Matematika u doba renesanse

eljka Zori
predava
Povijesni pregled
apokaliptino doba
oko 1440. tiskanje, Gutenberg
oko 1450. stabilizacija i napredak
oivljavanje kulturnih i znanstvenih
aktivnosti
zanimanje za djela antike
uspostavljanje sveuilita (Bologna, Pariz,
Padova, Oxford, Cambridge,...)
Razvoj matematike notacije
u renesansi se sustavno razvija matematika
notacija
do tada se koristi res notacija
uvode se oznake
+, -, =, <, >, \
nepoznanica res
kvadrat census
kub cubus

Johann Muller (1436. 1476.)
Regiomontanus
roen u Konigsbergu
temelji moderne trigonometrije
astronomija efemeride
reforma kalendara
res - notacija
De triangulis omnimodis
Razvoj matematike notacije
Johannes Widmann, 15. st., prvi koristi + i -
Michael Stifel, 16. st., koristi znakove +, - te \
Robert Recorde, 16. st., lijenik, prvi uvodi znak =
Thomas Harriot, 16.-17. st., znakovi , <, >,sferna
trigonometrija i kartografija, rastav kubne
jednadbe pomou rjeenja
Razvoj matematike notacije
Nicolas Chuquet, 15. st., prva francuska knjiga
o algebri, eksponenti superskript, eksponenti
cijeli brojevi
njemu je 12
3
dananje 12x
3
danas:
prije:

+ p

m
korijen R
zagrade podvlaenje
1 2 4 4
2
+ + + x x x
Razvoj matematike notacije
Simon Stavin, 16. -17. st., koristi racionalne
eksponente (Oresme), djelo De Thiende 1585.
sistematian prikaz decimalnog zapisa
brojeva
Fra Luca Pacioli (1445.-1517.)
Francois Viete (1540.-1603.),
koristi znakove +, -, razlomaku crtu,
samoglsnike za nepoznanice, suglasnike za
konstante

+ p.
m.
korijen R.
Razvoj algebre
rjeenja u radikalima
rjeenje kubne jednadbe
rjeenje jednadbe 4-tog stupnja
Fra Luca Pacioli (1445. 1517.)
Summa de arithmetica, geometria, proportioni
et proportionalita (Summa), 1494.
rjeava bikvadratne jednadbe
rjeenje kubne jednadbe nerjeiv problem
kao kvadratura kruga
Scipione del Ferro (1465.-1526.)
Bologna
predaje aritmetiku i geometriju
prvi dao potpunu metodu za rjeavanje kubnih
jednadbi oblika (tajna)
svaka se kubna jednadba moe svesti na
kubnu jednadbu bez kvadratnog lana (3
oblika)
uenik Antonia Maria Fior (hvali se da zna
rjeenje)
b ax x = +
3
Niccolo Tartaglia (1500.-1557.)
Brescia
"mucavac"
samouki matematiar,
velikih sposobnosti
rijeio kubne jednadbe
oblika
1535. natjecanje s
Fiorom
Tartaglina pobjeda
1537. Nova Scientia
b ax x + =
3
Girolamo Cardano (1501.-1576.)
milanski matematiar,
lijenik i kockar
Liber de luda aleae,
1663. osnove teorije
vjerojatnosti
ivio na rubu
moralnog i dopustivog
umro je poinivi
samoubojstvo
Cardano
Kad su kub i stvari* skupa
Jednaki nekom diskretnom broju
Nai druga dva broja
Koji se za taj razlikuju
Tad e to zadrati kao naviku
Da im je produkt uvijek jednak
Tono kubu tree od stvari
Ostatak tad kao ope pravilo
Od njihovih oduzetih kubnih
korijena
Bit e jednak tvojoj osnovnoj
stvari
bavio se rjeavanjem
kubnih jednadbi
nagovarao Tartagliu da
mu otkrije metodu
pjesmica + dogovor
* cosa = stvar (sinonim za
nepoznanicu u doba renesanse
1546. Tartaglia objavljuje
svoju verziju prie
napada Cardana
natjecanje u Milanu 1548.
Ferrari Tartaglia
Ferrari kalo pobjeuje
Lodovico Ferrari (1522.-
1565.) Cardanov uenik
Cardano i Ferrari razvijaju
metodu do kraja
saznali su da Tartaglia nije
prvi otkrio rjeenje
1545. Cardano objavljuje
djelo Ars magna
rjeenja jednadbi 3 i 4
stupnja (navodi autore)
Rafael Bombelli (1526.-1572.)
Bologna
arhitekt
prati zbivanja u
matematikom svijetu
Algebra, 1572. (3 od 5
dijelova)
detaljna diskusija
kompleksnih brojeva
Demonstrirao nevjerojatnu injenicu da se realni brojevi
mogu prikazati pomou imaginarnih brojeva.
Francois Viete (1540. 1603.)
pravnik, privukla ga astronomija
trigonometrija i algebra
1591. uvodi slova umjesto nepoznanica i
koeficijenata ... traenje rjeenja u opem
sluaju
Vieteove formule
prikaz broja t kao beskonanog produkta
slabosti njegove algebre: nije priznavao
iracionalne, negativne i kompleksne
brojeve
Quod est, nullum non problema solvere.
Nema problema koji se ne moe rijeiti.
John Napier (1550. 1617.)
kotski aristokrat,
fanatini protestant,
hobi matematiar,
izumitelj
mehaniko raunalo
Napierove kosti
http://bes-gt.wikispaces.com/Napier%27s+Bones
Otkrie logaritama
Michael Stifel Descriptio
logaritamske tablice
tablica sinusa , R=10
7
baza
Mirifici Logarithmorum
Canonis Descriptio
(1614.)
7
10 1

( ) 100 ,..., 2 , 1 , 0 , 10 1 10
7 7
= =

n N
n
Napierov logaritam
n = NaplogN
Henry Briggs (1561. 1631.)
profesor geometrije
na Oxfordu
1615. posjetio
Napiera
baza 10 i log1=0
Arithmetica
Logarithmica (1624.)
Briggsovi logaritmi
a ...mantisa
a izmeu 1 i 2
k ...karakteristika
k
a 10
Joost Burgi (1552. 1632.)
vicarski mehaniar i
urar
radio na carskom
dvoru u Pragu
Kepler
istovremeno ali
nezavisno od Napiera
otkrio logaritme