HIPERLIPIDEMIJA

Ako imate hiperlipidemiju, poznatu kao i kao poviena razina kolesterola, imate visoke razine lipida u
krvi. Lipidi su masti i tvari sline mastima. U ovim uvijetima, najedi tipovi masnoda su kolesterol i
trigliceridi. Nae tijelo treba kolesterol za normalnu funkciju. Nae tijelo proizvodi sav kolestreol koji
nam je potreban i to najvedim dijelom u jetri.
1. Stanice naeg organizma trebaju kolestrol kao dio staninih membrana.
2. Naa koa koristi sunevo svjetlo i kolesterol za proizvodnju vitamina D.
3. Neke ljezde kao to su testisi kod mukarca i adrenalne ljezde koriste kolestreol za proizvodnju
hormona.
4. Jetra koristi kolesterol za proizvodnju une kiseline, koja pomae u razgradnji masti iz hrane koju
jedemo.
Nae tijelo koristi trigliceride kao energiju. Trigliceridi dolaze u krv iz hrane i iz jetre. Hrana bogata
trigliceridima je masna hrana, rafinirani ugljikohidrati, hrana bogata jednostavnim eerima i alkohol.
Iz nae jetre lipidi se ne mogu kretati kroz krvotok bez odreenih proteina pa se molekula graena od
lipida i proteina naziva lipoprotein. Lipoproteini se kredu krvotokom i prenose lipide do stanica koje
ih trebaju. Ovisno o tome koji lipoproteini sadre kolesterol ovisi o tome da li je kolesterol dobar ili
ne. Npr. naa jetra stvara LDL lipoproteine ili VLDL lipoproteine koji sadre lo kolestrerol. Ti
lipoproteini su punjeni kolesterolom i trigliceridima. VLDL putuje naim krvotokom dostavljajudi
trigliceride naim stanicama koji ih koriste kao energiju. Ako nae tijelo proizvodi vie VLDL
lipoproteina nego to je stanicama potrebno, nae tijelo ga pohranjuje u obliku tjelesne masti. Nakon
to VLDL otpusti trigliceride postaje LDL. LDL putuje krvotokom i dostavljajudi kolesterol stanicama
koje ga trbaju. Ako nae tijelo sadri previe LDL, on se koncentrira u krvi. LDL se potom moe taloiti
na stijenkama krvnih ila gradedi masnu nakupinu nazvanu plak. To nakupljanje LDL na stijenkama
krvnih ila uzrokuje suavanje krvnih ila a time se suava i protok krvi kroz krvnu ilu. Zajedniko
mjesto stvaranja plaka su nae koronarne arteije koje napajaju srani miid. To uzrokuje stavranje
koronarne bolesti srca i poveava rizik od sranog udara. Plak u drugim arterijama, kao u karotidnim
u naem vratu, moe smanjiti protok krvi i poveati rizik od modanog udara. Naa jetra takoer
proizvodi HDL lipoproteine poznate kao dobri kolesterol. HDL ima vie proteina nego kolestreola i
triglicerida u usporedbi sa LDL. HDL pomae otklanjanju vika LDL iz stanica i plaka na krvnim ilama.
HDL transportira viak kolesterola natrag u jetru koja ga uklanja iz naeg organizma.
Ukupni kolesterol < 200 mg/dl
HDL > 60 mg/dl
LDL < 100 mg/dl
Trigliceridi < 150 mg/dl
Zasidene masnode i trans masnode povedavaju razinu LDL u krvi. Te masnode su u krutom stanju na
sobnoj temperaturi. Obidno se nalaze u mesnim i mlijenim proizvodima, procesiranoj hrani i
tropskim uljima kao to su kokosovo, palmino ulje te kakaov maslac. Nezasidene masnode te
viestrukonezasidene masnode su na sobnoj temperaturi u tekudem stanju. Nalaze se u ribi,
oraidima i biljnjom ulju.
Promjene koje ukljuuju smanjenje LDL kolesterola je i prestanak puenja te uvoenje tjelesne
aktivnosti.
Lijekovi koji smanjuju proizvodnju kolesterola u jertri su statini. Oni imaju vedi efekt na LDL nego na
HDL. Niacin (B3) smanuje LDL i trigliceride a poveava razninu HDL.
Preporuke:
Hrana s manje zasidenih, trans masnoda i kolesterola
Tjelesna aktivnost
Odravanje adekvatne tjelensne mase
Nepuenje