INTERNET

LEKCIJA

Uvod..................................................................................................................3
1. ta je internet?..............................................................................................5
2. Zato poeti koristiti internet?.....................................................................10
3. Zato je vano koristiti internet u poslu?.....................................................13
4. Lini imid i internet....................................................................................16
5. Prvi koraci u koritenju interneta za obinu osobu.....................................18
6. Kako koristiti internet za svoju malu radnju?...............................................20
7. Kako se to "koristi" internet?.......................................................................24
8. Djeca na internetu.......................................................................................27
9. Odluili ste hoete na internet? Kako dalje?.............................................30
10. Facebook kako ga koristiti?....................................................................33
11. Internet "alati" koji vam mogu pomoi da postanete vidljivi.......................38
12. Zato se odnosi s javnou teko mogu odvojiti od interneta?.................41
13. Kako se snai na internetu i izbjei prodavanje magle?...........................45
Zakljuak.........................................................................................................47
O autoru..........................................................................................................48

Kad god ponem neku priu vezanu za internet priam je kao da sam okruena ljudima koji
ga takoe svakodnevno koriste. Tek poneki zbunjeni pogled ili pitanje me vrate u stvarnost u
kojoj jo uvijek najvei broj korisnika interneta ne zna dalje od Facebooka. Prola me faza u
kojoj sam takve ljude gledala kao da su pali sa Marsa. Umjesto toga sve ee pokuavam
da se stavim u njihovu ulogu i da ih razumijem.
Piui ove redove imam namjeru i da im
pomognem.
Proitala sam podatak da je internet nastao prije
40 godina. Tih godina na naim prostorima je
televizor bio vrhunac tehnike. Internet u nae
domove i svakodnevnicu prema mom sjeanju
ulazi 1996. godine. Te godine sam prvi put dobila
kuni prikljuak i od tada je meni internet postao
svakodnevnica. Polako je potisnuo sve ostale
medije iz mog ivota, TV sam skoro prestala
gledati, radio sluam na internetu a novine
kupujem vrlo rijetko.
Zamijenio mi je i olakao mnogo stvari u ivotu. I pored svega o internetu se pria i pie
mnogo loe. Kad god se trai krivac za neto to se deava postalo je uobiajeno da se
krivica prebaci na njega. Kao dugogodinji korisnik mogu samo rei da internet nije nita gori
(a ni bolji) od stvarnog svijeta koji pravimo mi ljudi.
Voljela bih da u mom okruenju ljudi malo vie i bolje koriste internet. Za nekih 20 godina e
vjerovatno i biti tako, kad odrastu sva djeca koja od najranijeg djetinjstva koriste raunare.
Do tada e nam svakodnevnicu ipak initi ljudi koji kau Imam ti ja web stranicu pokazujui
na email adresu koju provjeravaju tek nekoliko puta godinje.

Treba li ih kriviti?

Koliko god mi i samoj nekad djelovali udno i neobino mislim da ne treba. ak i moja
generacija (1976.g.) je na informatici u koli uila o programskim jezicima i pokuavala u
glavu ugurati neka znanja o tom predmetu bez da smo se sreli sa raunarima. Ne znam
kakvi su profesori informatike danas i kakav im je nastavni plan i program ali sam naula da
vrlo esto oni uenike mole da im formatiraju disk na raunaru. To znai da je jo uvijek
najvei broj korisnika interneta u regionu samouk.
Posebno ne treba kriviti za neznanje ljude koji pripadaju starijoj generaciji, onoj koja je prve
TV emisije gledala u crno bijeloj tehnici. Lino znam nekoliko njih koji internet koriste u mjeri
u kojoj ga koristim i sama, ali oni su ipak izuzetak ili manjina, kako god hoete. Da bi se broj
korisnika meu takvom populacijom poveao potrebno je mnogo truda i rada. Ali prije svega

je potreban motiv i elja da se vrijeme posveti izuavanju i razumijevanju ovog medija.

Znam da su mnoge firme svoje slubenike slale na obuku za koritenje raunara i interneta.
Iz mog linog iskustva posjeivanja nekih kurseva i predavanja mogu rei da mi je jasno
zato jo uvijek kod nas kau da je tehnika napravila vie tete nego koristi. Kad firma alje
ljude na obuku, posebno ako je dravna, onda se predavai ili ustanove koje e to raditi
biraju po principima veza i tela. Najmanje se vodi rauna o tome da li e ljudi nauiti neto i
primjenjivati nauena znanja.
Jo je komplikovanija situacija sa malim privrednicima. Ulaskom u trinu ekonomiju svima
su puna usta malih privrednika. Kad god se pria o napretku, zapoljavanju, stimulisanju i
svim ostalim udima koja snalaze zemlje u tranziciji svi priaju samo o malim i srednjim
preduzeima. U prvi plan uvijek nekako dospiju prie o porodinim biznisima, uspjesima i
slino. Najee su to samo nauene prie koje slue za mazanje oiju. Uglavnom dolaze iz
usta onih koji sami nisu nikad rizikovali svoju marku pa samim tim i ne znaju kako je to. Ako
znaju teoriju prakse nemaju, a to dvoje ne ide jedno bez drugog.
Ljudi koji se na ovim prostorima bave malim biznisom bilo koje vrste su praktiari. Oni su
svoje biznise pokrenuli iz nekoliko razloga, a najee zato to su u sebi imali neki talenat,
znanje, sposobnost ili vjetinu koja se moe unoviti na tritu. Znam ih dosta i znam da se
na ovom tritu bore kako znaju i umiju, svojom logikom i znanjima koja nisu nauili u koli.
U 99% sluajeva su to znanja steena kroz ivot i iskustvom. Kad im spomenete marketing
oni vide TV reklamu ili reklamu u novinama, a biznis plan im koristi za dobijanje kredita od
banke. Ne piu ga sami, najee ih oderu za isti.
Takvi ljudi treba da nose privredu drava u regionu i u sutini oni to i mogu, samo im treba
malo pomoi.
Ja u pokuati da ovom serijom svojih tekstova pomognem onima koje zanima kako
internetom mogu pomoi svom biznisu. Znam da na sve strane ima tekstova o tome, da se
organizuju seminari, kursevi i slino i moda se neko sad pita zato bih ja to radila, od kud
mi ideja da to mogu i po emu e ti moji tekstovi biti drugaiji od ostalih.
Pa evo, da odmah odgovorim. Radila bih zato to svoje slobodno vrijeme volim potroiti na
neki koristan nain. A ideja da to mogu mi se vremenom nametnula sama od sebe,
posmatrajui svijet oko sebe i analizirajui ga na svoj nain. U svakom sluaju ovo je dobar
eksperiment za ispitivanje moi interneta. Kako? Ako ova moja serija tekstova (kako je
sada zovem dok je jo samo u glavi) bude zanimljiva i korisna sigurno e nai put do velikog
broja italaca. A ako bude bezveze i dosadna, te u rangu tosepravipametna tekstova onda
e ih itati osim mene samo oni koji spletom okolnosti moraju proitati sve to ja napiem.
Ne brinite, takvih nema puno.
A po emu e moji tekstovi biti drugaiji od ostalih koji postoje? Moda po tome to se neu
truditi da ljude zadivim svojim znanjem i pisanjem. Umjesto toga u se truditi da shvate stvari
koje im zaista mogu koristiti. Obzirom da sam sama deset godina imala mali privatni biznis
pisau i iz tog ugla. A osim onih koje internet zanima zbog posla vjerujem da e dosta toga
zanimljivog biti i za sve one kojima nije jasno kako pomou interneta mogu brendirati sebe.

Kako biste vi nekom ko skoro nikad nije sjeo za raunar objasnili ta je internet? Wikipedija
kae da je internet velika raunarska mrea i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju
sa tekstom, slikom i zvukom. Kada mene neko pita ta je internet ja kaem da je to svijet u
elektronskom obliku.
Ne znam kako i na koji nain je nekom uspjelo da sve to se deava i postoji u stvarnom
svijetu ugura u elektronski oblik i napravi internet, ali je injenica da je to tako. Sve to
postoji u stvarnosti moete uglavnom pronai i na internetu.

1 .1 . Kako ui (ili izai) na internet

Prije same prie o internetu moram spomenuti nekoliko stvari. Vrlo esto oko sebe ujem
izaao na internet ili uao na internet. To bi otprilike znailo da se neko konektuje na
internet i bude online. Zato neki uu a drugi izau ne znam.
Ono to je takoe vano spomenuti jeste da je i dalje najvei broj ljudi za koritenje interneta
koristi raunar, a u porastu je broj onih koji za istu stvar koriste mobilne telefone. Dok smo
nekada brzine otvaranja stranica mjerili satima i mogli dorukovati dok primimo jednu poruku
sada je sve mnogo bre. Prije su rauni za internet bili ogromni i poveavali raune za
telefon (stari ne tako dobri Dialup), danas imamo tendenciju pada cijena, dostupnost putem
kablovskih operatera i sve ei besplatni internet.
Da razjasnimo jo jednu stvar kojom su prepadali mene nekad davno raunari nisu ba
tako osjetljive stvari i neete ih pokvariti im pogreno stisnete neko dugme. Sjeam se
mojih profesora koji su nam najvie ponavljali da se raunar obavezno gasi na Start Turn
off computer pa Shut down. Skoro sam umrla od straha kad mi je prvi put zaledio
Windows. Vremenom nauite da raunar sa Windowsom nekad moete ugasiti samo ako iz
zida izvuete utika i izvuete bateriju iz laptopa. Dakle, ne bojte se. Svi ovi proizvoai
tehnike bi davno propali da je prave samo za napredne i superpametne korisnike. Znai
samo polako i nita se strano nee desiti ak i ako niste neko ko sve te tipke i dugmie zna
kao svoj dep.

1 .2 Kako se to koristi internet?

Ovaj dio piem samo za one koji stvarno nemaju nikakva znanja o tome kako uopte otvoriti
bilo koju stranicu na internetu.
Za koritenje je najbolje da sjednete za raunar i upalite ga. Onda na ekranu pronaete neki
od pretraivaa (pogledati ikone na slici ispod).

Kliknete na tu ikonu i otvorie vam se prozor sa slike (moda nee izgledati isto).
Sad imate 2 varijante za dalje surfanje (izraz koji se koristi za pretraivanje stranica na
internetu).

Prva varijanta je da u traku pri vrhu u kojoj na slici pie www.google.com ukucate neku web
adresu koju znate. To moe biti adresa sa vizit karte vaeg prijatelja ili neka koju ste vidjeli
na TVu. Kad to uradite pritisnete tipku Enter i otvorie vam se ta web stranica. Tu zaista
ne moete nita pokvariti. Ako i pogrijeite adresu samo e se otvoriti neto drugo.
Druga varijanta je da u polje za pretraivanje upiete neto to vas zanima. Hoete da
saznate kako se prave tulumbe? Ukucate samo tulumbe u pretraiva, stisnete Enter i
otvorie vam se sljedea stranica na kojoj dalje imate fotografije ili recepte. I dalje samo
klikate. Ako znate engleski ne moete pogrijeiti. Ako ne znate imate i prevodioca na
internetu. Jednostavno, zar ne?

Ono to trebate zapamtiti u ovoj poetnoj fazi jeste da je web adresa ono to poinje sa
www. Tako je web adresa mog bloga www.bosanka.net. To to se otvori kad ukucate web
adresu je web stranica (website na engleskom). Sve ee ne morate uopte ukucavati ovo
www, dovoljno je npr samo bosanka.net.
Vama je moda neko nekada i otvorio mail adresu i imate je na vizit karti na primjer. To je
ono to u sebi ima @ (ludo A, tako ga zovu). Najee izgleda ovako vaseime@gmail.com ,
vaseime@hotmail.com ili vaseime@yahoo.com. Ima jo mogunosti, naravno. To ne znai
da imate web stranicu. To vam je u stvari potansko sandue u koje primate pisma.
Objasniu u nastavku.

1 .3. Stvarni ivot preslikan na internet

ta znai to kad kaem da sve to postoji u stvarnosti ima i na internetu?
U stvarnom svijetu mi imamo svoja prebivalita na kojima ivimo.
Ako e neko da nam poalje pismo ili razglednicu mi emo mu
dati potansku adresu. U virtuelnom svijetu nema potara ali
imamo elektronsku potu, email adresu na koju primamo
elektronske estitke, pisma i sline stvari (to je ovo sa @). Sve
ee nam u stvarne potanske sanduie guraju kataloge koje
ne elimo, reklamne prospekte i letke. U virtuelnom sanduiu se
to zove SPAM.
Ako nam se ne sjedi u kui izaemo u etnju. Prije su se ljudi nalazili i priali na velikim
trgovima, danas su kafane za tu namjenu. Najvei trg za okupljanje poznanika na internetu
je trenutno Facebook. I Facebook vam je jedna web stranica koju otvorite tako to ukucate
www.facebook.com i onda tu dalje imate svata od prijatelja do poznanika, mogunost za
prianje, postavljanje slika i sl. Kad nam je dosadno tu smo da se sretnemo sa poznanicima

i popriamo te vidimo ta kod njih ima novo. Osim Facebooka postoje forumi te druge
drutvene mree na kojima se ljudi okupljaju da bi priali o nekim temama ili uopteno.
Umjesto u foto klub otii ete na web stranicu koja okuplja zaljubljenike u fotografiju (npr.
Flickr, fotografija.ba). Zanima vas kuhanje pa ete nai stranicu koja okuplja ljude koje
zanima isto (npr Coolinarika ). Umjesto novina vijesti ete potraiti na nekom od portala sa
vijestima. Radio ete posluati na internetu. Umjesto TVa gledaete YouTube , sami ete
birati program i ta vam se gleda.
Stvarna preduzea imaju svoje kancelarije na internetu. To su web stranice (ono sa www) i
manje ili vie lie na ono to imate kad ih sretnete uivo. Neki su susretljivi i raspoloeni za
priu pa im moete pisati na email a oni e vam ak i odgovoriti. Ne da vam se da idete u
kupovinu jer nemate gdje parkirati auto? Moda ta trgovina ima online prodavnicu? Skoro
sve to imate u stvarnom ivotu imate online.
Dosadno vam je? Moete se igrati. Moete birati igricu kakvu god hoete, moete je igrati
sami ili sa nekim iz Hong Konga. Hoete da se kladite? Imate online kladionice. Hoete da
uite? Imate razne kurseve, lekcije, predavanja, sve to pomislite. Moete studirati i online
zavravati kolu. Moete drati virtuelna predavanja a moete pratiti predavanja ljudi koji vas
interesuju. Mnogo toga je besplatnog, mnogo toga je na internetu i beskorisnog ali uz malo
truda uvijek moete nai ono to vam odgovara u odreenom momentu.
Ono to vam smeta u stvarnom ivotu smetae vam i u elektronskom. Postoje zakoni koji
reguliu elektronski svijet. Drave koje inae provode zakone to isto rade i sa onim koji se
odnose na internet. U Americi na primjer ne moete bez kazne krasti muziku sa interneta jer
uvijek ima neko ko e vas uhvatiti. Zato u BiH moete raditi ta hoete svugdje, pa tako i na
internetu. Kako funkcionie stvarna drava u kojoj ivite takav e vam biti i elektronski ivot.
Lopova ima svuda. Na ulici e vas napasti i oteti vam tanu ili mobitel. Na internetu e vam
ukrasti fotografiju koju ste vi postavili na internet ili tekst koji ste napisali. Od vas zavisi u
kojoj mjeri ete biti meta lopovima i bolesnicima. Hodate li u 3 ujutro sami po gradu kroz
mrane uliice? Ne hodate jer je opasno, moda neki idiot naie u ta doba raspoloen da se
iivljava na vama. Tako je i na internetu, ako pazite ta radite smanjena je mogunost da
vam se neto runo dogodi.

1 .4. Kako internet koristiti bez straha

Bez obzira na sve opasnosti internet nije loa stvar niti mjesto od kojeg treba bjeati. Treba
ga samo nauiti koristiti a to nije teko. Uopte nije pravljen samo za napredne korisnike,
ako ste pismeni i znate itati i pisati moete ga uz malo truda koristiti tako da vas glava
nikad ne zaboli od njega i da imate samo koristi od toga.
Ako internet koristite samo da pretraujete stranice, da itate vijesti i sl. iza vas nee ostati
nikakav trag. Tragove po internetu ostavljate tako to otvorite profil na nekoj drutvenoj
mrei poput Facebooka, profil na nekoj stranici za klaenje, za postavljanje fotografija i sl.
Gdje god se morate registrovati i ostaviti svoje podatke tu ostavljate tragove.

Prva stvar koju trebate znati jeste da uglavnom sve to tako stavite ili napiete
ostaje dostupno za stalno.
Druga stvar koju uvijek trebate imati na umu jeste da je to javno, kao da
izaete na ulicu gdje vas vide svi.
Hoete da stavite na internet slike prirode koje ste napravili? Zapitajte se da li biste ih
pokazali nekom neznancu koji vam izgleda sumnjivo? Ne smeta vam to, zar ne? Onda ih
stavite slobodno. Moda e vam ih neko ukrasti, iskopirati ali to je jedino zlo koje se moe
desiti.
Imate erku od 14 godina u pubertetu koja je na ljetovanju napravila bezbroj slika u kupaem
kostimu. Stavila ih je na svoj Facebook profil na kojem ima 800 prijatelja. Mnoge od njih ne
zna ili ih zna samo povrno. Profil joj je podeen tako da ga vide svi, ak i oni koji nisu
prijatelji sa njom. Trebate li se brinuti? Ako vam pokazivanje tih slika istom onom neznancu
sumnjivog izgleda ne bi zabrinulo onda nema potrebe da se brinete. Da li bi vam smetalo da
vam erka izae uvee u grad ili kafanu u kupaem kostimu? Smetalo bi vam? E pa to je
otprilike isto.

Kako nekom ko ne koristi internet nikako i ko o njemu nema lijepo

miljenje objasniti prednosti koritenja?
Lako je o internetu priati sa ljudima koji
ga razumiju i koriste. ak i ako se radi
samo o koritenju Facebooka takvi ve
imaju bar povran uvid u ono to im ovaj
medij moe pruiti. Ja sam neko ko
internet stvarno maksimalno iskoritava i
vrlo esto kad priam o nekoj stvari nakon
par minuta primijetim da me ve odavno
sagovornik ne razumije, a vrlo esto me
ponu gledati saaljivo jer misle da nisam
dobro. Ili kad vide da paralelno drim
otvorenih nekih 15 web stranica i uspijevam pratiti sve to se deava na njima, sve dok
piem neki tekst, postavljam slike i priam sa prijateljicom? Ma da, kako objasniti da ima jo
takvih, ak i gorih od mene.

Internet je jedini medij koji raste

Jedan od razloga zbog kojih mislim da je luksuz ignorisati internet je to to je ovo trenutno
jedini medij koji raste, odnosno poveava se stalno broj njegovih korisnika. Svi drugi su u
padu novine se sve manje prodaju, televizija se sve manje gleda, a i radio je u istim
problemima. I ne samo to, svi skupa se i sami okreu internetu sve vie je novina koje
imaju internet izdanja, a televizije i radio stanice sve ee kompletne emisije prenose i na
internet. Znai, ovo nije trenutna pojava. Nije sada internet popularan pa e to prestati nakon
nekog vremena kada se ljudi zasite i kada im dosadi. Nee. Moe se samo razvijati, mijenjati
oblike ali nee nestati.

Ja sam obina slubenik/ca i meni TO stvarno niemu ne bi sluilo!

Imate li nekog u svojoj blizini ko misli da mu koritenje interneta nikako ne bi pomoglo u
ivotu? Nekog ko misli da je to gubljenje vremena, za mlade, napredne, pametne, one koji
ne znaju ta e od sebe i sl? ta bi jednog penzionera koji je itav ivot kupovao dnevne
novine i gledao dnevnik u pola 8 moglo motivisati da sjedne za raunar i pone koristiti
internet?

1 . Potreba za jeftinom i stalnom komunikacijom, sa djecom (ili dragom

rodbinom) koja ive daleko.
Konkretno znam mnogo sluajeva u kojima ljudi za koje ne biste nikad pomislili da to znaju
koriste Skype ili neki drugi program pomou kojeg mogu besplatno priati i gledati svoje
najmilije. Koliko unuia svoje bake, nane i dede upoznaje putem monitora raunara? Koliko
sestara svoje kafe ispija uz monitor? Kada neko pone priu o runim stranama interneta ja
se sjetim svoje mame koja je nauila otvarati elektronsku potu samo da ne bi morala ekati
mene dok doem s posla da proita ta pie brat iz Engleske. Ili se sjetim jedne bake koja
unuku via svakih 5 godina a skoro svako vee pria sa njom na Skype. Koliko je takvih
lijepih pria i koliko ljubavi i pozitivne energije putuje ovom elektronikom? Koliko se ljudi
upoznalo i zapoelo veze, prijateljske ili ljubavne pomou interneta? Koliko je poslova
pronaeno, problema rijeeno, ponovo uspostavljenih kontakata? Nisu samo manijaci,
pedofili i ostala ljudska gamad na ovoj mrei. I nisu svi ovdje, okrenite se oko sebe i
pogledajte na ulicu. Koja je razlika izmeu stvarnosti i interneta po tom pitanju?
Potreba za komunikacijom sa ljudima nema granicu u godinama. ak i ona slubenica na
alteru koja misli da internet nije za nju moda ima prijateljicu iz srednje kole koju nije
vidjela dugo a skupo joj je da je stalno zove telefonom. A tek da joj vidi djecu ili mauhice u
bati

2. Potreba za informacijama i informisanjem

Penzioner iz prethodnog primjera je navikao da kupuje jedne novine dnevno. Za toliko para
koliko mjeseno potroi za novine moe platiti pretplatu za internet. Tako moe itati
neogranien broj novina i to po izboru od lokalnih do svjetskih. Moe putovati pomou
Google Eartha irom planete. OK, penzioneri u bogatim dravama putuju uivo i tako je
mnogo ljepe, ali penzioneri na Balkanu mogu iskoristiti Google Earth. Mogu saznati sve o
svom omiljenom politiaru ili o sportisti kojeg vole. Ako se radi o penzionerki ona moe
pronai neke moderne i nove eme za heklanje te mustre za priglavke. Broj telefona bilo
koga moete saznati u kratkom roku, bez potrebe da sluate nervozne tete sa informacija. A
uz sve to moete i priati besplatno sa prijateljima i familijom

3. Potreba za uenjem i usavravanjem

Radite kao slubenica na alteru i pretpostavljate da ete tu doekati penziju. Ja se nadam
da hoete, ali vremena su takva da na planeti ne postoji sigurno zaposlenje. Moda ste
previe spori pa e vas morati zamijeniti nekom brom. ta ako propadne firma pa doe do
smanjenja radnika i ostanu samo najbolji? Kako vam internet moe pomoi da smanjite
brigu za svoje zaposlenje? Tako to se pomou njega moete stalno usavravati i uiti pa
uvijek biti meu onima koje e poslodavci traiti i rado zaposliti. Moete pratiti ta je novo i
aktuelno u vaoj brani. Moete nauiti neku novu vjetinu besplatno, stei nova znanja
koja vam mogu pomoi u poslu. Svi idu naprijed moete li sebi priutiti luksuz da ostanete
stajati u mjestu?

4. Potreba za predstavljanjem znanja i sposobnosti te materijalizacija

istih
Ne znam zato ali mi prvo pade na pamet ona baka sa priglavkama. Znate plesti super
priglavke ali u vaem selu to znaju skoro svi i nemate ih kome prodati? A znate li da je nama
u gradu takoe hladno po nogama? Znate li da su, na primjer, runi radovi sve cjenjeniji u
svijetu? Ne kaem da je dovoljno da vae priglavke postavite bilo gdje na internet i da ete
odmah postati bogati. Kaem da pomou interneta moete predstaviti svoj rad i vjetinu tako
da onaj ko bude traio proizvode ili usluge koje nudite moe lako doi do vas. Nee niko
hodati po Vlaiu i zagledati babe koje pletu nego e sjesti za raunar i u pretraiva ukucati
priglavke ili prodaja priglavaka.
Znate praviti super torte i uivate u tome ali ne znate dovoljno onih koji bi ih jeli? Ja znam da
ima mnogo onih koji bi ih jeli ali ih ne znaju praviti. Mogunosti su ogromne, potrebno je
samo malo vremena, kreativnosti i volje i za vas moe znati cijeli svijet.

5. Potreba za upoznavanjem ljudi istih ili slinih interesovanja te

povezivanje sa njima
Pratite Formulu 1 i navijate za Alonsa? Teko vam je nai ljude poput vas, one koji e se
skupa sa vama radovati ako Alonso osvoji prvenstvo? Shvatam vas i ne osuujem, ne
brinite, svi imamo neku manu :) Ali sasvim sigurno na svijetu ima ljudi poput vas koje e
radovati svaki uspjeh ovog panca. Zato ih ne pronai i sa njima dijeliti oduevljenje
umjesto da se zbog njega svaate sa prijateljima koji vas ne razumiju?
Oboavate kuhanje i eksperimentisanje u kuhinji a vaa prijateljica ne dijeli isto
oduevljenje? Umjesto nje moete pronai mnoog takvih poput vas na internetu, okupljene
na nekoj stranici sa receptima gdje svakodnevno izmjenjuju iskustva i savjete. Ako imate bilo
kakav hobi pronai ete ljude poput vas. ak i znake moete mijenjati sa njima

Ali - kako doi do svega toga? Ja se ne snalazim tu

Uvijek ima neko ko zna i ko e vam pomoi. Znate kako se kae ako je uenik spreman
uvijek e se pojaviti uitelj. Vjerovatno e to u manjem broju sluajeva biti neki stari ikica sa
naoalama, zato dobro otvorite oi i pogledajte oko sebe. Moda e vam najbolji uitelj biti
dvanaestogodinji unuk ili susjedov sin od 14 godina.

A molba i napomena svima koji se nau ulozi uitelja za internet budite strpljivi. Pokuajte
shvatiti i razumjeti da iako je vama jednostavno kliknuti ovdje, ondje, otvoriti ovo, kliknuti
Cancel ako nisi siguran i sl osobe koje poinju uvijek imaju strah da e neto pokvariti. Ista
stvar je sa poinjanjem i uenjem bilo ega dok se ne savladaju osnove i ne shvati
materija strah nee nestati. Niko se nije rodio nauen i ne znaju svi sve.

U prolom dijelu sam pisala o tome koji su razlozi zbog kojih bi obian ovjek mogao poeti
koristiti internet. U ovom u se baviti znaajem interneta za posao. Prvenstveno mislim na
mali biznis, radnje, prodavnice, uslune djelatnosti i sve one koji se bave nekom aktivnosti
koja ukljuuje predstavljanje javnosti.

Ukoliko se ozbiljno bavite poslom web stranica je neophodna

Vjerovatno vam se ini da su ve svi na internetu i da tu vlada jedna velika guva. To je
zaista jednim dijelom tano. Meutim, mnogo je onih iji bi posao imao koristi od kvalitetnog
pojavljivanja na internetu a koji jo uvijek na neki nain bjee od ovog medija. Postoji
nekoliko razloga za to, najee neprepoznavanje potencijalne koristi, visoka cijena i
neznanje.

Koju korist za posao meni moe donijeti internet?

Da biste stekli otprilike sliku o kakvoj koristi govorim naveu jedan primjer koji se lako moe
prenijeti u stvarni ivot.
Imate manji frizerski salon arobne makaze u Zenici (ime i radnja izmiljeni) i u njemu
radnice koje zaista znaju napraviti udo od glava muterija. Meutim, malo ste zavueni,
lokacija vam nije ba na skroz prolaznom mjestu i ini vam se da posla nemate dovoljno ba
zbog toga. Kad bi samo bili u onom lokalu na glavnoj, najprometnijoj ulici slomili bi se od
posla, nita vam drugo ne bi trebalo!
Je li to ba tako? Da li je lokacija presudna za va posao? Zamislite sljedeu situaciju:
Imate taj frizerski salon, malo zavuen
ali radnice uda prave. Napravite web
stranicu na internetu, neka se na
primjer zove po frizerskom salonu
www.carobnemakaze.com. Na toj web
stranici napiete gdje se tano nalazite
i kako se dolazi do vas. Napiete ta
sve radite i nudite potencijalnim
muterijama. Uslikate unutranjost
salona i postavite fotografije da oni koji
jo nisu bili vide kako sve to izgleda.
Postavite cjenovnik da potencijalna

muterija moe na miru kod kue pogledati po kojoj cijeni moe napraviti novu frizuru. A
onda, osim svega ovoga, postavite fotografije teta u radu, slike prije i poslije. Moete staviti
na jednom dijelu savjete za odravanje frizure, neke male tajne velikih majstora ianja i
slino. Omoguite da vas muterije mogu kontaktirati emailom, da se mogu naruiti za
frizuru i na taj nain, osim telefona. I tako krenete da stvarate svoju bazu muterija koje e
dalje iriti priu o vama.
Cilj vam je da svako jednom doe i proba vae usluge, a ako one budu odgovarajue
sasvim sigurno e krenuti pozitivna pria o vama i imaete sve vie posjeta u frizerskom
salonu, kao i na web stranici. A nju moete takoe koristiti za objavljivanje novosti, najave
akcija, snienja, nagradnih igara za vjerne klijente itd. Cilj je da se aktuelne informacije o
vama trae i uvijek mogu pronai na internetu, 24 sata dnevno. Da vas ne moraju zivkati
telefonom kad ih neto zanima, a da vi svima njima moete na jednostavan nain prenijeti
neku novost koja im moe biti korisna.
Za sve ovo bi vam inae trebalo mnogo letaka odtampanih i podijeljenih po gradu, moda
nekoliko radio reklama, neki oglas u novinama i opet je pitanje koliko bi bilo efekta.
Je li vam sad jasno zato kaem da vam internet moe pomoi u poslu? Pri tome ne morate
imati na web stranici hiljade posjeta dnevno. Dovoljno je da sve vae muterije, ili bar one
koje koriste internet znaju gdje uvijek mogu pronai informacije o vama. Pa ako je to 200 njih
mjeseno to je ipak jednostavan, jeftin i efikasan nain da komunicirate sa njima.

Kakvo je stanje trenutno?

Trenutno u regionu nema ba mnogo onih koji su prepoznali sve mogunosti koje internet
nudi za razvoj malog biznisa. Postoje firme i preduzea koji imaju web stranice. ak i kada
na web stranici pie sve to treba da znate o njima vrlo esto zapne na komunikaciji. Ljudi
koji su navikli da poslovne informacije trae na web stranicama takoe su navikli da
komunikaciju emailom ostvaruju skoro trenutno. Meutim, najvei broj firmi koje ak imaju te
svoje web stranice ovo ne praktikuje pa ako na odgovor neko eka due od 24 sata
automatski gubite veliku koliinu ugleda koji ste mogli imati da ste odgovorili na vrijeme. Iz
linog iskustva mogu potvrditi da na najvei broj emailova nikad i ne stigne odgovor.

emu onda njima slui web stranica?

Takve web stranice meni esto izgledaju kao da je neko uzeo i zalijepio propagandni letak
na ekran. Gledam u njih a ne mogu nita osim da ih proitam i odem dalje. esto se vratim
nakon nekoliko mjeseci i vidim da je sve isto, nita se nije promijenilo. Nema nikakvih
novosti, nema aktuelnih deavanja. Stoji isti letak samo to igrom sluaja nije izblijedio od
sunca.

Kako napraviti web stranicu koja e pomoi poslu?

Jednostavno zamislite da ste na nekom
privrednom sajmu i svoju web stranicu
posmatrajte kao tand na kome se
predstavljate posjetiocima. Moda ste
nekad uestvovali na takvim sajmovima ili
ih bar posjeivali. Imate tand sa
proizvodima, uzorcima, reklamnim
materijalom ita jo? Pa naravno, imate
nekoga sa kim posjetioci mogu priati o
vaim proizvodima, o vaoj firmi,
preduzeu, nekoga koga mogu pitati sve
to ih zanima. E zato slui email da

vas pitaju a vi odgovarate!

Ako inae na sajmu traite hostese koje super izgledaju a nemaju pojma o tome da vi
pravite spajalice a ne okoladu onda ovaj dio ba i neete shvatiti na pravi nain.
Ne biste na svaki sajam ili sa identinom ponudom ili sa starim proizvodima ako ve imate
nove, je li tako? Onda nemojte ni web stranicu drati istu mjesecima, mijenjajte sadraj,
ubacujte sve to se novo deava, neka bude aktuelna.

A ako mislite da sve to kota mnogo i da je skupo za sada u vam rei da vam na internetu
nedostatak novca moete nadomjestiti znanjem. A u jednoj od sljedeih lekcija objasniu
vam kako da uz minimum trokova ostvarite maksimum od vaeg boravka na internetu.

Prije nego preem na praktine lekcije o koritenju interneta moram se, bar ukratko, dotai
jo jedne injenice koju vie ne moete izbjegavati.
Ta injenica kae da vie nije svejedno ta se konkretno o
vama nalazi na internetu. Nije svejedno kakve rezultate
dobijete kada u pretraiva (Google, Bing, Yahoo, itd)
ukucate vae vlastito ime i prezime. Posebno to nije svejedno
ako gradite bilo kakvu ozbiljnu karijeru. Zato?
Zato to sve ee postaje praksa, ak i na naem podruju,
da ljudi informacije o kandidatima za posao pretrauju na
internetu. Konkuriete na neko radno mjesto, predate ili
poaljete svoju biografiju (CV) i ekate. Potencijalni
poslodavac e vrlo vjerovatno u pretraiva ukucati imena svih prijavljenih kandidata koji su
mu interesantni. I postoji velika ansa da e odluku o izboru donijeti ak i na osnovu
rezultata koje tamo pronae.

Internet vam moe pokvariti reputaciju

Moda ne dobijete posao koji elite jer ste u biografiji napisali da ste zainteresovani za
stalno uenje i usavravanje a na Facebook profilu se vidi da po itav dan igrate igrice ak i
u toku radnog vremena.
Moda konkuriete u preduzee sa vrlo strogim pravilima ponaanja zaposlenih a Google o
vama kae da ste uestvovali u nekoliko navijakih tua.
Moda se o vama mogu nai ne ba reprezentativne fotografije koje lino ne biste sami
stavili u svoju biografiju.
Postoji zaista mnogo naina da miljenje koje elite da ljudi imaju o vama pokvarite zbog
interneta i zbog toga to ne vodite rauna o tome da mnogo stvari koje stavljate tamo zaista
moe vidjeti ogroman broj ljudi. Kako to obino bude uvijek to vide i oni koji ne bi trebali.

Internet vam moe popraviti reputaciju

Nasuprot loim stranama postoje i one dobre, naravno.
Moda konkuriete na posao glavnog kuhara u ekskluzivnom restoranu u vaem gradu a
Google o vama kae da imate svoj blog o kuhanju. Blog na kojem piete o vaem
zanimanju, o jelima koje spremate, o nekim malim tajnama koje samo kuhari znaju. Iz tog
bloga se vidi da znate svoj posao, da je ono to ste napisali u biografiji tano jer tamo na

njemu imaju i komentari klijenata koji su pojeli to to spremate ili se vidi da ga piete
nekoliko godina. Va potencijalni poslodavac e nakon ovoga imati potpuniju sliku o vama, a
ako su vam konkurenti kuhari bez bloga o kojima se ne moe nita saznati izuzev onog to
su oni sami napisali u biografiji moda vam to donese prednost.
Moda ste frizerka (opet ja sa frizerskim zanimanjem) koja voli svoj posao. Piete blog o
frizurama na kojem predstavljate svoje radove fotografijom i videom. Pogled na par takvih
fotografija ili video u kojem pravite neku frizuru e puno rei o vaem znanju.
Ili ne morate imati profesionalno iskustvo iza vas. Moda e se o vama samo pronai
najnormalniji tragovi u vidu normalnih fotografija sa porodicom i prijateljima, bez nekih
blesavih situacija koje vas mogu dovesti u nezgodan poloaj. Nekim poslodavcima moe biti
vano samo da i tu ima dokaz da se radi o jednoj normalnoj i iskrenoj osobi ijim
zapoljavanjem nee sebi natovariti neki problem na vrat.

ta internet zna o vama?

Provjerite, to prije. Ukucajte svoje ime u par trailica. Nije to neki ego trip ili zaljubljenost u
samog sebe kakvim se nekada smatrala ova aktivnost. To je najnormalnija, skoro obavezna
stvar koju rade svi kojima je stalo do svog linog imida i miljenja koje e ljudi stei o vama.
Ne mora se raditi samo o poslu. Ja skoro svaku novu osobu u svom ivotu prvo dobro
izguglam, a znam mnogo onih koji rade to isto.

U drugoj lekciji sam pisala o tome zato se ljudi odluuju na koritenje interneta. U ovoj u
ukratko objasniti na koje sve naine obina osoba (koja nema firmu) internet moe koristiti.

Internet je nekad bio jednosmjeran

Moda ste se do sada sreli sa terminima web
1.0 i web 2.0. To su termini koji oznaavaju
razvoj interneta. Web 1.0 je internet kakav je
nekad bio, a bio je jednosmjeran. Korisnici su
mogli samo primati informacije i eventualno
slanjem emaila ili ueem na forumu su mogli
rei neko svoje miljenje.
Prije par godina je na scenu stupio web 2.0 a
njegova osnovna karakteristika je
omoguavanje sudjelovanja u kreiranju sadraja. Korisnici mogu koristiti sadraje ali takoe
mogu uestvovati u njihovom nastajanju. Najvanije karakteristike web 2.0 su otvorenost i
sloboda.

ta to konkretno znai za vas?

To konkretno znai da imate mogunost izbora. Moete koristiti sadraje dostupne na
internetu na stari nain itajui, sluajui i gledajui sve ono to je neko drugi tu postavio i
napisao. Ali takoe moete uzeti uee u stvaranju sadraja te moda podijeliti neka svoja
znanja i iskustva sa itavim svijetom. Zvui vam zanimljivo?

Odakle krenuti?
Prvi korak bi trebao biti postavljanje cilja. To znai da sami sebi odgovorite na pitanje ta
elite postii stvaranjem sadraja na internetu? Ako kreete u neto najbolje bi bilo da znate
zato to radite. Samo na taj nain neete lutati i praviti greke koje vam mogu stvoriti
probleme. Ako imate ispred sebe cilj, ma kakav da je, velike su anse da ete stii na njega.
Ako nemate cilj i ne znate kuda idete najvjerovatnije da ete i stii ba tamo.
Lake je sa primjerima, je li tako? Pa evo, uzeemo jedan.

Primjer fotografija
Volite fotografiju i bavite se njom. Za sada vam je to hobi i malo ko je vidio vae radove. ak
niste sigurni u to koliko vrijede mada su svi koji su ih vidjeli bili oduevljeni. Cilj vam je da u
budunosti postanete priznat fotograf koji e ak ivjeti od svojih fotografija. Kako to postii?
Napravite blog na nekom od besplatnih servisa. Nakon njegovog pokretanja svoje fotografije
redovno objavljujete na njemu. Pratite i blogove drugih fotografa a ulanite se i na servise na
kojima se okupljaju fotografi i dijele fotografije. Istraujete po blogovima ta oni piu, kako
biraju motive, ta ih zanima, komunicirate sa njima. Na taj nain polako postajete dio tog
svijeta kojem elite da pripadnete.
Da biste to vie ljudi upoznali sa onim to radite napravite Fan stranicu na Facebooku jer
se tamo ljudi okupljaju. Ako imate kvalitetne radove i ako djelujete ozbiljno vjerovatno e
vas, prije ili kasnije, neko kontaktirati. Ne govorim da ete za kratko vrijeme uz pomo bloga
postati priznat fotograf. Dovoljno je za poetak da uete u proces pravljenja fotografa od
sebe, da svoje misli usmjerite u tom pravcu i da skrenete panju na sebe. Taj blog i Fan
stranica na Facebooku e vam biti portfolio, va katalog koji je dostupan itavom svijetu.
Uvijek ga moete pokazati kad zatreba, ako se pojavi neki konkurs, ako elite nekom
asopisu ponuditi svoje usluge i sl.

Primjer izrada nakita

Hobi vam je izrada nakita a voljeli biste ga prodavati? Uz pomo bloga moete predstaviti
svoje radove i doi do potencijalnih kupaca. Teko da e vam neko pokucati na vrata da bi
kupio ogrlicu koju radite jer ne zna za nju. Ali ako je vidi na internetu moe je vidjeti i neko ko
nije iz vaeg grada i ko bi elio ba takvu.

Primjer nastavnici na internetu

Jednom sam naila na primjer da nastavnica geografije sa svojim uenicima komunicira na
Facebooku. Postavlja im zadatke kroz alu, najavljuje kontrolne ispite, dodatno ih edukuje.
Moda je i vama cilj da budete nastavnik / nastavnica koju e uenici oboavati a koja e ih
uz to nauiti mnogim stvarima. Ima li boljeg i jednostavnijeg naina od toga da im se
prikljuite na njihovom terenu, tamo gdje su oni stalno na internetu? Moete ih okupiti oko
Facebook fan stranice, u grupu na facebooku, moete napraviti blog za va predmet.
Mogunosti su velike a jedino ogranienje je vaa mata i volja.

Ukoliko ste privatni poduzetnik, ili kako se to kod nas jednostavno kae privatnik, onda
svakako internet moete koristiti da unaprijedite svoj posao. U treoj lekciji sam navela
primjer kako jedan frizerski salon moe za svoj posao iskoristiti prednosti interneta. Ovdje u
vam rei jo neke stvari o kojima trebate voditi rauna uz jo neke primjere.

Cilj nemojte dozvoliti da budete obina aba

Ako je za obinog ovjeka postavljanje cilja kod poetka koritenja
interneta vana stvar, onda je kod biznisa to jo vanije. Biznis je neto
od ega (pretpostavljam) ivite i luksuz je da uradite bilo ta to moe
pokvariti sliku o vama. Lo cilj za uvoenje vaeg posla na internet je
zato to su svi tamo. Znai zaboravite onu vidjela aba da se konji
potkivaju.

Prva stvar dakle ta elite postii? Predstaviti se klijentima 24 sata

dnevno, pribliiti im se? Odlian razlog. Na internetu su ve uveliko vai sadanji i

potencijalni korisnici i klijenti i luksuz je ignorisati ih. Moda zvui zastraujue ali morate
znati da tamo pravila ve postoje i koliko god da ste veliki vi ste ti koji ih morate potovati.

ta to znai?
Znai da su vai klijenti ve navikli da se sa njima komunicira. Takoe su navikli da se
prema njima postupa iskreno i sa potovanjem. Budimo realni, ime god da se bavite
konkurencija je i vie nego jaka i za klijente se vie ne borite samo cijenom ili kvalitetom. Za
klijente se borite brinui o njima, njihovim eljama i potrebama.

Dakle, odluili ste biti na internetu da bi se pribliili kupcima. Kako

krenuti, ta uraditi?
Osnovna stvar od koje trebate krenuti je kupiti svoju domenu naziv. To je vaa adresa u
internet svijetu, mjesto sa kojeg sve kree, jedinstvena lokacija na kojoj e vas svi pronai.
Kao to je vaa kancelarija ili poslovni prostor mjesto gdje vas trae u stvarnom ivotu.
Ne morate imati neku skae / igra / ide gore dole web stranicu. Moe vam posluiti i blog
platforma ali vaa domena (adresa) je prvi korak. Kao to je meni www.bosanka.net moja
kua na internetu i va posao mora imati svoju.

Dalje, u skladu sa postavljenim ciljem odaberete kakvu elite web stranicu. Rjeenje ne
mora biti skupo, ima dosta jeftinih varijanti. Blog platforme su besplatne i uz malo znanja
moete ih i vi koristiti. Kad kaem blog ne mislim na blog u smislu da piete o sebi i o tome
ta ste danas radili (mada ima i takvih blogova). Mislim na blog u kojem moete svaki dan
pisati o svom poslu i pribliiti ga ljudima.
Ako odluite da koristite internet prva i osnovna stvar je da ga stvarno koristite. Ako na svoju
vizit karticu i web stranicu postavite email adresu morate je provjeravati svakodnevno i u
toku 24 sata odgovoriti na postavljena pitanja. To je osnova, jer stavljanjem email adrese se
podrazumijeva da vas ljudi na nju mogu kontaktirati. Ako u roku 24 sata ne dobiju odgovor
na pitanje sve ste daba radili. Smatrae vas jo jednom od aba koja eto, ima stranicu da bi
je mogla pokazati drugima. Ako ne stignete odgovoriti brzo obavezno se izvinite to kasnite
sa odgovorom. Ja najee imam obiaj, ako ne mogu poslati brz odgovor, da na primljeni
mail napiem kako sam ga dobila i kako u odgovoriti im prije. Tako ljudima dam do znanja
da sam proitala pitanje i da e odgovor stii im uhvatim vremena ili im doem do
odgovora.
Blog platforma je dobra zbog komunikacije sa kupcima / klijentima. Nakon svakog posta /
teksta vam u komentarima mogu postavljati pitanja i traiti moda dodatna pojanjenja.
Odgovarajui im u komentarima i svi ostali itatelji mogu vidjeti odgovore pa vam nee
postavljati ista pitanja.

Primjer automehaniarska radionica

Kako su mi tata i brat u posljednjih nekoliko dana imali
avanturu zvanu kako popraviti auto a da vas par ljudi usput
ne napravi budalom ovo mi se nametnulo samo od sebe.
Zato automehaniar ne bi mogao imati svoju web stranicu u
formi bloga na kojoj bi predstavljao svoje usluge, specifine
sluajeve, davao savjete i slino? Uz malo truda i internet
pismenosti mogao bi, a tako bi omoguio svojim muterijama
da se informiu i da uvaju svoje auto.
Mogao bi pisati o uobiajenim kvarovima i o tome kako ih
popraviti. Mogao bi pisati o tome na ta sve treba paziti.
Mogao bi davati savjete kako odravati auto pa da mladi i
neiskusni vozai (neiskusni po pitanju odravanja automobila) imaju gdje pronai informacije
koje im trebaju. Klapara mi neto u lijevom toku? Potraiu na njegovoj stranici ta sve
moe da klapara a ako ne naem pitau njega. Pa e mi on postaviti jo neka pitanja i dati
par moguih odgovora te me pozvati da doem da pogleda. Ako steknem utisak da mu je
stalo da mi popravi auto a ne samo da uzme pare rado u otii i moda i skuplje platiti
popravak ali u biti zadovoljna. Razumijete?

Drutvene mree i ostalo

U narednim lekcijama u pisati detaljno o drutvenim mreama, ali ih ni ovdje ne mogu
zaobii.
Da, u svom poslu moete i poeljno je da koristite i drutvene mree, sve na kojima se
okupljaju vai klijenti. Ali zapamtite nekoliko stvari:
Drutvene mree vam ne mogu zamijeniti web stranicu. One su kanal za
komunikaciju sa korisnicima.
Drutvene mree su kanal za komunikaciju. To znai da na njima trebate
KOMUNICIRATI sa korisnicima. Znai dijalog, ne monolog. Ako ih budete koristili tako to
ete samo vi priati ono to biste eljeli da vai klijenti uju, bez sluanja, vrlo brzo e vas
staviti na crnu listu i poeti ignorisati. A to vama i vaem poslu ne treba.

Rekla sam ranije da su drutvene mree kao trgovi na kojima se ljudi okupljaju i priaju.
Zamislite situaciju vi imate prodavnicu elektronskih ureaja.
Doete i stanete u drutvo i kaete: Danas imamo snienje od 15%
Poznanik vas pita: A imate li one usisivae to sami usisavaju po kui?
Vi se napravite da ga niste uli pa nakon nekog vremena kaete Friideri su na snienju od
10%! Kupite ih, najbolji su!
Drugi poznanik vam kae A meni je poret krepao nakon 2 mjeseca. Kako da realizujem
garanciju?
Vi ga opet ne ujete i kaete Televizori na snienju!
Znate ta e vam ostali rei? ta biste vi rekli da vas neko ne slua i pria samo ono to je
njemu interesantno? Nakon nekog vremena ete ostati da priate sami sa sobom.

Facebook je prva i trenutno najvea drutvena mrea. Koristite ga za posao, slobodno.

ak je i poeljno. Ali napravite Fan stranicu. Fan stranice su za posao, ne lini
profili.
Prije svega, lini profil treba da ima ime i prezime i da iza njega stoji ljudsko bie. Svaka
druga opcija moe biti kanjena od strane Facebooka brisanjem profila. Nemojte sebi
dozvoliti da vam se to desi. Drugo, profil i grupa je ograniena na 5.000 ljudi. Zvui mnogo
ali ko vam garantuje da neete porasti preko tog broja? Ako budete zanimljivi i korisni
ljudima vrlo lako vam se to moe desiti Radite na tome da vam se to desi.

Tree proitajte ova 4 posta na tu temu, shvatiete o emu govorim .

1. Kako iskoristiti Facebook za promociju proizvoda, usluge, ideje i sl. (blog post Cyber
Bosanka)
2. Kako se koristi Facebook? (blog post by Leyla)
3. Profil, grupa ili stranica? (tekst PlanB na tportalu)
4. elite li biti prijatelji sa higijenskim ulocima na Facebooku? (blog post Vedran Gulin)

Ukratko i najjednostavnije reeno internet vam moe pomoi u poslu i preporuljivo je da

ga koristite. Ali ako se neete tome posvetiti ozbiljno i uloiti neko vrijeme u to onda je bolje
da ostanete van tog svijeta.
Ako svoju vlastitu web stranicu sami posjeujete jednom u dva mjeseca teko je oekivati da
vam neko drugi tu dolazi. Kao to i u zatvorenu radnju ne mogu doi kupci pogledae dva
puta kroz izlog ali nakon toga e se teko vratiti.
Jednostavno budite tu, budite dobar domain i ljudi e rado navraati kod vas

Internet je jednostavan za koritenje. Ako vam to djeluje kao vrlo komplikovana stvar
pogledajte koliko je djece meu korisnicima. Vrlo esto ne znaju ni sva slova ali bez
problema se snau u ovom, na prvi pogled komplikovanom svijetu.
Za koritenje interneta se najee koristi
raunar kompjuter. Da li e to biti desktop ili
laptop stvar je linog izbora. Isto tako svako
sam za sebe bira koga e koristiti za
snabdijevanje internetom. Malo glupo zvui
ovaj izraz, znam. Ali da li ete koristiti ADSL,
kablovski internet ili (nadam se ipak ne) Dial
up najee zavisi od toga ta imamo u
ponudi.
Ja se jo uvijek ivo sjeam kako je to nekad
bilo kad smo se svi spajali putem Dialup
konekcije. Zauzet telefon je bio jedna od
mana, a ona druga, po ivce opasnija je bila
ta to ste mogli popiti kafu dok se otvori neka
stranica. Gledanje Youtube videa je bila misaona imenica. A nije bilo ni Facebooka.
Sada je sve mnogo bre i (koliko znam) malo je onih koji nemaju nikakvu mogunost za
prikljuak.
Osim raunara internet se sve vie koristi na mobilnim telefonima. Idealna stvar je ako imate
mogunost beinog pristupa (WiFi), posebno ako je besplatan. Ako ne onda moete
koristiti GPRS, EDGE i 3G mreu. Ovo su vie neki tehniki pojmovi koje se ni ja ne trudim
shvatiti i nauiti. Dovoljno je znati da se oni naplauju i to preko vaeg telefonskog rauna,
tako da pazite! Moe se desiti da vam policajac donese raun na vrata ako pretjerate :)
Postoje smartphones, odnosno pametni telefoni (iPhone, HTC, Samsung, BlackBerry i
ostali) i oni su prilagoeni koritenju interneta. Meutim i ovi drugi telefoni mogu obaviti veliki
broj osnovnih funkcija, posebno ako niste ovisni ili poslom iskljuivo vezani za internet.

Korisnik ili onaj koji stvara sadraj?

Kada ponete sa koritenjem vjerovatno ete biti samo obini korisnik. Vjerovatno ete prvo
prelistavati web stranice, itati ta su drugi napisali, potraiti neke informacije i sl. Nakon
toga ete otvoriti svoju email adresu na nekom od besplatnih servisa (Gmail, Yahoo,
Hotmail). Lino koristim Gmail i vrlo sam zadovoljna. Jo uvijek ste samo korisnik :)

Sljedei korak e vam vrlo vjerovatno biti otvaranje Facebook profila. Registrovaete se
tamo, postaviti svoju profil sliku, povezati se sa prijateljima koje znate i napisati status o
tome ta mislite ili radite.

Postavljanjem slika na Facebooku, prenoenjem nekih zanimljivih linkova na vijesti vae

aktivnosti rastu, a vi postajete vidljiviji.
Zvui strano, ali nije. Ovo sam napisala ovako da biste to prije postali svjesni injenice da
je svaka vaa aktivnost na internetu skoro ista izlasku na ulicu. Kada napiete status u
kojem kritikujete nekog morate raunati da je to skoro isto kao da toj osobi lino u lice kaete
svoje miljenje. Ako ne ba toj osobi a onda najdalje njenom prijatelju ili prijateljici. To to
gledate u ekran i tipkate po tastaturi pa se vae rijei ne uju odmah ne znai da se nee
uti za dan, dva. Ili za sat vremena. A to je jo vanije stvari koje napiete na internetu
najee tamo i ostanu i vrlo ih je teko maknuti da se ne vide.
U jednom od poetnih tekstova sam pisala o slikama koje se stavljaju na Facebook. Stavite
svoje slike u kupaem kostimu i to vam je kao da ste se pred svim svojim prijateljima pojavili
u kupaem. Ok, rei ete, nita strano, to su moji prijatelji. Ali ta ako ih imate 800 i ne
znate sve? Da li biste se pred svima njima pojavili ba u tom izdanju?
to se tie bilo kojih drugih drutvenih mrea, blogova, foruma i slinih stranica pravila su
ista. Sve to napiete ostaje tamo. ak i ako ste anonimni ne znai da se ne moe doi do
vas. To je javno i stalno, zato pazite.

Anonimnost na internetu
Danica Radii (na Twitteru @NikiBGD) je po meni dala najbolje objanjenje ove pojave.
Rekla je (parafraziram) Kada bi vas neko pitao ta elite da budete u ivotu da li bi
neko od vas rekao da eli biti NIKO?
Vjerovatno ne bi, niko ne eli biti niko. Ali kada piete bez svog identiteta, makar se radilo
samo o komentarima na nekom blogu i ostanete anonimni upravo postajete NIKO. To je moj
lini stav koji ima svoje protivnike, naravno. Oni najee kau da im anonimnost
omoguava da kau ta hoe a da ih se ne gleda kroz to ko su. Lino uvijek vie drim do
toga KO mi govori pa tek onda TA tako da kod mene odmah imaju minus, ogroman.
Da ne idem od teme ako ste ozbiljni i koristite internet zbog posla ili line promocije onda
anonimnost ili lani nadimci nikako ne treba da budu va izbor. Ako nemate loe namjere
onda nemate razloga ni da se skrivate. To je pravilo po kojem i sama procjenjujem ljude na
internetu, a znam da imam veliki broj istomiljenika.

Autorska prava
Ovo je jedan od velikih problema sa kojim se susree svaki korisnik interneta koji stvara bilo
ta od tekstova do fotografija ili nekog drugog sadraja. Po zakonu je zabranjeno uzmati
tue radove bez pitanja, prenositi ih na svoje stranice, koristiti u bilo koje svrhe. Na prostoru
Balkana ovaj zakon najee predstavlja mrtvo slovo na papiru i skoro je nemogue zatititi
svoja autorska djela.
Zbog toga korisnici interneta u velikoj mjeri koriste Creative

Commons licencu. Sve to je

objavljeno pod ovom licencom u najveem broju sluajeva moete dalje koristiti ali
pod uslovom da se naznai ko je autor tih djela. To bi u najkraem bilo pojanjenje ove
licence.

Postoje drugi naini za zatitu autorskih prava. Najefikasniji nain jeste taj da sa svojim
radovima postanete prepoznatljivi i da vas veliki broj korisnika interneta zapamti. Ako se desi
da vam neko ukrade neto od radova internet zajednica e ga izopiti, popljuvati, razglasiti
na sve strane da je osoba koja vas je pokrala lopov. A nakon toga e ga nastaviti itati samo
sporedni likovi.
U svakom sluaju trenutno je internet jedini medij koji raste i iji broj korisnika raste. Vrlo je
iv, tu se stalno neto deava. Najaktuelniji je, a njegovi korisnici su posvuda. Oslunite oko
sebe, obratite panju na ljude koji priaju oko vas garantovano ete vrlo brzo uti da ga
neko spominje.

Moda vi niste aktivni korisnik interneta i ne zanimaju

vas te stvari, mislite da je kasno da uite i da to udo
moe i bez vas. Meutim, vae dijete e sigurno od
najranijeg uzrasta koristiti internet, ak i ako mu ne
nabavite raunar i konekciju kod kue. Kako e se
ponaati, kako e ga koristiti? Ako niste korisnik teko
ete mu moi dati neki savjet ili ga nauiti pravilima
ponaanja. Uie od drugih, usvajae njihove obiaje i
pravila ponaanja. Da li e to biti dobro? Ja se iskreno
nadam.
Postoji jedan veliki problem sa koritenjem interneta i
djecom. Internet je medij koji je u razvoju i mnogo je vie korisnika mlae generacije. Djeca
ga koriste od malena vrlo intenzivno, a ve u osnovnoj koli najvei dio komunikacije sa
prijateljima obavljaju koristei Facebook ili mailove. U najveoj mjeri svoje slobodno vrijeme
provode na internetu, ne na livadi i u igri kao prije. Roditelji koji nisu aktivni korisnici nisu ni
svjesni koliko problema moe sebi na vrat natovariti dijete koje nije upoznato sa
potencijalnim opasnostima. Ne radi se tu samo o pedofiliji i svim onim stranim stvarima koje
se pojavljuju u vijestima.

Ostavljanje linih podataka

Za registrovanje na veliki broj web stranica je neophodno unoenje linih podataka. To sam
konkretno uradila mnogo puta do sada. Na nekima za koje znam da su sigurni ostavila sam
sve tane podatke. Na mnogima nisam jer su mi bili nepouzdani. U takvim sluajevima
koristim alternativni mail sa izmiljenim podacima. Ja to radim svjesno ali da li djeca

znaju da nisu sve web stranice sigurne i pouzdane? Da li e im samim od sebe

pasti na pamet da ne napiu ba svuda tanu adresu gdje ive?
Na Facebooku sam registrovana sa tanim informacijama o sebi. Meu prijateljima imam i
ljude koje nisam lino upoznala. Meutim, ja iz tog razloga pazim kad postavljam fotografije i
piem statuse. Najbanalniji primjer ako krenete na put a dijete vam na Facebooku napie
da idete kolektivno i da vas nee biti nekoliko dana moda ta informacija doe do nekog
lopova. Moete imati problem.
U proloj lekciji sam pisala o tome da su statusi javni. ta ako dijete za nastavnika na
Facebooku napie kako je ovakav ili onakav raunajui da to vide samo njegovi prijatelji?
Njih nekoliko stotina najee. Ta informacija e garantovano doi do nastavnika a dalje ne
bih da zamiljam ta slijedi.

Zna li vae dijete da moda pria (chata) sa nekim ko se lano predstavio? Moda je neka
12ogodinja djevojica koja se javila iz susjedne drave u stvari 50ogodinji krelac pedofil?
Moda joj predloi da se nau kad sluajno bude dolazila u va grad. Moda?

Davanje lozinke (passworda) drugima

Kako ve rekoh, djeca nisu esto svjesna problema koje im mogu izazvati stvari koje im se
na prvi pogled ine bezazlenim. Davanje lozinke za pristup Facebooku najboljem prijatelju
njima moda ne djeluje kao problematina stvar. Ali ta ako taj prijatelj odlui da se naali na
neki totalno glup nain? Moda svim prijateljima vaeg djeteta sa njegovog Facebook profila
poalje neku runu poruku? Dok shvatite ta se desilo teta je ve uinjena, posebno kad se
radi o osjetljivim uzrastima poput puberteta.
Ista stvar se moe desiti sa bilo kojom drugom ifrom za pristup, posebno kad je u pitanju
email.

Djeija pornografija i seksualno zlostavljanje

Ovo je zaista iroka tema kojom su se, na sreu, poeli ozbiljnije baviti pripadnici policije u
svim dravama. Sve je vei broj pedofila u svijetu a medij koji najee koriste za

pronalazak rtava je internet. Postoje naini kako moete drati pod kontrolom aktivnosti

vaeg djeteta na internetu, postoje web stranice sa mnogo savjeta (www.sigurnodijete.ba )

i programi koji vam mogu pomoi da ih titite.

Djeiji online ivot bez njegovog pristanka

U dananje vrijeme imamo zanimljivu pojavu djeca su online i imaju svoj internet ivot
esto i mnogo prije njihovog svjesnog ulaska u to. Kako? Tako to veliki broj roditelja od
prvog dana njihovog roenja fotografije i videa sa njima postavlja na internet. Kada dijete u
nekoj recimo 10oj godini samo odabere da se pojavi na internetu, da otvori svoju email
adresu ili Facebook profil ono ve ima iza sebe odreenu internet prolost. Ili zamislite kad
u pubertetu nabasa na svoje slike sa ljetovanja, iz perioda kad jo nije nosilo kupai kostim?
Moda nee biti oduevljeno, ali ono to je najvanije niko ga ne pita da li mu se svia to
ga gledaju irom svijeta.

U svakom sluaju nisam ni za ni protiv, to je neto o emu svaki roditelj odluuje za sebe. Ja
vam samo savjetujem da pazite kod objavljivanja takvih stvari. Posebno kad se radi o
slikama koje mogu biti zanimljive pedofilima. Najee su to one ljetne, sa plae.

Pretpostavljam da ste do sada proitali 6. lekciju koja govori o tome kako koristiti internet za
svoju malu radnju. Tu sam u velikoj mjeri ve pisala o koracima koji su vani ukoliko odluite
da se pojavite na internetu. Da bi kompletan proces od momenta odluke do realizacije bio
jasniji u ovoj lekciji u koristiti zamiljeni primjer mini zdravstvena klinika koja do sada
nema nikakvu web stranicu niti online prisustvo. Kako bi oni trebali da uetaju u online
svijet? Na ta da obrate panju? ta da urade i na koji nain? Kako da to sve ne bude
preskupo a da od svega imaju neke rezultate? Koje rezultate da oekuju?
Ja u na tom primjeru prikazati kompletan proces, a na vama je da zamislite bilo koju drugu
djelatnost u istoj ulozi.

Prvi korak odluka o zapoinjanju online ivota

Moja zamiljena klinika 100% zdravi za sada posluje uspjeno. U njoj moete obaviti sve
vane zdravstvene pretrage i preglede kod specijalista i uopte uraditi sve to vam je
potrebno da budete totalno zdravi. Nemaju problema sa koliinom posla, ima ga dovoljno.
Zato da se pojave na internetu, koji je njihov cilj?
Internet je medij koji raste i svaki dan je sve vie ljudi koji ga koriste. Svaki dan je sve vie
ljudi koji pri nailasku na bilo kakav problem rjeenje za njega pokuavaju pronai na Googlu.
Moja zamiljena klinika ima za cilj da se priblii ljudima koji informacije o zdravstvenim
uslugama trae na internetu. Dakle ciljno trite su im u ovom sluaju korisnici interneta
koji e u Google ukucati kompletan ljekarski pregled u _________ (ime grada), gdje
izvaditi nalaze u ________ (ime grada), ultrazvuni pregled u ________ (ime grada) i sl.
Dakle, uopte im nije cilj da pojavljivanjem na internetu dou u kontakt sa svim ljudima na
planeti. Samo e se obratiti i priati sa onima koji su tu i koji ve trae informacije koje im oni
mogu dati. Ovo naglaavam zbog toga to je vrlo est argument ljudi za izbjegavanje
interneta konstatacija Nisu svi tamo ili Nije to kod nas jo u tolikoj mjeri bitno. Moda nisu
svi tu, ali ni radio ne sluaju svi, ni televiziju ne gledaju svi, a ni novine nisu svima u rukama.

Moja zamiljena klinika je odluila da ljudima koji koriste internet bude na dohvat ruke. Oni
su svjesni da ve postoji veliki broj ljudi koji sve, a samim tim i informacije o zdravlju, prvo
trae i provjeravaju na internetu. Takoe su svjesni da je bolje da u tu priu uu prije

konkurencije jer e tako zauzeti i bolje pozicije na pretraivaima (Google). Ako ne krenu oni
sada, za mjesec dana e njihova konkurencija, klinika Najzdraviji, napraviti taj korak. I
onda, kada neko ukuca u Google ultrazvuk bubrega u _______ (ime grada) Google e ga
poslati u kliniku Najzdraviji.

Drugi korak kako zapoeti online ivot

Moja zamiljena klinika je odluila da njen prvi korak bude izrada web stranice. Pisala sam o
tome web stranica je na internetu isto to i vaa kancelarija ili kua u stvarnom ivotu. To
je mjesto gdje e vas uvijek nai oni koji vas trae.
Prvi korak je da pronau nekoga ko im moe napraviti web stranicu. Do sada su esto
dobijali razne ponude za izradu istih, pa sada ponovo kontaktiraju sve njih. Osim toga trae
ponude od svih koji se inae bave tim poslom. Vie ponuda vea mogunost izbora.
Od svih trae isto kvalitetnu i modernu web stranicu putem koje e predstaviti svoje usluge
i ostvariti komunikaciju sa klijentima. Od potencijalnih izvoaa trae da im pokau ta su do
sada radili, a veoma vanu stavku u izboru igra i odravanje web stranice jer ele da
redovno obnavljaju sadraj iste. ak za sav ovaj posao planiraju zaposliti ovjeka u klinici
onog koji e moi unositi ili spremati sadraje za web i koji e komunicirati sa klijentima na
internetu.
Jeftino nije uvijek najbolji izbor, a komijin mali ili sin od tetke nisu garancija da e sve biti
odraeno kako treba.
Web stranicu prave za korisnike. To znai da e ona biti prilagoena ljudima koji e je
koristiti, ne onima koji trebaju da se odueve nekim efektima na istoj. Flash je prevazien i
sve vie izlazi iz upotrebe, bar kod onih koji ele da njihova web stranica bude funkcionalna,
ak i na mobitelima. Muzika u pozadini ni sluajno. Akcenat je na korisnim informacijama na
dohvat ruke i lakom snalaenju.

Odabran je izvoa kako dalje?

Nakon izbora izvoaa slijedi izrada web stranice. O samom nainu izbora e detaljno biti
rijei u jednoj od sljedeih lekcija tako da se u ovoj neu posebno baviti tim.
U analizama i razgovorima su odabrani sadraji koji e se postaviti na web stranicu klinike.
Vodilo se rauna o tome da su oni namijenjeni korisnicima pacijentima koji e tu dolaziti da
se informiu. Web stranica je pravljena tako da se svaka informacija moe pronai u
jednostavna 3 koraka. Ponuene su informacije o tome ta se sve moe od nalaza i
pregleda uraditi na klinici i u kojim terminima. Objavljenje su informacije o tome kada rade
koji specijalisti, a navedene su i cijene pregleda i nalaza. Prilikom izbora sadraja akcenat je
stavljen na one informacije koje pacijenti najee trae kada zovu telefonom.
Osim toga postavljeno je i nekoliko fotografija na kojima pacijenti mogu vidjeti kakva ih
atmosfera oekuje na klinici, a informacije o komplikovanijim pregledima sadre i kratke
opise o tome kako se treba spremiti za njih te kakva je procedura samog pregleda.
Napravljen je dio za pitanja i odgovore koji se najee javljaju tako da je velika

vjerovatnoa da meu njima svako pronae odmah odgovor koji ga zanima.

Pacijentima i potencijalnim korisnicima je omogueno da emailom postavljaju pitanja i trae
informacije. Pravilo je da se u roku od max 2 sata odgovori na poslani email. Iako je broj
korisnika Facebooka u stalnom porastu za sada se odustalo od pojavljivanja na ovoj
drutvenoj mrei. U budunosti je planirano eventualno pokretanje Fan stranice koja e
sluiti za jo bru i direktniju komunikaciju sa pacijentima. Za sada je planirano uhodavanje i
navikavanje na svakodnevni rad na web stranici.

Kako da ljudi saznaju za novu web stranicu?

Za poetak je planirano da se na reklamnom materijalu, vizit kartama, memorandumima te
nalazima ukratko na kompletnom printanom materijalu koji izlazi iz klinike obavezno doda i
web adresa. Po mogunosti naglaena, da se vidi jer je nova.
Nakon ovog je upueno saoptenje svim medijima (PR saoptenje) o pokretanju web
stranice koja svim graanima moe koristiti. Neki mediji e sasvim sigurno iskoristiti ovu
vijest i objaviti je, a time se ve napravilo dosta. Ukoliko ostane sredstava planirana je i
plaena promocija oglaavanje u lokalnim medijima (novine, radio, TV, internet). A najbolja
reklama e biti Google koji e sve koji potrae informacije koje se nalaze na web stranici
esto slati ba na nju. Zbog toga je jedan dio novca predvien i za Google oglaavanje.

Je li to sve? Ne treba nita vie?

Upravo tako, za poetak to je sve. Odluiti ta hoemo sa online pojavljivanjem koji je
njegov cilj. Napraviti plan ta i kako uraditi da biste se pojavili online (web stranica, blog,
Facebook). Odabrati izvoaa saradnika savjetnika. Uraditi to.
Ali
To nije kraj ulaskom u online svijet vi ste u sutini na poetku. Kada napravite web
stranicu, Fan stranu ili ponete na vizit kartama dijeliti email adresu vi u stvari tek tada
poinjete. Samo ako nastavite komunicirati sa potencijalnim kupcima, klijentima i svima
onima koji vam se jave da vas pitaju neto ili daju svoj komentar napraviete rezultat.
Vrlo vjerovatno da to nee biti odmah rezultat koji ete moi izmjeriti ili odvagati ali zbog toga
ne trebate odustati. Niko do sad nije uspio tano izmjeriti dokle se uje dobar ili lo glas,
kolika je vijernost nekom proizvodu ili ta je to zbog ega kupujemo ba onaj proizvod. Sve
su to procesi koji se sastoje iz mnotva sitnih detalja a jedan od njih moe biti ak i brzina
kojom odgovarate na email.

Najnoviji podatak kae da se broj korisnika Facebooka popeo na preko 900 miliona
(septembar 2012.g.). Najvei broj korisnika interneta ima svoj Facebook profil. Postoji veliki
broj onih koji na internetu i koriste samo Facebook. Kako god okrenete skoro ga je
nemogue izbjei. A ako jo uvijek niste sigurni kako ga koristiti ja u pokuati da vam to
objasnim na jednostavan nain.
Prije svega mala napomena ako sluajno ne znate Facebook moete koristiti i na
domaem jeziku, ne samo na engleskom. Tako se lake moete snai u svim onim alatima.

1 . Koritenje Facebooka za zabavu

Mislim da je najvei broj ovakvih korisnika. Tu su da bi ostali u kontaktu sa prijateljima i
rodbinom koja je daleko te da bi obnovili kontakte sa onima koje nisu dugo vidjeli.
Komunikacija im je osnovna aktivnost, pregledanje fotografija kao i sve ostale aktivnosti koje
slue za razonodu. Takoe Facebook koriste da bi proitali neke vijesti ili tekstove koje im
preporue prijatelji, a esto igraju i igrice.
Ovakvim korisnicima nemam ta posebno preporuiti osim da pripaze na informacije koje
ostavljaju o sebi. Pri tome mislim na statuse koje piu kao i na fotografije koje postavljaju.
Kako sam ranije govorila previe linih informacija u statusima (poput podatka da idete na
godinji i da 15 dana nee biti nikog kod kue) vam moe dovesti nepozvane "goste" u stan.
A fotografije koje postavljate vide najee svi vai prijatelji (+ njihovi prijatelji), te ako niste
spremni da se na ulici u nekom udarnom terminu pojavite u kupaem kostimu onda bolje
nemojte takvu fotografiju stavljati ni na Facebook.
U svakom sluaju provjerite svoje postavke za privatnost na Facebooku i sami odaberite ta
ete pokazati svima a ta samo svojim prijateljima. Nemojte tu odluku prepustiti Facebooku
jer je kod njih uvijek natimana opcija da svi vide sve.
Napomena ako podesite postavke privatnosti va lini profil mogu vidjeti samo oni sa
kojima ste prijatelji. Ako se ulanite u neku grupu to ne znai da svi iz grupe mogu vidjeti va
profil. Isti sluaj je i sa Fan stranicom.

2. Koritenje Facebooka zbog posla

Zbog sve vee popularnosti ove drutvene mree te zbog injenice da su svi na
Facebooku vrlo je esta njegova upotreba za posao, na razliite naine. Da krenemo
redom:

2.1 . Kreiranje dogaaja (Event)

Ova opcija je prilino popularna
meu korisnicima jer vam
omoguava da u nekoliko koraka
sve svoje prijatelje obavijestite o
dogaaju, slavlju, feti koju
organizujete. Nema ogranienja,
moete napraviti dogaaj na koji
ete pozvati samo ui krug ljudi, a
moete putem njega obavijestiti
mnogo iru grupu. Osoba koju
pozovete na dogaaj moe kliknuti
da e doi, da e moda doi ili da nee. Ako potvrdite svoj dolazak to vas u sutini ne
obavezuje da se pojavite, ali time dogaaju pravite dodatnu reklamu jer e vaim prijateljima
stii (na zid) informacija o tome da ete prisustvovati tom i tom deavanju. Moda tako za
njega uje neko kome nije upuena pozivnica a zainteresovan je da se prikljui deavanju.
Kreiranjem ovakvih poziva moete utedjeti na izradi plakata. Besplatno je, ne troite nita i
za lijepljenje ne trebate angaovati nikoga. Ako imate u planu organizovanje bilo kakvog
deavanja slobodno kreirajte ovakav jedan virtuelni poziv.

Nekoliko malih savjeta za kreiranje Facebook dogaaja:

1. Bez obzira na vanost deavanja potrudite se da sve to napiete bude gramatiki
ispravno od upotrebe malih i velikih slova do svih ostalih pravila. Ne znam iz kojeg
razloga se vrlo malo panje pridaje pravopisu kod kreiranja ovakvih poziva ali vam to
svakako nee pomoi da privuete vie ljudi. Mogu slobodno rei i da poziv sa mnogo
gramatikih greaka moe uticati i na strukturu gostiju koji e doi.
2. Obavezno stavite fotografiju dogaaja koja e stajati kao njegov zatitni znak. Po
tome e vas zapamtiti a i djeluje mnogo ozbiljnije nego kad ostane ona siva Facebook
podloga sa kalendarom.
3. Napiite detaljno ta organizujete, da ljudi koje zovete znaju ta ih oekuje.
4. Dogaaj kreirajte najkasnije 7 dana prije odravanja. Bez obzira to su svi na
Facebooku ne znai da su svi tu svaki dan. Ja dobijam esto pozive dan ranije za neke
manifestacije i u pravilu mi je to uvijek kasno za planiranje. Ako elite da ljudi imaju vremena
da vau zabavu ukalkuliu u svoj raspored dajte im vremena za to.
5. Ako svoj dolazak potvrdi 300 ljudi a vi moete prihvatiti samo 100 nema razloga za
paniku. Ne znam taan procenat ali vrlo esto se pojavi samo 10% od svih koji su rekli da
e doi. Dakle posmatrajte te njihove potvrde kao podatak da su vidjeli obavijest. Tek kad
dou doli su, ne kada kliknu da e doi.

2.2. Koritenje Facebooka za promociju posla

Ne znam ni sama koliko puta sam pisala o tome, ali ova tema zasluuje da se spomene
opet. Imate radnju, kafanu, piljaru, pozorite, humanitarnu organizaciju, udruenje graana
kako ete ga promovisati na Facebooku?
Ako do sada niste znali da se podsjetimo na Facebooku moete kreirati 3 stvari:
1. Lini profil
2. Grupu
3. Fan stranu

2.2.1 . Lini profil

Ovo je osnova Facebooka lini profil. U pravilima Facebooka ak pie da ne smijete
objavljivati nikakve lane informacije, kao i da lini profil ne smijete koristiti u komercijalne
svrhe. Zamiljeno je da jedan ovjek ima jedan profil lice (face), kao i da svako samo za
sebe otvori profil. injenica je da ima mnogo onih koji imaju vie profila, kao i da ima mnogo
onih koji otvore i neki lani. Facebook zna sankcionisati ovakve stvari tako to jednostavno
ukine profil koji imate. Vrlo je teko, skoro nemogue, vratiti profil ako vam se desi tako
neto.

Lini profil ima ogranienje jer maksimalno moete imati 5000 prijatelja. Malo li je? Da ih sve
zovnete na kafu? Postoji veliki broj ljudi koji za svoje firme, radnje i razne druge ustanove
pokrenu upravo lini profil. Ja volim misliti da se to deava zato to ne znaju razliku i ne
znaju ta je bolje da urade. Ne volim takve imati meu prijateljima na Facebooku jer nikako
ne mogu zamisliti da budem prijatelj sa npr bankom. Mogu biti moda prijatelj sa nekim iz
banke ali sa bankom ne.
Obavijesti koje u vidu statusa piete na linom profilu pojavljuju se na News Feedu vaih
prijatelja. Takoe moete sve prijatelje kontaktirati porukom

2.2.2. Grupa (Group)

Grupa je malo bolja varijanta za promociju, ali je
njena osnovna svrha da okupi ljude koji imaju
zajednika interesovanja ili ideje. Jedan od
dobrih primjera za koritenje grupe na
Facebooku je grupa koja okuplja ljubitelje
ivotinja organizovane u udruenje. Omoguava
im da meusobno komuniciraju porukama
(administratori grupe mogu poslati poruke svim
lanovima). Obavijesti koje piu kod sebe na
statusu se ne pojavljuju na News feedu prijatelja.
Ako elite vidjeti ta piu morate otii konkretno
na stranicu grupe.
Grupa je takoe ograniena na 5000 ljudi. Grupe mogu biti tajne, otvorene i zatvorene i to
vam omoguava da sami birate koga ete pustiti unutar njih.

2.2.3. Fan strana (Page)

Ovo je ono to je predvieno za promociju biznisa, posla, linosti, stranice, TV emisije i bilo
ega drugog to u sebi ima komercijalno ili masovno. Fan strana nema ogranienja, moete
imati milione fanova. Fan strana se pojavljue na News Feedu svih koji je lajkaju na taj
nai se postaje fan strane. Na taj nain aljete obavijest komunicirate sa svim svojim
fanovima oboavateljima. Vai fanovi vas mogu kontaktirati na privatnu poruku, ali vi njih
ne moete. I to je dobro jer potreba vaih prijatelja da itaju poruke koje se tiu vaeg
biznisa je obrnuto proporcionalna vaoj potrebi da ih aljete. Kada imate lini profil ili grupu,
pa svako malo prijateljima ili lanovima grupe aljete poruke u inbox vrlo je vjerovatno da e
mnogi od njih navijati da skupite vie od 5000 lanova. I prestanete ih maltretirati. Ja jesam,
priznajem.

Fan strane su dobre i zbog toga to u sklopu njih imate statistiku. Moete pregledati
aktivnosti fanova, moete pratiti koliko imaju godina, kojeg su pola, odakle su, na ta reaguju
(imate statistiku da li im se vie svia kad stavljate videa ili fotografije i sl.)

Osim Facebooka koji je, za sada,

najdominantnija drutvena mrea postoji
jo dosta drutvenih mrea, alata i
platformi koje vam mogu pomoi u ivotu
na razne naine. U nastavku u predstaviti
neke od njih koje lino koristim ili sam
koristila.

Twitter
Mnogi za njega kau da je to isto kao
Facebook samo sa kratkim statusima. Twitter je ipak mnogo vie od toga, mrea koja vam
omoguava da se poveete sa mnogim zanimljivim ljudima koje i ne znate, te da pratite ta
oni piu, rade, kuda se kreu i sl. Na raspolaganju vam je 140 karaktera i to u principu znai
da morate biti originalni i zanimljivi da bi vas neko primijetio i poeo pratiti. Ono to je takoe
vano twitter je komunikacija, te samo tako ima smisla i samo ako ga tako koristite bie
vam zanimljiv.

Tumblr i Posterous
Nisam sluajno skupa navela ove dvije platforme. Obe omoguavaju da piete blog bez
vlastitog kutka na internetu i to potpuno besplatno. Moderni su, jednostavni za koritenje i
imaju znaajan broj korisnika. Moete ih koristiti za predstavljanje sebe i svojih razmiljanja,
svojih radova, a moete se uvezati i sa ostalim korisnicima ovih platformi. To je dobro ako
niste sigurni da elite krenuti sa vlastitim blogom jer ovdje moete testirati koliko vas na
primjer privlai pisanje i koliko moete biti istrajni u tome.

Blogger i WordPress
Ovo su dvije platforme za bloganje koje moete koristiti ak i sa svojom internet adresom.
Ako nju nemate vaa adresa e biti neto.blogspot.com ili neto.wordpess.com. Nita
strano, opet za poetak super nain da sebe testirate i vjebate kao blogera.

Flickr
Ovo je jedno od mjesta na kojem moete objavljivati svoje fotografije. Moete to raditi jo na
mnogo naina, o tome u malo kasnije, ali Flickr je namijenjen samo fotografijama. Tu svi
objavljuju samo fotke, postoji mogunost komentarisanja od strane drugih korisnika,
povezivanja sa drugim korisnicima i slino. U svakom sluaju ovo je globalni kutak za ljude
koje zanima fotografija ili koji imaju potrebu da svoje fotografije negdje jednostavno objave a
da bude lako vidljivo svima ostalim.

Youtube i Vimeo
Platforme za obajvljivanje vaih video uradaka. Youtube sigurno ve uveliko poznajete a ni
Vimeo nije lo. Oba su prilino jednostavna za koritenje i besplatna.
Svoj Youtube kanal moete koristiti za posao, za sve ono to ne moete napisati ili
predstaviti slikom. Skoro svaki mobitel sada moe snimiti video koji moete prebaciti na
internet a to znai da u nekoliko koraka moete, na primjer, postupak pravljenja glazure od
okolade predstaviti cijelom svijetu. Naravno, ako mislite da u tome ima neto zanimljivo :)

LinkedIN
Najee ga zovu profesionalna drutvena mrea. Tu moete predstaviti svoju profesiju,
postaviti svoju biografiju (CV) i predstaviti sebe u tom profesionalnom smislu ta radite,
gdje radite, ta znate da radite i sl. Nije rijedak sluaj da se ba tu pronalaze poslovi i
zaposlenici, injenica na naim prostorima ne u velikoj mjeri, ali nikad se ne zna.

Pinterest
Drutvena mrea koja najjednostavnije objanjeno izgleda kao vaa tabla na koju kaite
zanimljive sliice koje naete na internetu. Te sliice mogu biti tematski povezane (moda,
kuhinja, putovanja i sl.). Pratite na njemu ljude koji su vam zanimljivi i ije vam se sliice
sviaju.

Foursquare
Drutvena lokacijska mrea. Radi na principu da se prijavite u neki lokal ili restoran
(pozorite, kino, stadion ili bilo koji drugi objekat) i tu eventualno ostavite utiske o tome kako
vam se svia ili ta vam se tu svia. Svi koji se prijavljuju kasnije na isto mjesto to mogu
proitati, a osim toga moe se desiti da se sa prijateljima prijavite na istoj lokaciji u isto
vrijeme i da tako, neplanirano, skupa popijete kafu. U svijetu sve ee na primjer kafane
daju popuste za goste koji se prijave na njihovoj lokaciji. Naravno, najvie se koristi putem
mobilnih telefona.

Instagram
Drutvena mrea koja se takoe koristi putem telefona, a na njoj se postavljaju iskljuivo
fotografije sa razliitim filterima. Koristi je preko 100 miliona ljudi iz itavog svijeta.

Dakle, ako elite:

1 . Pisati blog tu su wordpress.com, blogger.com, tumblr.com, posterous.com
2. Predstaviti fotografije cijelom svijetu:

Flickr, Instagram
Moete ih predstaviti i na svim ovim platformama za blog wordpress, blogger, tumblr,
posterous sve imaju istu mogunost i od svakog moete napraviti i foto blog
Moete ih smjestiti i na Facebook i podesiti da ih vide svi ili samo prijatelji

3. Predstaviti video Youtube, Vimeo

Takoe ih moete postavljati i na Tumblr, Posterous, Facebook

4. Postaviti muziku, neke svoje audio radove

My Space, Soundspace ima i drugih ali ih nisam koristila pa ne znam

Ima tu jo mnogo drugih alata i platformi koje nisam lino koristila ali u svakom sluaju uvijek
moete nai neto to odgovara vaim potrebama i to e vam omoguiti da u nekoliko
koraka i potpuno besplatno postanete vidljivi cijelom svijetu. Jednostavno ta god da vas
zanima ukucajte u Google i vrlo brzo ete sigurno nai zadovoljavajue rjeenje za vae
potrebe.

Odnosi s javnou ili PR su pojam koji se mnogo

koristi u posljednje vrijeme, posebno na internetu.
Znam mnogo onih koji na spominjanje pojma PR
prevrnu oima uz komentar kako je to novotarija ili
naziv za radna mjesta kadrovima bez kojih se
navodno ne moe. injenica je da u svakom itu ima
kukolja i da postoje oni koji se zovu PiaRovci a sa tim
poslom ba i nemaju veze. Ali nije moje da piem o
njima.
Lino o ovoj temi znam samo ono to sam uila zbog
sebe te se u svakom sluaju ne mogu nazvati strunjakom. Ono to elim sa ovim tekstom
jeste da na jednostavan nain pokaem kako svi mi vrlo esto imamo potrebu da radimo
neke stvari koje inae spadaju u Odnose s javnou kao pojedinci ili kao mali privatnici,
preduzetnici, aktivisti u udruenjima i sl, a da nismi ni svjesni toga. Posebno ako koristimo
internet.

Lini odnosi s javnou

Ako na bilo koji nain gradite brend od sebe (svoje linosti, profesije, interesovanja, znanja)
onda vam je veoma vano kakvu sliku i miljenje o vama ima javnost. Pretpostavka je da u
tom kreiranju linog brenda koristite internet jer je jeftin, svima pristupaan, nema granica i
prua velike mogunosti. ta je vaa javnost sa kojom komunicirate?
Blogeru javnost ine svi njegovi itaoci. Svi koji dou na blog da proitaju ta je napisao
imaju neko miljenje o njemu ili e ga tek stei. U zavisnosti od tekstova miljenje moe ii
od pozitivnog do negativnog, a moe se i mijenjati. Svaka vidljiva aktivnost blogera utie na
kreiranje slike o njemu.
Meutim, ono to je vano rei jeste da je pojam javnosti u dananje vrijeme vrlo relativan. I
ne moete uvijek imati pod kontrolom ta e se o vama pojaviti u javnosti. Moda ste
frizerka koja nema web stranicu, ne oglaava se nigdje i samo radi svoj posao. I desi vam se
da od muterije napravite ovcu sprivi joj kosu mini valom. Ta nesretnica ne mora imati
nita vie od profila na Facebooku da bi vam obezbijedila vrlo negativnu reklamu. Dovoljno
je da fotografiju svoje nove frizure postavi na Facebook uz komentar gdje je i kako dobila taj

grm na glavi i pria poinje. Uz dijeljenje i kopiranje fotografija vrlo brzo mnogo vaih
potencijalnih ili stalnih muterija e vidjeti ta ste napravili. Jo ako ste bili drski? I ako vas
nema na Facebooku ili nemate nain da svim svojim klijenticama saoptite svoju stranu
prie? Belaj.
Primjer broj dva stvarni sluaj.
Taxista Ferid koji ivi i radi u
Zenici sigurno nema web
stranicu niti se negdje reklamira.
On radi svoj posao vozi ljude. I
ta se desilo jedno vee?
Povezao je mene lino do kue.
Ja sam, vrlo zadovoljna
uslugom, sjela i napisala post o
tom svom iskustvu . Za 3 i po
mjeseca je post proitalo preko
1600 ljudi, a do danas ve preko
2200. Obzirom da je najvei broj
itatelja ZenicaOnline iz Zenice ne treba biti mnogo pametan pa skontati kako je ovo bila
besplatna i vrlo dobra reklama za Ferida. A ta da je napisano neto loe?

Neljubazna ste kasirka u prodavnici? Moda neko napie post o tome, o vama i o vaem
radnom mjestu. Kako e vlasnik reagovati? Doktor ste kojeg pacijenti ekaju po 6 sati za
pregled? Moda neki od pacijenata sjedi u ekaonici i na Facebook uivo postavlja slike i
pie o tome kako vas nema?
Danas je sve javno i ako radite bilo ta, htjeli ili ne htjeli vi svakako imate neke odnose s
javnou. I moete uraditi samo dvije stvari po pitanju toga. Prva je da uvijek budete
savreni i da nikad ne pravite greke, te da tako smanjite, odnosno ukinete mogunost da se
u negativnom kontekstu pojavite u javnosti. Da li je to mogue?
Druga mogunost je da budete tu prisutni, da zauzmete svoj komadi javnog prostora i da
komunicirate sa javnou.

ta dobijate time?
Recimo da ste ona frizerka sa poetka teksta. Radite dobro, kvalitetno, imate svoje stalne i
vjerne muterije. Imate svoju web stranicu i Facebook stranicu i koristite ih za komunikaciju
sa svojim muterijama. Jedno jutro ustanete na lijevu nogu i sve vam krene naopako.
Klijentici koja je inae dangrizava stvarno napravite ovca frizuru. Ona poludi i na
Facebooku napie post o tome sa fotografijama. ta vi radite u tom sluaju? Na svojim

kanalima web stranici i Facebook stranici priznate greku, napiete da je sve istina i da
ovca frizuru muterije ne dobijaju uvijek nego vam se to desilo iz tog i tog razloga. Uputite
izvinjenje, poklonite nesrenici pola godine besplatno friziranje, javno joj se izvinete. U
svemu tome e se sigurno javiti i vae zadovoljne muterije koje e stati uz vas, koje e
razumjeti da se greke deavaju i koje e potvrditi da znate raditi svoj posao. Situacija u
ovom sluaju izgleda puno bolje, slaete se?
A to sve moete uraditi samo ako ste inae navikli ljude da sa njima komunicirate, da znaju
gdje e vam se i kako obratiti ako vam ele rei neto. Oni e svakako priati, bili vi tu ili ne.
A samo ako ste tu moi ete rei i svoju priu.

Kako jo moete komunicirati sa javnostima?

Nedavno sam prola svojim gradom i ugledala novootvoreni fast food u koji je vlasnik uloio
prilino novca. Gradio ga je mjesecima i znam sigurno da je nemogue finansijski
preraunati svu energiju i vrijeme koji su, osim novca, uloeni u stvaranje tog mjesta na
kojem bi ljudi u budunosti trebali jesti. I dok sam prolazila razmiljala sam kako je sve dobro
napravio osim tog finalnog dijela. Zato? Pa, ko zna da je otvoren taj objekat? Samo njegovi
prijatelji, saradnici i sluajni prolaznici. Nije uloio u reklamu, nije podijelio letke, nije objavio
nigdje to otvaranje. Ljudi nemaju pojma o tome i morae proi mnogo vremena da bi se
zakotrljao posao do isplativosti.

A ta je mogao uraditi?
Mogao je uloiti jo jednu koliinu novca i platiti:
1. Reklamu u lokalnim novinama u Zenici 2 komada
2. Lokalne radio stanice 4 komada
3. Lokalna televizija 1 komad
4. Internet portali nekoliko komada
5. Uraditi 1000 letaka bar i podijeliti po gradu
Poto se radi o objektu koji e raditi lokalno dovoljno bi bilo da je iskomunicirao samo ove
lokalne medije. I za sve to mu ne bi trebalo previe novca jer cijene u njima nisu prevelike.
Meutim, realno, koliko je efikasno to sve i da li bi se isplatilo? Ne znam. Ali znam ta se jo
moglo uraditi.

Napraviti dogaaj od otvaranja fast fooda?

Svi oni novci koji bi se inae uloili u reklamu su se mogli potroiti na pravljenje besplatne
hrane koja e biti podijeljena na otvaranju. Isplanirati otvaranje objekta, zakazati dan i
satnicu i uputiti poziv svim medijima.
Znam, vlasnik objekta e vjerovatno pomisliti a zato bi novinari doli i napravili vijest o
otvaranju nekog fast fooda?

Rei u vam mogue razloge:

Lokalni su novinari i ako im zakaete dogaaj u vrijeme kad inae nemaju nekog posla doi
e da se drue i da pojedu neto daba

 U vremenu u kojem ima pola miliona nezaposlenih vi zapoljavate 2 5 ljudi. Mislite da to

nije vano?
Mrtva je sezona a u gradu inae nema nekih pretjerano velikih dogaanja. Doi e da
popune prostor u svojim medijima.
I sada ono to jo ne rade ljudi kod nas a time proputaju veliki potencijal. Nemojte zvati
samo novinare i medije. Zovite blogere, ljude koji su inae aktivni na internetu, ljude koji
imaju puno prijatelja na Facebooku. Poaljite im poziv skupa sa ostalima i doekajte ih kao
sve ostale. Neka budu tu, neka probaju vau hranu, neka svojim oima vide ta ste to
otvorili.
Pitate se emu sve to? Pa recimo, moda e neko od blogera napisati post o tome kako ima
super novi fast food u kojem je hrana odlina. Pa e taj post proitati 200 300 njegovih
italaca. Ili e neko od njih napisati na Facebooku kako je bio na otvaranju super fast fooda
pa taj status vidi njegovih 1500 prijatelja. Ne moraju oni zvanini novinari napisati ni slova
ako se desi ovako neto, vjerujte. Ve imate priu meu obinim ljudima a to je dovoljno.
Dalje samo treba da pravite super sendvie :)
Jedino to morate imati na umu jeste da isforsiran status na Facebooku ili naruen post od
blogera nemaju ni blizu isti efekat. A ak i ako to nije jasno oznaeno vidi se ljudi to osjete.
Impresionirajte ljude i oni e dalje sami pisati i priati o vama.
E to su vam sve odnosi s javnou, onako kako ih ja vidim. Mogue da na ovaj nain i
nemaju puno veze sa onim pravim.

Pretpostavka je da ste proitali prethodnih 12 lekcija i da ve imate malo iru sliku o

internetu i njegovim prednostima i manama. Meutim, dok se ne uhodate i ne ponete
internet koristiti stalno mogue da ete imati strah od toga da neto ne uradite pogreno.
Kako greke smanjiti na najmanju moguu mjeru? Kako izbjei vojsku strunjaka koji e u
vaem neznanju prepoznati idealnu priliku za zaradu, posebno ako ste firma? Postoji
nekoliko naina za to.

ta kada vam treba web stranica?

Ako ste odluili da za posao (ili sebe lino) napravite web stranicu na kojoj ete predstaviti
sebe i svoje usluge prvi korak vam je da pronaete nekoga da vam uradi tu web stranicu.

Kako ga nai?

Sistem preporuke ako imate prijatelje i poznanike koji su to ve radili zamolite ih da vam
daju kontakte ljudi koji su taj posao obavili njima
Google u pretraiva ukucajte pojmove izrada web stranica
Facebook priupitajte i ovdje da vam preporue nekoga
Twitter ako imate nalog i ovdje pitajte
Kada iskontaktirate sve do kojih moete doi traite im ponudu da vidite ta mogu uraditi,
ta su radili i kakve su im cijene. U ovom koraku ve trebate imati u glavi bar okvirno ta
vama treba. Na osnovu toga traite ponudu. I traite nekoliko ponuda da moete birati i
praviti poreenja.
Obratite panju na ono to stoji kao referensa ljudima koje ste kontaktirali. Vrlo vjerovatno
ete meu tim stranicama nai neto to vam se svia i to odgovara vaim zahtjevima.
Kada izaberete izvoaa detaljno definiite postupak, cijenu, plaanje. I zapamtite cijene
zaista mogu biti razliite za razne nivoe sloenosti stranica pa je bolje ako ve koliko toliko
poznajete materiju. Bar da znate da web stranica raena u WordPressu sa besplatnom
temom ne moe/ne smije kotati previe. Probajte nai nekoga u koga imate povjerenja i ko
e vam pomoi da odaberete najbolje za vas.

ta kada hoete da koristite drutvene mree za posao?

Treba vam neko ko e vam pomoi oko Facebooka i Twittera? Neko ko e vas uputiti kako
da to radite, ko e vam objasniti postupke pa da vi to nastavite sami ili da taj neko dalje sve
radi za vas?
Prva i osnovna stvar morate imati razlog zbog ega hoete da koristite Facebook u poslu.
Nije dovoljno dobar razlog svi su tamo. Facebook je samo jedan od kanala koji moete
koristiti nakon to odluite da uspostavite bolju komunikaciju sa klijentima na primjer.
Strunjak e vam objasniti ili napraviti Fan stranu na Facebooku. Ako ste itali prethodne
lekcije znate da za posao trebate imati Fan stranu a ne Lini profil ili Grupu. Lanog
strunjaka moda ve ovdje prepoznati ako vam predloi iz bilo kojeg razloga da je bolja
grupa ili profil.
Opet isti sistem pronalaska i provjere moete iskoristiti preporuka, Google, Facebook itd.
Traite da vam pokau prethodne rezultate i referense. Fan strana sa velikim brojem fanova
koji ne komuniciraju na njoj nije dobra referensa. Kad su drutvene mree u pitanju bitniji je
kvalitet u odnosu na kvantitet. Bitno je da su fanovi tu zato to ih zanima ta imate da
kaete, da im ponudite, zato to ele da budu u toku sa vaim aktivnostima.

Osnovni nain za procjenu ljudi na internetu

Zapamtite samo jednu rije Google . Postoji i Bing, Yahoo, pa i Facebook ima svoj
pretraiva ali za sada je Google broj jedan.

Ne moe vam kvalitetnu web stranicu napraviti osoba/firma koja sama nema za sebe
kvalitetnu web stranicu.
Ne moe vam kvalitetnu uslugu o komunikaciji na internetu ili bilo emu vezanom za
internet ponuditi osoba o kojoj Google ne zna nita ili zna jako malo. U ovom sluaju ne vai
pravilo da je kod majstora uvijek najloija kua.
Ne trebam posebno naglaavati da vam Google moe o toj nekoj osobi otkriti ak i neke
stvari koje moda ne idu njoj u prilog.
U svakom sluaju dodatna opreznost i istraivanje nije nikada viak. Posebno ako je
besplatno kao to jeste kada je u pitanju internet.

I to bi bilo sve za sada. Ako ste krenuli od nule i proitali sve lekcije onda imate neka
osnovna znanja o internetu i vrlo vjerovatno ste stekli uvid u to kako internet funkcionie.
Sada se sigurno sami moete snai i istraivati ovaj nepregledni izvor informacija. I ono to
je najbitnije svi odgovori su vam na dohvat ruke. Sve to ne znate i to vam nije jasno
moete brzo saznati, znate gdje traiti odgovore, koga i kako pitati. Kada nakon ovog
sjednete za raunar imate poetak od kojeg ete krenuti.
A ako bilo gdje zapnete i niste sigurni kuda dalje, slobodno pitajte i mene. Ako ja lino ne
znam odgovor vjerovatno znam nekoga ko zna.

Hana Kazazovi je blogerica poznata i pod

pseudonimom Cyber Bosanka.
Svijet interneta je "otkrila" 1996. godine i od tada
ga ne prestaje istraivati.
Neto vie od 10 godina se bavila privatnim
biznisom kao vlasnik male reklamne radionice, a
zatim trgovine suvenirima i poklonima. Tu samostalnu preduzetniku karijeru je napustila
2011. godine i posvetila se internetu. Trenutno radi kao Community Manager u agenciji
Prime Digital.
Osim bloga Cyber Bosanka (www.bosanka.net) koji je njena kua na internetu, 2009. je sa
muem pokrenula i internet magazin Zenica Online (www.zenicaonline.com) .
Roena i ivi u Zenici. Jo uvijek.

Kontakt:
Blog: www.bosanka.net
Email: hanakazazovic@gmail.com
Twitter: @cyberbosanka
Facebook: www.facebook.com/Bosanka.net
Knjiga "Internet za poetnike u 13 lekcija" je pisana u periodu oktobar 2010.g. mart 2011.g.
kao serija tekstova na blogu Cyber Bosanka. Zbog preglednosti i lake dostupnosti
prebaena je u pdf oblik i dostupna na blogu za besplatno preuzimanje na adresi
www.bosanka.net/internetzapocetnike/
Nije dozvoljeno njeno kopiranje i dijeljenje bez navoenja autora.