VJESNIK 61 Subota/nedjelja 4. i 5. srpnja 2009.

VRHUNAC TJEDNA
S
E
D
A
M
D
A
N
A

Z
N
A
N
O
S
T
MENTALNE MAPE Metoda kojom se poboljava
uenje prihvaena i u hrvatskom obrazovnom sustavu
KAKO
UPREGNUTI
CIJELI MOZAK
Nataa GAJSKI KOVAI
D
ok djeca koriste 95 do 98
posto svoje kreativnosti,
odrasli u pogon stavljaju
tek manje od 20 posto. Je-
dan od naina kako pobolj-
ati potencijale u podruji-
ma kreativnosti, pamenja i
uenja jest upotrijebiti mentalne ma-
pe, tehniku koju su prije neto vie od
30 godina utemeljili Tony i Barry Bu-
zan. Rije je o sustavu organi-
zacije misli i ideja pomou ko-
jeg je sistematiziranje, dono-
enje odluka, uenje, pam-
enje ili kreiranje komplek-
snih sadraja mogue pohrani-
ti na komadu papira.
Crtanjem mentalnih mapa
mozgu se omoguava bre i
dugotrajnije pamenje. Sa-
mom izradom mape, pri emu
se uz rijei koriste crtei, poj-
movi, simboli i puno boja jer
mozak lako pamti boje na sli-
ci, osoba zapamti 70 do 80 po-
sto sadraja koji prouava.
Gradivo koje se savladava po-
mou te tehnike crta se u obli-
ku kronje drveta. Tema se
stavlja u centar kronje iz koje
se onda granaju podruja.
Dr. Marija Pavkov, autorica
knjige Upotrijebiti snagu
svog uma, kae da se mental-
ne mape u Hrvatskoj prim-
jenjuju osam godina. Ona je u
Zagrebu zavrila Pridoslovno-
matematiki fakultet, a posli-
jediplomski studij na Sveui-
litu Karl-Franzens u Grazu. U
Centru Buzan u Engleskoj us-
pjeno je zavrila edukaciju za
licenciranog instruktora i od
tada odrava seminare i tre-
ninge za javnost, obrazovne
ustanove i tvrtke u podruju
razvoja kognitivnih i mental-
nih ljudskih potencijala.
njava Vjesnikova sugovornica.
Mapa pomou centralne slike - teme
omoguuje povezivanje znanja, dok se
u sluaju linearnog uenja ili itanja
to ne dogaa.
Mozak odraslog ovjeka sastoji se
od 100 bilijuna ivanih stanica ili
neurona sa zavrecima koji se spajaju
na vie od 100 trijuna mjesta. Signali
koji putuju kroz umu neurona osno-
va su za izgradnju sjeanja, misli i os-
jeaja. Osnova naeg mozga je neuro-
cese donoenja odluka. Kad je moda-
na aktivnost pod kontrolom, dono-
enje odluka bit e kvalitetno. No,
esto usred oka, straha ili nekih dru-
gih emocija dolazi do mentalne bloka-
de. Tim vie to prosjean ovjek po-
greno rasporeuje posao u svom
mozgu. Lijeva polutka je preopteree-
na, dok se desna dosauje. Tijekom
izrade mentalne mape potiemo rad
desne polutke mozga koju esto zane-
marujemo u procesu uenja, a zadue-
na je za stvaranje slika, asoci-
jacija, kreativnost, ritam i bo-
ju, istie. Trebali bismo teiti
tome da upregnemo mozak u
cijelosti. . kola i obrazovanje
uglavnom potiu lijevu polut-
ku koja je zasluna za rijei,
logiku, analizu, nizove, broje-
ve, linearnost, dakle za preciz-
ne informacije koje su veini
ljudi dominantne.
Mentalne mape tee siner-
giji kognitivnih funkcija lijeve i
desne polutke. Putem HNOS-a
mentalne mape ule su i u hr-
vatski kolski sustav, no nisu
svi uitelji educirani kako radi-
ti s njima. Iako je rije o iznim-
no uinkovitoj metodi, pogoto-
vo kad je rije o djeci koja ina-
e imaju problema s uenjem,
tvrdi dr. Pavkov. Upotrebom
mentalnih mapa razvija se pro-
storna, kreativna i verbalna in-
teligencija, komunikacija s
drugima, ali i sa sobom jer po-
sluati vlastitu glavu je najte-
e.
Svaka mentalna mapa svoje
ishodite uvijek ima u centru.
Kako granamo mentalnu ma-
pu, zapisujemo pojmove manje
vanosti, dakle teite je na hi-
jerarhijskom zapisu informaci-
ja. esto ljudi ne znaju prepoz-
nati to je vano, a to nije jer
su nauili misliti da je sve va-
no, veli dr. Pavkov.
oko 1500 znanstvenih radova
proizalih iz podataka prispjelih
s letjelice. Prema rijeima Esi-
nih strunjaka, Odisej e usko-
ro postati beivotna smrznuta
letjelica na eliptinoj orbiti oko
Sunca, no podaci koje nam je
poslala jo e se dugo izuavati
meu astronomima diljem svije-
ta.
Iako je misija slubeno okon-
ana, sonda e povremeno jo
nekoliko tjedana uspijevati pos-
lati pokoju informaciju znan-
stvenicima na Zemlji.
Tridesetak godina nakon po-
etka rada na projektu i gotovo
18 godina po lansiranju, radioi-
zotopni generator na letjelici vi-
e nije u stanju osigurati ni mi-
nimalne koliine energije te je
misiji napokon doao kraj. Let-
jelica je dizajnirana s namjerom
da istrauje aktivnost i utjecaj
Sunca na okolni prostor. Nakon
svih ovih godina Odisej je pro-
mijenio poimanje Suneva sus-
tava te otkrio mnotvo novih
stvari koje znanstvenici nisu
mogli ni predvidjeti, a o doga-
anjima na Sunevim polovima
gotovo da nismo nita znali do
Odisejeva prolaska u njihovoj
ravni.
Dr. Pavkov smatra da men-
talnu mapu treba doivjeti kao
individualnu interpretaciju
vlastitih misli i ideja. Takve
mape pomau u planiranju,
razvoju kreativnosti, dugotraj-
nom pamenju informacija,
rjeavanju razliitih problema,
prisjeanju injenica kad ste
pod pritiskom, pripremanju
sastanaka, organizaciji posla...
Kao to modane stanice imaju
razgranatu strukturu, tako su i men-
talne mape razgranate. Graevne jedi-
nice naeg mozga zapravo su razgra-
nate, radijantne strukture, pa je na taj
nain najbolje i usvajati nove informa-
cije. No, nauili smo pristupati infor-
macijama linearno, znai da ih nabra-
jamo jedne ispod drugih, ime zapra-
vo sami sebi odmaemo jer se kon-
frontira prezentiranje informacija s
nainom na koji ih usvajamo, obja-
plastinost pa stoga nema opravdanja
ni za koga u poznijim godinama da ne
moe uiti; pitanje je samo imamo li
volje upotrijebiti tu neuroplastinost,
napominje dr. Pavkov.
Kako objanjava, informacije se
prenose izmeu modanih stanica
kroz sinapse. Neuroni se povezuju je-
dni s drugima na sinapsama. Kad na-
boj doe do sinapse, moe izazvati ot-
putanje malih eksplozija kemikalija
nazvanih neurotransmiteri. Prefrontal-
ni reanj mozga odgovoran je za pro-
I u poslovnom svijetu men-
talne su mape pronale svoju
primjenu, prvenstveno u pro-
cesima donoenja odluka.
Kad se takva mapa jednom
izradi, ona nije konani proiz-
vod, ve je promjenjiva, prati
nae procese razmiljanja. Ka-
ko zapisujemo informacije, ta-
ko dolazimo i do novih spoz-
naja i zakljuaka. esto imamo zbrku
misli u glavi, ne moemo se sami sa
sobom dogovoriti o emu misliti. Tad
je dobro uzeti papir i napraviti mapu o
tome o emu razmiljamo, tumai dr.
Pavkov.
Za izradu mentalne mape potreban
je psihofiziki napor jer nauili smo
razmiljati na jedan nain pa se nije
lako okrenuti prema drugom. Djeci je
to lake jer nemaju puno blokada pa
stoga i puno bre apsorbiraju mental-
ne mape nego odrasli.
Crtanjem mentalnih mapa mozgu
se omoguava bre i dugotrajnije
pamenje. Samom izradom
mape, pri emu se uz rijei
koriste crtei i puno boja, osoba
zapamti 70 do 80 posto sadraja