnog ponaanja tzv. mugging
- ne postoji zakon koji to regulira
- hegemonija drave politko vodstvo i ideoloka dominacija drutvom
- kriza zbog nestabilnosti ekonomije britanskog drutva
- to se tie mugginga policija je zahvaljujui svojoj reakciji pojaala sam mugging
- etiketiranja mladih crnaca
- kritika teorije: bez ikakvih dokaza sije paniku u drutvu

















26
POGLAVLJE 8.: OBITELJI I KUANSTVA

Uvod

- obitelj kamen temeljac drutva
- ispunjava osnovne drutvene uloge, od kojih je socijalizacija djece najvanija
- dugo se smatralo da je nukleusna obitelj (kuanstvo generacije na dvije generacije
roditelji i djeca) dobro prilagoen potrebama i zahtjevima modernog srutva
- psiholozi, feministice, marksisti smatraju da postoje i negativni aspekti i tamnija
strana obiteljskog ivota
- sve vei broj razvoda, praksa zajednikog ivota prije braka, porast obitelji sa jednim
roditeljem sve to upuuje na zakljuak da sve manje ljudi svoje ivote zasnivaju na
konvencionalnoj obitelji
- moderna i postmoderna obitelj u prvoj postoji norma obitelji, a u ovoj drugoj ne bi
trebala postojati nikakva norma
- danas se obitelj smatra mnogo vie problematinom nego u prolosti

JE LI OBITELJ UNIVERZALNA?

George Peter Murdock: obitelj univerzalna drutvena institucija

- istrauje obitelj u raznim drutvima i svugdje dolazi do nekakvog oblika obitelji
obitelj je univerzalna
- najmanja obiteljska jedinica je poznata kao i nukleusna obitelj, vee jedinice obitelji
nazivaju se proirenim obiteljima (svaka grupacija ira od nukleusne vezana
potomstvom, brakom ili usvojenjem)
- obitelj se iri vertikalno (primjerice roditelji suprunika) ili horizontalno
(pridodavanje osoba iste generacije kao npr. muevog brata ili sestre)

Kathleen Gough Nayari

- drugaiji ustroj obitelji (pleme Nayari)
- matrilinearno drutvo rodbinske skupine temeljile su se na biolokim srodnicima
enskog spola to dokazuje da nisu sve obitelji univezalne
- Gough definira obitelj u irem pojmu od Murdocka: odnos izmeu ene i jedne ili vie
osoba u kojem dijete koje ena raa roenjem dobiva puna prava kao i drugi lanovi
drutva

Matrifokalne obitelji iznimka od pravila

- obitelji na kojima je na elu ena ponekad nazivamo matrijahalnim, a ponekad
matrifokalnim
- takve obitelji najee su u crnake
- postoje mnoge tvrdnje koje idu u prilog Murdockovoj teoriji, ali ima dosta argumenata
koji tu teoriju pobijaju
- neki smatraju da je ena jezgra obitelji jer je skroz aktivna u odgajanju djece kao i u
voenju kuanstva



27
Homoseksualne obitelji

- pobijaju Murdockovu teoriju o obitelji
- vie je majki lezbijki, nego oeva homoseksualaca
- iako nisu norma drutva postoje takvi brakovi i takve obitelji

Univerzalnost obitelji zakljuak

- prilino je beskorisno pokuati ponuditi jednu definiciju koja bi obuhvaala sve tipove
kuanstava i odnosa koje s pravom moemo smatrati obiteljima

OBITELJ FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

- analiza obitelji sa funkcionalistike perspektive:
1. koje su funkcije obitelji?
2. kakvi su funkcionalni odnosi izmeu obitelji i ostalih dijelova drutvenog sustava?
3. koje funkcije obavlja odreena institucija ili dio drutva za pojedinca?

George Peter Murdock univerzalne funkcije obitelji

- osnovne funkcije: seksualna, reproduktivna, ekonomska, odgojna
- nijedno drutvo nije uspjelo pronai adekvatnu zamjenu za nukleusnu obitelj na koju
bi se te funkcije mogle prenijeti. Vie je nego upitno hoe li ijedno drutvo u tome
ikada uspjeti
- kritika teorije: smatra se da Murdock nije rekao u kojoj su mjeri spomenute funkcije
neuno povezane s institucijom nukleusne obitelji

Talcot Parsons temeljne i nesvodive funkcije obitelji

- on navodi dvije temeljne i nesvodive funkcije koje su zajednike obiteljima u svim
drutvima i svim vremenima
- primarna socijalizacija odvija se tijekom ranog djetinjstva; sekundarna
socijalizacija se odvija kasnije u drutvu vrnjaka, kole i sl.
- po njemu obitelji su tvornice koje proizvode ljudske linosti
- druga temeljna funkcija je stabilizacija linosti odraslih takoer je bitna obitelj
samo ovaj puta se pojedinac nalazi u ulozi roditelja i suprunika
- kritika teorije: to to kao i Murdock idealizira obitelj; ne istrauje razlike izmeu
obitelji drugih klasa; ne istrauje alternative obitelji

KRITIKI POGLEDI NA OBITELJ

- Edmund Leach smatra da je obitelj danas problematina. Sve se vie udaljavaju
obitelji jedna od druge tako da je problem razvijanja osobe tei. Obitelji su okrenute
same sebi. Rezultat tome je sukob unutar obitelji
- to se oituje i u itavom drutvu
- R. D. Laing naziva obitelj neksusom
- interakcija unutar neksusa razvija recipronu interiorizaciju
- biti u istoj obitelji znai osjeati istu obitelj u sebi
- strah od vanjskog svijeta u pojedinim obitelji dovodi do podjela (crni bijeli, arijevci
idovi)
28
- kritika teorije: niti jedan od njih nije istraivao obitelj u suvremenom industrijskom
drutvu; ne spominju poloaj obitelji u drutvenoj strukturi

MARKSISTIKE PERSPEKTIVE O OBITELJI

Friedrich Engels podrijetlo obitelji

- promatra obitelj kombinirajui evolucijski pristup i marksistike teorije, tvrdei da se
obitelj mijenjala paralelno s promjenama u nainu proizvodnje
- u poetku, za vrijeme primitivnog komunizma nije bilo pravila i ogranienja
- svaka faza razvoja drutva nametala je sve vea ogranienja
- monogamna obitelj razvila se s pojavom privatnog vlasnitva da se rijei problem
nasljeivanja

Eli Zaretsky privatni ivot i kapitalistiko drutvo

- obitelj se smatra glavnim osloncem kapitalistikog drutva, odnosno, najvanijom
jedincom potroakog drutva

OBITELJ FEMINISTIKE PERSPEKTIVE

- osporavaju gledita o neizbjenosti muke dominacije
- smatraju da obiteljski ivot nekim lanovima obitelji, a poglavito mukarcima donosi
vie prednosti nego drugima
- upozoravaju na nasilje u obitelji

OBITELJ MARKSISTIKO-FEMINISTIKE PERSPEKTIVE

- ene su eksploatirane u braku i obiteljskom ivotu kljuno obiljeje
- mukarac je primoran uzdravati enu i djecu
- nezadovoljstvo na poslu sukobi doma
- djeca se ue pokoravati roditeljskom autoritetu i odlaze iz obitelji unaprijed
pripremljena da prihvate svoje mjesto u hijerarhiji moi i vlasti u kapitalistikom
drutvu
- kritiki osvrti: ne obraa se pozornost na mogue rezlike izmeu obitelji razliith
klasa, etnikih skupina, i dr.; ne spominje se utjecaj rasizma na na obitelj i obiteljski
ivot; ne priznaju ili nerado priznaju neke pozitivne strane a enu u obiteljskom
ivotu

OBITELJ RADIKALNE FEMINISTIKE PERSPEKTIVE

- rije je o teoriji koju su utemeljile ene i koja se odnosi na ene
- nisu adaptacija postojeih teorija nego su stvarno nove
- potlaenost ena univerzalni oblik dominacije

Christine Delphy i Diana Leonard Eksploatacija u obitelji

- materijalni faktori su uzroci opresije nad enama
- smatraju da mukarci, a ne kapitalistiki sustav izvlae korist iz ekspolatacije ena
- obitelj kao ekonomski sustav jer se radi u korist jednoga mukarca, voditelja obitelji
29
- analiza tko pridonosi, a tko profitira od obiteljskog ivota
- veinu kuanskih poslova obavlja ena
- ena vie pridonosti obitelji, a mukarac vie troi
- mo odluivanja glave kue to se kupuje i za koga
- kritika teorije: nema dokaza da je to stvarno tako; preopeniti zakljuci o
neravnopravnosti

Laura M. Purdy Babystrike!

- odgovornost prema djeci je vea kod ena i od nje se oekuje da skrbi nad djetetom
- majinstvo ima niz negativnih posljedica za enu: obaveza prema djetetu do 18godine;
za samohranu majku moe doi do jo vee siromanosti
- Purdy smatra da bi ene trebale prestati raati da upozore mukarce na
neravnopravnost babystrike
- kritika teorije: preveliki naglasak samo na jednoj stvari odgoju djece

FEMINIZAM RAZLIKE

- razlike izmeu ena u razliitim obiteljskim skupinama prouavaju feministice
razlike
- na njih je utjecao niz teorija

Michlle Barrett i Mary McIntosh Antisocijalna obitelj

- vrlo snana ideologija podupire obiteljski ivot
- smatraju da je obitelj antisocijalna ne samo stoga to eksploatira ene i pogoduje
kapitalizmu ve i stoga to ideologija obitelji unitava ivot izvan obitelji
- ignoriranje samaca jer se oni ne uklapaju u ideologiju
- slika obitelji koja ivi u ljubavi zanemaruje zloine u toj istoj obitelji
- ne odbacuju mogunost da se odnosi u obitelji baziraju na ljubavi i panji, ali isto tako
smatraju da obitelj nije jedina institucija di se takvi odnosi mogu razviti

Linda Nicholson Mit o tradicionalnoj obitelji

- tradicionalna i alternativna obitelj
- tradicionalna cjelina gdje roditelji i djeca ive zajedno
- sve to nije patrijahalno smatra se alternativnom obitelji
- alternativna obitelj je bolja za ene jer razvijaju drukije drutvene odnose
- one ne kau da tradicionalne obitelji nemaju prednosti. Imaju ih isto kao i nedostatke.
- ideja tradicionalne obitelji zahvaljujui sve vie rasprostranjenom ovom drugom
obliku postala je potpuno zastarjela

Cheshire Calhoun lezbijke kao obiteljski odmetnici

- postmodernizam utjee na Calhoun pa je ona posmodernistika feministica razlike
- lezbijke u poloaju da izbjegnu eksploataciju mukaraca u heteroseksualnom braku
- brak meu enama je ravnopravniji
- umjesto da priznaju svoje probleme heteroseksualni parovi pripisuju ih
homoseksualnim jer su oni kao nenormalni
30
- odabrana obitelj svatko moe izabrati koga god hoe da bi s tom osobom stupila u
obitelj

Feminizam razlike zakljuak

- naglaavanjem mogunosti koje pojedinci imaju feministice razlike gube iz vida
nejednakosti izmeu ena i mukaraca

OBITELJ, INDUSTRIJALIZACIJA I MODERNIZACIJA

Predindustrijska obitelj

- industrijalizacijom nazivamo masovnu proizvodnju robe u tvornikom sustavu
- modernizacijom nazivamo razvoj drutvenih, kulturnih, ekonomskih i politiki praksi
i institucija koje smatramo tipinima za suvremena drutva
- u predindustrijsko vrijeme obiteljski i rodbinski odnosi su temeljno organizacijsko
naelo drutvenog ivota
- moraju se pomagati jer bez uzajamne pomoi pati rad
- klasina proirena obitelj
- proirena patrijahalna obitelj glava kue mukarac

Talcot Parsons izolirana nukleusna obitelj

- izolirana nukleusna obitelj je tipian oblik u modernom dobu
- nije vie kao prije, sad je komunikacija sa irom rodbinom stvar izbora
- obiteljske i rodbinske skupine vie ne obavljaju raznovrsne funkcije zbog institucija
koje se specijaliziraju to se naziva strukturalna diferencijacija
- zbog te injenice ljudi moraju mijenjati mjesto prebivanja
- u industrijskom za razliku od predindustrijskog doba pojedinac mora stei svoj status,
on vie nije pripisan
- poslijedica strukturalne izolacije neukleusne obitelji, dolazi do znatnog jaanja
suprunike veze

William J. Goode

- potkopavanje proirene obitelji i rodbinske veze: smanjenost kontakata zbog visokog
stupnja pokretljivosti meu lanovima rodbinske veze; mnoge stvari to je nekad
inila obitelj preuzele su institucije (kola,...)
- ideologija nukleusne obitelji takoer je pripomogla razvoju nje same
- u industrijskom drutvu proirena obitelj takoer postoji i ona donosi vie novca
- proirene rodbinske veze se zadravaju ako pojedinci osjeaju da bi vie mogli dobiti
nego izgubiti

Peter Laslett obitelj u predindustrijskim drutvima

- nema indikacija da se proirena obiteljska skupina tradicionalnog seljakog svijeta
povukla pred malenim, nukleusnim suprunikim kuanstvima modernog drutvenog
drutva
- zapadnjaka obitelj se moe pronai svugdje
31
- formiranje nukleusne obitelji prema njemu nije posljedica industrijalizacije nego je
formiranje nukleusne obitelji imalo drutvene, politike, ekonomske posljedice koje su
dijelom dovele do industrijalizacije
- zapravo je u predindustrijskim drutvima bilo rairen bilo kakav oblik kuanstva

Michael Anderson struktura kuanstva i industrijska revolucija

- proirena obitelj je plod siromatva jer se smatra da e korezidencija donijeti vie
dobiti
- to je koncept uzajamne pomoi
- takve bi obitelji funkcionirale sve dok bi donosile korist svim ukuanima

Elizabeth Roberts obiteljski ivot i obaveze

- ona zakljuuje da su rodbinske veze i dalje vrlo jake i da si pomau na razne naine
- i ona i Anderson su suglasni da proces industrijalizacije u 19. stoljeu nije oslabio
uzajamne veze proirene obitelji

Michael Young i Peter Willmott etiri faze obiteljskog ivota

- prva faza predindustrijska obitelj: obitelj je proizvodna zajednica; taj oblik
istiskuje industrijsko doba
- druga faza obitelj u ranoj fazi industrijalizacije: rade za novce, obitelj prestaje
biti proizvodna zajednica; u dosta sluajeva ena je na elu kuanstva zbog relativno
visoke stope smrtnosti mukarca; uzajamna pomo enskih rodbinskih veza;
- trea faza simetrina obitelj: jednakost pri izvoenju poslova i odgajanju djece
mukarci pomau; smanjen broj djece u obitelji mogunost zapoljavanja ena;
prilika za izbor; naelo stratificirane difuzije: ono to sad rade oni na vrhu
stratifikacijskog sustava sutra e raditi oni na dnu
- obitelj etvrte faze: vie se usmjeruje na posao nego na dom; drugaiji oblik zabave;
sve se vie iskljuuje nekakav odnos suprunika
- kritika teorije: odnos mukarca i ene nije se previe promjenio

Obitelj srednje klase

- pretpostavka je da bi obitelji srednje klase morale biti manje vezane za rodbinu izvan
nukleusne jedinice nego obitelji iz radnike klase
- trite rada srednje klase geografski je mobilnije i financijski sigurnije nego ono
radnike klase
- najvei problem u istraivanjima obitelji je mjerenje vanosti koju ima rodbina izvan
nukleusne obitelji
- znaaj susreta sa rodbinom ovisi o klasi

Rodbinske mree u suvremenom svijetu

- kontakt s rodbinom je jednostavniji nego prije posjedovanje telefona, automobila,
dovoljno velike kue da nas moe posjetiti rodbina
- rodbina je neformalni oblik podrke i brige


32
Janet Finch obiteljske obveze i drutvene promjene

- navodno je prije industrijskog doba osjeaj uzajamnog pomaganja bio puno jai
- Finch tvrdi da je navodno zlatno doba prije industrijske revolucije samo mit
- prije je postojalo naelo primogeniture (sve nasljeuje prvoroene) ljudi se nisu
previe brinuli o ostaloj djeci danas se to promjenilo
- narav i stupanj osjeaja obveze prema lanovima obitelji nisu ni izdaleka jednaki u
svim obiteljima i da su u najveoj mjeri rezultat meusobnih odnosa korektnih
pojedinaca
- obitelj prua sigurnost u tekim trenutcima i moe ponuditi obostranu korist, no ljudi
nastoje izbjei pretjerano oslanjanje na obitelj
- danas je manji osjeaj dunosti obitelji nego prije

Izolirana nukleusna obitelj?

- imamo nukleusnu obitelj s jedne strane i sa druge velik broj dokaza u prilog tvrdnji da
rodbina izvan nukleusne obitelji igra vanu ulogu u obiteljskom ivotu i da se vanost
te uloge nije znaajno smanjila

Modificirana proirena obitelj

- tipina obitelj modernog industrijskog drutva modificirana proirena obitelj
- disperzirana proirena obitelj: dvije ili vie obitelji koje surauju bez obzira to ive
na odreenoj udaljenosti

RAZNOLIKOST OBLIKA OBITELJI

- najee se prolazi od pretpostavke o jednom tipu obitelji koji ima sredinje mjesto, ali
moderna drutva karakterizira pluralitet tipova obitelji i kuanstava
- tipina obitelj konvencionalna slika obitelji s kutije itnih pahuljica
- razlozi tome su: kulturalni, klasni i dr.

Globalni trend

- slabljenje konvencionalnih oblika obitelji i njihova sve vea raznolikost danas je
globalni trend
- dokazi u prilog obiteljskoj raznolikosti uglavnom statistiki i odnose se na statistike
iz razliitih zemalja

Porast broja samohranih roditelja

- sve je vei broj obitelji sa jednim roditeljem
- puno je razloga tome: razvod, rastava, smrt; a postoje i roditelji koji nikada nisu bili u
braku: vanbrano
- poslijedice samohranog roditeljstva: siromatvo

Etnicitet i raznolikost obitelji

- etnicitet moemo smatrati jednim od najvanijih izvora raznolikosti obitelji
33
- etnike skupine iz raznih kulturnih sredina ponekad uvode nove oblike obitelji koje se
znatno razlikuju od onih u etniki veinskoj populaciji

MIJENJANJE FUNKCIJA OBITELJI

- gube se pojedine funkcije koje preuzima kola, organizacije socijalne skrbi, poduzea,
politike stranke
- to ne znai da se vanost obitelji smanjuje ona se sve vie specijalizira
- stajalita o tome mijenjaju se ovisno o razliitim teorijama neki se slau s time da se
gube pojedine funkcije, a neki ne
- smatra se da se obitelj jo nije prilagodila industrijskom drutvu
- pojavile su se nove funkcije

SUPRUNIKE ULOGE

- sve se vie mijenjaju uloge suprunika danas i mukarci podjednako kao i ene
sudjeluju u kuanskim poslovima
- i dalje zapravo postoje neravnopravnosti u braku oko podjele rada
- sve je vie ena ukljuenih u posao van obitelji tako da se i tu smanjuje
neravnopravnost
- mo se odraava u odreivanju prioriteta odnosno tko odluuje o bitnim stvarima,
primjerice upravljanju novcem tu dominiraju mukarci

BRAK I RASPAD BRAKA

- samu instituciju konvecionalnog braka ugroavaju dvije injenice: pojava alternativnih
oblika braka i raspadi brakova
- sve je manja stopa konvencionalnom broju brakova sve je vie onih koji biraju
alternativne brakove: izvanbrani zajedniki ivot, samaka kuanstva, pa i komune
(eksperimentalne skupine ljudi koji tvore kuanstvo, ija se koncepcija temelji na
ideologiji zajednitva i dijeljenja)
- razni raspadi braka: razvod, rastava, prazni brakovi
- raspad braka moemo objasniti tako da protumaimo vrednovanje braka, sukobe
izmeu suprunika, modernosti, slobodu izbora kao i samu lakou razvoda
- zakoni su se prije samo odnosili na preljub, a danas postoje brojni razlozi zbog koji se
ljudi zakonski mogu rastaviti

OBITELJ, POLITIKA I SOCIJALNA POLITIKA

- nakon rastave odgovornost roditelja da uzdrava dijete
- potrebe djece se smatraju prioritetom
- politika pridonosi ili bi makar trebala pridonositi slabljenju dominacije mukaraca u
braku
- postupna liberalizacija razvoda
- postoje i skupine koje se protive rastavama i pobaajima, koje smatraju da je
konvencionalan brak jedini normalan
- oni smatraju da je brak ugroen zbog politike vlade i drutvenih promjena
- to je politika nove desnice
- mnoge stranke tu vide svoju korist pa se bore za neke svoje ideje koje ele nametnuti
kao vrijednosti
34
OBITELJ, MODERNOST I POSTMODERNOST

- ne smije se precijeniti razmjer promjena, ali promjene su svakako nastupile
- promjene u shvaanju braka stvar su modernosti i postmodernosti
- nekada je postojala romantina ljubav, a kako nije postojala rastava brak bi trajao do
kraja
- danas romantinu ljubav zamjenjuje konfluentna ljubav odnosno brak u kojem se
trai uzajamni odnos
- danas je sve stvar velikog izbora, kako ulaska u brak, pa tako i rastave
- suvremena drutva su razvila postmodernu obitelj

SOCIOLOGIJA, VRIJEDNOSTI I OBITELJ

- ovisno o vlastitoj teoriji, sociolozi imaju svoje vrijednosti i smatraju da bi obitelj
trebala tao djelovati
- sociolozi su na neki nain pristrani jer i sami sudjeluju u svemu
- najvanije je odabrati to je najbolje za dijete, kao uostalom i za odrasle samo to e to
uvijek ostati do odreene mjere pitanje vrijednosne prosudbe
































35
POGLAVLJE 9.: MO, POLITIKA I DRAVA

Uvod

- svaki drutveni odnos koji ukljuuje razlike u moi je politiki odnos
- dva oblika moi:
1. vlast prihvaen kao legitiman oblik moi
2. prisila onaj oblik moi koju njoj podloni ne smatraju legitimnom
- razlika nije tako oita

Max Weber moi i tipovi vlasti

- tri izvora vlasti: karizmatska, tradicionalna, racionalno-legalna
1. karizmatska vlast zasniva se na odanosti podanika voi za kojeg se vjeruje da
raspolae iznimnim vrijednostima; takvi voe obraaju se izravnim emocionalnim
obraanjem koje pobuuje odanost i snaan osjeaj lojalnosti
2. tradicionalna vlast se temelji na vjeri u ispravnost i svetost postojeih obiaja i
tradicija; taj oblik vlasti obino je naslijeen
3. racionalno-legalna vlast temelji se na prihvaanju skupa impersonalnih pravila;
pojedinci na vlasti u mogunosti su izdavati naredbe i navesti podanike da se pokore
tim naredbama s obzirom na to da drugi prihvaaju zakonski okvir koji legalizira tu
vlast
- te tri kategorije koje iznosi Weber su idealni tipovi od kojih svaku od njih definira
isti oblik vlasti

STEVEN LUKES RADIKALNO STAJALITE O MOI

- polazi od teze da mo ima tri dimenzije ili lica
- prvo lice moi je donoenje odluka: razliiti pojedinci ili skupine izlau razliita
stajalita i preferencije te utjeu na donoenje odluka u razliitim sferama
- drugo lice moi se odnosi na nedonoenje odluka: mo se moe koristiti i u cilju
sprjeavanja da odreena pitanja uope dou u fazu odluivanja ili sprjeavanja samog
ina donoenja odluka
- tree lice moi see i dalje od naglaavanja vanosti donoenja odluka, kao i sklonosti
koje izraavaju lanovi drutva. On tvrdi kako se mo odraava i u oblikovanju elja,
manipulaciji voljom i eljama odreenih drutvenih skupina
- mo se obnaa nad onima kojima teti bez obzira bili oni svjesni te tetnosti ili ne

DRAVA

- Weber je definira kao ljudsku zajednicu koja (uspjeno) prisvaja prava na monopol
nad legitimnom uporabom fizike sile na odreenu teritoriju
- drava se sastoji od vlasti ili zakonodavnih tijela koja donose zakone, birokracije ili
dravne uprave koja provodi odluke vlasti, policije koja je zaduena za provedbu
zakona, te oruanih snaga ija je zadaa tititi dravu od vanjskih prijetnji
- iako je drava relativno novo obiljeje mnogih drutava ona postoji oduvijek
- postoje i drutva bez drave (posebno se to odnosi na plemenski ustroj)
- feudalna drava pojedinci posjeduju velike teritorije i upravljaju njima. U takvom
obliku drave ona nije bila koncentrirana na jednom mjestu ve u nekoliko
rasprostranjenih centara moi diljem zemlje
36
- centralizirana drava se razvila tek nedavno i nju smatramo modernom dravom

MO FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

- oni koji imaju mo to ine na tetu drugih; ti isti pojedinci koji imaju mo skloni su je
upotrijebiti za promicanje vlastitih interesa; mo nije konstantna nego promjenjiva -
varijabilna

Talcott Parsons koncepcija moi varijabilnog zbroja

- pretpostavka da je vrijednosni konsenzus bitan za odranje drutvenih sustava. Iz
zajednikih vrijednosti izrastaju kolektivni ciljevi, tj. ciljevi koji su zajedniki svim
lanovima drutva
- budui da su ciljevi svima zajedniki, mo e uglavnom biti upotrijebljena za
promicanje kolektivnih ciljeva; to bi znailo da uporabom moi svi dobivaju
- nekima je dodjeljena mo da upravljaju drugima; ta mo poprima oblik vlasti. Ona se
openito smatra legitimnom, s obzirom na to da se doivaljva kao neto to promie
zajednike ciljeve
- birai na prvim sljedeim izborima mogu povui mo koju su dali politikim liderima
- mo je u krajnjoj konzekvenciji u posjedu lanova drutva
- ponekad se mo rabi i za promicanje vlastitih interesa

MO I DRAVA PLURALISTIKA PERSPEKTIVA

- pluralizam je teorija iji je cilj objasniti prirodu i distribuciju moi u zapadnim
demokratskim drutvima
- prihvaaju to da je mo u krajnjoj konzekvenciji u stanovnitvu
- ipak se razilaze sa Parsonsom u nekim stvarima
- prvo, oni smatraju za razliku od Parsonsa da mo nije u rukama drutva kao cjeline;
oni dre da postoji konstantna koliina moi koja se distribuira
- drugo, ne slau se s tezom kako u demokratskim drutvima postoji opeprihvaeni
vrijednosni konsenzus, odnosno, smatraju da nemaju svi iste ciljeve i elje u drutvu
- tree, drava funkcionira kao posrednik izmeu razliitih elja drutva, odnosno, vlast
se usredotouje na postizanje kompromisnih rjeenja

Klasini pluralizam politike stranke i interesne skupine

- politike stranke su organizacije iji je cilj da njihovi predstavnici budu izabrani na
poloaje u parlamentu ili lokalnoj vlasti. Pluralisti tvrde da borba razliitih politikih
stranaka za odreenu poziciju prua birakom tijelu priliku da odabere svoje lidere, a
istodobno je i sredstvo utjecaja na politiku vlade
- interesne skupine za razliku od politikih stranaka, cilj takvih skupina nije preuzeti
mo u smislu stvaranja vlade, nego nastojati utjecati na politike stranke i na razliita
ministarstva
- razlikujemo protektivne skupine (tite interese odreenih segmenata drutva) i
promotivne skupine (vie zagovaraju neki cilj nego to tite)
- pluralisti dre da su interesne skupine neophodni element demokratskog sustava



37
Mjerenje moi

- pokuaj dokazivanja kako je politika vlade odraz kompromisa izmeu elja razliitih
posebnih interesa u drutvu
- usporeivanje odluka koje vlada donosi sa eljama javnosti, kao i sa eljama koje
izraavaju razliite skupine populacije

Pluralizam kritika

- kritiki se ocjenjuju metode koje pluralisti koriste da bi izmjerili mo, kao i empirijski
dokazi koji su proturjeni njihovoj tezi kako je u zapadnim demokracijama mo
disperzirana
- smatra se kako pluralisti zanemaruju mogunost da neki posjeduju mo kojom e
sprjeiti da odreena pitanja dou u fazu odluivanja
- zamjera se pluralistima to smatraju da su svi interesi zastupljeni u jednom drutvu;
zanemaruju primjerice nezaposlene koji nemaju interesnu skupinu za pritisak
- postoje dileme neravnopravna distribucija bogatstva i prihoda

Pluralizam elita

- pluralisti modificiraju svoje teorije prihvaajui da tezu da klasini pluralizam
pokazuje i odreene slabosti
- objanjava distribuciju moi i funkcioniranja drave teorijom pluralizma elita
- uglavnom imaju slinosti s klasinim pluralizmom ali se u neemu i razlikuju: svi
lanovi drutva ne raspolau s istom koliinom moi; ne usredotouju se na prvo lice
moi; voe skupina smatraju glavnim sudionicima procesa donoenja odluka
- svi segmenti drutva imaju skupine koje ih predstavljaju. Postoje institucionalne
skupine (vlada ih smatra legitimnim predstavnicima odreenih interesima drutva, te
se redovito s njima konzultira u pitanjima koja te skupine smatraju relevantnima) i
izvaninstitucionalne skupine (ne uivaju takav status, i vlada se s njima uglavnom ne
konzultira)
- istrauju se tko ima utjecaj na izbor pitanja koja e ui u proces odluivanja

TEORIJA ELITA

- pobornici te ideje smatraju da mo u drutvu monopolizira tek neznatna manjina
- teorija elita smatra da je drutvo podijeljeno na dvije glavne skupine: vladajuu
manjinu koja posreduje kroz dravu te one kojima se vlada

Klasina teorija elita

- oni smatraju da je vladavina elita neizbjena
- najvanije odluke koje se tiu drutva donosi elita, a to nisu elje naroda nego interesi
elite
- Vilfredo Pareto smatra da postoji dvije vrste elita: elite koje e vladati i silom i elite
koje koriste diplomatske manipulacije i vjete kombinatorike
- velike promjene nastupaju kad jedna elita zamijeni drugu, proces koji Pareto naziva
cirkulacijom elita
- kritika njegove teorije: odbacuje razike izmeu politikih sustava; nije uspio pronai
metodu mjerenja i razlikovanja superiornih svojstava elite
38
- ne nudi ni mogunost mjerenja dekadencije (opadanja kvalitete i gubljenje snage) elite
- Gaetano Mosca isto vjeruje da je vladavina manjine neizbjena karakteristika
drutva
- Mosca se razlikuje od Pareta to smatra da svako doba nosi i odreene vjetine to
elita mora imati
- ima loe miljenje o masama jer smatra da im nedostaje sposobnosti za
samoupravljanjem
- demokraciju je definirao kao predstavniku vladavinu s elitom koja bi trebala
predstavljati interese naroda
- neki pak smatraju da vladavina elite je institucionalna, a ne psiholoka kategorija.
Odbacuju miljenje da pripadnici elite imaju superiorna svojstva. Umjesto toga tvrdi
da je struktura institucija takva da oni na vrhu uglavnom monopoliziraju mo
- tri kljune institucije: velike korporacije; vojska; savezna drava
- elite na vrhu tih institucija imaju zajednike interese i tvore elitu moi
- kohezija i jedinstvo elite moi jaa zbog slinosti drutvenog podrijetla svojih lanova
i preklapanja osoblja izmeu tri elite
- razina samoregrutiranja je vrlo visoka: djeca pripadnika elite vjerojatno e i sama
imati elitne pozicije

Fragmentirane elite

- postoji velik broj razliitih fragmentiranih elita koje se bore za mo
- mo je u rukama niza razliitih elita
- ne podrava ideju da samo jedna elita posjeduje mo

MO I DRAVA MARKSISTIKE PERSPEKTIVE

- mo je kocentrirana u rukama manjine drutva koji svoju mo iskoritavaju za
promicanje vlastitih interesa
- marksisti istiu da je glavna mo koncetrirana u ekonomskim resursima a ne u
poloaju

Marx i Engels o moi i dravi

- izvor moi u dravi nalazi se u ekonomskoj infrastrukturi
- mo slui za esploataciju i tlaenje podlone klase
- drava se razvija kad jedna grupa u drutvu postane ekonomski dominantna
- demokracija je najvii oblik drave jer svaki pojedinac odluuje svojim glasom
utjecati na vladinu politiku
- drava posuuje novac u sluaju dugova od buroazije, a ovi na taj nain dobivaju
utjecaj u vlasti

Ralph Miliband kapitalistika drava

- on odbacuje injenicu da u demokratkskim drutvima jednaka politika prava
omoguuju svakom lanu jednaku mo
- policija, sudstvo, vojska, lokalna vlast, sredinja vlast, dravne administracija,
birokracije institucije centra moi, a ta se mo rabi u interesu vladajue klase
- vjeruje da je zajedniki interes svih tih elita ouvanje kapitalistikog sustava i obrana
privatnog vlasnitva
39
- proces legitimacije uvjeravanje drutva u politiku koju elita zagovara
- Nicos Poulantzas donosi ideju strukturalistikog pristupa naglaava vanost
drutvene strukture, smatrajui da je djelovanje pojedinca u drutvu manje vano
- vladajua klasa ne vlada izravno nego se njezini interesi ostvaruju preko drave. Kao
takva drava je relativno autonomna
- kritika Poulantzasove teorije: optuuju ga za strukturalni naddeterminizam; teorija nije
utemeljena dokazima; te pitanje potvrde ili obaranja relativne autonomije vlasti

Dokazi koji podupiru marksistiki pristup

- mo je mogue izmjeriti tek njezinim rezultatima
- drava se uglavnom financira iz plaa onih kojima bi trebala koristiti


NEOMARKSISTIKI PRISTUPI MOI I DRAVI

Antonio Gramsci hegemonija i drava

- protivi se koncepciji ekonomskog determinizma
- dijeli nadogradnju drutva na dva dijela: civilno drutvo i politiko drutvo
- on u dravi ne vidi zbroj raznih institucija nego koristi puno iru definiciju
- hegemonija je odnos izmeu dviju politikih grupa u kojoj jedna dominira drugom uz
pristanak ove druge vladajua klasa moe zadrati hegemoniju jedino ako se bavi i
eksploatiranim dijelom drave
- oekuje proletersku revoluciju, ali tek kad eksploatirani vide do koje su mjere doista
podinjeni i kad spoznaju ideje i uvjerenja vladajue klase
- uspjean savez povijesni blok onaj koji uspijeva ostvariti visok stupanj hegemonije

David Coates Kontekst britanske politike

- problem multinacionalnih kompanija (zadravanje novca u dravi) drava ne uspijeva
rijeiti jer se takve kompanije slue trikovima pa novac svejedno ode
- nevidljiva zarada Britanija vie uvozi nego izvozi, ali preko nekih drugih stvari
(poput osiguranja Lloyd koje se prodaje diljem svijeta) dolazi do nadoknaivanja
- industrijski kapital nije toliko utjecajan na politiku vlade kao financijski kapital
(banke, osiguranja) koji ima snaan utjecaj na britansku vlast

Tom Bottomore elite i klase

- prihvaa stajalita marksista
- uvia da je svjetsko bogatstvo sve vie kocetriranije a to rezultira time da vii slojevi
drutva i elite postaju sve dominantiji
- te slojeve bi trebali nazivati gornjim klasama
- djeluju kao elite budui da pokuavaju osigurati funkcioniranje politikog sustava na
nain da se minimalizira uinkovitost onih koji se suprostavljaju politikim naelima
koja elita namee
- smatra da se kapitalizam susree sa sve veim nizom problema koje je sve tee
kontrolirati
40
- kritika teorije: nedovoljno pojanjava veze izmeu politikih elita i moi gornje klase;
malo govori o tome kako drava sama koristi mo; kontradiktorni tvrdnje da gornje
klase postaju sve monije, a s druge strane da je mogua decentralizacija moi

TEORIJE MOI UTEMELJENE NA DRAVI

Eric A. Nordlinger autonomija demokratskih drava

- sve su teorije moi i drave temeljene ili na drutvu ili na dravi
- drava djeluje autnomno ili neovisno da bi promjenila drutvo
- dravna autonomija prvog tipa pojavljuje se kad su elje i ciljevi drave u opreci sa
eljama najvanijih skupina drutva, te drava provodi svoju politiku unato
pritiscima drutva da to ne ini
- dravna autonomija drugog tipa pojavljuje se kad drava uspijeva uvjeriti
protivnike svoje politike da promijene stajalita i podre vlast
- dravna autonomija treeg tipa pojavljuje se kad drava vodi politiku koja uiva
potporu ili barem nije izloena protivljenju javnosti

Theda Skocpol Povratak drave

- ona vjeruje da se drava ne oblikuje po vanjskim pritiscima nego da drava ima
vlastite ciljeve i moe slijediti vlastite interese
- premda su sve drave u poziciji ostvariti vlastite ciljeve, na mogunost da to uine
djeluje niz faktora: drava mora potpuno nadzirati teritorij za koji je odgovorna;
prihodi drave

GLOBALIZACIJA I MO NACIJE-DRAVE

- smatra se da mo postoji i izvan drava i da se gubi zapravo mo samih drava zbog
globalizacije

Kenichi Ohmae Svijet bez granica

- meusobno povezana ekonomija brie tradicionalne granice
- graani svijeta sve je stvar trgovine
- ako nacionalne vlasti pokuaju uguiti veze spajanja svijeta zapravo gue nacionalne
interese
- vlade gube znaaj zbog toga to je svima u interesu da sve funkcionira na razini meu
drava

Globalizacija i transnacionalne korporacije

- mo nacija-drava sve vie slabi, ali ne prelazi na potroae nego na korporacije

Leslie Sklair Sociologija globalnog sustava

- drava ne gubi mo, ali se sve vie treba da bi razumjeli globalni sustav usredotoiti
prvenstveno na funkcioniranje transnacionalnih korporacija
- transnacionalna djelovanja odvijaju se u tri osnovna podruja: ekonomskom,
politikom, kulturno-ideolokom
41
Paul Hirst i Grahame Thompson dvojbe o globalizaciji

- globalizirane ekonomije i meunacionalne ekonomije
- globalizirana ekonomija se sastoji od sustava u kojem su odreene nacionalne
ekonomije tek dio meunarodnih sustava i procesa
- meunacionalne ekonomije jo su uvijek dominatne nacionalne ekonomije, ali one
utjeu na meunarodnu ekonomiju
- transnacionalne i multinacionalne korporacije kod TNC je vana nacionalna baza
i njihova djelatnost je regulirana unutarnjom regulativom vlade, a kod MNC nemaju
vrstog uporita

Anthony Giddens globalizacija i visoka modernost

- globalizaciji pridonose tehnoloke inovacije (internet i satelitske komunikacije)
- da bi tvrtke bile uspjene moraju poslovati na globalnom planu jer ne postoji vie
monopol na svome tritu zbog otvaranja svjetske trgovine
- drave su jo uvijek mone ali je ta mo u odreenoj mjeri limitirana

MICHAEL MANN IZVORI DRUTVENE MOI

- on smatra da drutvo ne postoji pa da ga ne moemo ni djeliti
- mo se pojavljuje u dva oblika: distributivna mo (mo pojedinca da navede druge
da im pomogne pri realiziranju vlastitog cilja) i kolektivna mo (primjer kad jedna
nacija kolonizira drugu)
- mo se rabi na dva osnovna naina: ekstenzivna mo (sposobnost organiziranja veeg
broja ljudi na prostranim podrujima kako bi se ostvarila barem minimalno stabilna
suradnja) i intezivna mo (sposobnost vrste organizacije i snane mobilizacije)
- razliiti tipovi moi: autoritativna mo (oituje se putem svjesnih, namjernih
zapovjedi, a oni kojima se takva zapovijed izdaje svjesno odluuju je potivati) i
difuzna mo (iri se na spontaniji nain)
- po njemu mo moe potjecati iz nekoliko izvora: ekonomskog, ideolokog, politikog
i vojnog
- on se ne slae da su ti izvori moi povezani nego smatra da je svaki izvor za sebe

MICHEL FOUCAULT MO/ZNANJE

- mo nije koncentrirana na jednom mjestu
- mo je po njemu usko povezana sa znanjem
- on smatra da mo djeluje tek onda kada ljudi imaju odreenu slobodu
- ne vjeruje da se mo/znanje manifestira iskljuivo kroz dravu
- ljudi se esto odupiru pokuajima upotrebe moi

POSTMODERNIZAM, POLITIKA I NOVI DRUTVENI POKRETI

Jean Baudrillard kraj politike

- on je uvjeren da stvarna mo i prava politika nestaju i pretvaraju se u sustav znakova
koji se temelje na iluziji
- po njemu nije vano tko e biti predsjednik pojedine drave jer je ionako on samo
lutka, nije bitno koje stranke dobivaju izbore jer ionako nema pretjerane razlike
42
Jean-Francois Lyotard nestanak metapripovijesti

- ljudi vie ne vjeruju velikim priama o tome kako svijet funkcionira
- on smatra da mo nije u rukama drave nego u znanju pojedinaca

Nancy Fraser postmoderna politika i javna sfera

- dolazi do prijelaza sa predominantno moderne na postmodernu politiku. Do promjene
dolazi zbog promjena u javnoj sferi (podrazumijevaju se oni aspekti ivota koji nisu
ekonomske prirode, niti su aktivnosti drave)
- mijenjaju se pitanja koje bi drava trebala rjeavati

NOVI DRUTVENI POKRETI I NOVA POLITIKA

- pad vanosti konvencionalne stranake politike usko je povezan s pojavom i razvojem
onoga to postaje poznato kao novi drutveni pokreti
- to je jedan od kljunih aspekata promjene naravi politike u suvremenim
kapitalistikim drutvima
- pokreti kao feministiki, za zatitu okolia, proturasistiki, protunuklearni, za
graanska prava novi drutveni pokreti

Anthony Giddens drutveni pokreti i visoka modernost

- on smatra da modernost ima etiri institucionalne dimenzije:
1. kapitalizam
2. industrijalizam
3. nadzor
4. vojna mo
- danas naglasak politikih aktivnosti nije vie na radnikim pokretima koji su obiljeili
rano razdoblje modernosti:
1. radniki pokreti povezani su s institucijom kapitalizma
2. pokreti za slobodu govora/demokratski pokreti s institucijom nadzora
3. mirovni pokreti su povezani sa sredstvima nasilja
4. ekoloki pokreti podudaraju se institucionalnom sferom industrijalizacije
- smatra da su globalizacija i sve izraeniji rizik kljuni faktori zbog kojih drutveni
pokreti postaju sve vanijima

IZBORNO PONAANJE

- u demokracijama vlast se formira natjecanjem stranaka za vlast
- svrstavanje biraa uz stranke, posebno, u zemljama gdje je dvostranaje poput
Britanije dovodi do toga da se birai sami deklariraju kao jedni ili drugi (u sluaju
Britanije laburisti i konzervativci)
- devijantni birai ne glasaju za stranku koja se smatra predstavnicima njihove klase
- sekularni birai oni ija se podrka stranci ne moe objasniti pokornou autoritetu,
dok se od pokornih biraa moe objasniti ba time




43
POGLAVLJE 10.: RAD, NEZAPOSLENOST I DOKOLICA

PRIRODA RADA

Definicija rada i nerada

- nije lako definirati rad. To moemo uiniti na vie naina. Radom se smatra kad je
netko zaposlen; radom se moe smatrati i mnoge aktivnosti koje nisu nuno posao za
novac; radom se smatra ono to inae ne smatramo radom (jedenje i pijenje
primjerice); rad se moe smatrati i ono to neki nazivaju dokolicom (primjerice igranje
nogometa za nekoga je rad, a za nekoga dokolica)

Stavovi prema radu u predindustrijskim drutvima

- stavovi prema radu variraju tokom povijesti
- pripadnici viih slojeva pokazuju malo naklonosti za fiziki rad. To datira iz povijesti
gdje je rad usko povezan s robljem i sl.
- ipak istraivanja pokazuju da danas nezaposlenima rad ipak nedostaje

Podrijetlo suvremenih stavova o radu

- neki vjeruju da je protenstatizam odigrao vanu ulogu u kreiranju suvremene radne
etike
- protestantska radna etika potakla je prihvaanje znatno pozitivnijeg stava prema radu
jer su smatrali da je njihov rad boji poziv
- drugi faktor je industrijska revolucija gdje su, za razliku od predindustrijskog doba
(tada je rad bio usmjeren prema odreenom zadatku), radnici bili obavezni koristiti
strojeve da bi isplatili njihovu vrijednost u poetku je to bio problem jer se radnici
nisu mogli naviknuti na dan-no rad

RAD I DOKOLICA KONFLIKTNE PERSPEKTIVE

Karl Marx otueni rad

- on je uvjeren kako ljudska srea i ispunjenje ovise o radu, dakle o proizvodnji dobara i
usluga po njemu je rad primarna ljudska djelatnost
- otuenje znai da ljudi ne nalaze zadovoljstvo i ispunjenje u obavljanju svoga rada
kao niti u proizvodima svoga rada
- rad osigurava najvaniji nain da ovjek ispuni svoje temeljne potrebe, iskae svoju
individualnost i svoju ljudskost
- vie nema zbog pojave novaca zadovoljstva jer proizvod rada postaje roba za
kupovanje i prodavanje rad prestaje biti sam sebi svrhom, zadovoljstvo i
ispunjenje ivotnih potreba
- Marx dri da je ekonomski sustav (baza) podijeljen na dva dijela: sredstva za
proizvodnju i proizvodne odnose
- kapitalizam dovodi novi sustav ropstva najamni rad - eksploataciju radnika. Oni
donose dobit, a za to su premalo plaeni. Ostatak prisvajaju kapitalisti u obliku profita.
Tako nastaje proletarijat i buroazija
- zbog profita, odnosno novca gubi se prvobitni smisao rada
44
- Marxovo rjeenje problema otuenog rada jest stvaranje komunistikog ili
socijalistikog drutva gdje bi sredstva za proizvodnju bila u zajednikom vlasnitvu
- kritika teorije: sumnja u uspjenost takve teorije jer bi bila teka podjela rada;
kritiziraju tezu o otuenju

Herbert Marcuse otuenje od rada i dokolice

- on se uglavnom slae sa Marxom, ali misli da nije rad glavni u ivotu ljudi, nego da je
vanija potronja proizvoda
- rad se svodi na iscprljujue, zaglupljujue, neljudsko robovanje, a tu je i dokolica koja
naprosto obuhvaa oblike relaksacije koji ublauju i produljuju tu zaglupljenost i
tupost
- dokolica se temelji na lanim potrebama koje nameu masovni mediji koji su pod
kontrolom vladajue strukture

C. Wright Millis otuenje bijelih ovratnika

- sukob vladajue elite i mase populacije
- ekspanzija tercijarnog sektora u gospodarstvima visokorazvijenih kapitalistikih
drutava, dovelo je do pomaka od vjetine baratanja s predmetima do vjetine
ophoenja s ljudima taj sektor privrede naziva tritem linosti
- to dovodi do otuenosti ljudi jer ti ljudi na poslu nemaju svoje pravo ja zbog toga jer
je komunikacija te osobe zapravo postala instrument
- kritika teorije: djelomino se temelje na prilino nejasnoj percepciji onoga to bi ljudi
morali i trebali biti; te teorije nerijetko zanemaruju stajalita lanova drutva

MILE DURKHEIM O PODJELI DRUTVENOG RADA FUNKCIONALISTIKO
STAJALITE

- uvia da postoje negativni aspekti specijalizacije u industrijskom drutvu
- drutvena solidarnost osobe istih uvjerenja i vrijednosti i jednakih uloga u drutvu
- mehanika solidarnost drutvo samo po sebi proizvodi lanove po kalupu
- specijalizirana podjela rada je prijetnja drutvenoj solidarnosti. Najee rezultiraju
anomijom odsutnost normi
- profesionalna etika klju kreiranja budueg moralnog poretka u industrijskom
drutvu

Profesije prototip buduega moralnog poretka?

- strukovna udruenja integriraju pojedine lanove u skupine po zanimanju
- svaka profesija ima neki odreeni etiki moral, a budui da svatko ima neku profesiju
na neki nain se kreira sam moralni poredak

TEHNOLOGIJA I DOIVLJAJ RADA

Robert Blauner otuenje i tehnologija

- on definira otuenje kao openit sindrom koji se sastoji od razliitih objektivnih uvjeta
i subjektivnih osjeaja i stanja to nastaju iz pojedinih odnosa izmeu radnika i
sociotehnike radne sredine
45
- objektivni uvjeti se odnose uglavnom na tehnologiju koja se primjenjuje u pojedinim
granama industrije
- subjektivni osjeaji i stanja odnose se na stajalita i emocije radnika prema vlastitom
radu
- pojam otuenja u etiri dimenzije:
1. stupanj kontrole radnika nad vlastitim radom
2. stupanj smisla i svrsishodnosti koji nalaze u svom radu
3. stupanj u kojem su drutveno integrirani u svom radu
4. stupanj zaokupljenosti vlastitim radom
- to dovodi do toga da se radnik osjea nemonim, besmislenim, izoliranim i ima
osjeaj samootuenja
- rad na strojevima vie nije samo manualna vjetina nego i odgovornost
- rad se shvaa kao sredstvo za ostvarenje odreenog cilja
- proizvodi se kao na tekuoj vrpci mehanizacija
- za razliku od proizvodnje na tekuoj vrpci automatizacija ne producira otuene
radnike ve zamjenjuje nesporazume izmeu radnika i uprave postizanjem
konsenzusa
- nasila i represivna kontrola ustupa mjesto konzultacijama i suradnji to su faktori koji
su zasluni za transformaciju radnika, ija drutvena osobnost poprima kvalitete
novonastale srednje klase
- kritika teorije: zanemaruje objektivnu poziciju radnika u proizvodnim odnosima
kapitalistikog ekonomskog sustava; studiji se odnose na koritenje podataka iz anketa

Serge Mallet automatizacija i klasni sukob

- automatizacija vodi veoj integraciji radnika u tvornici
- radnici sve ee pokazuju nezadovoljstvo prema sustavu vlasnitva i kontrole i trae
da imaju veu kontrolu nastaju sindikati koji se temelje na radnikom upravljanju na
razini tvrtke

RAUNALA, TEHNOLOGIJA I PROMJENE U RADU

- tehnoloki determinizam tehnologiju smatra egzogenim i autonomnim razvojem koji
odreuje drutvene i gospodarske organizacije i odnose
- tehnologija nalae da rad bude organiziran na odreeni nain
- drutveni determinizam suprotna je krajnost vanjski drutveni faktori odreuju
nain razvoja i primjene tehnologije te poslijedice tog razvoja na radne odnose

Shoshana Zuboff u doba inteligentnih strojeva

- ona smatra da iroka primjena raunala na radnom mjestu e imati jednak utjecaj kao i
otkrivanje arulje ili telefona
- ona smatra da e raunala sama po sebi odrediti prirodu rada
- informacijska tehnologija je izazov pretpostavkama manualnih radnika o naravi
njihova posla umne sposobnosti poele su nadomjetati manualne te su neke stare
kvalifikacije postale nepotrebne i zamijenjene novima
- informacijska tehnologija razbija hijerarijske odnose tko se zna koristiti raunalom
sudjeluje u dogovaranju i razmjenjivanju ideja
- tehnologija ima bit, ima odreene mogunosti, no ipak menaeri odabiru kako e se
tehnologija koristiti
46
Jon Clark, Ian McLoughlin, Howard Rose i Robin King Proces tehnolokih promjena

- protive se jednostavnom tehnolokom determinizmu te tvrde da su mogunosti
ovjeka da bira bitan dio tehnolokih inovacija
- no kad se tehnologija uvede onda su mogunosti odabira ovjeka ograniene
- nisu samo menaderi koji odluuju nego i radnici sami odluuju kako koristiti
tehnologiju
- tehnologija utjee na kvalifikacije pojedinca
- kritini trenuci u kojima odreene skupine mogu intervenirati kako bi utjecale na
nain primjene tehnologije

Rob Kling konzumacija tehnologije

- tehnologija ima mnogo razliitih posljedica te da one dijelom ovise o nainu kako se
ona primjenjuje ili kozumira
- raunala mogu vrlo razliito utjecati na rad
- razliiti programski paketi zahtjevaju razliite vrste korisnika

Keith Grint i Steve Woolgar diskurs i raunala

- tehnologija se ne moe odvajati od toga kako je tumae njezini akteri
- diskurs koji okruuje neku tehnologiju (nain na koji ljudi govore o njoj i odreuju je)
je ono to na kraju odluuje o njezinim konanim uincima
- kapitalisti govore da je uvoenje nove tehnologije poveanje produktivnosti i
smanjenje trokova, a s druge strane protivnici kapitalizma tvrde da je jedina
sposobnost tehnologije da rad uini manje napornim
- kritika teorije: smatraju da se otilo predaleko govorei kako su mogunosti
tehnologije u potpunosti stvar

RADNI PROCES I DEGRADACIJA RADA

- radni proces kao nain na koji se sirovine preoblikuju ljudskim radom, uz djelovanje
alata i strojeva

Harry Braverman marksistiko vienje radnog procesa

- tvrdi da je dolo do degradacije rada
- smatra da promjene u radnom procesu nisu neposredna poslijedica automatizacije
- automatizaciju smatra poslijedicom pokuaja da se mijenja radni proces
- suvremeni kapitalizam proizveo je proizvoake podjele rada
- to je rad vie podijeljen to je manje poslova za koje su potrebni kvalificirani radnici
rad se dekvalificira
- menadment nastoji odgovoriti na probleme zaposlenika koji su nastali zbog
dekvalificiranog i degradiranog rada. On to ini, ne zbog milosra, nego zbog vlastith
interesa u cilju sprjevanja otpora radnika
- kvalificirani radnici - kljuni radnici su bitni za tvrtku zbog svog znanja; periferni
radnici nekvalificirani
- pokuaj definicije kvalifikacije nije mogu jer je to drutveni konstrukt


47
FLEKSIBILNOST I POSTFORDIZAM

- promjene u industriji i radu u 1970-ima
- fordizam po Henryu Fordu koji je prvi uveo masovnu proizvodnju; upotreba
pokretne trake
- takav nain proizvodnje po Bravermanu dekvalificira rad i menadmentu olakava
nadzor nad radnim procesom
- kapitalistike zemlje su ule u postfordistiko razdoblje koritenje raunala
omoguuje da se lako prebaci s proizvodnje jednog artikla na drugi
- tvrtke su sve fleksibilnije tako da su im potrebni sve fleksibilniji i kvalificiraniji
radnici
- sve je nekako fleksibilnije pa i sama organizacija
- dogovori radnika i menadera kako bi unaprijedili proizvodnju
- podjela fleksibilnosti prema Johnu Atkinsu:
1. funkcionalna sposobnost menadera da radnike rasporeuje na razliite zadatke
2. numerika sposobnost tvrtke da smanji ili povea broj radnika
- kritike teorije: teorije o fleksibilnosti rada proturjene su jer su u suprotnosti s
teorijom da rad prua sve manje zadovoljstva; smatra da proizvodnja na traci nikad
nije bila dominatan oblik proizvodnje; fleksibilnost dovodi do nunosti vee
kvalificiranosti radnika; ne slae se s time da tvrtke koriste sve vie perifernih radnika
- multifunkcionalnost ili multikvalificiranost, odnosno, trai se od radnika da moe
obavljati vie poslova odjednom




























48
POGLAVLJE 14. : METODOLOGIJA

Uvod

- svaki akademski predmet da bi doao do zakljuka treba metodologiju mora
raspolagati nainima stvaranja i analiziranja podataka kako bi mogao provjeravati,
prihvaati ili odbacivati teorije
- dvije razliite tradicije u sociologiji:
1. ona koja zagovara uporabu znanstvenih i esto kvantitativnih metoda (numerike
statistike metode)
2. ona koja zagovara koritenje vie humanistikih i kvalitativnih metoda
- kritka drutvena znanost vie zagovara kvalitativne metode. Ona povezuje
istraivanje sa pokuajem transformacije drutva
- feministice su meu najutjecajnijim kritikim drutvenim znanstvenicima
- postmodernisti tek od nedavno imaju razvijene svoje metode. Oni smatraju da nije
mogue odrediti istinu o drutvu

Znanstvena kvantitativna metodologija

- najraniji pristup koritenja takvih metoda je poznat kao pozitivizam

Pozitivizam, Durkheim i sociologija

- Auguste Comte prvi uvodi termin sociologija
- on vjeruje da se znanstvene spoznaje o drutvu mogu akumulirati i iskoristiti za
poboljavanje ljudske egzistencije tako da se drutvom moe upravljati racionalno, brz
religije ili praznovjerja koji bi stajali na putu napretku
- Durkheim zagovara slinu metodologiju
- njega smatraju pozitivstom premda on ne slijedi pozitivistiko pravilo koje tvrdi da se
socioloko istraivanje mora ograniiti na fenomene koje je mogue opaati ili izravno
mjeriti
1. drutvene injenice sociolozi se moraju ograniiti na prouavanje drutvenih
injenica; sustave vjerovanja, obiaje i drutvene institucije treba smatrati stvarima na
isti nain kao i predmete i dogaaje prirodnog svijeta
- ipak smatra da se drutvene injenice mogu izravno opaati i mjeriti
- drutvo nije samo skup pojedinaca od kojih svaki neovisno djeluje u smislu svoje
vlastite posebne psihologije ili mentalnog stanja pojedincima upravljaju kolektivna
vjerovanja, vrijednosti i zakoni
2. statistiki podaci izbrojati skupove opazivih drutvenih injenica i tako stvoriti
statistike
3. korelacija tendencija dviju ili vie stvari da se nalaze zajedno i ona se moe odnositi
na snagu odnosa meu njima
4. uzronost ako postoji korelacija izmeu dva ili vie tipova drutvenog fenomena,
onda pozitivistiki sociolog moe posumnjati da jedan od ovih fenomena uzrokuje
pojavu drugog
- sumnjiva ili neizravna korelacija kada postoje dva fenomena koja se nau
zajedno, ali nisu izravno povezana, odnosno, jedan ne uzrokuje drugi
- multivarijantna analiza pokuaj da se izolira uinak posebne neovisne varijable
na ovisne varijable
49
- pozitivisti misle da multivarijantna analiza moe ustanoviti kauzalnu vezu izmeu
dviju ili vie varijabli ako se ta otkria provjere u nizu konteksta onda istraivai
mogu biti sigurni da su pronali cilj pozitivizma otkrie zakonitosti ljudskog
ponaanja
- pozitivizam smatra da se znanost koristi induktivnom metodologijom prikupljanje
podataka, analiziranje, razvijanje teorije

Karl Popper falsifikacija i dedukcija

- dedukcija alternativni nain. Ne razlikuje se puno od induktivne metode, ali kree se
prvo od teze koju treba provjeriti
- on smatra da teorija moe biti istinita, ali u trenutku kad se pokae da se neto ne slae
sa teorijom onda je to falsifikat

Laboratorijski eksperiment i sociologija

- laboratorijski eksperiment kod prirodnih znanosti
- budui da su laboratoriji neprirodne situacije gdje je mogue simulirati odreene
kvalitete, sociolozi ih izbjegavaju i pristupaju terenskom eksperimentu
- s takvim eksperimentima su povezani drugaiji problemi: nije mogue kotrolirati
varijable kao u laboratoriju
- zbog injenice da se neki put zna da se odvija socioloki eksperiment ljudi se
neprirodno ponaaju, zato je bitno to raditi u tajnosti

Komparativna metoda

- usporedba razliitih drutava ili skupina unutar jednog drutva te analizom dolazak do
teorije
- komparativne metode se koriste za sve emu slue i deduktivna i induktivna metoda

INTERPRETATIVNA I KVALITATIVNA METODOLOGIJA

- unato utjecaju znanstvenih pristupa sociolokoj metodologiji ve odavno postoje i
alternativne serija interpretativnih ili kvalitativnih pristupa
- za razliku od kvantitivnih metoda gdje se uglavnom koriste brojevi, kod kvalitativnih
metoda se koriste rijei
- interpretativni pristup obino koriste sociolozi koji zagovaraju kvalitativni pristup
- tvrde da je temelj sociologije interpretacija drutvenog djelovanja
- zagovornici interpretativne sociologije tvrde da je kauzalnog objanjenje ljudskog
ponaanja nemogue bez odreenog razumijevanja subjektivnog stanja pojedinaca koji
se promatraju
- razliiti kvalitativni interpretativni socioloki pristupi:
1. Max Weber definira sociologiju kao studij drutvene akcije. Akcija je drutvena
kad uzima u obzir druge lanove drutva
- razumijevanje motiva moe se postii zamiljanjem samog sebe u poloaju osobe ije
ponaanje pokuavamo objasniti
2. simboliki interakcionizam - smatra se jako vanim dijelom sociolokog posla
uspostava kauzalnih odnosa
- interakcionisti smatraju da je ljudsko ponaanje uvelike pod vlau unutarnjih procesa
pomou kojih ljudi interpretiraju svijet oko sebe i daju znaenje vlastitim ivotima
50
3. fenomenologija - najradikalnije udaljavanje od znanstvene kvantitativne metodologije
koju smo razmatrali na poetku ovog poglavlja
- oni ne misle da je nemogue objektivno mjeriti i klasificirati svijet
- smatraju da je problem klasifikacije univerzalan
- ako su klasifikacijski sustavi razliiti tazliiti su i podaci

SOCIOLOGIJA SAMOUBOJSTVA

Durkheim Samoubojstvo: socioloka studija

- samoubojstva su podruje na kojem su se provjeravali i osporavali razliiti
metodoloki pristupi
- on smatra da psiholozi ne mogu potpuno objasniti samoubojstvo
- statistike u cijeloj Europi drutvene injenice
- koristi razne metode da bi dokazao da je sociologija jednako stroga disciplina kao i
prirodne znanosti
- razliite stope samoubojstava u raznim drutvima i u razliitim klasama
- on prouava korelacije izmeu samoubojstva i drugih drutvenih injenica
- pozitivistika kritika kae da je Durkheim dao potpuno obuhvatan prikaz fenomena
samoubojstva
- razliiti tipovi samoubojstava: egoistino samoubojstvo (proizlazi iz toga to je
pojedinac nedostatno integriran u drutvene skupine i drutvo kojem pripada),
anomijsko samoubojstvo (kada drutvo nedostatno regulira pojedinca), altruistiko
samoubojstvo (dogaa se kad je pojedinac toliko dobro integriran u drutvo da rtvuje
vlastiti ivot zbog osjeaja dunosti prema drugima), fatalistiko samoubojstvo (kada
drutvo pretjerano sputava pojedinca)

Interpretativne teorije samoubojstva

- napadaju Durkheimovu studiju
- smatraju da koritenje slubene statistike nije dobro jer ona moda nije valjana
- kritiziraju i to to Durkheim smatra svako samoubojstvo istim, odnosno, ne istrauje
uzroke samoubojstava

Jean Baechler samoubojstvo kao rjeavanje problema

- svi su u svrhu postizanja nekog cilja, ali postoje nekoliko vrsta: eskapistika,
agresivna (nain nanoenja boli), portvovna (nain da se postigne neto to rtva
naroito cijeni), ludika (namjerno riskiranje koje moe dovesti do smrti)
- smatra da se samoubojstvo ne moe samo izvanjskim faktorom objasniti

Kritike interpretativnih teorija

- Steve Taylor smatra da nema razloga vjerovanju da su interpretacije samoubojstava
pouzdanije od statistike
- negiraju da postoje objektivni podaci na kojima se moe zasnovati objanjenje
samoubojstava



51
J. Maxell Atkinson Otkrivanje samoubojstva

- samoubojstvo je konstrukcija drutvenih aktera, jedan aspekt drutvene stvarnosti
- statistike ne smatraju krivima, netonima, nego djelom drutvenog svijeta
- istraivanja se usredotouju na metode kojima se slue mrtvozornici i njihovi
slubenici da bi kategorizirali smrt

Steve Taylor s onu stranu pozitivizma i fenomenologije

- teorija se ne zasniva na statistikim pokazateljima nego na pokuaju da se otkriju
neopazive strukture i kauzalni procesi u osnovi nekog dogaaja
- on svoju teoriju razvija kao pokuaj objanjenja kljunih odlika razliitih tipova
samoubojstava otkrivenih u studijama sluajeva
- tipovi samoubojstava: ektopina (prema sebi usmjerena) samoubojstva i simfizika
samoubojstva (samoubojstva usmjerena na druge)
- kritika teorije: ima neke prednosti pred drugim teorijama jer objanjava zato neke
rtve samoubojstva ostavljaju poruke,a druge ne; no ima i nedostataka teorija poiva
na priama onih koji su preivjeli, ali to je s onima koji su uspjeli

KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA METODOLOGIJA

- izmeu ta dva pristupa ne bi trebalo biti rata no svaa ipak postoji

METODOLOGIJA KRITIKE DRUTVENE ZNANOSTI

Lee Harvey kritiko drutveno istraivanje

- kritika drutvena znanost prihvaa sve one socioloke pristupe kojima je cilj biti
kritini prema drutvu kako bi omoguili drutvenu promjenu
- kritiki drutveni znanstvenici misle da nain na koji se drutvo prikazuje svojim
pripadnicima moe zavaravati
- glavne odlike kritikog istraivanja:
1. apstraktni koncepti i ideologija koristi se apstraktnim pojmovima poput kuanskog
posla; kuanski posao se smatra radnim odnosom, a ne tek skupom zadaa koje treba
obaviti
- to ukljuuje pokuaj da se nadie dominantna ideologija
2. totalitet, struktura i povijest totalitet se odnosi na shvaanje da su drutveni
fenomeni meupovezani i stvaraju drutvenu cjelinu
- kritiki drutveni znanstvenici smatraju da drutva imaju strukture
- strukture nisu statine, mijenjaju se. Studije drutva treba dovesti u odnos s posebnim
povijesnim kontekstima
3. dekonstrukcija, bit i rekonstrukcija kritiki drutveni istraivai prolaze kroz
proces dekonstrukcije i rekonstrukcije da bi doli do biti
- bit je temeljni koncept koji se moe koristiti kao klju za otkljuivanje
dekonstruktivnog procesa
4. praksa kritiko drutveno istraivanje nije samo teorijska aktivnost, nego i oblik
prakse

- kritika drutvena znanost nije povezana ni s jednom metodom i koriste sve metode

52
Kritike kritikog drutvenog istraivanja

- misli se da postoje problemi s identifikacijom izvora ugnjetavanja kako bi se
orijentiralo istraivanje
- kritiki istraivai skloni su tvrdnji da postoji skup vrijednosti s kojima bi se svi
sloili, kad ne bi bilo utjecaja ideologije na nae miljenje
- kritiki istraivai pokuavaju ustanoviti istinitost svojih argumenata bilo time to e
navesti potlaene skupine da se usuglase s njihovim nalazima, bilo time to e
pokazati da su nalazi bili uspjeni u borbi protiv tlaenja

Phil Carspecken obrana kritikog istraivanja

- on misli da takvo istraivanje ne mora biti pristrano zato to istraivai koji sudjeluju
u njemu imaju vrijednosna oprijedjeljenja
- on smatra da treba proi kroz niz stadija kako bi dolo do zakljuaka koji mogu biti
iroko prihvaeni kao bliski istini:
1. kompiliranje primarnih izvjetaja istraiva uranja u drutveni ivot skupine ili
mjesta koje istrauje
2. preliminarna rekonstruktivna analiza istraiva poinje analizirati ono to je
otkrio u prvom stadiju
3. dijaloko generiranje podataka poinje razgovarati s onima koje prouava i
raspravlja o svojim preliminarnim otkriima s njima
4. otkrivanje sistemskih odnosa jednom kad je trei stadij ve uznapredovao,
istraiva poinje proirivati svoje istraivanje pokuavajui povezati svoje specifine
nalaze s drugim dijelovima drutvenog ivota
5. uporaba sistemskih odnosa da bi se objasnili nalaazi
- odlike drutvenog ivota koje su istraivai otkrili jesu temelj teorije
- subjekti istraivanja imaju prilike potvrditi ili suprostaviti se inicijalnim shvaanjima
koje je istraiva razvio
- razvija sofisticiranu analizu o tome kako dolazi do zakljuaka o tome jesu li nalazi
istraivanja istiniti ili ne

FEMINISTIKA METODOLOGIJA

- feministiki pristupi su moda najrazvijeniji
- tri su pristupa naroito utjecajna:
1. napad na malestream (muka) istraivanja kritka istraivanja koja su bila pod
mukom dominacijom
2. teza da postoje feministike istraivake metode smatraju da konvencionalnije
znanstvene metode kojima se koriste mukarci nisu dovoljno dobre
3. teza da feminizam moe otkriti epistemologiju, teoriju znanja, koja je nadmona nad
drugim epistemologijama

Napad na muka istraivanja

- to je moda najmanje kontroverzan meu feministikim pristupima metodologiji
- ne pokuava kreirati svoju metodu nego ispravlja pogrene dominantne, muke
metode
- zahvaljujui tim kritikama muke sociologije sve je vie istraivanja koja ukljuuju
i ene i same studije koje su pisale ene postaju uobiajenijima
53
Feministike istraivake metode

- Ann Oakley tvrdi da postoji feministiki nain voenja intervjua koji je nadmoan
dominantnijem, mukom modelu takvog istraivanja
- kae da bi takvim nainom ispitivanja bilo manje eksploatacije ispitanica
- smatra da je muko ispitivanje vie znanstveno
- kritka teorije: smatraju da njezina teorija nije niti orginalna niti posebno feministika

Feministika epistemologija stajalita

- smatraju da nain na koji ene doivljavaju drutveni ivot daje jedinstven uvid u
nain funkcioniranja drutva
- ne misli da je mogue pronai istinu promatranjem injenica i otkrivanjem statistikih
podataka nego eli pronai istinu razumijevanjem enskih iskustava
- kritike teorije: smatra da takva epistemologija nailazi na takve probleme kad oni koji
prouavaju nastavljaju gledati na svijet na nain koji istraiva smatra
neodgovarajuima; u cijelosti se naglaava prouavanje iskustva potlaenih; smatra da
nisu sva stajalita svih skupina ena jednako valjana

POSTMODERNISTIKA METODOLOGIJA

Razliitosti postmodernistike metodologije

- ne postoji samo jedan tip metodologije koji prihvaaju svi postmodernisti. Ipak
mogue je uoiti tri iroke pozicije koje prihvaa niz autora koji raspravljaju o
modernizmu:
1. koritenje konvencionalnih metoda i izvora podataka jer se po nekim
postmodernistima svijet nije toliko izmjenio da treba mijenjati i metode
2. neki autori otro razlikuju modernu i postmodernu epistemologiju (teorija znanja).
Moderna epistemologija tvrdi da se sve moe otkriti koritenjem ispravnih tehnika. Da
se procedure mogu koristiti da bi se procjenilo to je istinito, a to ne, dok
postmodernisti tvrde da ne postoji osnova na kojoj bi se neko znanje moglo odbaciti
kao neistinito
3. postmoderna etnografija doputa epistemolokim postmodernistima da sakupe neke od
njihovih vlastitih podataka. Dobar dio postmoderne sociologije nije toliko zaokupljen
stvaranjem novih znanja nego napadom na postojee znanje
- kritika teorije: optuuju postmodernistiku teoriju da zauzima stajalita potpunog
relativizma; kad ne bi bilo naina za razlikovanje injenica od fikcije, onda apsolutno
nema naina da pokae da su prie postmodernista o drutvenom svijetu ita bolje (ili
gore) od drugih pria

SOCIOLOGIJA I ZNANOST

Znanstvena metodologija

- pozitivisti tvrde da znanost koristi utvrene metode i postupke i da se ove metode i
postupci mogu primjeniti na drutvene znanosti
- oni misle da se drutvene injenice mogu objektivno, promatrati, mjeriti i
kvantificirati
54
- analiza statistikih podataka moe otkriti korelacije, uzroke i zakone ljudskog
ponaanja
- Poper dri da je krajnje poeljno da sociologija bude znanost, ali tvrdi da je znanost
deduktivna, a ne induktivna metodologija
- on takoer misli da je mogue da drutvene znanosti openito, a sociologija posebno,
postanu znanstvene slijedeci posebni skup metodolokih postupaka
- fenomenolozi odbacuju miljenje da je metodologija prirodnih znanosti primjerena
sociologiji

Drutveni kontekst znanosti

- rekonstruirana logika se sastoji od metoda i postupaka za koje znanstvenici tvrde da
ih koriste (i pozitivizam i metodoloki pristup Propera su rekonstruirana logika)
- koritena logika se odnosi na ono to znanstvenici stvarno rade tijekom istraivanja, a
to se moe znatno razlikovati od rekonstruirane logike
- mogue je da su teorije koje se razvijaju prije svega i koje se znanstvenici trude
potvrditi, a ne opovrgnuti rezultat utjecaja drutvenih faktora, a ne nepristrane
potrage za znanjem

Thomas Kuhn paradigme i znanstvene revolucije

- paradigma je skup vjerovanja koji je zajedniki skupini znanstvenika o onome od
ega se sastoji prirodni svijet. Paradigma je potpuna teorija i okvir unutar kojeg
djeluju znanstvenici
- znanstvena vjerovanja se mijenjaju, ali ne postupno ve znanstvenim revolucijama.
Promjena u znanosti nije postupni proces akumulacije novog znanja nego iznenadno
kretanje od jedne paradigme drugoj
- kritike teorije: smatralo se da ima malo vanosti za drutvene znanosti i da se zasniva
na neodgovarajuim dokazima

Realistiki pogled na znanost

- unata tvrdnjama pozitivista i Popera, ini se neprimjerenim za predmet koji se bavi
ljudskim ponaanjem da se ogranii na prouavanje opazivog, da se ne osvre na
subjektivno, da pokua opovrgnuti teorije ili davati precizna predvianja
- postoji realistina teorija znanosti koja naglaava slinosti izmeu drutvenih i
prirodnih znanosti
- razlika izmeu zatvorenih i otvorenih sustava kao predmeta znanstvenog prouavanja
- postoje mnoga podruja znanosti u kojima se sve relevantne varijable na mogu
kontrolirati ili mjeriti sociologija ne moe utjecati na promjene koje e se dogoditi
- realisti smatraju znanost pokuajem objanjenja uzroka dogaaja u prirodnom i
drutvenom svijetu uz pomo esto nevidljivih struktura, mehanizama i procesa koji
su im u temelju
- prema realistikom shvaanju znanosti, sociologija je znanstvena

SOCIOLOGIJA, METODOLOGIJA I VRIJEDNOSTI

- zato se sociolozi bave pitanjem je li sociologija znanost jest proirena pretpostavka da
je znanost objektivna ili vrijednosno neutralna
55
- pozitivisti smatraju da se objektivnost moe postii prihvaanjem znanstvene
metodologije
- Weber recimo smatra da je vrijednosna neutralnost nemogua, ali da je mogu
objektivistiki pristup predmetu istraivanja
- svaki sociolog misli da su njegova istraivanja neutralna, ali mogue je i da svaki radi
prema nekim svojim vrijednostima












































56
POGLAVLJE 15.: SOCIOLOKA TEORIJA

Uvod

- teorija je skup ideja kojima se neto objanjava
- socioloka teorija je skup ideja kojima se objanjava ljudsko drutvo
- socioloke teorije se grupiraju prema razliitim kriterijima. Jedan od najvanijih
kriterija je razlika izmeu strukturalnih perspektiva i perspektiva drutvene akcije
- te dvije perspektive se razlikuju po nainu na koji pristupaju analizi
- strukturalne ili makroperspektive analiziraju nain na koji je drutvo sloeno kao
cjelina (marksizam i funkcionalizam)
- ne zasnivaju se svi pristupi na preispitivanju strukture drutva kao cjeline neki ba
idu obrnuto. Ne misle da je ljudsko ponaanje odreeno drutvom, oni drutvo
smatraju kao rezultat ljudske aktivnosti
- ti pristupi se zovu pristupi drutvene akcije, interpretativna sociologija,
mikrosociologija
- tu su zastupljene dvije glavne vrste poput simbolikog interakcionizma,
etnometodologije
- neki sociolozi pokuavaju premostiti oit ponor izmeu strukturalne perspektive i
perspektive drutvene akcije

FUNKCIONALIZAM

- Auguste Comte, Herbert Spencer utemeljitelji, razvio ju je mile Durkheim, a
usavrio Talcott Parsons
- funkcionalizam smatra drutvo sustavom skupom meusobno povezanih dijelova
koji zajedno oblikuju cjelinu
- rani funkcionalisti = analogija izmeu drutva i organizma (poput ljudskog tijela)
- osnovne potrebe ili nuni uvjeti postojanja ponekad su poznati kao funkcionalni
preduvjeti drutva
- koncept funkcije u funkcionalistikoj analizi odnosi se na prinos koji dijelovi daju
cjelini
- funkcionalistika analiza se usredotoila na pitanje o tome kako se odravaju
drutveni sustavi

mile Durkheim

- on oslikava pojedinca kao nekog tko ima malo ili uope nema nikakvu kontrolu nad
vlastitim djelovanjem sustav upravlja lanovima drutva
- velik dio njegova rada zaokupljen je funkcionalnom analizom, pokuavajui shvatiti
funkcije drutvenih injenica
- kolektivna svijest sastoji se od zajednikih vjerovanja i osjeaja
- bez slaganja oko moralnih pitanja, drutvena solidarnost bi bila nemogua, a pojedinci
ne bi mogli biti povezani u integrirajuu drutvenu jedinicu

Talcott Parsons

- kako je drutveni poredak mogu?
- drutveni ivot karakteriziraju meusobno davanje prednosti i miroljubiva suradnja, a
ne meusobno neprijateljstvo i destrukcija
57
- isto smatra da samo predanost zajednikim vrijednostima moe biti temelj reda u
drutvu
- vrijednosni konsenzus tvori bitno intergrativno naelo u drutvu (ako su svi lanovi
drutva odani istim vrijednostima, onda postoje i zajedniki ciljevi)
- zajedniki ciljevi potiu na suradnju uloge osiguravaju sredstva kojima se
vrijednosti i ciljevi prevode u djelovanje norme osiguravaju da ponaanje prema
ulogama bude standardizirano, predvidljivo i time uredno
- kad su vrijednosti institucionalizirane, a ponaanje strukturirano pomou njih, rezultat
je stabilno drutvo postignuto je stanje drutvene ravnotee
- drutvena ravnotea se odrava na dva naina socijalizacijom (kad se vrijednosti
prenose sa narataja na narataj) i raznim mehanizmima drutvenog nadzora
- funkcionalni preduvjeti adaptacija (odnos izmeu sustava i njegove okoline),
postizanje ciljeva (potreba svih drutava da se zacrtaju ciljevi kojima se usmjeravaju
aktivnosti drutva), integracija (regulacija konfilkata), odranje obrasca (odranje
osnovnih obrazaca vrijednosti)
- drutvene promjene objanjava tako da tvrdi da niti jedan sustav nije u stanju
ravnotee

KONFLIKTNE PERSPEKTIVE

- sve konfliktne perspektive imaju model drutva kao cjeline i sve prihvaaju
strukturalni pristup
- koriste pojam o tome da postoje skupine u drutvu koje imaju razliite interese
- zbog toga vjerojatnost sukoba postoji
- razlikuju se od funkcionalizma time to naglaavaju postojanje konkurentnih skupina
dok funkcionalisti naglaavaju suradnju meu drutvenim skupinama

MARKSIZAM

- Marx smatra ljude i proizvoaima i proizvodom drutva
- razumijevanje drutva ukljuuje povijesnu perspektivu koja ispituje proces kojim
ovjeanstvo istovremeno stvara, ali je i stvoreno od strane drutvene stvarnosti
- razni dijelovi drutva su meupovezani i utjeu jedni na druge
- ekonomski faktor ima primarni utjecaj i uvelike oblikuju druge aspekte drutva
- dijalektiki materijalizam sukob proturjeja u ekonomiji
- glavne promjene u drutvu lee u kontradikcijama i sukobima unutar ekonomskog
sustava
- nema proizvodnje bez suradnje odnos pojedinaca je bitan za nain ivota; dakle sve
proizlazi iz proizvodnje materijalnog ivota
- proturjeja se pojavljuju zbog razliitih interesa, a posebno pojavom privatnog
vlanitva gdje vlasnik odreuje uvjete rada i zbog toga radnik je nezadovoljan
- zbog uveavanja ljudske kontrole nad prirodom uveava se i ljudsko otuenje
- kapitalizam (ljudski proizvod) isto je razlog otuenja ovjeka zbog toga to
kapitalizam kontrolira ovjeka, a ne obrnuto
- rjeenje toga je u komunizmu gdje bi se ukinulo privatno vlasnitvo, a samim time i
ljudsko otuenje




58
Klasa

- drutvo se ne sastoji od pojedinaca nego je zbroj meusobnih odnosa u kojima se ti
pojedinci nalaze
- klasne podjele proistjeu iz razliitih odnosa pripadnika drutva prema sredstvima za
proizvodnju buroazija i proletarijat
- pripadnici bilo jedne bilo druge klase smatraju da je njihova situacija normalna
- klasa postaje klasom za sebe kad su lanovi svjesni prave naravi svoje situacije,
interesa i zajednikog neprijatelja
- promjena iz feudalizma u kapitalizam nije donijela znaajnije promjene osim to se
promjenio stari skup suprotnosti novim i to je rezultiralo novim proturjejima
- iz kapitalizma u komunizam dolo bi do smanjenja nejednakosti, odnosno
izjednaavanja klase jer ne bi bilo vie privatnog vlasnitva

NEOMARSKIZAM

- marskisti su sociolozi iji je rad nadahnut Marxom, ali su razvili svoju teoriju

Antonio Gramsci

- on smatra da vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju nije dovoljno da vladajua
klasa monopolizira mo u drutvu
- da bi odrala hegemoniju vladajua strana mora dobiti podrku od ostatka drutva
- vie panje posvjeuje kulturi drutva i institucijama nadogradnje, poput Crkve,
masovnih medija i obrazovnog sustava
- kritika teorije: nisu specificirali kad su i u kojim okolnostima kulturni i ekonomski
faktori vaniji u oblikovanju drutva

TEORIJA KONFLIKTA

- podrijetlo te teorije je u djelu Maxa Webera
- njegovi pogledi na klase, statusne skupine i stranke glavne su teme teorije konflikta
- on smatra da nije jedina podjela klasna

Ralf Dahrendorf mo i sukob

- kitika Marxa smatra da je njegov rad zastario
- smatra da su se promjene ipak dogodile to se tie kapitalizma u zemljama poput
Britanije ili SAD-a te zemlje su sad postkapitalistika drutva
- on smatra da se razvila nova klasa srednja i da vie predmet sukoba se ne zasniva na
ekonomskim podjelama nego da sukob ima veze s vlasti
- kritka teorije: rekao je da su potlaeni u stanju birati, ali da se ne moe objasniti zato
e oni odabrati podravanje nadreenih ili trajk

PERSPEKTIVE DRUTVENE AKCIJE I INTERPRETACIJE

- ti sociolozi odbacuju shvaanje da drutvo ima jasnu strukturu koja upravlja
individuama da se ponaaju na odreeni nain
- dovodi u pitanje Durkheimov nazor da drutvo postoji neovisno o pojedincima od
kojih se sastoji
59
- simboliki interakcionisti prihvaaju postojanje drutvenih uloga, ali nijeu da su te
uloge fiksne
- fenomenologija i etnometodologija odbacuju postojanje bilo kakve drutvene strukture
- sve te perspektive tvrde da sociolozi trebaju razumjeti ljudsko ponaanje i otkiti
znaenja koja se nalaze iza njega

Max Weber

- smatra se jednim od tri osnivaa sociologije (uz Marxa i Durkheima)
- identificirao je aspekte drutvene strukture poput klase, stranaka, statusnih skupina i
birokracija to su grupacije stvorene od pojedinaca koji drutveno djeluju
- te drutvene akcije trebaju biti u sreditu sociolokih istraivanja
- akciju poduzima pojedinac i daje joj znaenje je drutvena akcija
- za kauzalno objanjenje nuno je odrediti motive koji su doveli do akcije
- birokracije institucije koje vrsto nadziru i njima upravljaju ljudsko ponaanje ili
drutvene akcije
- birokratske organizacije su, po Weberu, dominantne institucije industrijskog drutva
- nekoliko naina ljudskog djelovanja:
1. afektivno ili emocionalno djelovanje
2. tradicionalno djelovanje
3. racionalno djelovanje
- u industrijskom drutvu dominantan nain djelovanja je racionalno djelovanje
- birokracija je racionalno djelovanje u institucionalnom obliku; ona je i sustav kontrole
nad podreenima
- od toga dolazimo do odnosa vlasti i ljudskog djelovanja
- birokracija na neki nain sputava ljude, ograniava slobodu, jer kontrolira male
radnike

SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM

- interakcionisti su zaokupljeni objanjenjem drutvenih djelovanja pomou znaenja
koja im pridaju pojedinci
- ne koncetriraju se na velike drutvene promjene nego na interakcijske situacije malog
opsega

George Herbert Mead

- ljudi su u meusobnoj interakciji simblima od kojih su najvaniji sadrani u jeziku
- simboli nameu posebna znaenja predmetima i dogaajima
- bez njih ne bi bilo ljudske interakcije niti ljudskog drutva
- drutveni ivot je mogu samo ako pripadnici imaju iste simbole preuzimanje uloga,
poistovjeivanje sa nekim
- jastvo smjetajui sebe u poloaj drugih, pojedinci su u stanju i gledati sebe
- jastvo je naueno, nije uroeno prvo stadijom igranja kad se uivljavaju u uloge
koje im nisu pribline, a drugi stadij je stadij igre igrajui primjerice nogomet jako je
bitan odnos sa suigraima
- Mead je prihvatio da drutvo ima kulturu i da te kultura sugerira primjerene tipove
ponaanja za posebne drutvene uloge
- po njemu pojedinci kreiraju drutvo, ali su i oblikovani njime

60
Herbert Blumer

- drutvo je stalni proces interakcije
- po njemu drutvena akcija je u odreenom stupnju strukturirana i rutinizirana, ali da
takvu akciju konstruiraju drutveni akteri, a ne drutveni sustavi

FENOMENOLOGIJA

- razvio ju je Edmund Husserl, razradio Alfred Shutz
- fenomenologija nijee mogunost objanjenja drutvene akcije
- njezin naglasak je na unutarnjem djelovanju ljudskog uma i nainu na koji ljudi
klasificiraju i osmiljavaju svijet oko sebe
- oni pokuavaju razumjeti znaenje fenomena ili stvari, a ne objanjavaju kako su oni
nastali
- bitna je klasifikacija osjetilnih iskustava da bi lake prepoznavali svijet oko sebe
- iako je znanje zajedniko, Shutz misli da nije fiksno i nepromjenjivo

ETNOMETODOLOGIJA

- tip pristupa koji je razvio Schutz
- etnometodolozi primjenjuju fenomenoloke ideje da bi proveli istraivanja
- sam naziv znai studij metoda kojima se ljudi koriste da bi konstruirali, objasnili i
dali znaenje svom drutvenom svijetu
- drutva imaju pravilne i odreene obrasce zato to ih lanovi tako percipiraju. Samim
time je drutveni poredak fikcija

Harlod Garfinkel

- dokumentarna metoda sastoji se u izboru idreenih aspekata u beskonanom broju
karakteristika neke situacije ili konteksta, njihovu definiranju na poseban nain i
njihovu shvaanju kao dokaza o postojanju latentnog obrasca

OBJEDINJAVANJE STRUKTURALNOG I DRUTVENO AKCIJSKOG PRISTUPA

- teorija koja bi trebala razumjeti socijalne strukture i drutvene akcije

Anthony Giddens

- on tvrdi da su struktura i akcija dvije strane iste medalje
- jedna bez druge ne mogu postojati
- drutvene akcije stvaraju strukture i upravo se pomou drutvenih akcija strukture
stvaraju i reproduciraju kako bi preivjele due vrijeme
- Giddens razlikuje dva aspekta strukture: pravila (procedure koje pojedinci u
drutvenom ivotu mogu slijediti) i resurse alokativni (ukljuuju sirovine, zemlju,
tehnologiju, sredstva proizvodnje i dobra) i autoritativni (nematerijalni koji nastaju
kao rezultat injenice da neki pojedinci mogu dominirati drugima)
- drutveni sustav je jednostavno obrazac drutvenih odnosa koji postoji u nekom
vremensko-prostornom odsjeku


61
MODERNOST, POSTMODERNOST I POSTMODERNIZAM

Uvod

- sve je vanija razlika izmeu modernosti, postmodernosti i postmodernizma
- Durkheim, Marx i Weber moderna sociologija; oni tvrde da su sposobni pruiti
razumljivu i konanu teoriju drutva
- postmodernistiki teoretiari poriu takvu mogunost
- rasprava o tome je na neki nain i rasprava o razmjerima drutvene promjene

Modernost

- svi klasini sociolozi dijele zajedniki intelektualni interes prema socijalnim
promjenama vezanim za industrijalizaciju
- vjerovanje u napredak i znanost mogu smatrati obiljejima modernog miljenja
- podrijetlo modernog naina razmiljanja je u prosvijetiteljstvu
- postmodernizam smatra da je prosvijetiteljski pokret zapostavljen u suvremenom
drutvu
- ljudi vie ne vjeruju u mogunost napretka, mo znanosti, mogunost usavravanja
ovjeanstva ili racionalnog upravljanja drutvom sve je vea raznovrsnost miljenja
i ideja
- postmodernisti pozdravljaju tu raznolikost
- postmodernistike ideje o raznolikosti se najvie oituju u arhitekturi

Jean-Francois Lyotard postmodernizam i spoznaja

- razvoj je povezan s tehnologijom, znanou i odreenim drutvenim razvojima, ali
najvanije su promjene u jeziku
- ljudi ne vjeruju vie da razum moe pobjediti praznovjerje, da se ljudi mogu usavriti
ili da e komunizam stvoriti savreno drutvo
- postmoderno drutvo se zasniva na proizvodnji i razmjeni znanja koje je mogue
prodati
- neki puta Lyotard zvui kao marksistiki napad na kapitalizam

Jean Baudrillard Simulacije

- drutva su ula u novu, razliitu fazu, a ta se promjena moe vidjeti na jeziku i znanju
- drutvo se odmaklo od faze u kojoj dominira proizvodnja i koju oblikuju ekonomske
sile ukljuene u razmjenu materijalnih dobara
- danas vie dominira kupnja i prodaja znakova i slika koje nemaju nikakve veze sa
materijalnom stvarnou
- razvoj znakova:
1. znakovi (slike, rijei, itd.) su odrazi temeljnje stvarnosti
2. znakovi postaju distorzija istine, ali nisu izgubile sve veze koje imaju sa stvarnou
3. znak maskira odsutnost jednog dijela temeljne stvarnosti
4. znakovi vie nemaju veze sa stvarnou
- simulakrum slika neega to nikad nije postojalo niti ne postoji
- mo je po Baudrillardu nestala te zahvaljujui tome mi ivimo po simulakrumu
- on za razliku od Lyotarda smatra da su ljudi uhvaeni u zamku jednolinosti,
uniformiranosti bez moi i da pluralnou i raznolikou nisu osloboeni
62
- kritika teorije: smatra se da Baudrillard pie vrlo apstraktno svoje argumente ne
potkrijepljuje dokazima nego samo primjerima

David Harvey marksizam i postmodernost

- on je teoretiar postmodernosti, a ne postmodernistiki teoretiar
- slae se da se drutvo promjenilo, ali da te promjene nisu previe bitne
- isto ne misli da su modernistiki pristupi zastarjeli
- u biti suvremenih zapadnjakih drutava najznaajniji ostaje kapitalistiki ekonomski
sustav smatra da se kapitalizam mijenja i da se samim time razvijaju i novi naini
kontrole radne snage zbog toga se javljaju krize i smatra da je postmodernost
odgovor na jednu od takvih kriza

MODERNE TEORIJE DRUTVA I SOCIOLOGIJA MODERNOSTI

- mnogi sociolozi vjeruju da temeljna naela modernih sociolokih teorija vrijede i dalje
- takvi sociolozi poriu tvrdnje postmodernista da su metapripovijesti opasne, da je
svako znanje relativno i da je prosvijetiteljski projekt poboljanja svijeta stigao na kraj
svojeg puta

Anthony Giddens visoka modernost i daljnji razvoj

- jedan od najutjecajnih sociologa koji odbacuje tvrdnje postmodernizma i teorije
postmoderne
- razlikuje tradicionalna i moderna drutva smatra da se ova druga bre razvijaju
- modernost se temelji na etiri kljune institucije:
1. kapitalizam
2. industrijalizacija
3. nadzor
4. vojna sila
- ne slae se sa Weberovim (modernost kao kavez birokratske racionalnosti) i
Marxovim (modernost kao udovite, eksploatacija) stajalitem to se tie modernosti.
Iako se slae da ima neke nedostatke ipak smatra da modernost otvara neke nove
mogunosti koje u predmodernim drutvima nisu postojale
- kasna modernost moe zavriti katastrofom neke vrste. Molohom (podivljali stroj
goleme snage kojim kolektivno, kao ljudska bia moemo upravljati do izvjesne mjere
i koji prijeti da e se oteti kontroli i otrgnuti od svih spona)
- on smatra da mi ivimo u kasnoj modernosti on smatra da e se postmodernost
pojaviti tek kasnije
- on smatra da e postmodernost nadii etiri kljune institucije modernosti
- njegova vizija posmodernistikog drutva je prilino idealistina
- ona je alternativa postmodernizma i teorije postmodernosti