Post Poslaika,

sallallahu alejhi ve selem

Fl-HallllSellmlAlljjHasenAbdul-Hamld
Sarajcvo,ZUU
Post Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem
Autor:
Selim el-Hilali i Alijj Hasen Abdul-Hamid
Prevodilac:
prof. Ahmed Dinovi
erijatka recenzija:
mg. Muhamed Mehanovi
Lektura:
Alisa A janovi-Hodi
DTP:
Ninel Hodi
Izdava:
\.L. Furqan-Bosna i Hercegovina
Cl P- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska
biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
2.1o4
EI-Halil, Selim
Post Poslanika, sallallahu alejhi ve selem/ Selim ei-Halili,
Alil Hasen Abdul-Hamid; (preveo sa arapskog Ahmed Dinovi).
Sarajevo Udruenje graana Furqan, 21. ~ 12 str. 21 cm.
Na nasi. str. upor. nasi. na arap.jeziku - Bibliografske i druge
biljeke uz tekst 1. Abdul-Hamid, Alil Hasen
COBISS/BiH - ID 11112oU
Ircdgovor
Zahvala pripada samo Allahu, subhaehu ve teala.
Od Njega pomo i oprost traimo. Njemu se utjeemo
od zla naih dua i loih djela. Koga Allah uputi nema
onog ko e ga u zabludu odvesti, a koga u zabludu
odvede nema mu upuivaa do Allaha. Svjedoim da je
samo Allah, subhanehu ve teala, bog, Jedini, Koji nema
sudruga, i svjedoim da je Muhded, sallallahu alejhi
ve selem, Njegov rob i poslanik.
Brate, ovom knjigom jasno e nam se obznaniti
mjesto i znaaj posta u islamu, te nagrada i poast koju
stie posta, kojem je cilj Allahovo, subhanehu ve teala,
zadovoljstvo. Upoznaemo i razlike u postu, obzirom na
blizinu, tj . udaljenost od sunneta Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem, koji je bio najodabraniji od svih ljudi.
On sam ukazao je na ovo rijeima: "Neki postai od
svoga posta nee imati nita osim glad i e. "
Zbog toga je nuno poznavati nain na koji je postio
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, sadraj tog posta,
obaveze, adabe i dove, te njihovu praktinu primjenu.
Poto je detaljno poznavanje ovih stvari predstavljalo
tekou veini ljudi, smatrali smo potebnim da
napiemo knjigu, u kojoj emo, koliko je to mogue,
spomenuti sve to je vezano za post Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem. Post mjeseca ramazana obavezan je za
sve muslimane, vjerike - one koji se ne suprotstavljaju
3
Allahu, subhane ve teala, i Poslaniku, sallallahu alejhi
ve selem.
Prouili smo ajete i ispravne hadise koji govore o postu i
nali smo da postoje dvije vrste posta: obavezni i
dobrovoljni.
Zatraili smo pomo od Allaha, subhanehu ve teala, da
napiemo knjigu o obaveznom postu, jer se musliman ne
moe niim bolje pribliiti Allahu, subhane ve teala, kao
onim to mu je On uinio obavezom (farzom).
Raspored ove knjige i nena poglavlj a podjeljeni su na
osnovu faza kroz koje je prolazio post, i na osnovu
njegove praktine primjene.
Ono to naete u ovoj knjizi da je ispravno i dobro, od
Allaha, subhanehu ve teala, je, a greke koje naete su
od nas i od ejtana. Za njih molimo opravdaje kod
Allaha, subhanehu ve teala, u ivotu i nakon smrti.
Allaha, subhanehu ve teala, molimo da nam podari
uputu i ispravnost u naem govoru i djelima, jer zaista
On u je i usliava molbe.
Autori:
Selim El-Hilali i Alijj Hasen Alijj Abdul-Hamid
25. Ramaza I403. h. g.

''

_
`
"

_ _
`
-

^
.

"

C L_ > 3 ( C -- _ L
.
,
'
- , ~~

`
K ` _
K
`
.
| _

( -< 3 ( --. , { -- L
_K K _ .

I
L3 3 3 3 -
"U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje
Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog
puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom
mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko
se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana
napasti! Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe
imate; da odreeni broj dana ispunite, i da Allaha
veliate zato to vam je ukazao na pravi put, i da
zahvalni budete. " (El-Bekare, 1 85)
o
VRIJEDNOSTI POSTA
U Allahovoj uzvienoj knjizi K ur' anu, nalaze se jasni
ajeti koji podstiu na post, u cilju pribliavanja Allahu,
subhane ve teala, i koji pojanjavaju njegove vrijednosti,
kao to su rijei Uzvienog:
"Muslimanima i muslimankama, i vjericima i
vjemicama, i poslunim mukarcima i poslunim
enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i
strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim
mukarcima i poniznim enama, i mukarcima koji
dijele zekat, i enama koje dijele zekat, i mukarcima
koji poste, i enama koje poste, i mukarcima koji o
svojim stidnin1 mjestima vode brigu, i enama koje o
svojim stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji
esto spominju Allaha, i enama koje esto spominju
Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku
nagradu pripremio. " (El-Ahzab, 35)
>
Takoe, Allah, subhane ve teala, kae:
.o|-o'
"A bolje vam je, neka znate, da postite. " (El-Bekare,
1 84)
Boiji Poslaik, sallallahu alejhi ve selem, je objasnio
u vjerodostojnom hadisu, da je post zatita od strasti i
tit od Dehennema. Allah, subhane ve teala, je uinio
za postae posebna vrata u Dennetu, te da on (post)
odvikava duu od njenih poroka i zabranjuje joj ono na
to je navikla - pa ona postaje smirena. Ovu veliku na
gradu i ogrorimu vrijednost do u taine i najbolje
pojanjavaju vjerodostojni hadisi koje emo izloiti u
daljem tekstu.
. Post je tit1
Naredio je Boiji poslanik, sallallahu alejhi ve selem,
onome kome se razbukta seksualna strast, a nije u stanju
da se oeni, da posti. Time je ukazao na to da post
sputava polni nagon. Post spreava snagu tjelesnih
organa da doe do izraaja, umiruje svaki organ u tijelu,
i obuzdava svaku snagu od svog ispoljavanja. Ovo je
dokaz za udnovat uticaj posta u zatiti vanjskih organa i
jaanju unutranje nevidljive snage.
T. zatita.

Zbog ovoga je Poslanik, sallallau alejhi ve selem,

rekao: "O skupino mladia, ko je od vas u stanju1 da se
oeni, neka to uini - jer to ini da se lake uva pogled
i titi polni organ, a ko ne moe, neka posti - jer to
sputava polni nagon.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, nas je obavijestio
da je put do Denneta obiljeen neprijatnostima, a do
Dehennema strastima i porocima. Nakon ovoga je
jasno, brate muslimanu, da post gui strasti i otupljuje ih,
zato to one pribliavaju Dehennemu. Post je taj koji
razdvaja postaa od dehennemske vatre. Hadisi
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, nam o tome jasno
govore - da je post zatita od dehennemske vatre.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem: "Nema
nijednog roba koji isposti jedan dan na Allahovom putu
a da Allah ne udalji time njegovo lice od dehennemske
vatre, koliko je udaljenost koja se pree za sedamdeset
godina."3
"Post je tit kojim se rob titi od vatre. "4
"Ko isposti jedan dan na Allahovom putu, Allah e
uiniti izmeu njega i dehennemske vatre kanal koliko
je rastojanje izmeu neba i zemlje. "1
Misli se na svaku vrstu sposobnosti za brak.
Prenosi ga Buharia, 4/106, i Muslim, br. 1400, od I bn-Mes' uda.
Prenosi ga Buharija, 6/35 i Muslim, br. 1153, od Ebu -Se' ida El
Hudrija, a tekst je ovdje Muslimov.
Prenosi ga Ahmed, 3/241 i 3/296, od Dabira, i takoe Ahmed 4/22
od ' Usmana ibn Ebi El-' Asa. Ovaj hadis je sahih (vjerodostojan).
11
Px 4

Neki uenjaci smatraju da su navedeni hadisi doli

kao objanjenje vrijednosti posta u dihadu i borbi na
Allahovom putu. Ispravnije je rei, da je svaki post
borba na Allahovom putu, ako se ini iskreno, radi
Njegovog, subhanehu ve teala, lica, i u skladu s onim to
je pojasnio Poslanik, sallallahu alejhi ve selem.
2. Post uvodi u Dennet
Saznao si, o ti pokori Allahov robe, da te Allah,
subhanehu ve teala, uputi i pomogne u pokorosti
Njemu, da post udaljuje onoga ko posti od
dehennemske vatre, odakle proistie i to da ga post
pribliava ulasku U Dennet.
Tako se od Ebu-Umameta, r. a. , prenosi da je upitao:
"Boiji poslanie, uputi me na djelo kojim u ui u
Dennet. Pa mu je odgovorio Poslanik, sallallahu alejhi
ve selem: ' Treba da posti, jer postu nema slinog
(djela). "'2
Prenosi Et-Ti izi, br. 1624, hadis od Ebu-Umame, u ijem senedu
postoji donekle slab ravija, El -V eli d ibn Demil, koji je govorio istinu
ali je bio sklon grekama. Meutim, ovaj hadis je doao u drugim
predajama koje ga pojaavaju, pa ga navodi Et -Taberani u "El-Kebi"
8/260, 274, 280, sa dva rivajeta, od El -Kasima i Ebu-Umae.
U ovo poglavlje spada i hadis od Ebu-Derdaa' kojeg prenosi Et
Taberani u "Es-Sagiru", 1/273, ali u njemu postoji slabost.
Ukupno gledajui, ovaj hadis je vjerodostojan.
Prenosi ga En-Nesai 4/165, lbn-Hibban, str. 232, i El.-Hakim 1/421,
iji sened (lanac prenosilaca) je ispravan.
Z
3. Postai e biti neogranieno nagraeni *
4. Posta ima dvije vrste radosti *
5. Miis iz usta postaa je ljepi kod Allaha od mirisa
miska*1
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao Boiji
poslaik, sallallahu alejhi ve selem: "Rekao je Allah,
subhanehu v e teala: ' Svako ovjekovo djelo pripada
njemu, osim posta2, on pripada Meni i Ja nagraujem za
njega. Post je tit, pa ako neko od vas bude provodio dan
u postu, neka izbjegava nepristojan govor i neka ne vie,
pa ako ga neko bude vrijeao ili ga napadne, neka kae:
' Ja postim! Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muha
mmedova dua, miris iz usta postaa je ljepi kod Allaha
Naslovi iza kojih je zvijezda sadrani su u hadisu koji slijedi iza njih.
Tj., ima odreenu nagradu za to djelo, osim posta, ija je nagrada
neograniena, kao to slijedi u daljem tekstu.
Da to izgovori naglas, kako bi se taj koji ga je uvrijedio ili napao
povukao, a reeno je takoe: da to kae u sebi kako bi sprijeio sam
sebe od vrijeanja i napada. Prvo miljenje je pree i jasnije, jer kada
se spomene govor uopteno, onda se misli na onaj koji dolazi s jezika,
a to se tie onoga to je u dui, to je ogranieno, kao to je rekao
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, u hadisu kojeg od njega prenosi
Ebu-Hurejre: "Allah je oprostio mom Ummetu ono to izgovo re u sebi,
dok to javno ne izgovore ili to ne uine." (muttefekun alejhi) Iz ovoga
proizilazi da se spominjanje govora uopteno ne odnosi osim na govor
koji je izgovoren, koji se moe uti, a Allah najbolje zna.
1 3
od mirisa miska. 1 Posta ima dvije radosti: kada iftari,
obraduje se, i kada sretne svog Gospodara, obradovat e
se svome postu.
U Buharijinoj predaji stoji: "Ostavlja svoju hranu,
pie i strast zbog Mene. Post je Moj, i Ja nagraujem za
njega, a svako dobro djelo se udesetorostruuje".
U Muslimovoj predaji stoji: "Svako ovjekovo dobro
djelo se uveava. Jedno dobro djelo se uveava deset
puta, do sedam stotina puta. Kae Allah, subhanehu ve
teala: 'Osim posta, jer on je Moj i Ja nagraujem za
njega. Moj rob ostavlja svoju strast i hranu zbog Mene.
Posta ima dvije radosti: radost pri iftaru i radost
prilikom susreta njegovog Gospodara. Miris iz usta
pos taa je kod Allaha ljepi od mirisa miska. "'
O. Post i Kur' a e initi efa' at (zauzimat e se) za
svoje pristalice
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem: "Post i
K ur' an e initi efa' at za roba na Sudnjem danu, pa e
post rei: 'Gospodaru, ja sam ga sprijeio da jede i
zadovoljava svoju strast, pa mi dozvoli da uinim efa' at
za njega! ' , a Kur' an e rei: ' Sprijeio sam ga od sna
Obavezno pogledaj ta je napisao veliki u enjak Imam lbn-Kajjim
El-Devzijje u knjizi "El -Vabilus-sajjib minel-kelimit-tajjib", str. 32-
38.
Navodi ga Buharija, 4/88, i Muslim, 1151, a tekst hadisa j e Buharijin.
4
nou, pa mi dozvoli da uinim efa' at za njega! ' , pa e
rei: ' Neka se izvri efa' at! "' 1
7. Post je iskup
Posebna odlika posta je da da ga je Allah, subhanehu
ve teala, uinio iskupom za neke postupke, kao npr:
zbog brijanja glave u bolesti, neke neprijatnosti za
vrijeme noenja ihrama, nemogunosti klanja kurbana,
radi ubistva nemuslimana grekom u islamskoj dravi,
prilikom krenja zakletve, radi ulova u vrijeme noenja
ihrama, te radi zihara, tj . kad mu nee da spolno opi sa
suprugom govorei joj da mu je ona poput njegove
Prenosi ga Ahmed, 6626, i El -Hakim, 1/554, i Ebu-Nu' ajm, 8/161,
razliitim putevima od Hujeja ibn Abdullaha, od Abdurrahmana ibn
El-Hubulijja, od Abdullaha ibn Amra
.
Njegov lanac prenosilaca i
prenosi oci su pouzdani. Takoe dodaje da ga prenosi Et -Taberani u
"El-Kebiru".
Opaska: U ovaj hadis i sline njemu, u kojima navedena djela imaju
tjelesne (ljudske) osobine, obavezno je neosporo vjerovanje, bez
ikakve vrste iskrivljavanja ili tumaenja, jer je to bio pravac naih
ispravnih prethodnika. A taj pravac je, bez imalo sumnje, najbolji,
najznaniji i najmudriji, a da ti ne pominjemo da je to od najvanijih
artova za ispravnost imana, i kae Allah, subhanehu ve teala:

+
,g! 1 - _- _ J --J- _ _
. .. : .:* < ~ .J L-
"Oni koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali
udjeljivali dio onoga to im Mi budemo davali." (El -Bekare, 3)
J
majke. Ovo e sve nai spomenuto u sliedeim
aje tima:
`
-

'l | `,.
'
|

u - .
,

. - J ~ J
.
l
- ' '

'
;

. l

- D L - J .
;

` , . t l

u `l 'l

l
~" . .
J

l |
'

'
'
,

` l | l l o
:
.
{ . { . . ~ . L

~ -
_
l
' '

_ g ''
,

,

l

J
-
l

~ll l ~l ll l
. . .. , J JJ (

"Hadd i umru radi Allaha izvravajte! A ako

budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri
ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do
mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama koji se
razboli ili ga na glavi neto mui, neka se postom, ili
milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kada budete slobodni,
obavite umr do hadda, i zakoljite kurban do koga
moete lahko doi. A onaj ko ga ne nae neka posti tri
dana u danima hadda, i sedam dana po povratku - to
jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke.
I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava. " (El
Bekare, 1 96)
I
Uzvieni takoe kae:
-

|
,
''

<

_ '|
_

-
'

3 ; L L-3

"

,
" "

--
'

'
_

"

.& L ^. ~ ~ .

"A ako pripada narodu s kojim ste u savezu, mora

dati krvarinu porodici njegovoj i osloboditi ropstva
jednog roba-vjerika. Ne nae li, mora uzastopce postiti
dva mjeseca, da bi Allah primio pokajanje - a Allah sve
zna i mudar je. " (En-Nisa' , 92)
Takoe Onaj koji sve uje i sve vidi kae:

1
,
'' L
<

<

, <

_
L =

'


<

'

'

.
< 3
L

( - .
! G U L

'
.

f - - ^* =

" . =
| __,
<
|

'

<

.| <

-
"Alla vas nee kazniti ako se zakunete
nenamjero, ali e vas kazniti ako se zakunete namjero.
Otkup za prekrenu zakletvu je: da deset siromaa
obinom hranom kojom hranite eljad svoju nahranite,
ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj
ko ne bude mogao - neka tri dana posti. Tako se za
zakletve vae otkupljujete kada se zakunete; a o
zakletvama svojim brinite se! Eto, tako vam Alla
objanjava propise Svoje, da biste bili zahvalni. " (El
Maide, 89)

Takoe kae Silni i Mudri Allah, subhanehu ve teala:

*
_

,
,__
l
|

,
~
J
(
J L
'l | `
*
_
l

*
`

J

~
~
-
,
u

'
L

L
'

!
. ,
3
_
3

J

~
; l

:u'

3
--
J

~
J
"O vjerici, ne ubijajte divlja dok obavljate
obrede hadda! Onome od vas ko je hotimino ubije
kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost
procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi, zakolje kod
Kabe, ili da se iskupi time, to e nahraniti siromahe ili
postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah
je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi
Allah e kazniti. Allah je silan i strog. " (El-Maide, 95)
Takoe kae Allah, subhanehu ve teala:

-
~

.J
- - J

'

I g

"
`
*

L J

LD

L
lu
`

. '
!

`
(

L

~
~ C -

<
I
: -L
I
`

J
`
J

;
'yi
"Oni koji enama svojim reknu da im nisu
doputene, kao to im nisu doputene majke njihove, a
onda odlue da s njima nastave da ive, duni su, prije
o
nego to jedni drugo dodiru, da jednog roba ropstva
oslobode. To vame se nareuje - a Allah dobro zna ono
to vi radite. Onaj koji ne nae, duan je da dva mjeseca
posti uzastopce, prije nego jedno drugo dodire. A onaj
ko ne moe, duan je da ezdeset siromaha nahrani, zato
da biste potvrdili da u Allaha i Poslanika Njegova
vjerujete - to su vam Allahovi propisi. A nevjerike
eka patnja nesnosna. " (Mudadele, 3-4)
Takoe, post i sadaka imaju udjela u zaklanjanju
ovjeka od iskuenja u njegovom imetku, porodici i od
strane komija. Prenosi se od Huzejfe ibn El-Jemaa,
r. a. , da je rekao: "Iskuenja ovjeka u njegovoj porodici,
imetku i u komiji otklanjaju: namaz, post i sadaka. " 1
8 . Vrata za postae - "Er-Rejjan"
Se hl ibn S' ad prenosi od Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem, da je rekao: "Zaista u Dennetu postoje
vrata koja se zovu Er-Rejjan, kroz koja e na Sudnjem
danu ulaziti postai, i kroz njih niko osim njih nee moi
ui, pa kad oni uu ona e biti zatvorena, te vie nijedan
ovjek na njih nee ui. (Pa kad ue posljednji bie
zatvorena, a ko je uao napit e se, a ko se napije nikad
vie oednjeti nee)"2
Hadis prenosi Buharija, 7/2 i Muslim, br. 144
Hadis prenosi Buharija, 4/95 i Muslim, br. 1152, a dodatak u zagradi
je iz rivajeta Ibn-Huzejme u njegovom "Sahihu", br. 1903
V
"

VRIJEDNOST MJESECA RAMAZANA

Ramazan je mjesec dobra i bereketa, kojeg je
Allah, subhanehu ve teala, odlikovao mnogim jasnim
vrijednostima, od kojih su:
. To je mjesec Kur' ana
Allah, subhanehu ve teala, je objavio svoju Uzvienu
knjigu u noi "Kadr", u mjesecu ramazanu, kao uputu
ljudima i lijek za vjerike, koja upuuje najispravnijem
putu i objanjava ga, pa kae Allah, subhanehu ve teala:
L
\

. L ~

- . ,
j'

' .- .1.
\

4 s
,
"U mjesecu ramazanu poelo je obj avljivanje
K ur' ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog
puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom
mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede! " (El
Bekare, 1 85)
Znaj brate, Allah ti podario bereket, da nam opis
mjeseca ramazana kao mjeseca u kojemu je objavljen
K ur' an, i jezika konstrukcija rijei koj a dolazi poslije
njega sa harfom (slovom) fa,

j \

koje se koristi za pojanjenje i uzronost, daje iaret u

U
postojanje razloga, odabira ramazana kao mjeseca posta,
jer je u njemu objavljen K ur' an.
O kivanje ejtaa, zatvaranje vrata Dehennema a
otvaranje vrata Denneta
U ovome mubarek mjesecu manjuje se zlo na Zemlji.
Zato to se lancima i okovima okivaju i . vezuju dinni
odmetnici, pa zbog toga nisu u stanju da upuuju ljude
na fesad, kao to to ine u drugim mjesecima, zbog
predanosti slimana njihovom postu, koji suzbija strasti, i
zbog uenja Kur' ana i ostalih vrsta ibadeta koji odgajaju
duu i iste je. Kae Allah, subhanehu ve teala:

.

` '
* . *

=
"O vjerici ! Propisuje vam se post, kao to je
propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. " (El
Bekare, 1 83)
Zatvaraju se vrata Dehennema a otvaraju vrata
Denneta, jer se poveavaju dobra djela, lijep i koristan
govor.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem kae: "Kada
doe ramazan, otvore se vrata Denneta 1 a zatvore se
vrata Dehenema, i okuju se ejtani.
1
U Muslimavoj predaji stoji: "Otvore se vrata milosti
.
"
H adis prenosi Buharija, 4/97 i Muslim, br. 079.
Z
Sve ovo deava se u prvoj noi ovog mubarek
mjeseca, a dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem: "Kada nastupi prva no Ramazana,
okivaju se ejtani i dini odmetnici, i zatvaraju se vrata
Dehennema, tako da se nijedna vie ne otvore, a otvore
se vrata denneta, tako da se nijedna vie ne zatvore, a
glasnik povie: ' O ti koji eli hajr, pristupi ! A ti koji
eli zlo, odstupi ! ' I Allah tada oslobaa svoje robove iz
vatre i to svau no. ' "3
. Lejletul-kadr
Allahov robe, saznao si da je Allah, subhanehu ve
teala, odabrao mjesec ramazan jer je u njemu objavljen
K ur' an, iz ega se moe zakljuiti slijedee:
a) Najvredniji dan kod Allaha, subhanehu v e teala, je
u mjesecu u kojem je objavljen K ur' an, stoga se u
njemu mora poveati injenje dobrih djela. Ovome u
prilog svjedoi ono to se navodi o traenju noi "El
kadr" i injenju dobrih djela u njoj , u ka' anskim ajetima
i hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve selem. Ovu
temu, detaljnije emo obraditi u posebnom poglavlju,
koje o njoj govori.
b) Kada muslimana zadesi kakva blagodat, on treba
initi to vie dobrih bjela, kako bi time iskazao svoju
Hadis prenosi Ti izi, br. 682, Ibn-Made, br. 1642, i Ibn-Huzejme,
3/188, putem Ebu-Bekra ibn Ajjaa od El-E'amea od Ebu-Hurejre.
Ovaj sened je dobar.

zahvalnost Allahu, subhanehu ve teala, na toj blagodati.

Za ovo imamo dokaz u slijedeim Allahovim,
subhanehu ve teala, rijeima:
"I da odreeni broj dana ispunite, i da Allaha veliate
zato to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni
budete." (El-Bekare, 1 85)
Rijei Uzvienog Allaha, subhanehu ve teala, nakon
upotpunjenja blagodati hadda:
"A kad zavrite obrede vae, opet spominjite
Allaha, kao to spominjete pretke vae, i jo vie Ga
spominjite! " (El -Bekare, 200)
OBA VEZA POSTA MJESECA RAMAZANA
. "A ko drage volje da vie, za njega je bolje. "
Zbog prethodno navedenih vrijednosti ramazaa,
Allah, subhanehu ve teala, propisao je muslimanima
post ovog mjeseca. Poto je sprjeavanje due od
poroka, i njeno odvajanje od navika teko, propisivanje
obaveze posta odgoeno je do druge hidretske godine.
Kada se u srcima ljudi uvrstio tevhid, i Allahovi,
23
subhanehu ve teala, obredi dostigli visoko mesto,
postepeno im je uvedena obaveza posta. Stoga je post na
poetku islama bio ostavljen ashabima na volju, jer je on
bio teak za njih. Ko je htio da jede u danima posta,
morao dati otkup, ali se na njega podsticalo.
Kae Blagi i Mudri Allah, subhanehu ve teala:
` '` \

'

'
`' | _
.

^ `

'

3
.'.
\
-'
;
"Onima koji ga jedva podnose - otup je da
jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vie, za
njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. "
(El-Bekare, 1 84)
2. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka
ga u postu provede.
Zatim je objavljen ajet, koji dolazi odmah iza
njega u istoj suri, i koji ga je derogirao. O tome su nas
obavijestila dvojica ashaba: Abdullah ibn Omer ISeleme
ibn El-Ekve' , Allah, subhanehu ve teala, bio njima
zadovoljan. Oni kau: "Derogirao ga je ajet:
'|` .u L \` \ \ _`l ``'

3

" * 7 "
,
'
= ;

',

<
' U '
.
<
-|
'
l c
'
` !

. 3 .- (

__.
<
.
<

| | |

.3 3 3 3 3
Z+
'U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje
K ur' ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog
puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom
mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko
se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana
naposti. Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe
imate - da odreeni broj dana ispunite, i da Allaha veli
ate zato to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni
budete. " 1 (El-Bekare, 1 85)
Prenosi se od Ibn Ehu-Lejle da je rekao: "Kazali
su nam ashabi Muhammeda, sallallahu alejhi ve selem:
'Objavljen je post Ramazana i bio nam je tea, pa ko bi
elio da ne posti, a bio je to u stanju, nahranio bi za
svaki dan jednog siromaha, i to im je dato kao olakica.
Onda je to derogirana aj etom:

'A bolje vam je, neka znate, da postite! ' pa im je nareen

post. "2
Nakon toga, post je postao temelj vjere i njen stub,
shodno rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve selem:
"Islam je sagraen na pet stvari: svjedoenju da je samo
1
Hadis Ibn-Omera je naveo Buhari, 4/188; a hadis od Seleme takoe
Buhari, 8/181, i Muslim, br. 1145.
2
Buharija ga navodi kao mu' allek, "El -Feth", 8/181, a Bejheki mu je
spojio sened u "Sunenu", 4/200. Lanac prenosilaca mu je ispravan
.
Slian njemu, ali dui hadis, navodi i Ebu-Davud, br. 507, ali drugim
putem. I njegov lanac prenosilaca je dobar, radi dru gih predaja koje ga
potvruju. Navodi ga i Ebu-Nu' ajm u "El-Mustahredu", kao to je i u
"Tagliku-ta'lik", 3/185, teim putem, takoe sa ispravnim lancem.
ZJ
.

w
Allah bog i da je Muhammed Njegov poslanik,
obavlj anju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i
postu Ramazana. " 1
PODSTICANJE NA POST RAMAZANA
. Oprost grijeha
Mudri Zakonodavac, Allah, subhanehu ve teala,
podsticao je ljude na post ramazana pojanjavajui im
njegovu vriednost i visok stepen. Stoga, kada bi posta
imao grijeha poput morske pjene oni bi mu bili
oproteni, zbog ovog lijepog, plemenitog i bereketog
i b adeta.
Od Ebu-Hurejre, r
.
a. , se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Ko isposti ramazan
vjerujui i nadajui se nagradi, oproteni su mu grijesi
koje je do tada poinio. "2
Od Ebu-Hurejre, r.a. , takoe se prenosi da je
Poslani, sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Pet dnevnih
namaza, duma do dume, ramazan do ramazana - bri
u grijehe izmeu njih, ako se klonite velikih grijeha. "3
Navodi ga Buharija, 1/47, i Muslim, br. 16, od Ibn -Omera.
2 Navodi ga Buharija, 4/99, i Muslim, br . 759. Znaenje rijei
"vjerujui i nadajui se nagradi"je: vrsto vjerujui u obavezu posta, sa
jakom eljom za postizanjem nagrade za to djelo, pristupajui mu
drage volje a ne mrzovoljno i sa tekoom.
Navodi ga Muslim, br. 233.
0
Od nega se jo prenosi da se Poslanik, sallallahu
alejhi ve selem, jednom prilikom popeo na mimber i
rekao: "Amin, amin, amin! " Pa mu je reeno: ' Boiji
poslanie, samo si se popeo na mimber i rekao: 'Amin,
amin, amin. ' On ree: ' Doao mi je Dibril, alejhi selam,
i rekao mi : ' Koga zatekne mesec ramaza pa mu ne
bude oproteno i ue u vatru, pa neka ga Allah udalji ! '
R
.
'A
.
' ' R k ' A ec1: mm. e ao sam: mm . . .
2. Primanje dove i oslobaanje od vatre
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao:
"Zaista Allah u mjesecu ramazanu, svaki dan i no ima
one koje oslobaa vatre, a svaki musliman koji uputi
dovu traei njome neto, biva mu usliaa. "2
Prenosi ga Ibn-Huzejme, 3/192, Ahmed, 2/246 i 254, i Bejheki,
4/204, sa vie puteva od Ebu-Hurejre. Ovo je sahih (vjerodostojan)
hadis a osnova mu je u "Sahihu" od Muslima, 4/1978. Pod ovim
poglavljem se navode hadisi od vie ashaba, vidi ih u knjizi "Fedaiu
ehri ramadan" od lb-

ahina, str. 25-34.

Prenosi ga El-Bezzar, br. 3142, Ahmed, 2/254, putem El -E' amea, od
Ehu-Saliha, od Dabira i Ibn-Made, br. 1643, od njega u skraenom
obliku i drugim putem, a on je vjerodostojan.

to se tie usliane dove ona je prilikom ia a.

Takoe, vidi "Misbahuz-zudade", br. 604, od El -Buhajrija.
Z
2. Posta se ubraja u pravednika i ehida
Od Amra ibn Murre El-Duhenija, r. a. , 1 se prenosi
da je rekao: "Jedan ovjek je doao Poslaniku, sallallahu
alejhi ve selem, i rekao mu: ' Boiji poslaie, ako
budem svjedoio da je samo Allah bog i da si ti Njegov
poslanik, i budem obavljao pet dnevnih namaza i davao
zekat, te postio ramazan, iz koje sam ja skupine?' Pa mu
je on odgovorio: ' Od pravednika i ehida.
PRIJETNJA ZA NAMJERNO MRENJE U
RAMAZAN U
Od Ebu-Umameta El-Bahilija, r.a. , se prenosi da je
rekao: "

uo sam Boijeg poslanika, sallallahu alejhi ve

selem, da kae: ' Dok sam bio u snu, dola su mi dva
ovjeka koja me uhvatie za nadlakticu, a zatim me
dovedoe do nepristupanog brda i rekoe: ' Penji se!' Pa
sam rekao: ' Ja to ne mogu. ' Rekoe: ' Mi emo ti to
olakati. ' Pa sam poeo da se penjem, i kada sam bio na
vrhu brda zaue se jaki glasovi. Upitao sam: ' Kakvi su
ovo glasovi?' Odgovorie: ' To je urlikanje stanovnika
vatre' , a zatim me povedoe dalje, pa ugledah narod
Vidi "El-Ensab", 3/394, od Es-Sem' anija i "El-Lubab", 1/317, od
lbnul-Esira.
Prenosi ga lbn-Hibban, br. 19, u "Zevaidu", a njegov lanac
prenosilaca je ispravan.
`o
objeen za noge, rasparenih obraza iz kojih je tekla K.
Upitao sam: ' Ko su ovi?' ' To su oni koji su jeli prije
nastupanja vremena ifara. ' " 1
to se tie hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem, u kojem je rekao: "Ko bude namjero iftario, u
bilo kojem danu ramazana, to mu nee nadoknaditi
neprekidni post cijelog ivota, pa ako bi to stvaro i
uinio" , ovaj hadis je slab (daif i neispravan, a o njemu
e kasnije biti vie govora.
PROPISI POST A
Znaj Allahov robe, muslimanu, da ove velike
nagrade i opte koristi, koje ne moe pobrojati niko,
izuzev Onog koji mnogo oprata i Milostiv je. Da ih
nee postii niko do onoga koji ispasti ramazan,
slijedei propise koje je propisao i objasnio posljednji
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, oko ovog uzvienog
faza i ovog mubarek mjeseca.
Sada emo poeti da objanjavamo te propise, ne
slijedei slijepo niije miljenje, nego uzimajui dokaze
iz Uzvienog Kur' ana i vjerodqstojnog sunneta, na nain
1
Prenosi ga En-Nesai u "El-Kubra" kako stoji u "Tuhfetul -eraf',
4/166, zatim Ibn-Hibban, u "Zevaidu", br. 1800 i El -Hakim, 1/430, u
vie predanja od Abdurahmana ibn Jezida ibn Dabira, koji prenosi od
Selima ibn Amira a on od Ebu-Umameta. Sened ovog hadisa je
vjerodostojan.
`V
na koji su to shvatili nai prethodnici, etvorica imama i
oni prije njih, ashabi i tabi' ini. to je dovoljno uzeti kao
dokaz.
Birali smo meu mezhebima one koji su najbolji, a
meu njihovim fikhskim miljenjima, ona koja su
e e e
naJISpravniJ a.
PRED RAMAZAN
!. Raunanje isteka mjeseca a'bana
Islamski ummet je duan da izrauna trajanje
mjeseca a' baa, pripremajui se za ramazan, jer on
moe trajati 29 dana, ali i 30 dana. Stoga, ummet e
zapostiti ako vidi mlaak, ali ako to nije u stanju, zbog
oblaka, onda e prei na raunanje i upotpuniti mjesec
a' ban trideset dana. Jer je Allah, subhanehu ve teala,
uinio poloaje mjeseca u svrhu raunaja vremena.
Dakle, da bi ljudi znali da raunaju godine i ostale
vremenske jediniCe, a jedan mjesec ne moe imati vie
od 30 daa.
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Postite
kada ga vidite (mlaak) i mrsite kada ga vidite, pa ako
JU
ga ne vidite (zbog oblaka), upotpunite a' ban trideset
dana. ' "1
Abdullah ibn Omer, r. a. , prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Nemojte zapotavati
dok ne vidite mlaak, niti prekidati post dok ga ne
vidite, pa ako ga ne vidite raunajte ga! "2
Od Adijja ibn Hatima, r. a. , se prenosi da je kazao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Kada
doe ramazan postite trideset dana, osim ako ne vidite
mlaak prije toga, tj . post kao trideset dana! "'3
2. Ko bude postio sumnjivi dan taj je nepokoran Ebul
Kasimu (Muhammedu, sallallahu alejhi ve selem)
Zbog toga, musliman ne treba da posti, pred sami
ramazan, jedan ili dva dana "iz predostronosti", osim
ako to nije post kojeg on stalno uobiava.
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Kazao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem: ' Neka
niko od vas ne posti prije ramazaa jedan ili dva dana,
Prenosi ga Buhari, 4/106 i Muslim, br. 1 08 1.
Prenosi ga Buhari, 4/102 i Muslim, br. 1 080.
Prenosi ga Tahavi u "Mukilul -Asar", br. 501, Ahmed, 4/377 i Et
Taberani u "El-Kebiru", 17/1 71 .
U njegovom senedu je Mudalid ibn Se'id, a on je slab (dait
prenosilac, kako ga je ocijenio El-Hejsemi u "Medme'uz-zevaid",
3/1 46. Ali, ovom hadisu svjedoe mnoge druge predaje i podiu
njegov stepen. Vidi ih u "Irvau", 901, od ejha Albanija.
J I
osim ako ovjek posti svoj (uobiajeni) post, pa neka
posti taj dan! "' 1
Znaj brate muslimanu, da je onaj ko posti sumnjivi
dan, nepokoran Boijem poslaiku, sallallahu alejhi ve
selem, jer Sile ibn Zufer prenosi od Ammara: "Ko posti
dan u koji se sumnja (da li je od ramazana) taj je otkazao
poslunost Ebul-Kasimu, sallallahu alejhi ve selem. "2
3 . Ako posvjedoi jeda svjedok, postite i prekidajte
post!
Vienje mlaaka se potvruje svjedoenjem dva
svjedoka muslimaa koji su pravedni, shodno rijeima
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem: "Postite kada ga
vidite (mlaak) i prekidajte post kada ga vidite, te
zakoljite kurbane, a ako ga ne vidite, upotpunite trideset
dana, a ako posvjedoe dvojica svjedoka postite i ifarite
(na osnovu njihovog svjedoenja)"3.
Prenosi ga Muslim, br. 573 (Skraena verzija njegovog "Sahiha").
2 N a vodi ga Buharija kao mu' allek 4/1 1 9, a spojeno g sen eda ga nivodi
Ebu-Davud br. 3334, Timizi br. 686, Ibn-Made, br. 3334 t Nesai, br.
21 88, putem Amra ibn Kajsa El-Mulaijja, a on od Ebu-Ishaka, a on od
Sile ibn Zufera, a on od Ammara.
U njegovom senedu je Ebu-Ishak Es-Sebi'ijj koji je bio
mudellis, a u ovom rivajetu on prenosi sa 'a'.
Meutim, ovaj hadis ima druge puteve i predaje koje mu
svjedoe, a koje je naveo Hafiz ibn Hader u "Tagliku -ta'lik", 3/141-
142, kojima se hadis penje na stepen hasena (dobrog) ha disa,
Prenosi ga En-Nesai, 4/132, Ahmed 4/321 i Darekuti 2/ 167 putem
Husejna ibn El-Harisa El-Dedelijja, a on od Abdurrahmaa ibn Zejda
JZ
Poznato je da svjedoenje dvojice ne iskljuuje
prihvatanje svjedoenja jednog svjedoka. Zbog toga je
dozvoljeno svjedoenje jednog svjedoka oko vienja
mlaaka. Potvreno je da je Ibn-Omer, r. a. , rekao:
"Ljudi su pokuavali da vide mlaak, pa sam obavijestio
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, da sam ga ja ve
vidio, i on je zapos tio i naredio drugima da to uine. " 1
NIJJET
. Obaveza nijjeta kod obavezog posta prije zore
Ako je utvreno nastupanje mjeseca ramazana
vienjem (mlaaka), svjedoenjem ili upotpunj avanjem
trisdeset dana prethodnog mjeseca, dunost je svakog
punoljetnog muslimana da zanijeti post tokom noi,
shodno rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve selem:
"Ko ne zanijeti post prije zore, nema mu posta. "2
ibn El-Hattaba, a on od ashaba Boijeg poslanika, sallallahu alejhi ve
selem. Njegov sened je dobar.
Tekst ovog hadisa je od Nesaije, a Ahmed je dodao u svojoj
predaji: "dva muslimana", a Darekutni u svojoj: "koja su pravedna".
Prenosi ga Ebu-Davud, br. 2342, Ed-Darimi, 2/4, Ibn-Hibban, br.
871 , El-Hakim 1/423 i El-Bejheki, 4/2 1 2, dvojnim putem od Ibn
Vehba, a ovaj od Jahje ibn Abdullaha ibn Salima, a on od Ebu -Bekra
ibn N afi' a, a on od svog oca a ovaj od Ibn -Omera.
Njegov sened je vjerodostojan, kao to kae Hafiz Ibn Hader u
"Telhisul-habir", 2/1 87.
2 Navodi ga Ebu-Davud, br. 2454, Ibn-Huzejme, br. 1933 i El-Bejheki,
4/202, putem Ibn-Vehba a on od Ibn Lehi'a i Jahje ibn Ejjuba, a njih
33
*
~+
Takoe, Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, Je
rekao: "Ko ne uini nijjet u noi, nema mu posta. "1
Mjesto nijjeta je srce, a izgovaanje nijjeta
rijeima je novotaija i zabluda, ak i ao to ljudi
smatraju lijepim djelom. Nijet prije zore je vezan samo
za obavezni post, jer bi Poslanik, sallallahu alejhi ve
selem, dolazio kod Aie, r. a. , van ramazana i pitao: "Ima
li ta kod vas za ruak? Ako nema onda u postiti.
Potvreno je takoe, da su tako inili i ashabi kao:
Ebu-Derda' , Ebu-Talha, Ebu-Hurejre, Ibn-Abbas, Hu
zejfe ibn El-Jeman, da je Allah, subhanehu ve teala,
njima zadovoljan i da nas proivi s njima pod zastavom
dvojica od Abdullaha ibn Ebu -Bekra ibn Razma, a on od Ibn -

ihaba, a
ovaj od Salim ibn Abdullaha koji prenosi od svog oca, a on od Hafse.
Kod Et-Tahavije, u "

erh me' ani el-asar", 1/54, stoji: "jubejj' ita", u

istom lancu prenosilaca.
Navodi ga takoe En-Nesai, 4/1 96 i Et-Tiizi, br. 730,
drugim putem od Jahje, a on dalje istim senedom . . Sened ovog hadisa
|cisprava.
Navodi ga En-Nesai, 4/1 96, El-Bejheki, 4/202 i lbn-Hazm, 6/162,
putem Abdurrezaka, od lbn-Durejda, od lbn-

ihaba a on dalje istim

sen edom.
Njegov sened bi bio ispravan da nije Ibn -Durejda koji hadis
prenosi sa d , ali je hadis sahih zbog had isa koji smo naveli prije
njega.
Hadis navodi Muslim, br. 1 1 54.
34
prvaka ljudskog roda, Muhammeda, sallallahu alejhi ve
selem. 1
Ovakav postupak propisan je kod nafile posta, dok
se kod obaveznog posta nijjet propisuje prije zore. A
Allah, subhaehu ve teala, najbolje zna.
2. Mogunost je uslov da bi neko djelo bilo obavezno
Ako nastupi ramazan a ovjek to ne zna, pa neto
pojede ili popije, a zatim sazna da je nastupio post,
uzdrat e se od jela i pia ostatak dana i upotpuniti post.
Taj post e mu biti valjan, a onaj koji nije jeo tako e i
nastaviti. Nijjet za post, u toku noi, za ovog ovjeka
nije uslov jer on to nije u stanju, a utvreno je erijatsko
pravilo: da je mogunost uslov da bi neko djelo bilo
obavezno.
Od Aie, r. a. , se prenosi da je rekla: "Boiji
poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je bio naredio da se
posti dan "Aure", pa kada je propisan post ramazana,
taj dan je postio ko je htio a mrsio ko je htio. "2
Od Seleme ibn El-Ekve' a, r. a. , se prenosi da je
kazao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je naredio
jednom ovjeku iz plemena Eslema da obavijesti ljude:
da onaj ko je taj dan neto pojeo, provede ostatak dana
1
Pogledaj ove habere i gdje se oni navode u Tagliu "ta li, 3/144-
147.
Navodi ga Buhari, 4/212 i Muslim, br. 1125.
JJ
postei, a onaj koji nije jeo, nastavi da posti - jer je
danas da "A ure! " 1
Post na dan "Aure" bio je obavezan a zatim je
derogiran (dokinut). Bilo nareeno da se zapos ti u toku
dana i time je post bio ispravan, dok je post ramazana
farz, a propis farza se ne mijenja.
3. Ovome miljenju oponira dio uleme koji kau da
naprotiv, taj dan mora da se naposti, a da Aura nije bila
farz
Znaj brate, da svi dokazi ukazuju na to da je post
"Aure" bio obavezan, zbog ustanovljene naredbe posta
tog dana, kao to se navodi u hadisu Aie, r.a. Zatim je
ta naredba jo vie potvrena upotrebom opteg poziva i
naredbom: da onaj ko je neto pojeo tog dana, isposti
ostatak dana, kao to se navodi u pomenutom hadisu
Seleme ibn El-Ekve' a. Takoe, u hadisu u kome
Muhammed ibn Sajfi El-Ensari kae: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, je izaao meu nas na dan
"Aure" i upitao: ' Jeste li danas postili?' Jedni su rekli da
jesu a drugi da nisu. Onda je rekao: ' Upotpunite postom
ostatak ovog dana! ' Takoe m je naredio da obavijeste
stanovnike medinskih sela da isposte ostatak ovog
dana. "2
1
Navodi ga Buhari, 4/216 i Muslim, br. 1135.
Zabiljeio ga je Ibn-Huzejme, 3/389, Ahmed, 4/388, En-Nesai,
4/192, Ibn-Made, 1/552, Et-Taberani u "El-Kebiru", 8/238, putem E-
JO
Kontradiciju meu ovim miljenjima prekinule su
rijei Ibn-Mes' uda, 1r. a. : "Kada je propisan post
ramazana naputen je post "A ure. " Takoe, rijei
Aie,2r. a. : "Kada je objavljen post ramazana, on je bio
farz, a post "Aure" je ostavljen".
Meutim, post "Aure" ipak je ostavljen
pohvalnim, ta vie, postoji K meu ulemom o
pohvalnosti posta toga daa, kao to prenosi El-Hafiz
ibn Hader u "El-Fethu", 4/246 od Ibn Abdul-Berra.
Time se ustanovilo da je post tog dana ipak ostao, a
ukazalo na to da je naputena i ostavljena njegova
obaveznost. Allah, subhanehu ve teala, najbolje zna.
Drugo miljenje je: "Ako je bio obavezan onda je
to derogirana, i sa njim su derogirani i njegovi propisi. "
Ispravno je da hadisi o "Auri" ukazuju na slijedee
stvari:
a) obaveznost posta ovog dana
b) nome ko nije zanijetio obavezni post, prije nastupanja
zore, iz neznanja, to ne kvari post
c) onaj ko neto pojede i popije, a zatim sazna da je
dan posta, treba da isposti ostatak tog dana i taj dan nije
duan napostiti

a' bija, koji prenosi od Muhd eda ibn Sajrija. Njegov sened je
ispravan.
Biljei Muslim, br. 1 1 27.
Biljei Muslim, br. 1 1 25.
J
Ono to je dokinuto jeste propis, tj. obaveznost
posta ovog dana. On je postao pohvalno djelo, kao to
smo i pomenuli. Dokidanje ne povlai nuno i dokidanje
njegovih ostalih propisa. Allah, subhanehu ve teala,
najbolje zna.
Ovi koji zastupaju ovaj stav dokazuju to slijede' im
hadisom, koji je zabiljeio Ebu-Davud, br. 2447 i
Ahmed, 5/409, putem Katade ibn Abdurrahmana ibn
Seleme, od njegovog amide: "Pleme Eslem je dolo do
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, pa ih je upitao:
' Postite li danas?' ' Ne' , odgovorili su. Rekao im je:
' Onda upotpunite postom ostatak ovog dana i napostite
ga!
,
"
Ovaj hadis je daif (slab) i u sebi sadri dvije
mahan e:
Nepoznatost Abdurrahmana ibn Seleme, o kome
Ez-Zehebi kae u Mizanu (2/567): "On je nepoznat". El
Hafiz je u Et-Tehzibu (6/239) rekao: "Njegovo stanje je
nepoznato. " Takoe, navodi ga Ibn Ebi-Hatim u "El
Derhu vet-ta' dil" (5/288), ali o njemu ne daje nikakvu
OCJenu.
Ka tade je u hadisu upotrebio izraz ' an' (od), a to je
izraz koji ne oznaava, hda je prenosilac uo
hadis od prenosioca ispred njega. Katade je mudellis.
Jo
VRIJEME POSTA
Ashabi poslanika, sallallahu alejhi ve selem, su,
kada bi neko od od njih postio, nakon nastupanja
ifarskog vremena, jeli, pili i prilazili svojim enama.
Ako bi neko od njih zaspao prije nego bi se omrsio, nebi
mu poslije nita od toga bilo dozvoljeno, sve do
slijedeeg iftara. Onda im je Allah, subhanehu ve teala,
poveao Svoju milost i dao im olakicu u tome, na to su
se oni mnogo obradovali. To nam pojanjava slijedei
h adis:
Prenosi se od El-Bera' , r. a. , da je rekao: "Kada bi
neko od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, bio
posta pa nastupi vrijeme iftara, ali on zaspi prije nego
se omrsi, ne_bi iftario itavu no i dan dok ne omrkne (ne
nastupi iftar sljedeeg dana). Kaj s ibn Sirme El-Ensari je
bio posta, pa kada je nastupio iftar ode do svoje ene i
upita je: ' Ima li kod tebe togod za jelo?' Odgovorila je:
' Ne, ali odoh da ti togod potraim. ' On je taj dan radio i
prevari ga san, pa kad se njegova ena vrati i vidje ga
ree: ' Propade ti elja! ' Sutradan, kada je bilo oko
polovine dana, on se onesvijesti, i to pomenue
Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, pa bi objavljen
ajet:
JV
' Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post
sastajete sa svojim enama. ' Oni se tome mnogo
obradovae, pa bi objavljen slijedei ajet:

_ ' "

t
;

- g

- ~ ^! !

' Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati

bijelu nit od cre niti zore! "' 1
Zaista, ova boanska milost, koju je Plemeniti i
Milostivi spustio na svoje pokore robove, koji govore:
"

ujemo i pokoravamo se. Oprosti nam Gospodar na.

Tebi emo se vratiti", odreuje granice postaevog daa,
njegov poetak i kraj. Tj. da on traje od praskozorja do
smjene dana i noi, kada sunce zae u svoje skrovite.
!. Bijela i cra nit
Kada je objavljen pomenuti ajet, neki od a.shaba su
uzeli bijelo i cro ue i stavili ih pod svoj jastuk, a neki
su ih vezali za svoju nogu, pa bi jeli i pili dok bi bili u
stan ju da ih vide.
Od Adijja ibn Hatima, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Kada je objavljeno:

'

t
;

-
.

~ ^~! !
Navodi ga Buharija, 4/911.
+U
' Sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od
eme niti; uzeo sam cro i bijelo ue i stavio ih pod svoj
jastuk, a onda sam ih gledao po noi ali ih nisam mogao
raspoznati. Ujutro sam otiao do Boijeg Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem, i spomenuo mu ta se desilo, a
on mi je rekao: ' Ne, nego je to tama noi i bjelina
dana. "' 1
Od Sehla ibn Sa' da, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Kada je objavljen ovaj ajet: ' Jedite i pijte sve dok ne
budete mogli razlikovati bijelu nit od eme niti; ovjek bi
kada bi elio da posti vezao bijeli i cri konac za svoju
nogu, i jeo bi sve dok bi bio u stanju da ih vidi. Onda je,
nakon toga, Allah, subhanehu ve teala, objavio: '
' . . od zore' , pa su spoznali da se pod tim misli na
dan i no. "
2
Prenosi ga Buharija, 4/1130 i Muslim, br. 1090. Ova predaja u kazuje,
na prvi pogled, da je Adijj bio prisutan kada je objavljen ovaj ajet iz
ega proizilazi da je tada bio musliman. Meutim, to nije tako, jer je
naredba o obavezi posta bila druge godie po hidri, a Adijj je primio
islam devete ili desete godine, kako stoji u "El-Isabe", 2/468. Pa ili da
se kae da je objava ovog ajeta bila kasnije, to je vrlo daleko, ili da se
protumae Adijjeve rijei: "Kada je objavljen ajet", na nai: nakon
to sam primio islam i prouen mi ovaj ajet, a ovo miljenje je
preovlaujue. Jer, u Ahedovom rivajetu, u "Musnedu", 4/377 stoji:
"Boiji poslanik, sallallahu alejhi ve selem, me je poduio namazu i
postu. Rekao je: ' Klanjaj tako i tako i posti dok ne zae sunce, a onda
jedi i pij dok ne bude razliovao bijelu nit od eme niti zore, i posti
trideset dana, osim ako ne vidi mlaak prije toga! ' Onda sam ja uzeo
emu i bijelu dlaku . . . "' Iz "El -Fetha". 4/132-133.
Prenosi ga Buharija, 4/114 i Musli, br. 1091.
+
Nakon ovog kur' anskog pojanjenja i boanskog
izljeva, Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je takoe
objasnio ashabima granicu razlikovaja, na nain koji ne
ostavlja mjesta sumnji i neznanju.
Neka Allah, subhanehu ve teala nagradi onoga ko
je rekao: "Nita u mozgu ne tima, ako dan treba neki
dokaz. "
2. Dvije vrste zore
Od propisa, koje je detaljno pojasnio Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, jesu i da postoje dvije vrste
zore:
!. lana: ona ne ini dozvoljenim klanjanje sabah
namaza, niti hranu zabranjenom za postaa
2. istinska: to je ona koja ini hranu zabranjenom za
postaa, i klanjanje sabah namaza dozvoljenim.
Od Ibn-Abbasa, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Dvije su
vrste zore: to se tie prve, ona ne ini hranu
zabranjenom (postaa), niti namaz dozvoljenim (sabah),
a to se tie druge, ona ini hranu zabranjenom a namaz
dozvoljenim. ' "1
Prenosi ga Ibn-Huzejme, 3/210, El-Rakim, 1/191 i 495, Ed
Darekutni, 2/165 i Bejheki, 4/261, putem Sufjana, od Ibn -Durejda,
od Ata' a, od Ibn-Abbasa. Njegov sened je ispravan.
+Z
Znaj brate musliman u, da je:
. lana zora: uzduna jarka bjelina koja se podie
poput vujeg repa
2. istinska zora: pravolinijsko crvenilo koje se
ukazuje na vrhovima planina i brda, i iri se po
putevima, sokacima, u kuama, i ona je ta za koju
se veu propisi posta i namaza.
Od Semure, r. a. , se prenosi da je rekao: "Rekao je
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem: ' Neka vas ne zavede
Bilalov ezan, niti ova uzduna bjelina, dok se ne
raspro strani horizontalno! "' 1
Od Talka ibn Alijja se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Jedite i pijte, i neka
vas ne zavede uzduna bjelina, jedite i pijte dok se ne
pojavi crvenilo! "1
Takoe, postoji hadis koji ga potvruje (ahid) od Dabira, r.a., kojeg
prenose: El-Hakim, 1/1 91 , El-Bejheki, 4/21 5 i Ed-Daekutni, 2/165.
Meutim, postoji razilaenje da li je on spojenog seneda do Poslanika,
sallallau alejhi ve selem ili ne.
Takoe postoji i drugi hadis koji ga potvruje, od Sevbana, a kojeg
navodi Ibn Ebi-ejbe, 3/27.
Prenosi ga Muslim, br. l094.
2 Navodi ga Et-Tirmizi, 3/76, Ebu-Davud, 2/304, Ahmed, 4/23 i Ibn
Huzejme, 3/2 1 1, putem Abdullaha ibn Nu' mana, od Kajsa ibn Talka,
od njegovog oca, i njegov sened je ispravan.
to se tie Abdullaha ibn Nu' mana ibn Me' in, Ibn -Hibba i El-Adeli
ga smataju pouzdanim, dok Ibn-Huzejme ne poznaje njegovu
pravednost. A Ibn-Hader je rekao: "Od njega se moe uzeti! "
4J
Znaj, ti upueni, da bi bio pokoran svome Gospodaru, da
je opis istinske zore taj koji se slae sa ajetom:

`U|

`U\

| `

"Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati

bijelu nit od eme niti zore. " Jer, kada se pojavi svjetlo
zore na horizontu, iznad brijegova i planinskih vrhova,
ono se ini kao bijela nit, a ono to je iznad njega ini se
kao cra nit, a to su ostaci tmine koja se povlai.
Kada to primjeti, prekini sa jelom i piem, a ako
u tvojoj ruci bude aa vode ili neeg drugog popij je,
jer je to velika olakica N ajmilostivijeg prema Njegovim
robovima postaima, pa ak ako bi uo i ezan.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: "Ako
neko od vas uje poziv, ezan, a posuda mu je u ruci,
neka je ne ostavlja dok ne zadovolji svoju potrebu iz
nje! "1
Pod pozivom se ovdje misli na drugi ezan,
prilikom nastupa istinske zore, a dokaz za to je dodatak
kojeg navodi Ahmed, 2/5 1 0, Ibn-Derir Et-Taberi,
2/1 02, i drugi nakon hadisa: "A mujezin bi uio ezan
kada nastupi zora. "2
Prenosi ga Ebu-Davud, br. 235, Ibn-Derir, br. 3115, El -Hakim,
1/426, El-Bejheki, 2/218 i Ahmed, 2/423, putem Hammada ibn
Muhammeda ibn Amra od Ebu-Seleme, od Ebu-Hurejre.
Ovaj dodatak ponitava komentar

ejha Habibur -Rahmana El

E' azamija El-Hanefija na "Musannef Abdur-Rezaka", 4/173, gdje je
++
Ovo znaenje pojaava ono to prenosi Ebu
Umame, r. a. , koji je rekao: "Prouen je ikamet a posuda
je bila u Omerovoj ruci , pa je upitao: ' Hou li popiti ovo
Boiji Poslanie?' Odgovorio je: ' Da. ' Pa je on to i
uinio. "1 Time je tvrdnj a da je prestanak sa jelom prije
nastupa istinske zore, radi predostronosti, izmiljena,
novotarija.
Hafiz ibn Hader, da mu se Allah smiluje, je rekao
u "El-Fethu", 4/1 99: "Pokuena novotarij a u ovom
vremenu jeste: uvoenje drugog ezana u toku ramazaa
prije zore na otprilike dvadeset minuta, i gaenje
svjetiljki, to je uinjeno znakom zabrane jela i pia za
one koji ele da poste. Oni tvrde da ove novotarije uveli
iz predostronosti u ibadetu, a za njih znaju samo
pojedinci. To ih je dalje dovelo do toga da ne ue ezan,
osim nakon to proe neko vrijeme poslije zalaska
sunca, kako bi bili siguri da je vrijeme iftara nastupilo.
Takvim tvrdnjama su odgodili iftar a ubrzali sehur, to je
suprotno sunnetu, pa se zato umanjilo dobro meu njima
a rairilo zlo, neka je Allah na pomoi. "
Mi kaemo: Novotarije ustezanja od jela prije
nastupanja zore, i odgaanja iftara radi sigurosti, jo
uvijek su prisutne, iako su nastale davno odrale su se i
do naeg vremena, a Allahu, subhanehu ve teala, se
upuuje alba.
rekao: "Ovo se komentarie time da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
selem, znao da je mujezin uio prije nastupanja zore. "
Prenosi ga Ibn-Derir, 2/102.
43
2. Zatim upotpunjava post do noi
Pa kada nastupi no iz pravca istoka, a nestane dan
iz pravca zapada i sunce zae, neka iftai.
Od Omera, r. a. , se prenosi da je rekao: "Kada se
pojavi no odavde, a nestane dana odavde i sunce zae,
posta je iftario. "1
Ova naredba se ostvaruje odmah nakon to zae
sunev disk, pa makar se negovo svjetlo jo vidjelo.
Praksa Poslaika, sallallahu alejhi ve selem, kada je
postio, bila je: da naredi nekom ovjeku da se popne na
neto radi boljeg pogleda, i kada bi on rekao: "Sunce je
zalo", Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, bi iftario.
1
Neki ljudi moda misle da no ne nastupa odmah
nakon zalaska Sunca, nego nakon to se rairi tmina na
istoku i zapadu. Isto se desilo sa jednom od ashaba
Poslaika, sallallahu alejhi ve selem, pa mu je
objanjeno da je dovoljna prva pojava mraka sa istoka,
odmah nakon zalaska sunevog diska, da smatra da je
nastupila no.
Od Abdullaha ibn Ebu-Evfa, r. a. , se prenosi da je
rekao: "Bili smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve
1
Prenosi ga Buharija, 4/171 i Muslim, br. 1100, a njegove rijei
"posta je iftario", odnose se na propis a ne na realnost, jer je on uao
u vrijeme ifara.
Prenosi ga El-Hakim, 1/434 i Ibn-Huzejme, br. 2061. El-Hakim ga je
ocjenio vjerodostojnim, prema uvjetima Buharije i Muslima.
+O
selem, na putovanju, a bio je posta (u mjesecu
Ramazanu). Pa kada je sunce zalo rekao je jednom
ovjeku: ' ovjee (u predaji Ebu-Davuda: Bilale),
ustani i pripremi nam! ' On je rekao: ' Boiji poslanie,
da si omrknuo (u Buharijinoj predaji: da si saekao da
omrkne, a u drugoj : Sunce) . ' On mu ree: ' Sii i
pripremi nam! ' ovjek ree: ' Jo uvijek je dan! ' On
ree: ' Sii i pripremi nam! ' , pa on sie i nasu vodu.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, se napi i ree: ' Kada
bi neko od vas pokuao da vidi Sunce sa svoje deve
vidio bi ga. ' Zatim je bacio (u Buharijinoj predaji:
mahnuo je rukom, a u drugoj koju prenose Buharija i
Muslim: pokazao je prstom prema istoku) i rekao: ' Kada
vidi da je no nastupila odavde, posta je iftario. "' 1
Zna se pouzdano da su ashabi Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem, slijedili njegove rijei, pa su njihova
djela bila u skladu sa onim to je on govorio. Tako je
Ebu-Se' id El-Hudrijj iftario nakon to bi sunev disk

potpuno nestao.-
Prenosi ga Buharija, 4/199, Muslim, br. 1 101 , Ahmed, 4/381 i Ebu
Davud, br. 2352. Prvi dodatak je iz Mus1imove predaje, br. 1 1 01 , a
drugi iz Abdurrezakove, 4/226. Ovaj hadis sadri ogrome koristi koje
moe vidjeti u "El-Feth", 4/1 98. Njegove rijei: "Pripremi nam", tj.
pripremi nam pie i hranu - osnovno znaenje te rijei (el -dedh) j.
mijeaje brana ili mlijeka sa vodom pomou tapa.
2 Buharija ga navodi kao mu' allek, 4/1 96, dok ga je spojenog sene da
navode Ibn Ebi-ejbe u "El-Musanefu", 3/1 2, Se'id ibn Mensur kao
to je navedeno u "El -Fethu", 4/196 i '"Umdetul -kari", 9/130.
Vidi: "Taglikut-ta'lik", 3/195.
4

Upozorenje:
Propisi posta koje smo objasnili veu se za vienje
pogledom (ljudsko oko), i nije potrebno dodatno opte
reivanje, cjepidlaenje, promatranje mlaaa, praenje
nastupa zore pomou najmoderijih svemirskih ureaja
ili pridravanje takvima astrologa koji su udaljili
muslimane od sunneta posljednjeg Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem, pa se meu njima umanjilo dobro a
rairilo zlo. Allah najbolje zna.
Drugo upozorenje:
U nekim islamskim zemljama muJezmi se
oslanjaju na takvime kojima ima vie od pedeset godia!
Stoga usporavaju iftar, a ubrzavaju sehur i tako dolaze u
istu suprotnost sa praksom Poslanika, sallallahu alejhi
ve selem.
Takoe, u nekima od ovih zemalja su oni koji se
vrsto dre sunneta, pa iftare na osnovu Sunca, a sehure
na osnovu zore. Pa kada Sunce zae oni iftare, a kada
nastupi istinska zora, kao to smo ranije pomenuli, oni
Ko eli detaljnija objanjenja i pojedinosti, nai e ih u sklopu
slijedeih djela:
a) "Medmu' u fetava

ejhul-islam lbn-Tejmijje", 25/ 126-202.

b) "El-Medmu' u erhul-Muhezzeb", 6/279, od En-Nevevij a
c) "Et-Telhisul-habir", 2/187-188, od lbn-Hadera.
+o
prestanu sa jelom i piem. Ovo je ispravan erijatski
postupak, a onaj ko smatra da oni postupaju suprotno
tome ini oitu greku.
Nije skriveno da je ovaj ibadet vezan za Sunce i
zoru, pa ako neki ludi postupaju suprotno tome oni su
onda ti koji grijee, a ne onaj ko se dri osnova i vrsto
stoji na njemu. Tako je ezan obavijest o nastupanju
nekog vremena, pa ako nastupi vrijeme a ezan zakasni,
ili se ezan proui prije nastupanja vremena, onda je
stroga obaveza da se dri osnove. Stoga ovo dobro
zapamti i razmiljaj o tome!
SEH UR
!. Mudrost njegovog propisivanja
Allah, subhanehu ve teala, nam je stavio u
obavezu post, kao to je to bio sluaj i sa onima prije
nas, ehli-kitabijama. Allah, subhanehu ve teala, je rekao:
'
t
'

,
_ _| t , ,
~
,

P * . ~ J L .
o

"O vjerici ! Propisuje vam se post, kao to je

propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. " (El
Bekare, 1 83)
Tako su i vrijeme i propisi posta bili u skladu s
onim to je bilo propisano ehli kitabijama, a to je da ne
jedu, ne piju i spolno ne ope nakon spavanja. Tj. , ako
+V
+

bi neko zaspao ne bi jeo do slijedee noi, i to isto je

propisano i muslimanima, kako smo ranije objasnili. 1
Kada je ovaj propis dokinut, Poslanik, sallallahu alejhi
ve selem, je naredio sehur, da bi se razlikovao na posta
od posta ehli-kitabija:
Od Amra ibn El-Asa, r. a. , se prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Ono to
razlikuje na post i post ehli-kitabija, jeste jelo na
sehuru. "2
2. Vrijednosti sehura
a) U sehuru je bereket
Od Selmana, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Bereket
je u tri stvari: dema' atu, popari i sehuru."3
1
Radi vie detalja vidi sljedee tefsire:
a) "Zadul-mesir", 1/184, od Ibnul-Devzija.
b) "Tefsirul-Kur' anil-Azim", 1/213-21,4 od Ibn Kesira.
c) "Ed-Durrul-mensur", 1/120-121, od Es-Sujutija.
Prenosi ga Muslim, br. I096.
Navodi ga Et-Taberani u "El-Kebiru", br. 6127, Ebu-Nu' ajm u "Zikr
ah bari Asbehan" q1/57, od Selmana El -Farisija.
El-Hejsemi je rekao u "El -Medme' u", (3/151): "U njemu je Jbu
Abdullah El-Basri, a Ez-Zehebi je rekao: "On je nepoznat, dok su
ostali prenosioci pouzdani."
U znaenju ovog hadisa je i hadis od Ebu -Hurejre kojeg navodi El
Hatib u "Muveddihu evhamil -dem' i vet-tefk", 1/263. Njegov sened
je dobar na osnovu drugih predaja koje ga podupiru.
JU
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Allah,
subhanehu ve teala, je uinio bereket u sehuru i vagan ju,
tj. trgovini. "' 1
Abdullah ibn El-Haris prenosi da je jedan od
ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, rekao:
"Uao sam kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, a
on je sehurio, pa ree: ' Ovo je bereket koji vam je Allah
podaio, pa ga ne ostavljajte! "'2
Bereket sehura je oigleda, jer on predstavlja
slijeenje sunneta, jaa tijelo za post i pojaava elju za
njim, radi smanjenja tekoa postaa. Takoe, on
predstavlja razliku u odnosu na post ehli-kitabija, jer oni
ne sehure. Zbog svega toga Poslanik, sallallahu alejhi ve
selem, ga je nazvao mubarek obrokom. To je navedeno i
u hadisima El-Irbada ibn Sarije i Ebu-Derda' a: "Doite
na mubarek obrok, tj. sehur! "3
Navodi ga E-

irazi u "El-Elkabu", kao to stoji u "El -Dami ' us

sagiru", br. 1 71 5 i "El -Hatib" u "El-Muveddihu", 1/263, od Ebu
Hurejre sa istim gore navedenim senedom. On je hasen (dobar) hadis
na osnovu predaja koje ga podupiru. Takoe ga podupire hadis
pomenut prije njega.
Prenosi ga En-Nesai, 4/1 45 i Ahmed, 5/270. Sened ovog hadisaje
vjerodostojan.

to se tie hadisa El-Irbada: navodi ga Ahmed, 4/1 26, Ebu-Davud,

2/303i En-Nesai, 4/145, putem Junusa ibn Sejfa, od El -Haisa ibn
Zijada, od Ebu-Rehma, od El-Irbada. U senedu je El-Haris, a on je
nepoznat.
J
b) Allah i njegovi meleci donose sala vate na one koji
seh ure
Vjerovatno je najvei bereket sehura to to Allah,
subhanehu ve teala, obuhvata Svojim oprostom one koji
sehure, prosipa na njih Svoju milost, a Njegovi meleci
trae oprosta za njih i mole Allaha da pree preko
njihovih grijeha. Sve to kako bi bili od onih koje
Milostivi oslobaa vatre u mjesecu Kur' ana - ramazan u.
Od Ebu Se' ida El-Hudrijja, r. a. , se prenosi da je
rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao:
' Seh ur je obrok berek eta pa ga ne ostavljajte, makar
neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi
meleci donose salavate na one koji sehure! "' 1
to se tie hadisa Ebu-Derda' a, navodi ga Ibn-Hibban, 223, zatim
Mevaid, putem Amra ibn El -Harisa, od Abdullaha ibn Selama, od
Ridejna ibn Sa' da, od Ebu-Derda'a. Ridejn je da'if (slab) prenosilac.
Postoji i drugi hadis koji ga potvruje, od El -Mikdama ibn M' adijja
Keriba, a navode ga Ahmed, 4/133 i En -Nesai, 4/146. Sened ovog
hadisa je vjerodostojan, ako je isprava od strane Behijje ibn El -
Velida, jer on u ovom senedu jasno precizira da je uo hadis od svog
uitelja. Meutim, da li je upoteba jasnih izraza, koji ukazuju da je
dotini prenosilac uo hadis od svog uitelja, dovoljna, ili tavi izrazi
moraju biti u svim generacijama prenosilaca u s enedu? Behije spada u
red onih prenosilaca-obmanjivaa za koje se kae: "mudellisu et
tesvije." Hadis je dakle vjerodostojan.
Prethodno smo spomenuli gdje se navodi hadis.
3Z
Zbog toga je muslimanu potrebno da ne propusti
ovu veliku nagradu od Milostivog Gospodaa. Najbolji
seh ur vjerika su temre (bure).
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao:
"Najbolji sehur vjerika su temre. "1
Ko nema nita za jelo neka vodi rauna da sehuri,
pa makar popio samo gutlj aj vode. To mozemo, pored
ranije pomenutog, vidjeti i u hadisu Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem: "Sehurite, pa makar gutljajem vode! "2
3. Odlaganje sehura
Odlaganje sehura preporueno je do malo prije
same zore, jer su Poslani, sallallahu alejhi ve selem, i
Zejd ibn Sabit, r. a. , jednom prilikom sehurili, pa kada su
zavrili Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je ustao i
klanjao namaz. Izmeu zavretka njihovog sehura i
namaza bilo vremena koliko treba ovjeku da proui
pedeset ajeta iz K ur' ana.
Enes, r. a. , prenosi od Zejda ibn Sabita, r.a. , da je
rekao: "Sehurili smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve
selem, a zatim je on ustao na namaz. U pitao sam:
Prenosi ga Ebu-Davud, 2/303, Ibn-Hibban, br. 223, El-Bejheki,
4/237, u vie predaja od Muhammeda ibn Muse od Se' ida El
Makburija, od Ebu-Hurejre. Njegov sened je ispravan.
Naveli smo raije izvore u kojia se nalazi hadis.
53
' Koliko je prolo vremena izmeu ezana i sehura? '
Rekao je: ' Koliko je potrebno za pedeset ajeta. ' "1
Znaj, Allahov robe, Allah te uputio, da ti je
dozvoljeno jelo, pie i spolni odnos, dok god sumnja da
je nastupila zora i dok nisi u to vrsto ubjeen. Allah,
subhanehu ve teala, i Njegov Poslaik, sallallahu alejhi
ve selem, objasnili su granicu kada ovjek postaje
ubjeen u to, pa tako i postupaj ! Jer, Allah, subhanehu
ve teala, oprata nenamjeru greku i zaborav, i ini
dozvoljenim jelo, pie i spolni odnos dok se ne postigne
ubjeenje, a onaj koji sumnj a nije ubjeen. Ubjeenje je
vrst jekin u kojem nema trunke sumnje, pa tao i ini.
4.Propis sehura
Zbog toga je Poslaik, sallallahu alejhi ve selem,
naredio pritvrenom naredbom, da onaj ko eli da posti
Prenosi ga Buharija, 4/1 1 8 i Muslim, br. 1097.
Ibn-Hader je rekao u "El -Fethu", (4/138): "Obiaj Arapa je bio da
procjenjuju vrijeme svojim poslovima: koliko treba da se pomuze
ovca, koliko vremena proe izmedu dva muenja deve, koliko treba da
se zakolje ivotinja. Zejd, r.je odstupio od ovog naina procjenom
vremena u odnosu na uenje K ur' ana, elei da ukae na to da su to
trenuci ibadeta, a njihov posao je bio uenje Kur' ana i njegovo
razumijevanje (preuzeto sa neznatnim izmjenama) . "
J+
ustane na sehur, pa je rekao: "Ko eli da posti naka
neim sehuri ! "1
Takoe je rekao: "Sehurite, jer u sehuru je
bereket! 2
Zatim je objasnio vrijednost sehura u odnosu na
njegov umet, pa je rekao: "Ono to razdvaja na post od
posta ehli-kitabija jeste jelo na sehuru. "3
Takoe je zabranio da se sehur ostavlja rekavi:
"Sehur je obrok bereketa pa ga ne ostavljajte, makar
neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi
meleci donose salavate na one koji sehure! "4
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem:
"Sehurite, pa makar gutljajem vode! "5
Prenosi ga Ibn Ebi-

jbe, 3/8, Ahmed, 3/367, Ebu J' ala, 3/438 i El

Bezzar, 1/465, putem

urejka od Abdullaha ibn Muhammeda ibn

Akila, od Dabira.

urejk je da' if (slab) prenosilac.

Meutim, postoji mursel hadis od Se' ida ibn Mensura, u njegovom
"Sunenu", koji pojaava ovaj hadis, a on glasi: "Sehurite, pa makar
jedan zalogaj ! " Kao to je rekao i El -Hafiz u El-Fethu, (4/140).
Takoe, postoji jo jedan hadis koji ga pojaava, a njega emo
spomenuti nakon tri hadisa.
Prenosi ga Buharija, 4/1 20 i Muslim, br. 1 095, od Enesa.
Ranije smo spomenuli u kojim izvorima se navodi.
Prenosi ga Ibn Ebu-

ejbe, 3/8 i Ahmed, 3/1 2 i 3/44, na ti naina od

Se' ida El-Hudrijja, oni pojaavaju jedni druge.
Prenosi ga E bu -J' ala. br. 3340, od Enesa, ali hadis je slab. Meutim,
u istom znaenju je naveden hadis Abdullaha ibn Amra kod Ibn -
Hi b bana, br. 884, u kojem Katade prenosi sa ' an. Stoga je hadis hasen.
JJ
Stoga kaemo da se jasno vidi kako je
Poslanikova, sallallahu alejhi ve selem, naredba ovdje
potvrena sa tri stanovita:
a) naredba za sehur
b) on je odlika posta muslimaa i ono to razlikuje
njihov post od posta drugih ljudi
c) zabrana njegovog nepraktikovanja.
Ovo su vrlo jaki dokazi i jasni znakovi.
Pored svega to smo naveli, Ibn-Hader navodi u
"Fethul-Bari", 4/1 39 da postoji koncenzus uleme o
pohvalnosti i poeljnosti sehura! Allah najbolje zna.
RADNJE KOJE POST A NE SMIJE INITI
Znaj da je posta onaj kod koga su njegovi udovi
ustegnuti od grijeha; jezik od lai, prostota i runog
govora; stomak od jela i pia; a polni organ od openja.
Pa ako govori, vodi rauna da ne kae neto to e
pokvariti njegov post, a ako neto uradi, takoe pazi da
to ne bude djelo koje e pokvariti njegov post! Time
njegov govor biva lijep, a djelo ispravno i dobro.
To je propisani post, a ne samo puko ustezanje od
jela, pia i strasti. Stoga je post ustezanje udova od
grijeha i stomaka, od jela i pia. Kakvo god ga jelo i pie
pokvari, tako i grijesi umajuju nagradu za post i
upropatavaju njegove plodove, ime dovode ovjeka
na stepen onoga koji nije ni postio.
J0
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, podstie
muslimana postaa, da se odlikuje najljepim i
najispravnijim moralom, te da se udalji od razvrata,
besramnosti i osomosti. Zabrana ovih runih postupaka,
i pored toga to je muslimanu nareeno da se udalji od
njih u svakom vremenu, posebno je izraena tokom
posta.
Stoga je dunost muslimana, da se udalji od ovih
djela koja kvae njegov post, da bi izvukao korist od
svoga posta i stekao bogobojaznost koju je spomenuo
Allah, subhanehu ve teala:
'

_, ' _, '
l
'

_
, |,

C -

~ ~ -
.
.
.
-
.
-
-
-
.3
"O vjerici! Propisuje vam se post, kao to je
propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni . " (El
Bekare, 1 83)
Post je sredstvo koje dovodi do bogobojaznosti,
jer odvraa duu od mnogo ega to joj se svia od
grijeha, shodno rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem: "Post je tit. "1 To smo prethodno objasnili u
poglavlju "Vrijednosti posta. "
Prethodno sro naveli izvore ovog hadisa.
3
Brate, sada emo navesti runa djela koja mora
poznavati kako bi od njih odvraao i sam se od njih
sauvao. Neka Allah nagradi pjesnika koji je rekao:
"Spozao sam zlo, ne zbog njega, nego da se od njega
sauvam, jer ko ne razlikuje dobro od zla, u zlo zapada. "
!. Lani govor
Od Ebu Hurejre, r. a. , se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Ko se ne proe
lanog govora i postupanja po njemu, Allahu nije
potrebno da on ostavlja svoje jelo i pie. "1
2. Beskoristan i besraman govor
Od Ebu Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem: ' Post nije
uzdravanje od jela i pia, nego od beskorisnog i
besramnog govora, pa ako te neko uvrijedi ili se bude
nerazumno ponaao prema tebi reci: ' Ja postim, ja
postim. ' "2
Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem,
estoko zaprijetio onima koji ine ova runa djela, pa je
rekao on koji samo istinu kazuje i koji ne govori iz hira:
Prenosi ga Buhari, 4/99.
Prenosi ga Ibn-Huzejme, br. 1 996 i El-Hakim, 1/430-431 . Njegov
sened je ispravan.
Jo
"Ima postaa koji od svoga posta imaju samo glad i
e. "1
Razlog tome je to onaj koji tako postupa, nije
shvatio sutinu posta kojeg nam je naredio Allah,
subhanehu ve teala, pa ga Allah, subhanehu ve teala,
kanjava za to na nain to mu oduzima nagrade i
sevape posta.2 Zbog ovoga su nai asni uenjaci iz
prvih generacija, razlikovali zabranu zbog neega to se
tie ibadeta, pa ga pokvari i neega to se ne tie ibadeta,
pa ga ne pokvari. 3
RADNJE KOJE SU DOZVOLJENE POST AU
Pokori Allahov rob koji razumije K ur' an i
Sunnet, zna da Allah, subhanehu ve teala, eli da olaka
svojim robovima a ne da im otea. Stoga je Mudri
Zakonodavac, Allah, subhanehu ve teala, dozvolio
postau mnoga djela, i otklonio od njega potekoe ako
ih uradi. Ta djela emo mi sada navesti sa dokazima:
Prenosi ga Ibn Made, 1/539, Ed-Darimi, 21 1 , Ahmed, 2/441 , 373 i
El-Bejheki,4/270 putem Se' ida El-Makburija od Ebu-Hurejre. Njegov
sened je ispravan.
Vidi: "El-Lu'lu' vel-merdan frma ittefeka alejhi-ejhan", 707 i
"Rijadus-salihin", 1 21 5.
Vidi o ovome: "Dami'ul -ulum vel-likem", od Ibn Redeba, str. 58
59
l . Posta moe osvanuti kao dunup
Od prakse Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, je
bilo da osvane dunup od spolnog odnosa sa suprugom,
a zora je ve nastupila. On bi se nakon nastupa zore
okupao i normalno postio taj dan.
Od Aie i Ummu-Seleme, da je Allah njima zado
voljan, se prenosi: "Poslanika, sallallahu alejhi ve selem,
bi zaticala zora a on bi bio dunup od spolnog odnosa sa
svojom suprugom. Zatim bi se okupao i postio. "1
2. Posta moe koristiti misvak
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: "Da
ne bih uinio tekou za moj ummet, naredio bih im
upotrebu misvaa prilikom svakog abdesta. "2
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ovim nije
izdvojio postaa, to ukazuje da misvak moe koristiti
posta i onaj koji to nije, prilikom svakog abdesta i
namaza.3
Takoe, ovo je uopteno za sve dijelove dana,
prije podne i popodne. Allah najbolje zna.
Prenosi ga Buhari, 4/1 23 i Muslim, br. 1 1 09.
Prenosi ga Buhari, 2/3 1 1 i Muslim, br. 252, slian njemu.
Ovo miljenje zastupa Buharija, Ibn -Huzejme i drugi. Vidi "Fethul
Bari", 4/1 58, "Sahih ibn Huzejme", 3/247 i "

erhus -Sunne", 6/298.

OU
3. Ispiranje usta i nosa
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je ispirao usta
i nos, a bio je posta, ali je zabranio onome koji posti da
pretjeruje u tome.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: " . . . i
dobro se potrudi kod ispiranja nosa, osim kada si
posta. "1
4. Milovanje i poljubac postaa
Od Aie, da je Allah njome zadovoljan, se prenosi:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, bi ljubio i milovao
svoje ene u toku posta, ali je on najbolje vladao svojim
strastima. "2
Meutim, to je mekruh za mladog ovjeka, ali ne i
za starca:
Abdullah ibn Amr ibn El-As prenosi: "Bili smo
kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, kada doe neki
mladi i upita: ' Boiji poslanie, mogu li poljubiti u toku
posta?' Odgovorio je : ' Ne. ' Onda je doao neki starac
pa upitao: ' Mogu li poljubiti u toku posta? ' Odgovorio
je: ' Da. ' " Amr dalje prenosi: "Mi smo pogledali jedni u
Prenosi ga Et-Tirmizi, 3/146, Ebu-Davud, 2/308, Ahmed, 4/32, Ibn
Ebi-

ejbe, 3/1 01 , lbn-Made, (407), En-Nesai, br. 87, putem Lekita

ibn Sabre. Njegov sened je ispravan.
Prenosi ga Buhari, 4/1 3 1 i Muslim, br. 1 1 06.
OI
druge, a onda Poslanik, sallallahu alejhi ve selem ree:
' Zaista starac vlada svojom strau. "1
5. Vaenje krvi radi analize, i inekcija koja nije
hranljiva. To nisu materije koje su hranljive i koje kvare
post.
.Hidama - putanje krvi
Hidama je na poetku islama spadala u stvari
koje kvare pqst, a zatim je to pravilo dokinuto.
Potvreno je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem
inio hidamu dok je postio, kako se navodi i Ibn
Abbas, r. a: "Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, izvrio
je hidamu, a bio je posta. "2
7. Kuanje hrane
Prenosi ga Ahmed, 2/1 85, 221 , putem Ibn-Lehi' a, od Jezida ibn Ebu
Habiba, od Kajsera Et-Tudibija, od Amra ibn El -Asa. Njegov sened je
slab zbog toga to je u njemu slab ravija, a to je Ibn -Lehi' a.
Meutim, postoji hadis koji potvruje ovo znaenje kojeg navodi !I -
Taberi u "El-Kebiru"_, 1 1 040, putem Habiba ibn Ebu -Sabita, od
Mudahida, od Ibn-Abbasa. Habib je mudellis, a ovaj hadis prenosi sa

Ovaj hadis se pomou ovog hadisa penje na stepen hasen hadisa, i

obavezno ga teba pogledati u djelu "El -Fekih vel-metefekki", str.
192- 1 93, jer hadis ima i druge puteve.
Prenosi ga Buhari , 4/1 55 "El-Feth". Vidi: "Nasihul-hadis ve
mensuhuh", 334-338, od lbn-

ahina.
`
Kuaje hrane ogranieno je time da hrana ne ue
u grlo. Navodi se od Ibn-Abbasa, r. a. , da je rekao: "Ne
smeta da se okua sire, ili neto drugo, u toku posta,
pod uslovom da to ne ue u grlo. "1
8. Surma, kapi za oi, i druge stvari koje ulaze u
oko
Ove stvari nisu hranljive, niti kvare post, svejedno
da li ovjek osjetio njihov okus u grlu ili ne. Ovo
miljenje je izabrao ejhul-islam Ibn-Tejmijje u svojoj
poznatoj studiji "Hakikatus-savm", a takoe i njegov
uenik lbn-Kajjim El-Devzijje, u svojoj vrijednoj knjizi
"Zadul-me' ad".
Imam Buhari kae u svome "Sahihu"2: "Enes,
Hasan i Ibrahim su smatrali dozvoljenim upotrebu slirme
za postaa. "
V. Poljevanje hladne vode po glavi i kupanje
Buharija je rekao u svome "Sahihu"3, u poglavlju
"Kupanje postaa", da je Ibn-Omer pokvasio dio odjee
Navodi ga Buhari kao mu' allek, 4/1 54 "El-Feth", a spojenog
seneda ga navodi Ibn Ebu-

ejbe, 3/47 i El-Bejheki, 4/261 , u dvije

predaje od Ibn-Abbasa.
Hadis je hasen. Vidi: "Taglikut-ta' lik", 3/1 5 1 - 1 52.
4/153 - "El-Feth". Uporedi sa: "Muhtesa Sahihul -Buhari:', 45 1 , od
Albanija i "Taglikut-t' alik", 3/1 52- 1 53.
Vidi prethodne izvore.
OJ
i obukao je na sebe dok je postio. E- ' abi je uao u
kupatilo (radi kupanja), a takoe je postio. Hasan je
rekao: "Rashlaivanje i izapiraje usta su dozvoljeni
postau. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, bi poljevao
svoju glavu vodom, a bio je posta, radi ei ili vruine1
ALLAH ELI DA V AM OLAKA A NE DA
POTEKOE IMATE
. Musafir
Navedeni su vjerodostojni hadisi u kojima se
spominje da musafir moe da bira hoe li postiti ili ne.
Ne zaboravimo, da je ova Allahova milost spomenuta i u
K ur' anu, gdje Milostivi kae:


l Gl `

_
-

U `

. ( -- 3 -- J . .3
U
-- 3
"A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj
dana naposti - Allah eli da vam olaka, a ne da
potekoe imate. "(El-Bekare, 1 85)
Hamza ibn Amr El-Eslemi je upitao Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem: "Da li da postim na
Prenosi ga Ebu-Davud, br. 2365 i Ahmed, 5/376, 380, 408, 430.
Njegov sened je ispravan.
O+
putovanju?", a esto je postio. fuslanik, sallallahu alejhi
ve selem, mu je odgovorio: "Posti ako eli ili mrsi ako
eli. "1
Od Enesa ibn Malika, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Putovao sam sa Poslaikom, sallallahu alejhi ve selem,
u ramazanu, pa nije predbacivao posta onome koji nije
postio, niti onaj koji nije postio postau."2
Ovi hadisi ukazuju da ovjek moe da izabere
jednu od dvije stvari, ali ne ukazuju koja je od te dvije
stvari bolja. Meutim, iz hadisa koji imaju uopteno
znaenje, moe se izvui da je mrenje na putovaju
bolje od posta, kao to su rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem: "Allah voli da se uzimaju Njegove
olakice, kao to ne voli da se ie Njegove zabrane. "3 U
drugoj predaji: " . . kao to voli da se izvravaju Njegove
naredbe."4
Meutim, ovo se ograniava na one kojima niti
napotavaje, niti redovan post, ne predstavlja tekou,
kako olakica ne bi dobila suprotno znaenje. Jasno
objanjenje za ovo imamo u rijema Ebu-Se' ida El-
Prenosi ga Buhari, 4/156 i Muslim, br. 1 1 21 .
Prenosi ga Buhari, 4/163 i Muslim, br. 1 1 1 8.
Prenosi ga Ahmed, 2/1 08 i Ibn-Hibban, br. 2742, od Ibn-Omera sa
ispravnim senedom.
Prenosi ga Ibn-Hibban, br. 354, El-Bezzar, br. 990 i Et-Taberani u
"El-Kebiru", br. 1 1 881 , od Ibn Abbasa sa ispravnim senedom.
O ovom hadisu, sa njegove dvije predaje, mnogo je reeno.
OJ
PxP.

Hudrija: "Smatrali su da je bolje za onoga ko ima snage

da posti, a za onoga ko osjeti da je slab da mrsi. "1
Znaj brate, Allah te usmjerio na put upute i
bogobojaznosti, i pouio te vjeri, da ako post na
putovanju predstavlja ovjeku potekou, on ne spada u
dobroinstvo.

ak ta vie, u ovom sluaju je ne postiti

pree i drae, Allahu, subhanehu ve teala. Dokaz za ovo,
od Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, prenosi vie
ashaba: "Nije od dobroinstva post na putovanju. "2
Upozorenje: .
Neki ljudi pogreno smatraju da je u ovom
vremenu nepostiti na putu zabranjeno, pa prebacuju
onima koji uzimaju ovu Allahovu olakicu. Ili pak misle
da je post prei zbog olakanog putovanja, dobrih
prijevoznih sredstava i njihove brojnosti. Meutim, mi
im skreemo panju na Allahove rijei:

.
cL _
"Gospodar tvoj ne zaboravlja. " (Merjem, 64)
Takoe, na Allahove rijei:
.
` |
_ ._
"A Allah sve zna, a vi ne znate" (El-Bekare, 232),
i na dio ajeta u kome je spomenuta olakica nepostenja
na putu:
1
Prenosi Et-Tiizi, br. 71 3 i El-Begavi, br. 1 763, od Ebu-Seida El
Hudrija. Njegov sened je ispravan iako se u njemu nalazi El -Durejri,
jer je predaja Abdul-E' la od njega od naijspravnijih predaja kao to
kae El-' Idli i drugi.
Prenosi ga Buhari, 4/1 61 i Muslim, br. 1 1 1 5, od Dabira.
OO
.K _ .' .K
- -
"Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe
imate. " (El-Bekare, 1 85)
Dakle, lahkoa i olakica za musafira su stvari
koju eli Allah, subhanehu ve teala, i jedan od ciljeva
ovog Uzvienog erijata. Onaj koji je propisao ovu
vjeru, Tvorac je vremena, prostora i ovjeka. Samim tim
On je najbolji poznavalac ovjekovih potreba, onoga to
ga ini boljim i to je dobro za njega. Allah, subhanehu
ve teala, kae:
"A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj koji
sve potanko zna, koji je o svemu obavijeten! " (El
Mulk, 1 4)
Navest emo ajet koji ukazuje na to da nema
izmjene kada Allah, subhanehu ve teala, i Njegov
poslanik, sallallahu alejhi ve selem, neto propiu.
Naprotiv, na nama je da zajedno sa pokorim
vjericima, koji se ne suprotstavljaju Allahu i Njegovom
Poslaniku, ponavljamo:

l ' i
- ~
"ujemo i pokoravamo se. Oprosti nam,
Gospodaru na. Tebi emo se vratiti. " (El-Bekare, 285)
0
2. Bolesnik
Allah, subhanehu ve teala, je dozvolio bolesniku
da ne posti, iz milosti prema njemu i da bi mu olaao.
Bolest pri kojoj ovjek ne mora postiti, jeste ona
prilikom koje post nanosi tetu ljudskom organizmu,
poveava samu bolest ili utie na sporije ozdravljenje.
Allah najbolje zna.
3. ena u hajzu i nifasu
Ulema se sloila da eni u hajzu i nifasu nije
dozvoljen post. Stoga je na njima da ne poste i da
proputene dane naposte, a ako bi i postile u takvom
stanju, taj post im ne bi bio primljen.
4. Staac i starica
Ibn-Abbas, r. a. , je rekao: "Starac i starica koji nisu
u stanju da poste, mogu da jedu, i duni su da za svaki
dan nahane siromaha. "1
Prenosi ga Buhari, br. 4505.
Vidi takoe: "erhus-Sunne", 6/316, "Fethul-Bari, 8/1 80, "Nejlul
evtar", 4/3 15 i "Irvaul-galil", 4/22-25.
Ibn-Munzir je u knjizi "El -Idma"', br. 1 29, naveo saglasnost
(koncenzus) uleme po tom pitanju.
0o
Ed-Darekutni, 2/207, prenosi i smatra ovu predaju
vjerodostojnom, putem Mensura, od Mudahida, da je
Ibn-Abbas, r. a. , prouio ajet:
. '_ . '.

" "

"Onima koji ga jedva podnose - otkup je da

jednog siromaha nahrane", a zatim je rekao: "To je
starac koji nije u stanju da posti, pa on moe jesti. Duan
je da za svaki dan nahrani siromaha u iznosu pola sa' a
penice. ' "1
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da j e rekao: "Ko
doivi starost i ne bude u stanju da posti ramazan, treba
za svaki dan izdvojiti mudd (pregrt) penice. "2
Od Enesa ibn Malika se prenosi da je, kada jedne
godine nije bio u stanju da posti, napravio Yeliku posudu
po pare, a zatim je pozvao trideset siromaha koji su se od
nje zasitili. 3
3 . Trudnica i dojilja
Od velike Allahove, subhanehu ve teala, milosti
prema slabima je i to, da im je dao olakicu tako to
Vidi prethodnu opasku.
2 Prenosi ga Ed-Darekutni, 2/208, a u njegovom senedu je Abdullah
ibn Salih koji je slab ravija. Meutim, post oje drugi hadisi koji podiu
stepen ovog hadisa.
Prenosi ga Ed-Daekutni, 2/208, i njegov sened je isprava.
0V
mogu da ne poste. U ovu kategoriju spadaju takoe
trudnica i dojilja:
Od Enesa ibn Malika1 , se prenosi da je rekao:
"Napali su nas konjanici Poslaika, sallallahu alejhi ve
selem, pa sam otiao do njega i naao ga kako jede.
Rekao mi je: ' Priblii se i jedi ! ' Odgovorio sam: ' Ja
postim. ' Pa mi je rekao: ' Priblii se da ti kaem neto o
postu: Uzvieni Allah je skratio namaz musafira za
polovinu, a oslobodio trudnicu i dojilju posta. ' Tako mi
Allaha, Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ih je
spomenuo obje ili jednu od njih, a koliko samo alim to
nisam okuao hranu Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem' "2
On je El-K' abijj, a ne Enes ibn Malik El -Ensari, sluga Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem. Ovaj ovjek je iz plemena Abdullaha ibn
K' a ba i stanovao je u Basri, a od Poslanika, sallallahu alejhi v e selem,
prenosi samo jedan hadis, a to je ovaj.
Vidi: "El-Isabe", 1/1 1 4- 1 1 5, od Ibn-Hadera i "Tedrid esmais
sahabe", 1/31 , od Zehebija, i uporedi to sa "Fejdul -Kadir", l/268, jer
meu njima postoje vrlo male razlike.
2 Prenosi ga Et-Tirmizi, br. 71 5, En-Nesai, 4/1 80, Ebu-Davud, br. 2408
i Ibn-Made, br. 1667. Sened ovog hadisa je dobar kako je rekao Et
Tirmizi.
U
IPTAR
. Kada posta iftari?
Allah, subhanehu ve teala, kae:
"Zatim upotpuni te post do noi ! "
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, j e ovo
protumaio dolaskom noi i prestankom dana, te
potpunim nestankom sunevog diska. Prethodno smo
naveli smjerice pomou kojih musliman moe biti
siguran da slijedi put upute.
Allahov robe, ovo su rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem, pred tobom i ti si ih proitao. Takoe su
ti poznate njegovi postupci i postupci njegovih ashaba,
da je Allah njima zadovoljan. Stoga, slijedite u
potpunosti ono s ime je doao na uzor, Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem.
Prenose Abdur-Rezzak u "El-Musannefu", JV ,
sa ispravnim senedom, El-Hafiz u "El-Fethu", 4/199 i
El-Hejsemi u "Medme' uz-zevaidu", 3/1 54, od Amra
ibn Mejmuna El-Evdija, da je rekao: "Ashabi
Muhammeda, sallallahu alejhi ve selem, su bili najbri
ljudi prilikom iftara, a najsporiji prilikom sehura. "

2. Pourivanje sa iftarom
Brate, tvoja dunost je da iftari kada zae sunce,
bez obzira na jarko rmenilo koje je jo prisuto na
horizontu. U tome se je slijeenje sunneta tvoga
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, i razlikovanje od
idova i krana, jer oni to odgaaju do odreenog roka,
do poj ave zvijezda. Slijeenjem puta Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem, i njegovog sunneta, istiu se
glavne crte ove nae vjere, te ponos na uputi koju
posjedujemo i za koju elimo da se oko nje okupe ljudi i
dinni.
Ovo nam pojanjavaju slijedei Poslanikovi,
sallallahu alejhi ve selem, hadisi:
a) Pourivanje s ifarom donosi dobro (hajr) :
Od Sehla ibn S' ada se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem rekao: "Ljudi e biti u dobru
(hajru) dok budu pourivali s iftarom. "1
b) Pouri vanje s iftarom j e sunnet Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem.
Stoga, ako ummet bude pourivao s iftaom ostae
na sunnetu Poslaika, sallallahu alejhi ve selem, i putu
Prenosi ga Buhari, 4/1 73 i Muslim, br. 1 093.
Z
ispravnih prethodnika, i nee zalutati, Allahovom
dozvolom, dok se toga budu vrsto pridravali, i dok
budu odbacivali sve ono to ga mijenja.
Od Sehla ibn Sa' da, r. a. , se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Moj ummet e biti na
mome sunnetu, sve dok ne budu ekali s iftarom izlazak
zvijezda. "1
c) U pourivanju s iftarom je razlikovanje od onih koji
su u zabludi i onih na koje se Allah rasrdio.
Dakle, ljudi su u hajru dok slijede put svoga
Poslanika. sallallahu alejhi ve selem, i uvaju njegov
sunnet. Tako e islam ostati kao pobjednik, jasan, a oni
koji mu se suprotstavljaju nee mu moi nakoditi. Tada
e islamski ummet biti svjetiljka koja osvjetljuje najcrje
tmine, i uzor za kojim se povode ostali. Samo tako nee
biti posluni narodima istoka i zapada i povijati se za
vjetrom kuda on bude puhao.
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, rekao: "Ova vjera e biti jaka
Prenosi ga Ibn-Hibban, br. 891 , sa ispravnim senedom, a osnova
ovog hadisa, kako je prethodno reeno, je u Buhaijinoj i Muslimovoj
zbirci hadisa. Kaemo: "ije Rafidije su se izjednaili sa idovima i
kranima u odlaganju iftara, do pojave zvijezda. Da nas Allah sauva
njihove zablude!
73
i jasna dok ljudi budu pourivali sa iftarom, jer idovi i
krani odgaaju iftar. "1
Vidjet emo da se iz hadisa se mogu izvui velike
koristi i vane smjerice.
!. Ostanak ove vjere jaom, sa uzdignutom
zastavom, uslovljen je time da ne slijedimo one koji su
dobili Knjigu prije nas (ehli-kitabije). Ovo je poruka
islamskom ummetu: da e biti u svakom dobru samo ako
ostane razliit od ostalih, inspirisan boanskim
smjericama, a ne priklonjen 1Sl0K niti Z8)800,
odbijajui da slijedi Kremlj ili Bijelu kuu, ili da se
okree prema Londonu. Ako ovako uini, ovaj ummet
e ostati uzvien i ponosan meu ostalim narodima, i u
njega e se upirati pogledi, a srca e njemu teiti.
Meutim, ovo se nee desiti osim povratkom islamu
kroz Kur' an i sunnet, vjerovanje i slijeenje pravog puta.
2. Slijeenje islama mora biti u potpunosti, u
cjelini i u pojedinostima, shodno rijeima Uzvienog:
208)
|
| |
,

"O vjerici, uite u islam potpuno! " (El-Bekare,
Prenosi ga Ebu-Davud, 2/305 i Ibn-Hibba, 224, a njegov sened je
dobar.
+
Shodno tome, podjela Islama na sr i ljusku
predstavlja savremeno-dahilijjetsku novotariu, iji je
cilj unoenje metea u idejni ivot muslimana i njihovo
zaokupljanje stvarima koje nemaju osnove u Allahovoj
vjeri. ta vie, sve ovo vodi poetke jo od onih na koje
se Allah, subhanehu ve teala, rasrdio, koji vjeruju u
jedan dio Knjige a u drugi ne, i za koje nam je nareeno
da se razlikujemo od njih u cjelini i u pojedinostima.
Ve si saznao rezultat razlikovanja od idova i kraa,
a to je ostanak ove vjere snanom, jasnom i monom.
3. Neprekidno pozivanje u Allahovu vjeru i
podsjeanje vjerika da su njene veze neraskidive.
Veliki dogaaji koji se deavaju islamskom ummetu
nisu nas doveli do toga da pravimo razliku meu
Allahovim propisima, niti nas pozivaju da kaemo da su
neki od njih vaniji od drugih, podcjenjivajui neke od
njih. Stoga, mi ne govorimo kao to to ine mnogi:
"Ovo su nevane, sporedne, i stvari u kojima postoji
razilaenje, pa moramo da ih ostavimo po strani, a da
svu svoju panju usmjerimo na razlog koji je doveo do
razbijanja naeg saffa i naeg podvajanja! "
Evo brate, ti koji razborito poziva u Allahovu
vjeru, sada si jasno S3Zn30 IZ UvIh h3uIS3, u3c 0S|3H3K
ove vjere u njenoj jaini, uslovljen pourivanjem sa
iftarom, koji nastupa sa zalaskom sunevog diska. Pa zar
13
se ne boje Allaha ljudi koji tvrde da je iftar odma
nakon zalaska Sunca fitnet, a poziv u oivljavanje ovog
sunneta poziv u zabludu, neznanje i udaljavanje
muslimana od njihove vjere. Zatim, da je to beskoristan
poziv oko kojeg se muslimani ne mogu ujediniti, jer su
to sporedne stvari i stvari koje vode razjedinjavanju. Ili
da su one ljuska i ne predstavljaju sr vjere! Nema snage
niti moi osim sa Allahom, subhanehu ve teala!
d) Iftar prije akam namaza
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je iftario prije
nego bi klanj ao namaz1 , jer pouri vanje sa iftarom spada
u njegovu, sallallahu alejhi ve selem, praksu. Od Ebu
Derda' a, r. a. , se prenosi da je rekao: "Tri stvari su praksa
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem: pourivanje s
iftarom, odlaganje sehura i stavljane desne ruke po
lijevoj u namazu. "2
3. ime iftari posta?
Prenosi ga Ahmed, 3/1 46 i Ebu-Davud, br. 2356, od Enesa, sa
ispravnim senedom.
Prenosi ga Et-Taberani u "El-Ke biru", kao to se navodi u "El
Mudme'u", 2/105, i kae: "Hadis se navodi kao merfu' i kao mevkuf.
Mevkuf predaja je ispravna, a to se tie merfu' predaje, meu ljudima
tog seneda postoji ovjek iju biografiju nisam naao ni kod koga."
Kaemo: Mevkuf predaja, kao to je oito, takoe ima status merfu'
predaje.
76
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je podsticao
na iftarenje hurmama, a ako ih nebi imao onda vodom,
to predstavlja vrhunac njegove panje prema ummet, i
njihovog savjetovanja.
Gospodar svjetova, koji je poslao Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selem, kao milost svjetovima, kae:

_ _

t

t
_

^ - ..

-
,
.
"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je
to ete na muke udariti, jedva eka da pravim putem
poete, a prema vjericima je blag i milostiv. (Et
Tevbe, 1 28)
Unoenje neeg slatkog u prazan eludac je
najpogodnije za njegovo prihvatanje i razmjenu
hranljivih materija u organizmu, a pogotovo kod
zdravog organizma, jer on time dobija snagu. to se tie
vode; u tijelu prilikom posta dolazi do odreene
dehidracije, pa kada se ono ovlai vodom upotpuni
iskoritavanje hrane.
Hurme posjeduju bereket i odreene osobine, kao i
voda. Naroito pozitivno djeluju na srce i njegovo
proiavanje, to znaju oni koji slijede ovaj put.
Od Enesa ibn Malika, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik je iftario rutabom (svjee sone hurme) prije
namaza, pa ako njih nebi bilo onda obinim hurmama,

pa ako ni njih nebi bilo onda bi popio koji gutljaj

vode. "1
4. ta kae posta prilikom iftara?
Znaj brate, Allah uputio i nas i tebe ka slijeenju
Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve selem, sunneta, da
posjeduje dovu koja se prima, pa moli Allaha,
subhanehu ve teala, vrsto uvjeren da e ti se to ispuniti.
Znaj da Allah ne usliava dovu okorjelog, neposlunog
srca. Moli Ga kojom god hajr-dovom hoe, pa moda
time postigne dobro ovoga i onoga svijeta.
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Tri dove
su usliane: dova postaa, dova onoga kome je uinjena
nepravda i dova putnika. ' "2
Dova koja se odbija prilikom ifara, shodno hadisu
Ebu-Hurejre, r. a. , od Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem: "Trojici se ne odbija dova: postau prilikom
Prenosi ga Et-Tirmizi, 3/70, na dva naina, od Enesa, a njegov sened
je ispravan.
2 Prenosi ga El-Akajli, u "Ed-Du' afa", 1/2 i Ebu Muslim El -Keddi
u njegovom "Duz' u", a putem njega i Ibn -Masi u "Duz'ul-Ensari"
(kaf 9/ba). Njegov sened bi bio ispravan da Jahja ibn E bu-Kesir nije
prenio hadis sa ' an. Meutim, postoji hadis koji ga podupire, a on
dol;i poslije njega.
o
iftara, pravednom vladaru i onome kome je uinjena
nepravda. " 1
Od Abdullaha ibn Amra ibn El-Asa se prenosi da
je rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao:
' Zaista posta prilikom iftara ima dovu koja se ne
db.
.
",, o lJa. -
Najbolja dova je ona koja se prenosi od Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem, koju bi izgovarao prilikom
iftara: "Zehebez-zamu vebtelletil-uruku ve sebetel-edru
inaAllah." (Nestala je e i ovlaile su vene i potvrena
je nagrada, ako Bog da)3
5. Pozivaje postaa na iftar
Brate, Allah te blagoslovio i uputio da ini dobro
i bude bogobojazan, trudi se da pozove postaa na
iftar, jer u tome je velika nagrada i opta korist.
Poslanik, je rekao: "Ko pozove postaa na iftar ima
Prenosi ga Et-Tirmizi, br. 2528, Ibn-Made, br. 1 752 i Ibn Hibban
br. , 2407. U ovom hadisu je nepoznat Ebu-Mudille.
2 Prenosi ga Ibn-Made, 1/557, El-Hakim, 1 /422, Ibn Es-Sunni, 1 28, i
Et-Tajalisi, 299, na dva naia od njega. El-Busajri je rekao: "Ovo je
ispravan sened sa pouzdaim prenosiocima. "
Prenosi ga Ebu-Davud, 2/306, El-Bejheki, 4/239, El-Hakim, 1/422,
Ibn Es-Sunni, 1 28, En-Nesai u "Amelul-jevmi", 269 i Ed-Darekutni,
2/1 85, koji je rekao: "Njegov sened je ispravan." Mi takoe
potvrujemo to to je rekao.
>
nagradu kao on, a da to ne umanji nita od nagrade
postaa. "1
Dunost muslimana postaa, kada bude pozvan na
iftar, jeste da se odazove, jer onaj koji se ne odazove na
poziv nije posluao Poslanika, Ebul-Kasima, sallallahu
alejhi ve selem. Takoe, mora da bude vrsto uvjeren da
to ne umanjuje nita od njegovih dobrih djela, niti od
nagrade.
Pohvalno djelo za onoga koji je pozvan jeste, da
nakon zavretka s jelom uputi dovu za onoga koji ga je
pozvao, u skladu s onim to se prenosi od Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem. Tih dova ima vie, poput:
a) "Ekale teamekum el ebraru vessalet alejkum el
melaiketu v e eftara indekum a s aim un."
Neka vau hrau jedu estiti, neka meleci donose
na vas sala vat i neka kod vas iftare pos tai. ":
b) "Allah um e atin men ata ameli veski men sekani. "
"Gospodaru moj , nahrani onog ko me j e nahranio i
napoji onoga ko me je napojio. "3
Prenosi ga Ahmed, 4/1 1 4- 1 1 5 i 1 1 6, 5/192, Et-Tirmizi, br. 804, Ibn
Made, br. 1 764 i Ibn-Hibban, br. 895, a Et-Tirmizi kae da je
vjerodostojan.
2 Prenosi ga Ibn Ebu-ejbe, 3/1 00, Ahmed, 3/1 1 8, En-Nesai u
"Amelul-jevmi", 268, Ibn Es-Sunni, 1 29 i Abdur-Rezzak, 4/3 1 1 , na
vie naina od njega. Njegov sened je ispravan.
Upozorenje: Ono to neki dodaju ovom hadisu: ` neka vas Allah
pomene kod onih koji su kod njega", jeste dodatak koji nije utemeljen.
Prenosi ga Muslim, br. 2055, od El -Mikdada.
oU
c) "Allahume-egfir l eh um verhamhum v e barik fima
rezaktehum. "
"Gospodaru moj, oprosti im i smiluj im se i daj im
bereket u onome ime si ih opskrbio. "1
RADNJE KOJE KV ARE POST
Postoje mnoge radnje kojih posta mora da se
kloni, jer ako ih uini u danima ramazana njegov post e
biti pokvaren a njegovi grijesi uveani . Od njih su:
. Namjero jedenje i pijenje
Allah, subhanehu ve teala, kae:
"Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati
bijelu nit od eme niti zore; od tada postite sve do noi ! "
I z ovoga se jasno vidi da j e post ustezanje od jela i
pia, pa ako posta neto pojede ili popije njegov post je
Prenosi ga Muslim, br. 2042, od Abdullaha ibn Busra.
o
pokvaren. Ovo je specificirano namjerom, jer ako posta
to uini iz zaborava, grekom ili pod prisilom, onda mu
post ostaje vaei. Navest emo slijedee dokaze:
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: "Ako
ovjek neto pojede ili popije iz zaborava, neka upotpuni
svoj post, pa zaista ga je to Allah nahranio i napojio. "1
Takoe je rekao: "Allah oprata mome ummetu
pogreku, zaborav i ono na to su prisiljeni."2
2. Namjero povraanje
Onaj koga nadvlada povraanje, post mu time nije
pokvaren. Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao:
"Koga nadvlada povraanje nije duan da napasti (taj
dan), a onaj ko namjero povrati neka naposti. "3
3. Hajz i nifas
Prenosi ga Buhari, 4/1 35 i Muslim, br. 1 1 55.
Prenosi ga Et-Tahavi u "

erhu me' anil-asar", 2/56, El-Hakim, 2/198,

Ibn-Hazm u "El-Ihkam'\ 5/1 49 i Ed-Darekutni , 4/1 71 , na dva naina
od El-Evza' ija, od Ata' a ibn Ebu-Rebbaha, od Ubejda ibn Umejra, od
Ibn-Abbasa. Njegov sened je ispravan.
Prenosi ga Ebu-Davud, 2/3 1 0, Et-Tirmizi, 3/79, Ibn-Made, 1/536 i
Ahmed, 2/498, putem Hiama ibn Hassana, od Muhammeda ibn
Sia, od Ebu-Hurejre. Njegov sened je ispravan, kako kae

ejhul
islam u "Hakikatus-sijami", str. 14.
o`
Ako se kod ene pojavi hajz ili nifas u dijelu dana,
svejedno na njegovom poetku ili kraju, ona e prekinuti
post i taj dan napostiti, a ako bi i ispostila taj dan ne bi
joj to bilo primljeno.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je upitao: "Za
nije tano da ena u stanju bajza ne klanja i ne posti?'
' Da' , odgovorile su. On je rekao: ' Zbog toga je njena
vjera umanjena. "' U drugoj predaji: "ena ima period
kada ne klanja, i kada ne posti u ramazanu, i to
predstavlja manjkavost njene vjere. "1
Obavezu napotavaja izgubljenih dana imamo u
hadisu od Mu' aze koja kae: "Pitala sam Aiu: ' ta je sa
enom koja ima hajd, napata post a ne naklanjava
namaze? ' Aia je upita: ' Jesi li ti harurijka? ' 2 ' Nisam' ,
odgovorila sam, 'ja samo pitam. ' Ona joj odgovori:
' Nama se deavalo isto, pa nam je nareeno da
1 Prenosi ga Muslim, br. 79 i 80, od IbnOmera i od Ebu-Hurejre.
2 Haruri: ovo ime se odnosi na Harura' , mjesto dvije milje udaljeno od
Kufe. Za onoga ko je prihvatio miljenje Haridija kae se hauri, jer
je prva skupina iz pomenute sekte koji su izali protiv Alije, r.a. , iz
navedenog mjesta, pa se pripisuju tom mjestu. Ovo su rijei El -Hafiza
u "Fethul -Bari", 4/424. Vidi i "El -Lubab", 1/359, od Ibnul-Esira.
Ovi Harijuni obavezuju enu, koja je u hajzu, da kada joj hajz
prestane naklanja sve namaze koje je propustila u periodu hajza. Stoga
se Aia uplaila da nije Mu' aza primila ovo pitanje o d Haridija, koji
su svojim miljenjima, po obiaju oponiali sunnetu. Slinih njima je u
ovome naem vremenu mnogo!
Vidi poglavlje "Et-Tevsik anillahi v e resulihi" u disertaciji "Dirasat
menhedijje fil-akidetis-selefijje", od autora Selima El -Hilalija.
83
napostimo, a nije nam nareeno da naklanjamo
namaze.
4. Hranljive injekcije
One predstavljaju unoenje nekih hranljivih tvari u
crijeva, s ciljem prehrane nekih bolesnika. Ova injekcija
vrsta kvari post jer predstavlja unoenje hrane u
organizam.2 Ako ijekcije ne stiu u crijeva nego u krv,
one takoe kvare post, jer su one zamjena za hranu i
pie. Mnogi bolesnici sa dugotrajnom odsutnosti svijesti
hrane se uz pomo ovakvih injekcija, kao to su glukoza
i selen.
Takoe, materije koje uzimaju neki asmatiari kvare
post.
5. Spolni odnos
E-evkani u djelu Ed-Diraril-mudijje, 2/22,
kae: "Nema razilaenja u tome: da spolni odnos kvari
post ako se desi namjero, ali ako se desi iz zaborava,
neki uenjaci to veu za propis onoga ko je pojeo neto
ili popio iz zaborava. "
Prenosi ga Buhari, 4/329 i Muslim, br. 335.
Vidi: "Hakikatis-sija", str. 55, od ejhul-islaa Ibn-Tejmijje.
o+
Ibnul-Kajjim u djelu "Zadul-me' ad", 2/60, kae:
"Kur' an ukazuje na to da polni odnos kvari post kao
hrana i pie, i u tome nema rezilaenja. ' '
Dokaz za to iz Allahove Knjige je:
"Zato se sada sastajte s njima (enama), u elji da
dobijete ono to vam je Allah ve odredio", ime je
Allah, subhanehu ve teala, dozvolio polni odnos. Iz
ovoga se moe zakljuiti da je post ustezanje od jela,
pia i polnog openja. Stoga, ko pokvari post spolnim
odnosom, duan je da taj dan napasti i da za to izvri
kefaret (otkup). Dokaz za to je hadis koji prenosi Ebu
Hurejre, r. a. , od Poslanika, sallallahu alejhi ve selem:
"Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, je doao ovjek i
rekao mu: ' Boiji Poslanie, propao sam. ' Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, ga upita: 'A ta te je dovelo
do toga? ' On odgovori: ' Imao sam odnos sa enom u
ramazan u. ' Poslanik ga upita: ' Da li moe da oslobodi
roba?' ' Ne' , odgovori on. Poslanik ponovo upita: ' Da li
moe da posti dva mjeseca neprekidno?' ' Ne' ,
odgovori mu on. ' A da li moe da nahrani ezdeset
siromaha?' ' Ne' , odgovori. Poslanik mu ree: ' Sjedi ! ' ,
pa on to i uini. Potom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
selem, bijae donesena korpa u kojoj su bile hurme i
ree mu: ' Podjeli ovo kao sadaku! ' Pa on ree: ' Izmeu
dva medinska kamenjara nema niko siromaniji od moje
oJ

porodice. ' Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, se tako

nasmija da su mu se ukazali onjaci, a onda ree: ' Uzmi
ovo i nahrani svoju porodicu! "' 1
NAPOTAVANJE
Znaj brate, Allah i nas i tebe poduio vjeri, da
napotavanje proputenih dana ramazana nije obavezno
odmah, nego postepeno i sa odgaanjem, shodno onome
to se navodi od Aie, da je Allah njome zadovoljan:
"Ostajali bi mi neispoteni dani iz ramazana, pa ih nisam
bila u stan ju napostiti sve do meseca ' abana. "2
lbn-Hader je u "El-Fethu", 4/1 91 rekao: "Hadis
ukazuje na dozvolu neogranienog odgaanja
napotavanja ramazana, svejedno imao neki razlog za to
ili ne."
Meutim, sasvim je poznato da nepourivanje sa
de naposte proputeni dani spada u odgaanje, to
Ovaj hadis je potvren mnogim, tekstualno razliitim, predajama:
Buharija, 1 1/5 1 6, Muslim, br. 1 1 1 1 , Et -Tirmizi, br. 724, El-Begavi,
6/288, Ebu Davud, br. 2390, Ed-Darimi, 2/1 1 , lbn-Made, br. 1671 ,
Ibn Ebu-ejbe, 2/1 83-1 84, lbn-Huzejme, 3/2 16, lbnul -Darud, br. 1 39,
afija, br. 299, Malik, 1/297, i Abdur-Rezzak, 4/1 96. Neki ga navode
kao mursel hadis, a veina ga navodi spojenog seneda, do Posl anika,
sallallahu alejhi ve selem.
Kod nekih od njih se navodi vjerodostojan dodatak hadisa: "Naposti
dan umjesto njega." El-Hafiz lbn-Hader smatra ovaj dodatak
vjerodostojnim, kako je naveo u "El -Fethu", 1 1/5 1 6.
Prenosi ga Buhari, 4/166 i Muslim, br. 1 146.
86
podpada pod opte dokaze koji upuuju na pourivanje s
dobrim djelima, i na njihovo neodlaganje. Dokaz za ovo
je iz Kur' ana:

f } l _.

J "I pourite
da zasluite oprost Gospodara svoga. " (Ali Imran, 1 33)
Takoe, Allah, subhanehu ve teala, kae:
-


'

q
-
'

|
~ <

-
"Oni hitaju da ine dobra djela, i radi njih druge
pretiu". (El-Mu' minun, 61 )
Kod napotavanja nije potrebna uzastopnost, u
elji da se ti dani izjednae sa postom, zbog AHabovih
rijei:
f fyt

"Neka isti broj drugih dana naposti. " (El-Bekare,

1 85)
Ibn-Abbas je rekao: "Nema smetnje da to budu
odvojeni dani. "1
Ebu-Hurejre je rekao: "Ako eli moe napotavati
po jedan dan, a izmeu njih mrsiti. "2
to se tie onoga to prenose: El-Bejheki, 4/259; i
Ed-Darekutni, 2/1 91 - 1 92, putem Abdurrahmana ibn
Ibrahima, od El-Ala' a ibn Abdurrahmana, od njegovog
oca, od Ebu-Hurejre koji ga pripisuje Poslaniku,
sallallahu alejhi ve selem: "Ko bude duan da naposti
Buharija ga navodi kao mu' allek, 4/1 89, a s
e
ojenog seneda ga
prenose Abdur-Rezzak, Ed-Darekutni i Ibn Ebu-Sejbe, sa i spravnim
senedom.
2 Vidi: "Irvaul-galil", 4/95.
87
dane iz ramazana, neka to uini neprekidno, i neka B ne
razdvaja. " Ovaj hadis je da' if (slab).
Ed-Darekutni je rekao: "Abdurrahman ibn Ibrahim
je slab prenosilac, a rijei su El-Bejhekija: "Slabim su ga
ocijenili Ibn-Me'in, En-Nesai i Ed-Darekutni.
Ibn-Hader je u "Telhisul-habir", 2/206 naveo da
Je Ibn Ebu-Hatim negirao ovaj isti hadis od
Abdurrahmana.
Pojedinosti oko ocjene ovog hadisa slabim, iznio
je El-Albani u "El-lrvau", br. 943, a to se tie onoga to
je napisao u "Silsiletul-ehadisid-da' ife", iz ega se moe
zakljuiti da ga ocjenjuje ako hasen (dobar) hadis, on je
odustao od te ocjene. 1
Ukratko, ono to mi znamo jeste to: da nema nijedan
vjerodostoj an hadis, niti o razdvajanju dana niti o
neprekidnom napotavanju, a koji see do Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem. Stoga je najprikladnije i
najlake da se oba naina smatraju dozvoljenim, to je
bilo i miljenje Imama Ahmeda ibn Hanbela. Ebu
Davud je u svojim "Mesailu", str. 95, rekao: "uo sam
Ahmeda kada je upitan o napotavanju ramazana, pa je
odgovorio: "Ako eli napostie dane odvojeno, a ako
hoe jedan iza drugog", a Allah najbolje zna.
Dakle, dozvola napotavanja s prekidima ne negira
dozvolu napatanja dana jednoga iza drugog.
Ovdje dodajemo, da smo potraili usmeno od ejha Albanija da nam
to pojasni, pa nam je rekao slino onome to smo ovdje iznijeli.
88
3. Ulema je slona da onome ko umre, a ima
proputenih namaza, njegov naslijednik nee
naklajavati za njega, niti bilo ko drugi. Takoe nee
niko napotavati za onoga koji nije bio u stanju da
ispasti proputene dane, dok je jo bio u ivotu - nego
e za svaki dan nahraniti siromaha, kao to je to uradio
Enes, r. a. , u predaji koju smo naveli ranije.
Meutim, ko umre a zavjetovao se da e postiti, za
njega e napostiti njegov naslijedni, shodno rijeima
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem: "Ko umre a duan
je post, za njega e napostiti njegov naslijednik. "1
Od Ibn-Abbasa, r. a. , se prenosi da je rekao: "Neki
ovjek je doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, i
rekao: ' Boiji poslanie, majka mi je umrla, a duna je
mjesec dana posta, pa hou li ja napostiti za nju? ' Rekao
je: ' Da, jer dug prema Allahu je najprei da se izmiri. "'2
Ovi hadisi jasno ukazuju na propis napotavanja
naslijednika, za njegovog mrtvog. Vai za sve vrste
posta, a ovo miljenje zastupa dio afij ske uleme i Ibn
Hazm, 7 }2, 8.
Meutim, ovi hadisi spadaju u ogranieno opte
hadise, i prema tome, naslijednik nee posti za umrlog
osim zavjetog posta. Ovo je miljenje Imama Ahmeda,
kao to se navodi u "Mesa' ilul-Imam Ahmed", po
predaji Ebu-Davuda, str. 96, koji kae: "uo sam
Ahmeda ibn Hanbela kako kae: "Za mrtvog se ne posti
Prenosi ga Buhari, 4/1 68 i Muslim, br. 1 1 47.
2 Prenosi ga Buhari, 4/169 i Musli, br. 1 1 48.
89
. om
osim zavjetni post. ' Ebu Davud je rekao: ' Upitao sam
Ahmeda: ' A ramazanski post?' Odgovorio je: ' Za njega
e se nahraniti (siromasi). "'
Ovo je ono emu nag B je dua i srce i to podupire
ispravno shvatanje dokaza. Zato to predstavlja rad po
svim hadisima, bez odbacivanj a ijednog od njih, uz
pomo njihovog ispravnog razumijevaja, a naroito
prvog od njih. Tako Aia, r. a. , nije shvatila opte
znaenje ovih hadisa, u vezi ramazanskog posta i ostalih
vrsta posta, nego je odabrala da se nahrane siromasi, to
se vidi po predaji iji je ona prenosilac. Dokaz za to je
ono to prenosi Amra, koja je nakon smrti svoje majke,
kojoj je ostalo neispotenih ramazanskih daa, upitala
Aiu: "Hou li ja napostiti za nju? ' Aia joj je
odgovorila: ' Ne, nego daj sadaku za nju, za svaki
proputeni dan pola sa' a, za svakog siromaha. " Ovu
predaju biljei Et-Tahavi u "Mukilul-Asar", 3/1 42 i Ibn
Hazm u "El-Muhalla", 7/4, kome pripadaju i rijei
navedene predaje, sa ispravnim senedom.
Potvreno je pravilo, da prenosilac hadisa najbolje
shvata znaenja predaje koju prenosi, pa je tako Ibn
Abbas, r. a. , rekao slijedee: "Ako se razboli ovjek u
ramazanu i umre, a ne isposti ramazan, za njega e se
nahraniti siromasi, a nee se za njega napotavati. Ali,
ako se on zavjetovao na post, za njega e napostiti
njegov naslijednik. "Prenosi ga Ebu-Davud sa ispravnim
senedom, i Ibn Hazm u "El-Muhalla", 7/7 i za svoj sened
kae da je ispravan.
90
Poznato nam je da je Ibn-Abbas, r. a. , prenosilac
drugog hadisa, a posebno je vano da je on i prenosilac
hadisa koji sadri tekst o tome da nasljednik napotava
za me jj ita zavjetni post. S' ad ibn Ub ade je zatraio
miljenje Poslania, sallallahu alejhi ve selem, rekavi
mu: "Moja majka je umrla, a ostao joj je zavjetni post. '
On mu ree: ' Naposti za nju! "' Hadis prenose Buharija,
Muslim i drugi.
Ovakvo pojanjenje je u skladu sa prop1s1ma
erijata i njegovim temeljima, kao to je objasnio lbnul
Kajjim u "I' lamil-muvekk' ine", to je jo bolje uinio u
"Tehzibu Suneni Ebi-Davud", 3/279-282.
+. Ko umre a ostao mu je zavjetni post, dozvoljeno
je da za njega naposti grupa ljudi, onoliko dana koji su
mu ostali. Hasan je rekao: "Kada bi za njega postilo
trideset ljudi, svaki od njih jedan dan, bilo bi ispravno. "1
to se tie hranjenja siromaha - kada bi naslijednik
sabrao grupu siromaha shodno broju dana koje je mejjit
ostao duan i zasitio ih, to bi bilo ispravno. Ovako je
uinio Enes ibn Malik, r. a.
1
Prenosi ga Buhari, 4/1 12, kao mu' allek, a spojenog seneda ga navodi
Ed-Darekutni u "Kitabul -mudebbed", iji sened El-Albani u
"Muhtesaru Sahihil -Buhari", 1/58, ocjenjuje ispravnim. Vidi i
"Taglikut-ta' lik", 3/1 89.
Upozorenje: U nekim izvorima iskrivljeno je ime knjige "Kitabul
mudebbed" u "Ki tabuz-zebh".
V
KEFFARET (KAZNA)
Naveli smo hadis od Ebu-Hurejra, ovjeka koji je
imao odnos sa svojom enom u danu ramazana, u kojem
se navodi da je duan da naposti taj dan i da da kaznu
(kefaret), a ona je: da oslobodi roba, a ako nije to u
stanju onda da posti dva mjeseca uzastopno, pa ako ni to
ne moe, onda da nahrani ezdeset siromaha.
Reeno je da je keffaret za spolni odnos po elji
(da izabere koju hoe od tri navedene stvari), a ne po
redoslijedu kako su navedene. Meutim, brojniji su oni
koji smatraju da je redoslijed obavezan i njihove predaje
su odabranije, jer ih je vei broj i imaju vee saznanje.
Svi su sloni u vezi s ovim predajama, da je post bio
pokvaren spolnim odnosom, to to nije stvar sa drugim
predajama. Stoga je onaj koji zna, posjednik argumenta
u odnosu na onoga koji to ne zna. Smatanje obaveznim
redoslijed je takoe i sigurije, jer se njime ostvaruje
eljeni cilj , svejedno da li uzeli u obzir odabir ili ne, dok
u drugom nainu to nije sluaj.
Ko bude obavezan na keffaret, ali nije u stanju da
oslobodi roba, posti dva mjeseca uzastopno ili nahrani
siromahe, ta obaveza spada sa njega, jer nema dunosti
ako ne postoji mogunost da se ona izvri. Allah,
subhanehu ve teala, je rekao:
VZ
"Allah nikog ne optrereuje preko nJegove
mogunosti." (El-Bekae, 286).
Takoe, dokaz za to je postupak Poslanika, sallallahu
alejhi ve selem, koji je oslobodio ovjeka dunosti
i zvravanja kazne, kada ga je obavijestio o svome
siromatvu, i jo mu dao i korpu hurmi da njima nahrani
svoju porodicu.
ena nije obavezna na keffaret, jer je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, kada je obavijeten ta se
desilo izmeu ovjeka i ene, odredio keffaret samo za
ovjeka, a Allah najbolje zna.
FIDJA (OTKUP ZA POST)
Ako se nosea ena ili dojilja boji da e post
nakoditi njima i njihovoj djeci, mogu da ne poste i da
za svaki dan nahrane siromaha. Dokaz za ovo nalazimo
u Allahovoj, subhanehu ve teala, Knjizi:
"Onima koji ga jedva podnose - otkup je da
jednog siromaha nahrane. "
Ovaj ajet je ograien na starca i staricu, na
bolesnika koji nema nade u ozdravljenje, te na noseu
enu i dojilu, ako se boje za sebe ili svoje dijete, kao to
VJ
e doi objanjenje o tome od Ibn-Abbasa, r. a. , i Ibn
Omera, r. a.
2. Brate po vjerovanju, saznao si prije da je ovaj
ajet derogiran hadisom Abdullaha ibn Omera, r. a. , i
Seleme ibn El-Ekve' a, r. a. , a evo, od Ibn-Abbasa, r. a. , se
prenosi da on nije derogira i da se odnosi na starca i
staricu koji nisu u stanju da poste, te da oni trebaju za
svaki dan nahraiti siromaha. 1
Moe pomisliti da Ibn-Abbas ovdje stoji nasuprot
miljenju veine ashaba, ili da je u kontradikciji.
Posebno kada se sazna da je on sam priznao derogaciju
ovog ajeta u drugoj predaji: "Starcu i starici koji su u
stanju da poste data je olakica da ako hoe ne poste, i
da za svaki dan nahrane siromaha, i nisu duni da to
naposte! "
To j e derogirana ajetom:
`'` . `

"Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u

postu provede! " Potvreno je da starac i staica, ako nisu
u stanju da poste, te trudnica i dojilja, koje se boje da e
im post nakoditi, mogu da ne poste, a da za svaki dan
nahrane siromaha. 2
Prenosi ga Buharija, 8/1 35.
Prenose Ibnul-Darud, br. 3 89, El-Bejheki, 4/230 i Ebu Davud, br.
23 1 8. Njegov sene d je ispravan.
V+
Kada su neki vidjeli predhodnu predaju, koja se
navodi u Buharijinom "Sahihu", "Kitabut-tefsir", koja
jasno ukazuje na negiranje da je ovaj ajet dokinut,
pomislili su da se Ibn-Abbas, r. a. , svojim miljenjem
suprotstavio veini ashaba. Kada su jo vidjeli i predaju
iz koje se shvata da Ibn-Abbas, r. a. , smatra da je ovaj
ajet derogiran, onda su rekli da je on u kontradikciji sa
samim sobom!
Istina u koju nema sumnje jeste da je ovaj ajet
derogiran, ali na nain na koji su predhodni uenj aci
tumaili derogiranje. Nai predhodnici su nazivali
derogiranjem odstupanje od opteg, neogranienog,
oiglednog i drugih znaenja, putem specifikacije,
ograniavanja, ili shvatanjem neogran1cenog kao
ogranienog, njegovim tumaenjem i objanjavanjem.
Tako su ak i izuzimanje, uslovljavanje i opisivanje,
smatrali derogiranjem, jer je to sadravalo derogiranje
onoga na to ukazuje vanjsko znaenje, te objajnenje
eljenog teksta. Tako je derogiranje, njihovim
argonom, objanjenje znaenja ne rijeima teksta, nego
stvaima koje su izvan njega. 1
Poznato je, da e onaj ko pogleda njihove
tekstove, naii na mnogobrojne primjere ove vrste, i
otkloniti nedoumice koje proistiu iz shvatanja njihovih
rijei u duhu kasnije, nove terminologije, koja sadri
Vidi u vezi 5 ovim: "I' lamul -muvekki' ine", 1/35, od lbnul -Kajima i
"El-Muvafekat", 3/1 1 8, od E-

atibija.
VJ
* +

pravilo, da se stariji erijatski propis dokida noVIJim

erijatskim dokazom, u odnosu na one koji su obavezani
erijatom.
Ovo miljenje pojaava to da je ajet uopten i da
se odnosi svakog ko je obaveza ispunjavati erijatske
propise, te obuhvata onog ko je u stanju da posti i onog
ko nije. Dokaz za to iz sunneta je predaja koju navodi
Imam Muslim od Seleme ibn El-Ekve' a, r. a. , da je
rekao: "Za vrijeme ramazana, u vrijeme Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem, postio je ko je htio, a ko nije
postio davao je otkup za post, nahraivi siromahe, sve
dok nije objavljen ajet:
J o J

' Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u

postu provede! "'
Moda je ono to ovdje dovodi do nedoumice, ono
to je dolo u hadisu Ibn-Abbasa, r. a. , u kome se jasno
navodi derogiranje ajeta - da je ta olakica bila za starca
i staricu koji su u stanju da poste. Nesporazum je nastao
iz razloga to su propisi pomenuti radi opojanjenja,
koje nije zailo samo za njih dvoje. Dokaz za ovo
shvatanje jeste sam ovaj hadis. Ako je olakica bila za
starca i staricu, a zatim je dokinuta, pa je opet ostala za
diugog s!aica \ s!aiicu, l+l+v ond+ smis+o im+ ov+
olakica, koja u isto vrijeme i potvruje i negira? Osim
VO
ako nisu pomenuti radi pojanjenja, a ne radi
ograniavanja propisa samo na njih?
Kada je ovo pojanjeno trebamo zapamtiti da je
ovaj ajet derogira u vezi s onima koji su u stanju da
poste, a ostao je da vai za one koji to nisu u stanju. Prvi
propis je dokinut K ur' anom, a drugi propis je potvren
dokazom iz sunneta, i nee biti derogiran do Sudnjeg
dana.
Ovo miljenje podrava i pojaava ono to je
rekao Ibn-Abbas, r. a. , u predaji u kojoj se navodi
derogiranje ajeta: "A potvreno je da starac i starica, ako
nisu u stanju da poste, te trudnica i dojilja, koji se boje
da e im post nakoditi, mogu da ne poste, a da za svaki
dan nahrane siromaha. "
Ovo jo oitije pojanjava hadis Mu' aza ibn
Debela. r. a. , koji je rekao: "to se tie posta, Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, je, kada je doao u Meinu,
poeo da posti tri dana od svakog mjeseca i dan Aure.
Zatim je Allah, subhanehu ve teala, naredio post
" " V
` L

ObJaVlJUJUCl ajet: . . .

+ . .
"O vjerici ! Propisuje vam se post . . . " Zatim je Allah,
subhanehu ve teala, objavio drugi ajet:
' U mjesecu raazanu poelo je objavljivanje
Kur' ana . . . ", ime je potvrdio naredbu posta za onoga ko
je kod kue i zdrav je, a dao olakicu za bolesnika i
V
putnika, te utvrdio da starac koji nije u stanju da posti,
moe umjesto posta nahraniti siromaha ' "1
Ova dva hadisa jasno objanj avaju da je ovaj ajet
dokinut - to se tie onoga koji je u stanju da posti, ali ne
i za onoga koji to nije u stanju, tj . ajet je ogranien.
Stoga, Ibn-Abbas, r. a. , nije u kontradikciji sa
ashabima, i njegov hadis se podudara sa hadisima
Abdullaha ibn Omera i Seleme ibn El-Ekve' a. Takoe,
on nije u kontradikciji sa samim sobom, jer njegove
rijei: "Nije dokinut", pojanj avaju njegove druge rijei:
"Ajet je dokinut", tj . ajet je ogranien, ime se obznanilo
da dokidanje, po shvatanju ashaba, odgovara suavanju i
ograiavanju po shvatanju savremenih usulista, i to je
stvar na koju je ukazao E-atibi u svome "Tefsiru. "1
Brate, moda misli da su rijei koje su potvrene
od Ibn-Abbasa, r. a. , i Mu' aza, r.a. , samo miljenje,
pokuaj rjeavanja erijatskog pitanja (idtihad) i vijest
od njih, te da to nije na razini hadisa koji dosee do
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, koji specificira ono
to je u K ur' anu uopteno, ograiava ono to je u
njemu neogranieno i tumai ono to je u njemu saeto.
Odgovor na to je:
Prenose ga Ebu-Davud, u . svome "Sunenu", br. 507, El -Bejheki u
svome "Sunenu", 4/200 i Ahmed u "Musnedu", 5/246-247. Njegov
sened je ispravan.
On se zove: "El-Dami' u li ahkamil-Kur' an", 2/288.
Vo
a) Ova dva hadisa smatraju se kao da doseu do
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, i u tome su sloni
oni koji poznaju nauku o hadisu. Stoga, nije dozvoljeno
vjeriku koji voli Allaha i Njegovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selem, da se suprotstavlja radu po
ova dva hadisa. Oni su potvreni od njega, jer su doli
kao pojanjenje koje se vee za uzrok objave ajeta. Tj . :
"Ova dvojica ashaba, koji su bili svjedoci obj ave ajeta,
obavjetavaju da je taj ajet iz K ur' ana objavljen radi toga
i toga, te je stoga ovaj hadis, bez ikakve sumnje,
spojen. "1
b) Ibn Abbas, r. a. , je izrekao ovaj propis za dojilju
i trudnicu, pa odakle mu on? Nema sumnje da je on iz
sunneta, a pogotovo to u tome nije sam, nego to isto
potvruje i Abdullah ibn Omer koji prenosi da je ovaj
ajet dokinut.
Prenosi se od Malika a on od N afi ' a, da je Ibn
Omer upitan o trudnici koja se boji za svoje dijete, pa je
rekao: "Nee postiti, nego e za svaki dan nahraniti
siromaha u iznosu jednog mudda (pregrta) penice. "2
Ed-Darekutni navodi predaju od Ibn-Omera,
1/207, za koju kae da je vjerodostojna, gdje on kae:
"Trudnica i dojilja ne poste i ne napotavaju.
Vidi: "Tedribur-ravi", 1/1 92- 1 93, od Es-Sujutija i "Ulumul-hadis" od
Ibn Es-Salaha, str. 24.
Prenosi ga El-Bejheki u svome "Sunenu", 4/230, putem Imama
afje. Njegov sened je ispravan.
99
Navodi ga takoe drugim putem: Njegova ena, koja je
bila trudna, upitala ga je o tome, pa je odgovorio: ' Jedi i
nahrani za svaki dan siromaha, a nisi duna to
napostiti ! " Njegov sened je dobar.
Takoe, treim putem od Ibn-Omera, r.a. , se prenosi da
je njegova kerka bila je udata za ovjeka kurejiju, a
bila je trudna, pa je oednila u ramazanu, a on joj je
naredio da iftari i da za svaki dan nahrani siromaha.
c) Nema niko od ashaba da je protrjeio Ibn
Abbasu. 1
. Ovdje se pojanjava znaenje ostavljanja posta
od strane tudnice i dojilje, koje se navodi u hadisu
Enesa ibn Malika El-K' abija koji je prethodio, te da je to
ogranieno (uvjetovano) na sluaj kada strahuje za sebe i
svoje dijete i da je duna otkup bez napotavanja. Ed
Darekutni navodi predaju od Ibn-Abbasa, r. a. , If207, sa
senedom za koji kae da je ispravan, da je on vidio svoju
enu trudnu ili kako doji, pa joj je rekao: "Ti si od onih
koji nisu u stanju da poste, i na tebi je da da otkup a nisi
duna da naposti. "
7. Ko tvrdi da je sluaj oslobaanja trudnice i
dojilje posta, isti kao i sluaj sa musafirom, iz ega
proizilazi da su dune da naposte proputeno, njegova
tvrdnja je odbaena. K ur' a je pojasnio neobaveznost
posta za musafira:
Kako je naveo Ibn-Kudame u "El-Mugni", 3/21 .
UU
"A onome od vas koji bude bolestan ili na putu -
isti broj drugih dana. "
Takoe je pojasnio neobaveznost posta za one koji
to nisu u stanju:
"Onima koji ga jedva podnose - otkup je da
jednog siromaha nahrane. "
Tako je postalo jasno da su trudnica i dojilja obuhvaene
ovim ajetom.
LEJLETUL-KADR
Njena vrijednost je ogromna jer je ona
posvjedoila objavu Kur' ana, koji onoga ko ga prihvati,
vodi putevima moi i ugleda, i podie ga na vrhunac
slave i vjenosti. Islamski ummet, koji u stopu slijedi
sunnet svoga Poslanika, salallahu alejhi ve selem, ne
podie zastave niti oruje radi ove noi, nego se takmii
da je provede vjerujui i traei nagradu kod Allaha,
subhanehu ve teala.
Zato ti brate ovdje donosimo kur' anske a jete
vjerodostojne hadise, koji su navedeni u vezi ove noi:
U

I . Vrijednost ove noi

Dovoljna je vrijednosti ove noi to to je ona
vrjednija od hiljadu mjeseci.
Allah, su je rekao:
`

'
m |

m |

:l m |
_

_,
~ ~ - ~

' ! `

| l ,|
'

j
)

'

.l'
.

-
. L 9^ _JJ " " =

g
)

_u

;
"Mi smo ga poeli objavljivati u noi Kadr - a ta
ti misli ta je no Kadr? No Kadr je boja od hiljadu
mjeseci - meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara
svoga, sputaju se u njoj zbog odluke svake, sigurost je
u njoj sve dok zora ne svane. " (El-Kadr, 1 -5)
U ovoj noi se rjeava svaki mudri posao. Allah,
subhanehu ve teala je rekao:
|

'

*'
j
)

__, _

_
' ` !
_
,
~

~~ ~ ~ ~

.l ' __ _, _

'
!

-

(G)

"Mi smo poeli da je u Blagoslovljenoj noi

objavljujemo - i Mi, doista, opominjemo - u kojoj se
svaki mudri posao rijei po zapovijedi Naoj ! Mi smo,
U`
zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga - On,
uistinu, sve uje i sve zna". (Ed-Duhan, 3-6)
2. Njeno vrijeme
Od Poslanika, salallahu alejhi ve selem, se navodi
da je ona dvadeset i prva, dvadeset i trea, dvadeset i
peta, dvadeset i sedma, dvadeset i deveta, i poslijednja
no ramazana. 1
afija, da mu se Allah smiluje, je rekao: "Ja
mislim, to se ovoga tie, a Allah najbolje zna, da je
Poslanik, salallahu alejhi ve selem, odgovarao na nain
na koji je bio pitan. Pa kada bi bio upitan: ' Hoemo li
traiti lejletul-kadr u toj noi ?' , on bi odgovarao: Traite
je u toj noi !
Najodabraije miljenje jeste, da je ona u
nepamim noima, zadnjih deset dana ramazana, a na to
upuuje hadis Aie, r. a. , koja je rekla: "Boiji poslaik,
salallahu alejhi ve selem, bi se zadnjih deset dana
ramazana povlaio i posveivao ibadetu. Govorio je:
' Traite lejletul-kadr u nepaim noima poslijednjih
deset dana ramazana. ' "3
1
Miljenja navedena o njoj su razliita, a Imam El -Iraki je napisao
odvojeno djelo koju je nazvao "

erhus -sadr bi zi lejletil -kadr", u

kojoj je obuhvatio sva miljenja uenjaka oko ove noi, pa je moe
pogledati.
Ovo je od njega prenio El-Begavi u "

erhus-Sunne", 6/388.
Prenosi ga Buhari, 4/225 i Muslim, br. 1 1 69.
UJ
Pa ako ovjek bude slab ili to ne bude u stanju,
neka ne dozvoli da bude pobijeen u sedam poslijednjih
dana, shodno onome to je navedeno od Ibn-Omera, r. a. ,
koji je rekao: "Poslanik, salallahu alejhi ve selem, je
rekao: ' Traite ovu no u poslijednjih deset dana, pa ako
neko od vas bude slab ili sprijeen, neka ne dozvoli da
bude pobijeen u sedam preostalih dana. "'1 Ovo
pojanjavaju riei Poslanika, salallahu alejhi ve selem:
"Vidim da su se vai snovi poklopiH (podudarili), pa ko
je bude traio neka je trai u poslijednjih sedam dana! "2
Poznato je iz sunneta, da je znanje o ovoj noi
uzdignuto jer su se ljudi oko nje posvaali. Tako se od
Ubade ibn Samita, r. a. , prenosi da je rekao: "Poslanik,
salallahu alejhi ve selem, je izaao u noi Kadr a dvojica
muslimana se posvaae, pa je rekao: ' Ja sam izaao da
vas obavijestim o noi Kadr, pa se posvaae taj i taj, te
je znanje o njoj uzdignuto. Moda je to dobro za vas, pa
je potraite u devetoj, sedmoj i petoj (misli se na
poslijednje tri nepare noi). "3
Upozorenje:
Postoje hadisi koji ukazuju da je ona u deset
poslijednjih dana, i drugi hadisi u kojima se spominje da
je ona u nepamim noima poslijednjih deset dana. Prvi
Prenosi ga Buhai, 4/22 1 i Muslim, br. 1 165.
2 Vidi prole izvore.
Prenossi ga Buhai, 4/232.
U4
imaju status opte pravne norme a drugi specifine. Ono
to je specifino ima prednost nad optim. Takoe,
postoje hadisi koji ukazuju na to da je ona u sedam
poslijednjih dana, ali je ovo ogranieno (uvjetovano)
sprijeenou i slabou. Stoga, nema nedoumice oko
ovih hadisa. Oni su podudari a ne razliiti, i slau se a
ne razilaze se .
. Zakljua je, da musliman treba da trai no Kadr
u nepaim noima zadnjih deset dana ramazana;
dvadeset i prvoj, dvadeset i treoj, dvadeset i petoj,
dvadeset i sedmoj i dvadeset i devetoj . Ako bude slab ili
sprijeen da je trai u nepamim noima zadnjih deset
dana, neka je trai u ne parim noima zadnjih sedam
dana: dvadeset i petoj, dvadeset i sedmoj i dvadeset i
devetoj. Allah najbolje zna.
Kako musliman treba da provede Lejletul-kadr?
Ova no je mubarek no, i kome bude uskraena
uskraeno mu je svo dobro, a njeno dobro nedostupno je
samo nesreniku. Stoga, muslimanu koji pazi na
pokorost Allahu, subhanehu ve teala, je preporueno da
oivi ovu no vjerovanjem i eljom za velikom
nagradom, pa ako to uini Allah, subhanehu ve teala, e
mu oprostiti njegove prethodne grijehe.
UJ
Poslanik, salallahu alejhi ve selem, je rekao: "Ko
probdije no Kadr vjerujui i traei nagradu samo od
Allaha, bie mu oproteni prethodni (mali) grijesi. "1
Takoe, pohvalno je upuivati dovu i to to je vie
mogue, jer se navodi od Aie, r. a. , da je Allah njome
zadovoljan, da je rekla: "Upitala sam: ' Boiji poslanie,
ako pogodim no Kadr, ta u moliti u njoj?' Odgovorio
je: ' Moli: ' Allahume inneke afuvvun tuhibul-afve f' afu
anni. (Gospodaru moj, Ti prata i voli oprost, pa mi
oprosti)
Brate, saznao si za ovu no, pa stoga probdij noi
zadnjih deset dana ramazana, oivi ih ibadetom i odvoji
se od ene, naredi svojim ukuanima da to isto ine i
poveaj pokorost prema Allahu, subhanehu ve teala, u
nJima.
Od Aie, r. a. , se prenosi da je rekla: "Poslanik, salallahu
alejhi ve selem, se, kada bi nastupilo poslednjih deset
dana ramazana, odvajao od svojih ena radi ibadeta,
latio bi se i silno trudio traei no Kadr. Bdio je nou i
budio svoje ukuane. "3
Takoe se prenosi od Aie, r. a. : "Poslanik,
salallahu alejhi ve selem, se mnogo trudio u deset
Prenosi ga Buharija, 4/21 7 i Muslim, br. 759.
Prenose ga Et-Tirmizi, br. 3760 i Ibn-Made, br. 3850, od Aie.
Njegov sened je ispravan.
Ako eli njegov komenta vidi: "Bugjetul -insan fi vezaifi Ramadan",
str. 55-57, od Ibn-Redeba El-Hanbelija.
Prenosi ga Buhari, 4/233, iMuslim, br
. 1 1 74.
UO
poslijednjih dana ramazana. Vie nego to bi to inio
van njih. "1
4. Njeni znakovi2
Znaj brate, da je Poslani, salallahu alejhi ve
selem, opisao jutro noi Kadr, da bi musliman znao koja
je to no.
Od Ubejja, r. a. , se prenosi da je rekao: "Poslanik,
salallahu alejhi ve selem, je rekao: ' U jutro noi Kadr
Sunce izlazi bez svojih zraka, kao da je okrugla posuda,
sve dok ne odskoi. "3
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Podsjeali smo se na Lejletul-kadr kod Poslanika,
salallahu alejhi ve selem, pa je upitao: ' Ko se od vas
sjea kada je izaao Mjesec, a bio je poput polovine
anka?"'4
Od Ibn-Abbasa, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Lejletul-
Prenosi ga Muslim, br. 1 1 74.
Kod obinog svijeta moemo nai mnoge izmiljotine u vezi znakova
ove noi, i mnoga iskrivljena vjerovanja poput: drvo ini seddu,
zgrade spavaju . . . itd. Neispravnost ovakvih izmiljotina je jasna i ne
treba je objanjavati.
Prenosi ga Muslim, br. 762.
Prenosi ga Muslim, br. 1 1 70. Kadi Ijad je rekao: "U ovome je iaret
da ova no biva krajem mjeseca, jer Mjesec ne bude takvog oblia
prilikom svoga izlaska, osim u pos lednjim danima mjeseca."
U
kadr je vedra i blaga no, ni vrua niti hladna, a u njeno
jutro Sunce izlazi slabo i rumeno. "1
ITI KAF
. Mudrost propisivanja itikafa
Uenjak Ibnul-Kajjim je rekao: "Poto je
ispravnost srca i njegovo slijeenje puta koji vodi ka
Allahu zasnovano na njegovoj potpunoj zaokupljenosti
Allahom, a njegovo dovoenje u red na potpunoj
predanosti Njemu, to se stanje srca ne popravlja osim
predanou Bogu. Viak hrae, pia, mijeanja sa
ljudima, govora i spavanja, su stvari koje poveavaju
njegovu nesreenost i rastrgano st, te ga odvajaju od
njegovog puta k Allahu ili ga slabe, onemoguavaju i
usporavaju. "
Allah, subhanehu ve teala, je, iz milosti prema
svojim robovima, u postu propisao ono to ih udaljava
od vika hrane i pia, i prazni srce od prohtjeva koji ga
onemoguavaju na njegovom putu k Allahu, subhanehu
Prenose ga Et-Tajalisi, 349, Ibn-Huzejme, 3/23 1 i El-Bezzar, 1/486, a
njegov sened je ispravan.
Uo
ve teala. Propisao ga je radi koristi, kako bi B ovjek
mogao izvui za svoj ovosvjetski i ahiretski ivot, ne
ometajui ga i ne prekidajui ga u tome.
Takoe im je propisao itikaf, iji je cilj i sutina
predanost srca Allahu, subhaehu ve teala, njegova
potpuna zaokupljenost Njime, osamljivanje sa Njime, te
prekid sa zauzetou ljudima, a zauzimanje samo Njime
Jedinim i Uzvienim. Time Njegovo spominjanje, ljubav
prema Njemu i predanost zauzimaju mjesto brigama i
raznim drugim idejama, te ga potpuno okupiraju. Tako
se svaka briga i misao pretvara u slavljenje Allaha, te u
razmiljanje o postizanju Njegovog zadovoljstva i
onome to ovjeka pribliava Njemu.

ovjekovo
druenje sa Allahom, subhanehu ve teala, zamjenjuje
druenje sa ljudima, sa eljom da tako bude i u samoi
kabura, kada ne bude nikoga osim Allaha, niti iega to
ga moe razveseliti osim Njega. Stoga je ovo najvei cilj
itikafa. 1
2. Njegovo znaenje
On znai ustrajnost u neemu, pa je reeno za
onoga ko se vee za damiju radi ustrajnog vrenja
ibadeta da je mu' tekif i akif2
"Zadul-me' ad", 2/86-87.
"El-Misbahul-munir", 2/424, od El-Fjumija i "Lisanul-areb", 9/252,
od Ibn-Menzura.
UV
3. Propisanost itikafa
On predstavlja pohvalno djelo u ramazanu 1 u
drugim danima godine, kako je potvreno i od
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, koji je boravio u
itikafu zadnjih deset dana mjeseca evvala. 1 Prenosi se
da je Omer, r. a. , rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
selem: "Boiji poslanie., ja sam se zavjetovao u
dahilijjetu, da u itikafu provedem no u Mesdidul
haramu. ' Poslanik, sallallahu alejhi v e selem, mu je
rekao: ' Ispuni svoj zavjet ! ' Pa je on proveo jednu no u
itikafu. " Najbolji itikaf je u ramazanu, shodno hadisu
Ebu-Hurejre, r. a. : "Boiji poslanik, sallallahu alejhi ve
selem, je svakog ramazana boravio u itikafu po deset
dana, a u godini u kojoj je preselio, proveo je u itikafu
dvadeset dana. "2
Itikaf je ipak najbolji krajem ramazana, jer je
Poslanik, sallallahu alejhi ve selem boravio u itikafu
deset poslednjih dana ramazana, sve dok ga nije preselio
na ahiret.3
4. Uslovi za itikaf
Prenosi ga Buhari, 4/226 i Muslim, br. 1 173.
Prenosi ga Buhari, 4/245.
Prenosi ga Buhari, 4/226 i Muslim, br. 1 1 73
!U
a) Nije propisan osim u damijama, shodno
Allahovim, subhanehu ve teala, rijeima:
"Sa enama ne smijete imati snoaja dok ste u
itikafu u damijama! (El-Bekare, 1 87)
b) Ovo "u damijama" nije neogranieno, nego se
u sunnetu navodi ono to to ograiava, a to su rijei
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem: "Nema itikafa osim
u tri damije. "1
*Napomena erij atskog recenzenta:
Kao dodatnu korist o ovom pitanju navest emo
fetvu ejha lbn-Usejmina. Na pitanje, da li je dozvoljeno
obavljati itikaf samo u tri velike damij e, u Mekki ,
Medini i Kudsu, ili je dozvolj en i u drugi m damij ama
odgovorio je: "Da, dozvolj eno je obavlj ati itikaf i u
drugim damij ama mimo ove tri . Dokaz za to je
openitost rij ei Uzvienog Allaha, subhanehu ve teala:
' Sa enama ne opite dok ste u itikafu, u damij ama! '
(El-Bekare, 1 87) Ovaj ajet je obraanje svim mus-
To je vjerodostojan i potvren hadis, koji su takvim proglasili imami
i ulema. Vidi radi njegovog izvora, polemike oko njega, te odgovora
nekima koji ga kritikuju djelo: "El-Insaf fi ahkamil-i' tikaf', od pisca
Alije Hasana Alije Abdul -Hamida, koje je tampala "El -Mektebetul
islamijje", i vidi, radi jo detaljnijeg objanjenja: "Duz' ul -i ' tikaf' od
El-Hammamija, koje je u tampi i koje je valorizirana i iji su hadisi
pronaeni u hadiskim djelima.

limanima, a ako bismo rekli da se njime misli samo na
tri damije, tada se ajet ne bi odnosio na sve muslimane,
a zna se da je veina muslimana nastanjena izvan
Mekke, Medine i Kudsa. Stoga kaemo da se itikaf
moe obavlj ati u svim damij ama, ako je vjerodostojan
hadis: ' Nema itikafa osim u tri damije' , on se odnosi na
potpuniji i bolji itikaf. Nema sumnje da je itikaf u
spomenute tri damije bolji od itikafa u drugim
damijama, kao to je i namaz u tri damije bolji od
namaza u drugim damijama. Namaz u Mesdidul
Haramu je kao stotinu hiljada namaza u drugim
damijama, namaz u Poslankovoj, sallallahu alejhi ve
selem, damiji je kao hiljadu namaza u drugim
damijama, dok je namaz u Mesdidul-Aksa kao
petstotina namaza u drugim damijama.
Ova nagrada se odnosi na ono to ovjek obavlja u
damiji, kao to je farz namaz u dematu, namaz
prilikom pomraenja Sunca ili Mjeseca, kao i tehijjetul
mesdid. to se tie sunneta i nafila koje ne mora
obaviti u damiji, u tom sluaju bolje je ono to klanja
kod kue nego u damiji. Na osnovu ovoga kaemo:
tvoji sunnet-namazi bolji su u kui nego da ih klana u
Mesdidul-Haramu. Tako je isto i u sluaju Medine gdje
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selem, kada je bio u
Medini rekao: ' Najbolji ovjekov namaz je onaj koji
obavi u kui, osim farz namaza. ' Zna se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, nafila namaze klanjao svojoj
kui.
I I Z
to se tie teravih-namaza, on je od onih namaza koji je
propisan da se klanja u daiji, jer je propisan da se
klanja u dematu. ( Vidi: Fetva e-ejh Muhammed Es
Salih El-Usejmin, Eref Abdul-Maksud: "Daru-1-alemil
kutub", Rijad, 11548-549)
c) Sunnet je za onoga ko boravi u itikafu da posti,
kako je prethodno navedeno od Aie. 1
5. Radnje koje su dozvoljene onome koji boravi u
itikafu:
a) Dozvoljeno mu je da izae iz damije radi
obavljanja nude, i da proturi glavu iz damije radi
pranja i eljanja. Aia, da je Allah njome zadovoljan, je
rekla: "Boiji poslanik, sallallahu alejhi ve selem, bi,
dok je boravio u damiji (u itikafu), proturao glavu kod
mene (a ja sam bila u svojoj sobi uz damiju), pa bih ga
ja eljala (u drugoj predaji: pa bih mu oprala glavu) (a
izmeu mene i njega je bio samo prag od vrata) (a ja
sam bila u hajzu), a u kuu nije ulazio, kada je boravio u
itikafu, osim radi vrenja nude. "2
Prenosi ga Abdur-Rezzak u "El-Musannefu" br. 8037. Takoe, on
prenosi hadis slinog znaenja (br. 8033) od Ibn -Omera i Ibn-Abbasa.
2 Prenosi ga Buhari 1/342 i Muslim br. 297. Vidi i: "Muhtesaru
Sahihil-Buhai" br. 1 67 od naeg ejha El-Albanija, i "Dami'ul -usul"
1/341 od Ibnul-Esira.
I J
b) Onome ko je u itikafu, a i drugima, dozvoljen je
abdest u damiji, shodno rijeima Poslanikovog,
sallallahu alejhi ve selem, sluge: "Poslanik, sallallahu
alejhi ve selem, se abdestio sa malo vode, u damiji. "1
c) Dozvoljeno mu je da sebi postavi atori u
pozadini damije, u kome e boraviti u itikafu, jer je
Aia, r. a. , postavljala Poslaniku, sallallahu alejhi ve
selem, ator (hiba)2 kada bi on bio u itikafu3, i to po
njegovoj naredbi. "4
d) Dozvoljeno mu je da postavi u njega svoju
postelju ili krevet, shodno onome to prenosi Ibn-Omer,
r. a. , od Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, da bi mu,
kada je bio u itikafu, bila prostrta postelja ili postavljen
krevet iza "stuba pokajanja" .5
6. Itikaf ene i njena posjeta svome muu u damiji:
Prenosi ga Ahmed, 5/364, sa ispravnim senedom.
2 To je mala kuica od kostrijeti ili vune, koja se postavlja na dva ili tri
stuba.
Kao to se navodi u "Sahihul -Buhari", 4/226.
Kao to se navodi u "Sahihu Muslim", br. 1 173.
Prenosi ga Ibn-Made, 642, i El-Bejheki, kao to kae El -Busajri, u
dvije predaje od Ise ibn Omera, od Nafi ' a, od Ibn -Omera. Njegov
sened je dobar, a to se tie Ise ibn Omera od njega prenosi skupina
ljudi, a Ibn-Hibban ga ocjenjuje pouzdanim, dok je Ez -Zehebi rekao:
"Smatra se da je pouzdan. "
I I4
a) eni je dozvoljeno da posjeti svoga mua dok je
u itikafu, i on moe da je isprati do vrata damije. Safija,
da je Allah njome zadovoljan, je rekla: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, je bio u itikafu zadnjih deset
dana ramazana, pa sam mu jedne noi dola u posjetu.
Kod njega su bile neke od njegovih ena, pa su one
otile, te sam sa njim razgovarala sat vremena, a zatim
sam ustala da idem. Poslanik, mi tada ree: 'Ne uri,
ispratiu te! ' Poslaik, sallallahu alejhi ve selem, je
ustao da me vrati kui, (a njen stan je bio u kui U same
ibn Ze jda) pa kada je doao do vrata damije koja su bila
do vrata Ummu-Seleme, naioe dvojica Ensarija, pa
kada vidjee Poslanika, sallallahu alejhi ve selem,
ubrzae. Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ree:
' Po lahko, ovo je Safija, ker Hujejja! ' Oni mu
odgovorie: ' Subhanallah, Boiji poslanie! ' On im
potom ree: ' ejtan kola ovjekovim tijelom kroz
krvotok, pa sam se uplaio da ne ubaci u vaa srca zlo (
ili je rekao - neto)
b) Dozvoljeno je eni da bude sa muem u itikafu,
ili sama, shodno rijeima Aie: "Poslanik, sallallahu
alejhi ve selem, je boravio u itikafu zadnjih deset dana
1
Tj. usporite. ne pourujte da e udalji te, jer ovori:ri|a|ore|e
ve|]e|ii+]e.:|
Prenosi ga Buhari. 4/240 i Muslim, br. 2157, a poslednji dodatak je
od Ebu-Davuda, 7/1 42- 1 43, "Avnul -Ma ' bud".
I J
' '. 4
ramazana, dok mu Allah nije oduzeo ivot, a poslije
njega su u itikafu bile njegove supruge. "1
U tome je dokaz o dozvoli itikafa za ene, ali
nema sumnje da je to ogranieno dozvolom njihovih
skrbnika za to, te ukoliko to siguro nee odvesti do
fitneta i osamljivanja sa mukarcima, zbog
mnogobrojnih dokaza o tome. Fikhsko je pravilo:
Otklanjanje tete je pree od pribavljanja koristi.
TERA VIH NAMAZ
l . Njegova propisanost
Teravih namaz je propisan u dematu, po hadisu
Aie, r. a. , da je Allah njome zadovoljan: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, je jedne noi izaao i klanjao
u damiji, a iza njega su klanjali neki ljudi. Kada su
osvanuli to su ispriali drugima, te se okupi vei broj
ljudi, i opet je Poslanik,. sallallahu alejhi ve selem,
klanjao, a oni za njim. Kada su osvanuli to su opet
ispriali drugima, tako da se broj ljudi u damiji opet
mnogo poveao, a Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je
izaao i obavio namaz. Kada je bila etvrta no, damija
nije mogla da primi sve klanjae, ali je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, izaao tek da obavi sabah
1 Prethodno smo naveli izvor.
1 1 6
namaz. Kada je zavrio sa namazom okrenuo se ljudima,
donio ehadet i rekao im: "Ja dobro znam va poloaj,
ali sam se pobojao da vam taj namaz ne bude nareen, a
da vi ne budete u stanju da ga obavljate. "1
Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem,
preselio kod svoga Gospodaa, erijat se uvrstio, a strah
je nestao, te je stoga ovaj namaz ostao propisan da se
obavlja u dematu. Potvren je zbog toga to je nestao
uzrok, a uzrok je povezan sa posljedicom, ako on
postoji, postoji i posljedica, a ako ne postoji ne postoji ni
posljedica.
Ovaj sunnet je oivio halifa Omer ibn El-Hattab,
kao to nas je obavijestio Abdurahman ibn Abdin El
Karijf: "Izaao sam jedne ramazanske noi sa Omerom
ibn El-Hattabom, r. a. , u damiju, i zatekosmo ljude u
velikom broju, razbacane po damiji. Neki su kljanjali
sami, a za nekima su klanjale grupice ljudi. Omer je
potom rekao: ' Smatram da bi bilo bolje kada bi ljudi
klanjali za jednim imamom' , a zatim se odlui na to, te
im odredi Ubejja ibn K' aba, kao predvodioca u namazu.
Doao sam sa Omerom druge noi, a ljudi klanjaju za
njihovim imamom, pa Omer ree: ' Divne li novine, ali
onaj dio namaza koji prespavaju (ovdje misli na
1 Prenosi ga Buhai, 3/220 i Muslim, br. 761 .
2 Abdin sa tenvinom, a El -Karijj sa tedidom na ja'u, i bez genitivne
veze, vidi: "El-Lubab fi tehzibil -ensab" ,3/6-7, od Ibnul-Esira.
1 17

poslednju treinu noi) je bolji od onoga koji om

klanjaju, a ljudi bi klajali namaz ispoetka. "1
2. Broj rekata
Uenj aci su se razili oko odreivanja broja rekata
ovog namaza, a miljenje koje se podudara sa praksom
Muhammeda, sallallahu alejhi ve selem, jeste da je ovaj
namaz osam rekata, bez vitra, po hadisu Aie, r.a. :
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, nije klanjao u
ramazanu i van njega vie od jedanaest rekata. "2
Dabir ibn Abdullah je potvrdio isto ovo rekavi:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je, kada je proveo
ramazansku no sa ljudima u damiji, klanjao osam
rekata i vitr.3"
Kada je Omer, r. a. , oivio ovaj sunnet, on je
ujedinio ljude na jedanaest rekata, u skladu sa sunnetom,
kao to prenosi Malik, I/I I 5, sa ispravnim senedom,
putem Muhammeda ibn Jusufa, od Es-Saiba ibn Jezida,
da je rekao: "Omer ibn El-Hattab je naredio Ubejju ibn
K' abu i Temimu Ed-Darijju da klanjaju lj1dima jedanest
Pren
o
si ga Buhari, 4/21 8, a dodatak je od Imama Malika, 1/1 1 4 i
Abdurrezzaka, br. 7723.
Prenosi ga Buhari, 3/16 i Muslim, br. 736. El -Hafiz je rekao u "El
Fethu", 4/54: "Ovo je zbog toga to je ona bolje poznavala stanje
Poslanika, salallahu alejhi v e selem, nou od drugih.
Prenose ga Ibn-Hibban u svome "Sahihu", 920, Et -Taberani u "Es
Sagiru", str. 1 08 i Ibn-Nasr u "Kijamul-lejl",- str. 90. Njegov sened se
penje na stepen dobrog, uz pomo predaja koje ga podupiru.
o
rekata." Rekao je: "Imam bi uio sure koje imaju sto ili
vie ajeta, pa bismo se mi oslajali na svoje tapove od
dugog stajanja, a nismo se razilazili sve do nastupanja
zore. "
Ovome miljenju oponira Jezid ibn Hasife koji
kae: "Dvadeset rekata", ali to je az1 predaja, jer je
Muhammed ibn Jusuf pouzdaniji prenosilac od Jezida
ibn Hasife, Takoe, ne moe se rei da je ovo dodatak
pouzdanog prenosi oca i da je on ispravan, jer u dodatku
pouzdanog prenosioca ne moe biti ono to je u
suprotnosti sa samom predajom. U njemu moe biti
samo neko dodatno saznanje u odnosu na ono to
prenosi prvi pouzdani prenosilac. Ovako je navedeno u
djelima: "Fethul-mugis", 1/1 99, "Mehasinul-istilah", str.
1 85 i "El-Kifaje", str. 424-425, a ako bi predaja Jezida i
bila ispravna ona predstavlja djelo, a predaja
Muhammeda ibn Jusufa je govor, a govoru se daje
prednost nad djelom, kako je propisano u nauci "usulul
fikha".
Prenosi Abdurrezzak u "El-Musannefu", 7730, od
Davuda ibn Kajsa i drugih koji prenose, od Muhammeda
ibn Jusufa, on od Es-Saiba ibn Jezida: "Omer je u
ramazanu okupio ljude iza Ubejja ibn K' aba i Temima
Ed-Darijja na dvadeset i jedan rekat u kojim bi uili sure
1 az je onaj hadis koji prenosi dosta pouzd an prenosilac, ali se
njegova predaja sukobljava sa predajom pouzdanijeg prenosioca ili
vie njih. (o. p. )
1 19
koje imaju sto ili vie ajeta, a razilazili bi se poetkom
zore."
Ova predaja je u suprotosti sa onim to prenosi
Malik, od Muhammeda ibn Jusufa, on od Es-Saiba ibn
Jezida, a na prvi pogled sened predaje Abdurrezaka je
vjerodostojan i svi njegovi ljudi su pouzdani.
Neki ovu predaju uzimaju dokazom tvrdei da je
hadis Muhameda ibn Jusufa slab (mudtarib ), kako bi
ga uinili nevaeim i kako bi onda njihovo miljenje
bilo ispravno - da je teravih namaz dvadeset rekata, to
se navodi u predaji Jezida ibn Hasife.
Ova tvrdnja se odbacuje, jer je mudtarib hadis onaj
koji se prenosi od strane jednog ravije dva puta ili vie,
ili od dvojice ravija ili vie njih, slinim ali razliitim
predajama, tako da se ne moe odabrati neka od njih1
kao ea.
Meutim, ovaj uslov nedostaje u hadisu
Muhammeda ibn Jusufa, jer je predaja Malika
odabranija od predaje Abdurrezaka, zbog toga to je
preciznije zapamena.
Ovo to smo do sada rekli, bilo je uz pretpostavku
da je sened predaje Abdurrezaka ispravan i bez mahana,
ali to nije tako, to emo objasniti na slijedei nain:
a) Onih koji su prenijeli "Musannef' od
Abdurrezaka je vie, a jedan od njih je Ishak ibn Ibrahim
ibn Abbad Ed-Deberi.
"Tedribur-ravi", 1/262.
ZU
b) Ovaj hadis je predaja Ed-Deberija od
Abdurrezaka, jer on je onaj koji je prenio dio o postu. 1
c) Ed-Deberi je sluao predaje od Abdurreazaka
kada je imao samo sedam godina. 2
d) Ed-Deberi se nije bavio hadisom, niti je bio od
ljudi koji su se bavili ovom naukom. 3
e) Zbog toga je veliki broj greaka u njegovim
predajama od Abdurezzaka, pa ak od n jega prenosi i
munker4 hadise. Neki uenjaci su sakupili greke Ed
Deburija u "Musannef Abdurezzaka", u zasebnu
knjigu.5
Iz ovoga to smo prethodno naveli jasno je, da je
ova predaja munker, jer Ed-Debburi je u kontradikciji sa
onima koji su pouzdaniji od njega. Ono to moemo rei
mima srca jeste, da je ovo jo jedna od njegovih greaka
u zapisi vanju predaja, napisavi dvadeset i jedan umjesto
jedanaest rekata, a ve smo upoznati s injenicom da je
mnogo grijeio.6
Stoga je ova predaja slaba i pogreno zapisana,
ime otpada njeno uzimanje za dokaz, dok je u isto
"El-Musannef', 4/153.
"Mizanul-i ' tidal", 1/1 81 .
"Mizanul-i 'tidal", 1/1 8 1 .
Munker had is je onaj kojeg prenosi jedan d osta slab prenosilac, a
njegova predaja je u kontadikciji sa predajom jednog ili vie
pouzdanih prenosilaca. (o. p. )
"Mizanul-i' tidal", 1/1 8 1 .
Vidi obavezno: "Tehzibut -tehzib", 6/31 0 i "Mizanul -i' tidal", 1/1 8 1 .
I Z
> .

vrijeme potvrena ispravna predaja u "Muvetta' u"

Imama Malika, 1/1 1 5, sa ispravnim senedom, od
Muhammeda ibn Jusufa, koji prenosi od Es-Saiba ibn
Jezida. 1
ZEKATUL-FITR (SADEKATUL-FITR)
. Propisano st zekatul-fi tra
Zekatul-fitr je obavezna dunost - farz, po hadisu
Ibn-Omera, r.a. : "Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je
uinio obaveznim zekatul-fitr (ljudima u ramazanu). "2
Takoe, po hadisu Ibn-Abbasa, r. a. : "Poslanik, sallallahu
alejhi ve selem, je uinio obaveznim zekatul-fitr."3
Neki uenjaci tvrde da je ovaj hadis derogiran
hadisom Kajsa ibn S' ada ibn Ubade, koji je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, nam je naredio
sadekatul-fitr prije nego je objavljena naredba o zekatu.
Radi vie informacija i odgovora na sumnje vidi:
a) "El-Kefus-sarih an aglati Es-Sabuni fi salatit-teravih", od
Alijja Hasena Alijja Abdul -Hamida - ovo djelo je u tampi.
b) "El-Mesabih fi salatit-teravih", od Es-Sujutija, tamparija Daru
Ammar.
2 Prenose ga Buhari, 3/29 1 i Muslim, br. 984, a doda tak je iz njegove
predaje.
Prenose ga Ebu-Davud, br. 1622 i En-Nesai, 5/50, i u njemu je Hasan
koji prenosi hadis sa ' a, ali ga hadis prije njega podupire i podie
njegov stepen.
ZZ
Kada je ona dola nije nam nareivao da dajemo
zekatul-fitr, niti zabranjivao, a mi smo ga davali . "
Na ovo je lbn-Hader odgovorio, 3/368 : "U
njegovom senedu je nepoznat prenosilac, 1 a ak i ako
pretpostavimo da je ispravan, nema dokaza o
derogiranju, zbog moguosti zadovoljenja sa prvom
naredbom, jer objava nekog farza ne znai obavezno
ukidanje drugog. "
El-Hattabi u "Me' alimus-sunen", 2/2 1 4, kae: "Ovo ne
znai da je ukinuta njegova obaveznost, jer dodatak u
nekoj vrsti ibadeta ne znai derogaciju osnove na koju je
neto dodano, a pogotovo to je razlog zekata imetak a
zekatul-fitr se izdvaja po osobi. "
2. Za koga je obavezan da se izdvoji?
Njegovo izdvajanje je obavezno za mladog i
odraslog, mukarca i enu, slobodnog i roba - meu
muslimanima, shodno hadisu Abdullaha ibn Omera, r. a. :
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, je propisao zekatul
fitr od jednog sa' a (etiri pregrti) hurmi ili sa' a penice,
Postoje drugi prenosioci koji prenose isti hadis, koje navode En -
Nesai, 5/49, Ibn-Made, 1/585, Ahmed, 6/6, Ibn-Huzejme, 4/81, El
Rakim, 1/41 0 i El-Bejheki, 4/1 59 sa vie puteva, a njegov sened je
ispravan.
ZJ
na svakoga roba ili slobodnog ovjeka, mukarca ili
enu, malog ili velikog meu muslimanima. "1
Neki uenjaci smatraju da ga treba izdvojiti i za
roba nevjerika, po hadisu Ebu-Hurejre, r. a. : "Za roba se
ne daje sadaka osim sadekatul-fitra. "2 Meutim, ovaj
hadis je openit, a hadis Ibn-Omera ga specificira, a
poznato je da se u tom sluaju daje prednost njemu nad
openitim hadisom. Drugi kau: "Nije obavezan osim za
postaa", shodno hadisu Ibn-Abbasa, r. a. : "Poslanik,
sail allahu alejhi v e selem, je propisao zekatul-fi tr kao
ienje za postaa od runog i beskorisnog govora i kao
hranu za siromahe. "3
El-Hattabi je rekao u "Me' alimus-sunen", 3/2 14:
"On je obaveza za svakog imunog postaa ili siromaha
koji ga teko moe izdvojiti, ako je njegova obaveza radi
ienja, a svaki posta ima za tim potrebu. Stoga, ako
uestvuju u razlogu uestvuju i u obavezi. "
Hafiz Ibn-Hader je na to odgovorio, 3/369: "Spomen
ienja ovdje se odnosi na veinu, ali je on obavezan i
za onoga ko nema prestupa, kao to je onaj ija su
estitost i potenje potvreni, ili ko je primi islam prije
samog zalaska Sunca. "
Takoe, neki uenj aci smatraju da je on obavezan
za plod u majinoj utrobi, za to ne znamo dokaza, a isto
Prenose ga Buhai, 3/29 1 i Muslim, br. 984.
2 Prenosi ga Muslim, br. 982.
Prethodno je naveden njegov izvor.
Z4
tako, on se ne naziva "malim" ni u knjievnom jeziku, ni
u narodnom govoru.
3. Vrste zekatul-fitra
Zekatul-fitr se izdvaja u teini jednog sa' a penice,
ili sa' a huri, ili sa' a ikta 1 , ili sa' a groica, ili jema;
shodno hadisu Ebu Se' ida El-Hudrija, r. a. : "Izdvajali
smo zekatul-fitr: sa' hrane, ili sa' penice, ili sa' huri,
ili sa' ikta, ili sa' groica. "2 Takoe, shodno hadisu Ibn
Omera, r. a. , koji je rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve
selem, je rekao: Propisan je sadekatul-fitr, sa' penice ili
sa' hurmi ili sa' jema. "3
Ulema se razila u pogledu tumaenja rijei
"hrana", koja se navodi u hadisu Ebu Se' ida El-Hudrija,
r. a. , pa je reeno da se to odnosi na penicu i neke druge
vrste hrane. Meutim, najblie od toga jeste da je ta rije
uoptena i da sadri sve ono to se vaga od hrane, kao
penica, vrste hrane prije spomenute, brano i prekrupa.
Sve ovo je davano u vrijeme Poslaika, sallallahu alejhi
ve selem.
Ibn-Abbasa, r. a. , o tome prenosi slijedei hadis:
"Poslanik. sallallahu alejhi ve selem, nam je naredio da
dajemo zekatul-fitr u ramazanu: sa' hrane na malo
1
Ikta je stvrdnuto, iscjeeno kiselo mlijeko iz kojeg nije izvaen
kajmak i koje je bilo poznata hrana u to doba.
Prenosi Buhari, 3/294 i Muslim, br. 985.
Prenose ga Ibn-Huzejme, 4/80 i El-Hakim, 1/408-410.
ZJ
veliko, slobodnog i roba, pa ko bi dao jeam bilo bi
primljeno od njega. Mislim da je rekao: ' Ko bi dao
brano bilo bi primljeno, i ko bi dao prekrpu bilo bi
primljeno. "1
Od njega se jo prenosi da j e rekao: "Ramazanska
sadaka je sa' hrane, pa ko doe sa penicom prima mu
se, ko doe sa jemom prima mu se, ko doe sa
hurama, prima mu se, ko doe sa siltom (vrsta jema
bez pljeve), prima mu se, ko doe sa groicama, prima
mu se. Mislim da je rekao: ' Ko doe sa krupicom prima
mu se. "2
to se tie hadisa koji negiraju davanje penice ili
da je Muavija, r. a. , smatrao da je davanje dva mudda
amske penice za zekatul-fitr, jednako jednom sa' u; -
moe se tumaiti tako da je ona bila rijetka itarica, dok
su ostale bile brojne i najvie zastupljene u njihovoj
ishrani. Ovo shvatanje podupiru rijei Ebu-Se' ida: "A
naa hrana je bila penica, groice, ikta i datula. "3
Nerazboritost ili argumentaciju onih koji
oponiraju, prekidaju vjerodostojni i jasni hadisi koji
govore o postojanu penice, i da su dvije pregrti
(mudda) jednaki jednom sa' u. Musliman koji istinski
Prenosi ga lbn-Huzejme, 4/80, sa ispravnim sene dom.
2 Prenosi ga lbn-Huzejme, 4/80, sa ispravnim senedom. Zbog toga je
Ibn-Huzejme naslovio poglavlje :"Poglavlje izdvajanja svih vrsta
hrane za sadekatul fitr. "
Predhodno je ukazano na njegove izvore.
I Z
cjeni ashabe Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem, treba znati da Muavijin, r. a. , stav nije bio njegov
osobni idtihad, nego da se on oslanjao na hadis koji
see do Poslanika, sallallahu alejhi ve selem.
4. Iznos zekatul-fitra
Musliman izdvaja sa' hrane, od vrsta spomenutih
prije, a oko penice postoji razilaenje meu ulemom.
Jedni kau da se daje pola sa' a, a to je e' e i preciznije
miljenje, zbog rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem: "Dajite sa' penice za dvoje, ili dajite sa' datula,
ili sa' jema, za svaku slobodnu osobu, roba, malog ili
velikog. "1
Sa' koji se uzima u obzir je sa' stanovnika
Medine, po hadisu Ibn-Omera, r. a. , koji je rekao:
"Poslaik, sallallahu alejhi ve selem, je rekao: ' Teina je
shodna vagan ju stanovnika Mekke, a koliina je shodna
mjerenju stanovnika Medine.
5. Na koga treba dati zekatul-fitr?
1
Biljei ga Ahmed, 5/432, od Sa' lebe ibn Su' ajra. Sened ovog hadisa
je sastavljen od pouzdanih prenosilaca. Ovaj hadis ima predaju koja ga
osnauje koju biljei Darekuti, 2/1 5 1 , od Dabira. Sened ove predaje
je ispravan.
Prenose ga Ebu-Davud, br. 2340, En-Nesai, 7/28 1 i El-Bejheki, 6/3 1 ,
od Ibn -Omera sa ispravnim sen edom.
.
Musliman ga daje za sebe i za sve koje izdrava:
malo i veliko, muko i ensko, slobodnog i roba, shodno
hadisu Ibn-Omera, r.a. : Poslanik c je naredio sadekatul
fitr na malog i odraslog, slobodnog i roba, od onih koje
izdra vate 1
6. Kome se daje zekatul-fitr?
On se ne daje osim onome kome je propisano, a to
su siromasi, po hadisu Ibn-Abbasa, r. a. : "Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, je propisao zekatul-fitr kao
ienje za postaa, od runog i beskorisnog govora i
kao hranu za siromahe. "2 Ovo je miljenje odabrao
ejhul-islam lbn-Tejmijje u svome djelu "Medmu' ul
fetava", 25/7 1 -78, i njegov uenik lbnul-Kajjim u svojoj
vrijednoj knjizi "Zadul-me' ad", 2/44.
Neka ulema smatra da se on daje za onih osam
kategorija za koje se daje i zekat, ali za to nema
nikakvog dokaza. Takoe, ejhul-islam je to pobio u
Prenose ga Ed-Daekutni, 2/141 i El-Bejheki, 4/1 61 , od Ibn-Omera,
sa da'if (slabim) senedom. Prenosi ga i El -Bejhek,i 4/1 61 , drugim
putem, od Alije, r.a., ali u njegovom senedu ima prekid. Takoe,
postoji i mevkuf predaja koja se z austavlja kod Ibn-Omera, r.a., a koja
je kod Ibn Ebu-

ejbe u "El-Musannefu", 4/37, sa ispravnim senedom.

Zbog ovih predaja ovaj hadis se penje na stepen hasen (dobrog) hadisa.
Prethodno je naveden njegov izvor.
Zo
spomenutom djelu, pa se obrati na njega, jer je to veoma
vano pitanje.
Od Sunneta je i to da se odredi neko kod koga e
se sakupljati zekatul-fitr, kao to je Poslanik, sallallahu
alejhi ve selem, to povjerio Ebu-Hurejru, r. a. , koji kae:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, me je obavijestio
da uvam zekat ramazana. "1
Ibn-Omer, r. a. je davao zekatul-fitr onima koji ga
skupljaju, a to su bili radnici koje je imenovao voa
muslimana, i to prije Bajrama, na dan ili dva. Ibn
Huzejme, 4/83, prenosi putem Abdul-Varisa od Ejjuba:
"Upitao sam: ' Kada je Ibn-Omer davao sa' (zekatul
fitr)? ' Rekao je: ' Kada se odredi sakuplja. ' ' Kada bi bio
odreivan sakuplja?' Upitao sam ponovo. Rekao je:
' Prije Bajrama, na dan ili dva. "
. Vrijeme zekatul-fitra
Daje se prije izlaska ljudi na Bajram-namaz2 i nije
dozvoljeno njegovo odlaganje nakon toga, niti davanje
prije toga, osim dan ili dva, kako je navedeno od Ibn
Omera, r. a. , po pravilu da prenosilac predaje najbolje
zna njeno znaenje. Ako zakasni poslije Bajram-namaza
biva obinom sadakom, po hadisu Ibn Abbasa, r. a. : " Ko
1
Prenosi ga Buhari, 4/396.
Vidi knjigu: "Ahkamul-idejn fis-sunnetil-mutahhere", od Alijja
Hasana Alijja Abdul-Haida, tampa "El-Mektebetul-islaijje".
ZV
ga da prije naaza prima se kao zekatul-fitr, a ko ga da
poslije namaza onda je to obina sadaka. "1
8. Mudrost njegovog prepisivanja
Mudri Zakonodavac Allah, subhanehu ve teala, je
propisao zekatul-fitr kao ienje postaa od besko
risnog i runog govora, i kao hanu za siromahe, koja e
im biti dovoljna tog sveanog dana (Bajrama), shodno
prethodnom hadisu Ibn-Abbasa, r. a.
SLABI HADISI KOJI SU RAIRENI O MJESECU
RAMAZAN U
Smatrali smo potrebnim da dodamo ovo poglavlje
u nau knjigu, jer ono ima vanost koja je oita, kao
upozorenje ljudima i iznoenje istine.
Allah, subhanehu ve teala, je odredio za sunnet
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, one koji e ga
ispravno prenositi, odbijati od njega bilo kakvu izmjenu
od strane smutljivaca, i tumaenja onih koji su zastranili,
te otkrivati pokuaje njegovog krivotvorenja.
Poslanikov, sallallahu alejhi v e selem, Sunnet,
kroz duge vijekove koji su proli, zaprljan je mnogim
Prethodno je naveden njegov izvor.
JU
neistoama, poput slabih, lanih i izmiljenih hadisa
itd. , to je na najbolji nain razluila i objasnila ulema i
imami ko ji su nam prethodili.
Ako danas pogledamo na autore djela i one koji
dre vazove, vidjeemo da oni, osim onih kojima se
Allah smilovao, ne pridaju ovom problemu ni najmanju
panju. Uprkos postojanju velikog broja naunih izvora
koji se bave navoenjem ispravnih predaja a otkri
vanjem onih koje su suprotne tome.
Mi nemamo nan1jeru da ulazimo duboko u
objanjavanje ovog pitanja i onoga to iz toga proistie
od loih posljedica, za nauku i ljude. Zadovoljiemo se
spomenom nekih "uneenih" hadisa koji su veoma
rasprostranjeni meu ljudima, tako da e jedva nai
lanak ili uti neki vaz, a da ovi slabi hadisi, na alost,
ne zauzimaju njihov vei dio.
Slijedei rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
selem: "Dostavite od mene pa makar ajet ! " (Buhari,
6/361 ) i njegove rijei: "Vjera je savjet. . . " (Muslim, br.
55), kaemo:
Slabi hadisi koji su se rairili meu ljudima na
svim nivoima su n1nogobrojni u tolikoj mjeri, da oni
skoro da ne pominju ispravne hadise, kojih je takoe
veoma mnogo, niti se prolaze spominjanja slabih. Neka
se Allah smiluje imamu Abdullahu ibn El-Mubareku
koji je rekao: "Meu vjerodostojnim hadisima dovoljan
je broj hadisa koji mogu nadomjestiti slabe hadise", pa
J
neka on bude na uzor, a ispravno i preieno znan je
na put.
Od slabih hadisa o ramazanu, koji su se rairili
meu ljudima, su:
. "Kada bi ljudi znali ta je u ramazanu, moj
ummet bi poelio da ramazan bude tokom cijele godine.
Zaista se Dennet uljepava za ramazan na poetku
svake godine do njenog kraja . . . " Ovo je veoma dg
hadis. Prenose ga Ibn-Huzejme, br. 1 886, Ibnul-Devzi,
u "Kitabul-mevdu' at", 2/1 88- 1 89, Ebu-J' ala u svome
"Musnedu", kao to se navodi u "El-Metalibul-alije"
(kaf 46 /elif-ba/ primjerak u rukopisu) putem Derira ibn
Ejjuba El-Bedlija, od E-u' bia, od Nafi ' a ibn Berde,
od Ebu-Mes ' uda EI-Gaffarija.
Ovaj hadis je izmiljen, a njegova slabost je Derir
ibn Ejjub, iju biografiju navodi lbn-Hader u "Lisanul
mizan", 2/1 01 , pa kae: "Poznat kao slab", a zatim
navodi rijei Ebu-Nu' ajma o njemu: "Izmiljao je
hadise", i rijei Buharije: "Prenosilac ije su predaje
sukobljavaju s drugima", i En-Nesaije: "Naputen
(ostavljen po strani). "
lbnul-Devzi ga je ocjenio kao onog koji izmilja
hadise, a Ibn-Huzejme, nakon to je naveo njegovu
predaju, je rekao: "Ako se pretpstavlja da je ovaj hadis i
ispravan ipak u srcu postoji sumnja na Derira ibn
Ejjuba El-Bedlija. "
oZ
2. "O ljudi, natkrilio vas je veliki mjesec, mjesec u
kome ima no koja je vrjednija od hiljadu mjeseci. Allah
je uinio njegov post farzom a klanjanje u njegovim
noima dobrovoljnim. Ko u njemu uini bilo kakvo
dobro kao da je obavio neki faz van njega. To je mjesec
iji je poetak milost, sredina oprost a kraj izbavljenje iz
vatre . . . "
Ovaj hadis je takoe dug, a mi smo se zadovoljli
navoenjem njegovih najpoznatijih rijei.
Navodi ga takoe Ibn-Huzejme, br. 1 887, i El
Muhamili u "Emali", br. 293, El-Asbehani u "Et-Ter
gibu" (kaf l 1 78 , ba l u rukopisu), putem Alijj a ibn
Zejda ibn Ded' ana, od Se' ida ibnu-Musejjiba, od
Selmana.
Ovaj sened je slab zbog slabosti Alijja ibn Zejda.
Ibn-S' ad je rekao: "On je slab i ne uzima se u obzir. "
Ahmed ibn Hanbel je rekao: "Nije jak", a Ibn-Me' in:
"Slab. " Ibn Ebu-Hajseme je rekao: "Slab u svemu", a
Ibn-Huzejme: "Ne uzimam ga kao dokaz zbog njegovog
slabog pamenja. " Tako stoji u Tehzibut-tehzib,
71322-323.
Ibn-Huzejme je, nakon to je naveo njegovu pre
daju, rekao: "Ako1 je ovo ispravna vijest?" Ibn El-Ha
der je rekao u "El-Atrafu": "Centar prenosilaca hadisa
je Alijj ibn Zejd ibn Ded' an, a on je slab", kako je
U nekim izvorima isputeno je "ako", kao to je "Tergibut -terhib",
2/95, i u nekim drugim. To isputanje je pokvarilo znaenje reenice,
ime su zavedeni neki od onih koji tek stiu znaje!
! JJ
prenio od njega Es-Sujuti u "Dem' ul-devami "' , br.
2371 4.
Ibn Ebu-Hatem je u "' Ilelul-hadis", l/249 prenio
od svoga oca da je rekao da je ovaj hadis: "Munker
hadis! "
3. "Postite, biete zdravi ! "
Ovo j e dio hadisa kojeg prenosi lbn-Adijj u "El
Kamilu", 7/2521 , putem Nehela ibn Se' ida, od Ed
Dahhaka, od Ibn-Abbasa.
Nehel je odbaen ravija jer je lagao, a Ed-Dahhak
nije uo h adi se od Ibn-Abbasa.
Prenose ga Et-Taberani u "El-Evsatu"( l/ kaf , 69 }
elif - Medme' ul-bahrejn), Ebu Nu' ajm u "Et-Tibbun
nebevijj", kao to se je navedeno u "Tahridil-Ihja"' ,
3/87, i lbn-Buhajt u svome "Duz' u", kao to je
navedeno u "erhul-Ihja"' , 7/401 , putem Muhammeda
ibn Sulejmana ibn Ebu-Davuda, od Zuhejra ibn
Muhammeda, od Suhejla ibn Ehu-Saliha, od Ebu
Hurejre.
Njegov .sened je slab, a Ebu-Bekr El-Esrem je
rekao: "uo sam Ahmeda, kada je spomenuo predaje
stanovnika ama, od Zuhejra ibn Muhammeda, da je
rekao: ' Oni od njega prenose munker hadise. '" Ebu
Hatem je rekao: "Njegovo pamenje je loe, a njegovo
pripovijedanje hadisa u amu je bilo loije od onog u
Iraku, zbog njegovog slabog pamenja. "
J4
El-Adeli je rekao: "Ovi hadisi, koje od njega prenose
stanovnici ama mi se ne dopadaju", kao to stoji u
"Tehzibul-kemal", 9/4I 7.
Biografij a Muhammeda ibn Sulejmana amij a se
navodi u "Tarihu Dimek", , I 5/ kaf 3S - primjerak u
rukopisu), i njegova predaj a od Zuhejra, kao to navode
uenjaci, je munker, pa je i ovaj hadis onda od njih!
4. "Ko ne bude postio jedan dan ramazana bez
razloga ili bolesti, nee to nadoknaditi kada bi postio
cijeli ivot, pa kada bi to stvaro i uinio. "
Ovaj h adis navodi Buharija kao mu' allek u svome
"Sahihu", 4/! O - "Fethul-Bari", bez seneda.
Spojenog seneda ga navode Ibn-Huzejme u svome
"Sahihu", I 9S7, Et-Tirmizi, 723,Ebu-Davud, 2397, Ibn
Made, I 72, En-Nesai u "El-Kubra", kao to je nave
deno u "Tuhfetul-eraf' , I O/373, El-Bejheki, 4/22S, Ibn
Hader u "Taglikut-t' alik", 3/I 7O, putem Ebul-Muta
vvisa, od njegovog oca, od Ebu-Hurejre.
Ibn-Hader je rekao u "Fethul-Bari", 4/I I .
"Razila se ulema u njemu oko Habiba ibn Ehu-Sabita, i
u njemu su tri mahane: sukob ravija, nepoznato stanje
Ebul-Mutavvisa i sumnja da je njegov otac sluao hadise
od Ebu-Hurejre. "
Ibn-Huzejme je, nakon to j e naveo ovu predaju,
rekao: "Ako je ispravna ova vijest, jer ja ne poznajem
Ibnul-Mutavvisa niti njegovog oca?", pa je stoga ovaj
hadis slab.
I 35
Ovo su etiri hadisa koje su ulema i imami
proglasili slabim i neispravnim, ali ipak u sluamo i
itamo, posebno u danima ramazana a i van njega.
Nije skriveno da neki od ovih hadisa sadre
ispravna znaenja, koj a su potvrena u naoj uzvienoj
vjeri, kroz K ur' an i sunnet. Ali, to ne opravdava da
pripisujemo Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, ono
to nije potvreno da je rekao, a posebno iz razloga to
je Allah, subhanehu ve teala, odlikovao ovaj ummet
iznad ostalih - i to senedom. Pomou njega se razdvaja
primljeni hadis od ubaenog, ispravni od slabog i
lanog, i on predstavlja jednu vrlo preciznu nauku. Neko
je rekao istinu svojom reenicom: "On je govor Qezik)
onoga to se prenosi, i mjerilo vjerodostojnih vijesti
(predaja). "
1 36
SADRAJ
1 . VRIJEDNOSTI I'OSTA eeee+eeeeeeeeeee+e+ee+eeeeeeeeee+eeeeeeeeeeeee+eeeeeeeeeeeeeeeee=+e+eeeeeeeeeeeeeee 9
2. VRIJEDNOST MJESECA RAMAZANA eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 20
3. OBA VEZA POST A MJESECA RAMAZANA eeeeeeeeeeeeeeeeeeee+eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 23
4. PODSTICAlJE ;A POST RAMAZANA eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee26
5. !'RIJ ETNJA ZA ;AMJERNO MR

ENJE U RAMAZAU eeeeeeeeeee4eeeee28

6. PROPISI POSTA eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 29
7. PRED RAI1AZAN eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 30
8. NIJJET eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee++eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 33
9. VRIJEIlE POSTA ........................................................ ; eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 39
1 0. SEl l UR eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 49
1 1 . RADNJE KOJE POSTA NE SMI JE INITI eeeeee.eeee.eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee. 56
1 2. RADNJE KOJ E SU DOZVOLJENE POSTAU eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee 59
1 3. ALLAH EU DA VAM OLAK

A A NE DA POTE

KOE IMATE e.+e64

14. I FTAR eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee71
1 5. RADJE KOJE KVARE POST eeeeeeeeeeeeeeeeeeee

eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee81
1 6. NAPO

TAVAlJE eeeeeeeeeeeeeee+eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee++ee86
17. KEFFARET (KAZA) eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee91
1 8. FIDJA (OTKUP ZA POST) eeeeeeeeeeeeeeeee+eeeeeeeeeeee++eeeeeeeee+eeeeeeeeee++e+eeeeee+eeeeeee 93
1 9. LEJLETUL-KADR eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee1 01
20. ITIKAF ............................................................................................................ 1 08
21 . TERAVI H NAMAZ eeeeeeeeeeeeeeeeee .eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee1 1 6
22. ZEKATUL-FlTR (SADEKA TUL-FITR) eeeeee+eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee. 1 21
23. SLABI HADISI KOJI SU RA

I RENI O MJESECU RAMAZANU eee. el30