METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

literatura: Teak: teorija i praksa nastave hrv. jezika

Teak: Govorne vjebe
Rosandi: Pismene vjebe
Prva sredstva izraavanja:
1. ENT!E!" # zaklju$ak izveden iz jedna pretpostavke dok je dru%a
neizre$ena &pri$uvana misao'
npr. !arko e umrijeti jer je $ovjek (izostaje: )vi ljudi su smrtni'
*. )+,G-"! # lo%i$ki zaklju$ak izveden iz dviju ili vi.e pretpostavki &premisa'
Kriteriji dr!ivanja "vrni# vrsta:
1. TE!"T/"
2. 01N/23"
3. )T+
4. "RG1!ENT"23"
5. /,!P,-23"
6. 4R)T" "15T,R3"
7. 6R,3 G,4,RN/"
8. 6R,3 )+17"8"
9. "15,9 "15,:4-1"+N" 4E-"
10. P,4R"TN" )4E-"
11. 51+3N" G,4,R"
12. "!63ENT G53E )E 5R;
13. ,/,+N,)T
Stara Gr$%a& tri vrste "vra
'( EPIDEIKTI)KI GOVOR
: naj$e.e pohvalni %ovor (svadbeni %.9 po%rebni9 zdravi<e9 razni %. uz proslave9
promaknue'
: moe biti i pokudni %ovor &5emosten =0ilipike>'
: visoki stil # &kieni stil' # slikovit9 pun ukrasa9 mno.tvo meta?ora9 epiteta9
poredbi9 basni9 parabola9 personi?ika<ija
: ar%ument: etika: razlikovanje lijepo% i runo%9 lo.e% i dobro%@ pokdni %ovor ima
samo ?unk. zaustavljanja
: <ilj: upozoriti na vrline &velikodu.nost9 razboritost9 hrabrost9 mudrost'

1
*( PO+ITI)KI GOVOR
: srednji stil: :manje slikovit od e.9 nema toliko ukrasa
: ne bi trebao sadravati stilske ?i%ure9 posebi<e mata?oriku9 ali politi$ari se
koriste lijepim izrazima
: mora biti osloboAen rije$i s prenesenim zna$enjem i voditi ra$una kome se
obraa
: kon<entriran na zadobivanje povherenja slu.atelja i osobni probitak
: ar%ument: budunost
: <ilj: u$initi zajedni<u sretnom9 zadobiti njeno povjerenje
,( S-DSKI GOVOR
: jednostavan9 zananstven stil: jez%rovit i saet9 bez ukrasa9 odlu$an i
raz%ovijetan
: ar%ument: istina
: <ilj: razlikovanje pravedno% od nepravedno%
: dobar %ovornik mora savledati sva tri stila 9 ali i tehni$ku stranu %ovora #
pronalazak tema9 rasporeAivanje9 dik<iju9 pamenja9 majstor izvedbe
.( VOJNI)KI GOVOR
: saet9 jez%rovit9 odlu$an
: obilje imperativa9 vrlo malo pridjeva
: meta?orika nije prihvatljiva
/( D-HOVNI GOVOR
: usmjeren na produhovljenje i promjenu slu.atelja
: vezan za propovjedni.tvo & propovijed mora biti razumljiva '
: slikovitost i kienost # slike raja i pakla9 meta?ore9 parabole9 dosjetke9 moni
imperativi9 prijetnje
0( ZNANSTVENI GOVOR
: najtei i nadosadniji %ovor
: mona ar%umenta<ija # povezane re$eni<e koje proizlaze jedna iz dru%e
.: raspravlje$ki konstruiran.
Vrste "vra 1 sti23:
1. %ovor visoko% stila # prikladan za pohvale9 %ovore
*. %ovor srednje% stila # prikladan za politi$ki %ovor
B. %ovor jednostavno% stila
2
S3vre4ena 1dje2a vrsta "vra
: ona donosi nove %ovorne vrste:
'( RAZGOVOR
: podrazumijeva nekoliko su%ovornika &* ili vi.eC'
: umijee je <iljano i promi.ljeno raz%ovarati
: imaju posebnu strukturu9 na$ela i <iljeve
: moraju biti svrhoviti
: vrste:
a5 S+-67ENI8 POS+OVNI R(
: podrazumijeva * ili vi.e su%ovornika ili * ili vi.e strana u slubenom odnosu
: jez%rovit stil: kratke replike9 raz%ovjetno oblikovanje misli
: .tovanje su%ovornika: paljivo slu.anje
: konven<ionalnost: $esto rabljene rije$i i pohvale u svrhu postizanja <ilja9 ali
mora postojati odreAena mjera9 prikladne rije$i
: <ilj: nastoji se doi do novih spoznaja ili usu%la.avanja stajali.ta tijekom
stvaranja oslovne politike i ostvarbe poslovnih nastojanja
: odvija se u naposrednom kontaktu ili tele?onski
95 ANKETA
: kratak raz%ovor izmeAu ono%a tko pita i ono%a tko od%ovara:
sudioni<i: ispitiva$9 osoba koj aod%ovara
: dobra pitanja mo%u pripremiti samo vrhunski stru$nja<i
: pitanja moraju biti prila%oAena onome ko%a se pita te trebaju proizlaziti iz
od%ovora
:5 RASPRAVA
: vrti se oko stru$nih9 zananstvenih9 politi$kih i sudskih dvojbi
: .tovanje su%ovornika
: velika mo%unost manipuliranja
d5 NA7A;IVANJE MIS+I
: naba<ivanje ideja i predla%anje
: su%ovorni<i se ne suprotstavljaju9 oni predlau
e5 RAZGOVOR O NEKOJ TEMI
: produbljivanje neke tematike da bi se do.lo do istine ili su%lasnosti
: njima pripada i .kolsko predavanje
: heuristi$ki raz%ovor: dok slu.atelj ne kae: =,tkrio samC> &Deureka9 "rhimed'
: moe biti i unutar znanstveno% predavanja
<5 INTERVJ-
1. intervju iz $asopisa
*. rasprava o pro$itanom
B. razovor o zvedbenim mo%unostima u razredu
E. priprava u$enik aza intervju
3
F. izvedba
G. ra.$lamba i prosudba
H. domaa zadaa
"5 REKREATIVNI RAZGOVOR
*( KRATKI MONO+OZI
: kratke nedijalo.ke vrste:
a5 -VODNA RIJE)
: svrha: otvaranje neke dru%e vrste %ovora
: po$inje uobi$ajenim ?razama: 7tovani9 5ra%i9 1vaeni9 5opustite da...
95 IZJAVA # kratka obavijest povodom neko% do%aAaja
:5 VIJEST
: nema komentara niti vlastito% stajali.ta
: tei objektivnosti
: %ovori o posebnom do%aAaju
d5 KOMENTAR
: jez%rovito i obrazloeno izno.enje svo%a stajali.ta o ne$emu s uvjerenjem u
ispravnost svo%a stajali.ta
e5 IZVJE=>E
: po stilu izmeAu vijesti i komentara
: ne zahtijeva previ.e obrazla%anje svo%a stajali.ta
: objektivnost9 neutralnost9 dokumentiranost
: naj$e.e na T4:u i radiju
: te.ko je izvje.tavati o ne$emu9 ane iznijeti svoje stajali.te
: u stru$nom izvije.u vrlo su vane vremenske odredni<e jer prikazuju nastanak
i kronolo%iju zbivanja
: takav je pisani ili %ovorni oblik vrlo $est u poslovnim odnosima
: oblikovanje stru$no% izvje.a:
: uvodni dio: : redovno zapo$inje re$eni<om u obliku vijesti9 a zatim se iznose
najvaniji poda<i kako bi se mo%lo pratiti izvje.ivanje
: sredi.nji dijelovi: razradba # to su obi$no posebno podnaslovljeni odjelj<i
: kratak zaklju$ak ili zaklju$<i: : tamelji se na <ijlom izvije.u
,( GOVORI
: dui monolozi
: podvrste: prema stilu9 ?unk<iji9 ar%umentaiji
4
.( POSE7NE GOVORNE VRSTE
: stvorene su u okviru suvremenih sredstava priopavanja : voditeljstvo9 najava9
<rti<a9 obavijest9 prevoAenje9 reportaa &prijenos'9 krasnoslov&re<itiranje'
Od2i%e d9ra sti2a "vrenja:
a' jasnoa
b' istinitost
<' ljepota
d' ostale osobine kao npr. jez%rovitost9 jednostavnost9 lo%i$nost9 muzikalnost9
ritmi$nost9 slikovitost
Za "vr je 9itn:
: misliti na <ilj koje% elimo svojim %ovorom postii
: zanos9 strast9 ljubav prema poslu9 volj9 $vrsta vjera
: vjeba i dobra pripremljenost
: pozdrav9 ne.to o %ovorniku9 najava i isti<anje venosti teme
: jez%rovit i jasan %ovor s dobrom dik<ijom
:srda$no pbraanje slu.ateljima
: %ovorno umijee donosi u%led i poloaj9 ono osobu $ino korisnom u dru.tvu9
donosi mu utje<aj na dru.tvo
Sa413zdanje
misliti na <ilj koji se eli postii %ovorom( predavanjem
sustavno se pripremati
pripremati se u duhu & vjeri ' za uspjeh
zamisliti sebe kao uspje.na %ovornika & predava$a '
: potrebno je svim ljudima9 a posebno je vano za %ovornika koji treba
pozitivan stav o sebi
- takoAer je vano za pro?. koji takoAer mora poti<ati svoje u$enike i
njihovo samopouzdanje od najranije% doba
- treba misliti na <ilj koji elimo postii # zamisliti .to e nam zan$iti
samopouzdanje i uspje.nost na.e%a %:
- treba zamisliti sebe pred slu.ateljstvom i to uvijek kako %ovorimo
uspje.no i kako smo zadovoljni # zami.ljati li<a ljudi koji nas slu.aju9
nastojati osjetiti ili barem usmisliti da vas slu.aju sa zadovoljstvom9
zamisliti pljesak nakon %ovora
- treba uvjeriti sebe da se moe biti uspje.an i bit emo uspje.ni9 pozitivno
misliti o svojim iz%ledima za uspjeh &zatajiti dvojbe9 sumnje'
- treba si rei: donosim odluku i dobro u %ovoriti # to treba ponavljati u
sebi9 ai dru%e to nau$iti
5
- kao pro?esori moramo hrabriti ono%a koji nije si%uran u sebe9 moramo biti
svjesni da nitko ne zna sve pa tako niti ja &=3a nisam $ovjek koji zna sve
na svijetu> ili =Nau$it u>:od%ovoriti ako ne znas'
- treba odba<iti osjeaj sumnje i dvojbe u sebe9 vjera u svoje mo%unosti
- moramo iza sebe zatvoriti vrata i tako isklju$iti svaku mo%unost bije%a
- moramo biti %lasni
- potrebno je vjebati i dobro se pripremiti
- autosu%estija
- ponekad je potrebno iz sebe napraviti smije.na $ovjeka
- korisno je osjeati malu tremu # dobro je imati respekt prema onima koji
nas slu.aju
- nije potrebno u$iti %ovor napamet ve zapamtiti smisao o kojem %ovorimo
- imati uz sebe podsjetni<u
Pri1re4e za 1redavanje ? "vr 5
1. razmi.ljanje o temi i namjeni
2. pronalaenje i prikupljanje podataka
3. rasporeAivanje prikupljenih podataka
4. sastavljenje predavanja
5. zapamivanje predavanja
6. izri<anje predavanja
Predstav2janje "vrni%a
a' pozdraviti prisutne
: nitko nije vaniji od onih koji e slu.ati
npr. 5ra%i prijatelji9 GospoAe i %ospodo9 /ole%i<e i kole%e
b' predstavlja se tema i isti$e se vanost teme
: unosi se i malo patosa i osobne zainteresiranosti za temu
: moramo se obraati slu.ateljstvu srda$no i priladno
<' predstavljanje %ovornika
: jez%rovito i jasno s priladnom dik<ijom
: moramo <ijelo vrijeme pokazivati zainteresiranost i sreu .to e %ovornik
%ovoriti
d' iz%ovoriti ime i prezime %ovornika
: na prikladan na$in9 bez vike
: posljednji slo% ne$ije% imena je trenutak kada se okreemo prema %ovorniku9 a
ostalo vrijeme obraamo se slu.ateljima
6
e' predstavljanje sebe
: $inimo to toliko da nas oni koji nas slu.aju preoznaju &nikada ne smijemo
iznositi hvalospjeve o sebi '
5isanje
: ono je u izravnoj vezi s %ovorom
: moe biti presudan za dobar %ovor
:%lasni i ubrzani %ovor izaziva brzo disanje
: disanje treba vjebati
Glas
:moramo pripaziti na u$eni$ke %lasove i popotrebi pomoi
: %las treba kontrolirati i usklaAivati s potrebama # u odnosu na auditorij i
mjesto %dje drimo %ovor
: nisu prikladi niti vrlo tihi %lasovi
: moramo %ovoriti malo %lasnije ne%o u svakodnevnoj komunika<iji
S23@anje
: blisko %ovoru # dio je %ovorni$ko% umijea
: slu.anjem se pripremamo za %ovor # pasivni na$in u$enja
: ono je i .tednj avremena
: oni koji znaju paljivo slu.ati pomau %ovorniku
:velik br. ljudi koji mo%u %ovoriti9 ali ne mo%u slu.ati
: vei broj ljudi su vizualni tipovi &bolje u$e $itajui ne%o slu.ajui'
: vjebe slu.anje valja or%anizirati radi:
a' osposobljavanja za usredoto$enost na usm. izla%anje
b' privikavanja na kontinuirano praenje usmeno% izla%anja
<' razumijevanja sadraja usm. izla%anja
d' razlikovanja bitno% i nebitno%9 ope% i posebno%9 sredi.nje% i rubno% u usm.
izla%anju
e' zapaanja jez. obiljeja usm. izla%anja & artikula<ija %lasova9 na%la.ivanje
rije$i9 re$. melodija9 stil i dr. '
?' zapamivanja sadraja usm. izla%anja
%' ponavljanja i opona.anja bilo sadrajnih bilo iz%ovornih sastavni<a usm.
izla%anja
& %a izvr s23@anja 3 nastavi 4e se %ristiti:
a' u$iteljevo %ovorenje ili $itanje
b' u$enikovo %ovorenje ili $itanje
<' %ovorenje ili $itanje na radiju
7
d' %ovorenje ili $itanje na ?ilmu ili televiziji
e' %ovorenje ili $itanje snimljeno na %ramo?onskoj plo$i9 ma%neto?onskoj ili
kaseto?onskoj vrp<i
?' %ovorenje ili $itanje preno.eno putem .kolsko% raz%lasa
& tri 4etde za 1zrn s23@anje:
'( IMAGINATIVNA METODA &ili slu.anje'
: stvaranje predobi9 posebi<e slikovitih u svijesti slu.atelja9 tj. prisiljavanje
sebe na stvaranje slika o onome .to se sli.a
: u$enike treba vjebati tako da sveku iz%ovorenu re$eni<u zamisle kao u stripu9
tazmi.ljajui vizualizirajui9 na kraju sa stvori vi.e slika9 a posljednja neka bude
zaklju$ak
: ima%. sl. te.ko je ostvariti kod apstraktnih predmeta. zato se oni ne sviAaju
u$eni<ima npr. u na.em predmetuje to %ramatika
*( +OGI)KA METODA ?+OGI)KO S+-=ANJE5
: nastojanje sli.atelja da lo%. povee ono .to %ovornik %ovori9 pronaAe odreAenu
vezu izmeAu iz%ovorenih re$eni<a i uspostavi izmeAu njih odreAeni red
: uspostava reda i poretka
: nije vana samo memorija ve i lo%ika
: veliku ulo%u ima red9 plan izla%anja: uvod9 %lavna tvrdnja9 ar%ument9 dokazi9
primjeri i ponavljanje
: dobri slu.a$i prepoznaju red izla%anja9 tj. imaju lo%i$ku kontrolu koja im slui
kao smaokontrola jesu li dobro slu.ali
: iznimno vana za starije u$enike &od 1* %.'9 a kod malAih ne daj erezultate
,( ANTI;IPA;IJSKA METODA
: !EGN"T4N" I +,G8/" !ET,5"
: vrlo aktivno slu.anje koja pretpostavlja ima%inativnu i lo%i$ku metodu
: slu.anje unaprijed: nasluivanje .to e %ovornik sljedee rei9 kako e
oblikovati re$eni<u9 a iz uvodnih rije$i nasluivanje i %laven tvrdnje
: ne moemo sve predvidjeti9 a to je dobro jer onda sku.a$ i dalje ostaje
zainteresiran
: pretpostavlja zanimanje9 aktivno slu.anje
: smanjuje %ovorni .um
: vano %a je uvjebati
: poznavanje retorike pomae slu.anju i obratno # najbolji %ovorni<i su i najbolji
slu.a$i
: dobri %ovorni<i velik dio svo% ivota moraju posvetiti slu.anju i sustavnom
slu.anju
8
-strj "vraA 1redavanja
'( -VOD
a5 POZDRAV+JANJE I ZADO7IVANJE NAK+ONOSTI S+-=ATE+JSTVA
POZDRAVA+JANJE
: uspostavljanje komunika<ije s auditorijem
: uvijek moramo imati na umu kome %ovorimo i njihovo prethodno znanje
: moramo postavljati pitanja9 ako tema dopu.ta9 zainteresirati ih vizualno sa
slikama
: prepisivanje <ijele pjesme s plo$e nije dobro
SKROMNO PREDSTAV+JANJE SE7E
-KAZIVANJE =TOVANJA PREMA S+-=ATE+JSTV-
: uvijek moramo uputiti lijepu rije$ i osmijeh onima kojima se obraamo
95 STVARANJE ZANIMANJA ZA TEM-
: treba navesti razlo%e dranja %ovora(predavanja9 napomenuti povod %ovora9
: navesti motiva<iju ono% tko %ovori i ono% tko slu.a
: iznijeti <iljeve %ovora
:5 JEZGROVITO -POZNAVANJE SA SADR6AJEM GOVORA
: najvljivanje <iljeva %.
: stro%i saetak
: povezivanjes onim .to slu.atelji ve znaju
-VOD # ne smije biti predu%9 na vei od petine %ovora
- najavljuju se stil i ton %ovora &miran9 pateti$an9 tuan9 sve$an9 odrje.it'
- o$ituje se hoemo li kreuti N51/T4N! P1TE!:od pojedina$no%
prema openitom izvodu ili 5E51/T4N! P1TE! od zaklju$ka9 uopeno%
prema pojedinostima
- u %ovor se moe ui i na%lim po$etkom .to poja$ava e?ektivnost tzv. hallo
e?ekt
*(SREDI=NJI DIO
: R"-R"56" # %lavni dio9 izla%anje
: * dijela:
a5 KAZIVANJE : rasporeAivanje i predstavljenje $injeni<a9 podataka9
obavijesti
: izla%anje teme i obrazla%anje
: izno.enje tvrdnji
95 DOKAZIVANJE : dokazima se podupire %ovornikova tvrdnja ili pobijaju
suprotne tvrdnje
9
: onaj koji eli dobro podupirati ili pobijati suprotnu stranu treba dobro $uti
suprotnu stranu
: ponavljanje kako bismo uvjerili slu.ateljstvo
: DOKAZI: '(9je%tivni: bolji dokazi
a' izravni
b' izvedeni: lo%i$kim izvoAenjem iz neke dru%e o$ite ili
dokazane istine
*( s39je%tivni : ponekad bolje prihvaeni od objek.
: <iljaju na emo<ije i slu.atelja dovode u poloaj razumijevanja za
subjektivne dokaze
: %ovorni$ko umijee po$iva na tome koliko netko te subjektivno to moe
uvjerljivo
predo$iti
,( ZAK+J-)AK B ZAVR=NI DIO
1. 5,: : kratka i jez%rovita sinteza &saetak' %ovora(predavanja # pridodaje se
kratka ar%umenta<ija
*. 5,: : poziv na pamenje i prihvaanje %ovora
: na kraju e?ektan zavr.etak &koji obi$no kree iz mirno% tona da bi se
podi%ao ton &ponekad a?ektivnost' uz pomo patetike' sa poantom
: zahvalnost na panji
O1Cenit str3%t3ri "vra
- moramo %ovoriti u skladu s okolnostima
- ne smijemo koristiti meta?ori$ke izraze
- moramo biti .to raz%ovijetniji
- dobro je koristiti neke izreke uz tvrdnje
- ne ponavljati vi.e puta ponovljeno
- mora postojati lo%ika
- ne smijemo ii u prevelike di%resije9 omeAavanje teme
-strj i izri:anje 1redavanja
: u predavanju treba biti zastupljen znanstveni ili znanst.: polupul. stil koje treba
prila%oditi potrebama u$enika
: razumljivost
a5 IZ+AGANJE
: povezano izno.enje misli i tvrdnji koje se obrazlau
95 T-MA)ENJE
: usmeni ili pismeni tekst kojim se ne.to obja.njava s nakanom odreAenja .to je
to9 te za.to je to tako
10
: tuma$iti moe osoba koja im aodreAena znanja
: objasnidba je spoznaja o svijetu odreivanjem i ra.$lambom pojava i pojmova
: svrha: dokazivanje &subjektivni i objektivni dokazi' i uvjerljivost
:5 O7RAZ+AGANJE
: netko tko obrazlae zan kome se obraa i pritom izlae razlo%e to%a
d5 NAVODENJE
: navodi se iz tuAih teksova ili spominjanje odreAnih $injeni<a
: navod se najavljuje9 ako i nje%ova zavr.ni<a
: u pisanom obliku kao upravni %ovor
: svrha n:objektivni dokaz
e5 -P->IVANJE
: upuiva$ki ili instruktivni tekstovi su usmejreni na djelovanje u budunosti
: propisi9 upute ili naput<i9 zakoni9 zapovijedi9 izdvojene pouke9 pripomene9 elje9
zamolbe9 zahtjevi9 pozivni<e9 $estitike9 zaalni<e9 pohvalni<e...
: postoje i razne vrste uputa: za uporabu lijekova9 za rukovanje strojevima
<5 RASPRAV+JANJE
: zananstveni stil
: karakteristi$no je lan$ano povezivanje re$eni<a &jedna re$eni<a prizlazi iz
dru%e'
& vrste ras1rava:
1. 1)!EN" R")PR"4" # B stupnja: 1. postavljenje tvrdnje &teze'
*. postavljanje proutvrdnje &antiteze'
B. dokazivanje tvrdnje
: poti<ajno uvodno izla%anje pridonosi raspravi sudionika neko% skupa
*. P)"N" R")PR"4"
: znanstveni tekst u kojem se razvija neka zaokruena misao i rje.ava neki
problem
: ustroj : a' postavljanje teze & otkrivanje problema'
b' dokazivanje teze & rje.avanje problema'
<' potvrAivanje ili odba<ivanje teze & prihvaanje najbolje% rje.enja'
: oblik stru$no% i znanstveno% rada sa svrhom dokazivanja ispravnosti neke
tvrdnje ili odba<ivanje tvrdnje
: u pismenim raspravama se prosuAuje9 tuma$i9 obrazlae9 dokazuje
: sustavno se ra.$lanjuje tema
: misli se razvijaju lo%i$no9 .to se o$ituje u lan$anoj svezi meAu re$eni<ama
11
"5 OPISIVANJE
: za opisivanje je vaan prostor9 zapaanje pojmova u prostoru
#5 PRIPOVIJEDANJE
:tekstovna vrsta koja izraava promjenu u vremenu i prostoru
: za prip. je vano vrijeme
Krasns2v
: interpretativno $itanje i iz%ovaranje napamet &re<itiranje' knjievnoumjetni$kih
tekstova u skladu sa suvremenim odreAenjima u kojima se o$ituje nastojanje
%ovorno% izraavanja vlastito% doivljaja i razumijevanja teksta
: krasnoslovitelj:
: %ovorno oblikuje pi.$eve rije$i
: posreduje izmeAu teksta i $itatelja o$itujui stvarala$ki odos prema tekstu
: u %r$. i let. .kol. je imao vanu ulo%u u podizanju razine %ovorno% izraavanja #
vjebali k. na odabranim tekstovima
: "ristotel i /vintilijan su se bavili krasnoslovom
: klasi<isti su nametnuli estetsku normu koj aje vaila do prve.pol. *J st. #
uspostavili su stro%a na$ela kako treba krasnosloviti # 7"6+,NE # boja9 intona<ija9
stav9 %este ruku tijela9 %lave
: na.e vrijeme: malo %estikula<ije &samo dranje %lave9 izraz li<a'
: u pripremi krasn. se nastoji uvijek pribliiti razini koja mu daje zna$enje
interpretativne %ovorne umjetnosti # to zahtjeva posebnu pozornost9 napore9
usustav : u ovom stolj. bilo je veliko protivnika krasn.
: nema usustavljena pristupa krasnoslovu u pro%ramima &posebna pozornost
darovitim u$eni<ima' : krasnoslov treba uklju$iti u .kolovanje svih u$enika
Strate"ija s23@anja
: poseban posao u krasnoslovu
: zahtjeva sustavno promi.ljeno sul.anje i kon<entra<iju
Eneti$%a %re%:ija
: dija%nosti<iranje %ovornih te.koa je posao pro?.
: artikula<ija se stabilizira u K:oj %. ivota
: slu.ajui u$enike pro?. hrv. jez. rje.avaju njihove probleme
: nepravilnosti : 1. su%lasja s dijalektalnim %ovorima koji ne poznaju odreAene
%lasove
*. razvojne i %ovorne te.koe
12
B. zna$ajan je br. u$enika povratni<i iz inozemstva koji su se
sluili stranim jezi<ima u svakodnevnoj komunika<iji i u .koli9 a izravna je
posljedi<a utje<aja tih jezika # nepravilan iz%ovor hrv. jezika
: velik br. u$enika nije imao susret s lo%opedom # opsebno u malim %radovima9
oto<ima9 selima
: roditeljska nebri%a
: naj$e.e %ovorne te.koe u iz%ovori u F:om razr.: korijeni od roAenja

a' nepravilno iz%ovaranje %lasova s9z9.99p9$99d9A9t9h9? jer ih ne iz%ovaraju u
svojoj sva%da.njoj dijalektalnoj komunika<iji
: <9 z9 s jer im nedostaju zubi # r nepravilno iz%ovaranje ili zamjenjivanje s
dru%im %l.
b' landi<izam # nepravilan iz%ovor l i lj
<' teta<izam # t
d' delta<izam d
e' mu<anje # danas mu<a FJL vi.e dje<e ne%o prije 1F %. i to zbo% rata9 rastava9
a%resivnih roditelja. proivljenih trauma
?' nazalnost # iz%ovaranje%lasova kroz nos
%' brzopletost
- moramo kori%irati osjetljivo9 bez napada na dje$ju du.u # oni koji slabo
artikuliraju %lasove prenose to i u pismo
- u F #om razredu ima 1GL u$. s %ovornim pote.koama9 au M. 1J:11L9
usrednjoj .k F:ML9
- %ovorne te.koe %ube se kod *L u$.
- moramo nau$iti u$. brzini i tempu iz%ovora9 boji %lasa9 intona<iji
Retri$%e <i"3re 3 izraavanj3
: izrazi kojima se ne.to kae na neobi$an na$in
"' "0E/T4NE
6' P,ET8NE
7kari 1 potrazi za i%ubljenim %ovorom
+OGI)KE EIG-RE
1. najava teme &uvod'
2. smje.taj teme
3. razradba &dihotomija
4. tvrdnja
5. pro.irivanje trvdnje
6. paradiks
13
7. primjer &uzorak'
8. de?ini<ija &odreAenje'
9. razabiranje &razlu$ivanje'
10. sjedinjenje
11. obja.njenje
12. obrazloenje
13. dokaz
14. silo%izam
15. entimema
16. sorit &niz skraenih silo%izama'
17. analo%ija
18. induk<ija(deduk<ija
19. dvojba
20. kon%loba<ijaN &nizanje nekoliko dokaza'
21. podatak
22. podatak s navoAenjem izvoda
23. po%led s dru%e strane
24. pobijanje
25. antiprastaza # lo%i$ki obrat &optubuprotiv neko%a pretvaramo u pozitivnu
stvar'
26. odbijanje &apodioksa'
27. zaklju$ak
28. saetak
TROPI B EIG-RE RIJE)I
: nastaju promjenom osnovno%9 uobi$ajeno% zna$enja
1. mta?ora
*. personi?ika<ija
B. katahreza # imenovanje pojmova za koje u rje$ni<im anmamo pojam
E. usporedba
F. metonimija
G. sine%doha
H. ale%orija
M. za%onetka
K. simbol
1J.amblem
11.peri?raza
1*. aluzija
1B. eu?emizam
1E. onomatopeja
1F. epitet
14
EIG-RE MIS+I
: odnosi se na .iri smisao ono%a .to je re$eno
1. retori$ko pitanje
*. eksklama<ija &u visokom stilu'
B. komunika<ija: uspostavljanje %lumljeno% raz%ovora =-na$i9 vi me pitate>'
E. apostro?a
F. sermoni<ija
G. prozopoeja
H. ironija
M. anti?raza
K. sarkazam
1J. parodija
11. para?raza
1*. em?aza # pretjerivanje u rije$ima ili tonu
1B. litota
1E. metalepsa # izbje%avanje te.ko% ilinepristojno% sadraja
1F. hipola%a
1G.senten<ija
1H.izreka
1M. epi?onem # senten<ijski usklik an kraju %.
1K. ane%dota
*J. dosjetka
*1. parabola
**. peterlu<ija # pozornost na ne.to9 ali o tome se ne eli %ovoriti
*B. prekid
*E. epi?raza
*F.kon<esija
*G.prolepsa
*H. odla%anje
*M. retori$ka skromnost
*K.di%resija
BJ. umetanje
B1.ivoopisivanje
B*. nabrajanj
BB.kumula<ija
BE. amplihika<ija
BF.%rada<ija
BG.antiklimaks
BM.oksimorona
BK.antiteza rije$i
EJ.antiteza re$ni<e
15
E1.korek<ija
NASTAVA IZRA6AVANJA
:svrha nastave izraavanja: prakti$no osposobljavanje u$. za usmeno i pismeno
komuni<iranje sa svijetom
u kojem ivi i djeluje: to se ostvaruje:
a' oslobaAanjem u$enika za javnu i privatnu uporabu %ovorene i pisane rije$i u
svim ivotnim situa<ijama
b' razvijanje u$eni$kih pravopisnih i pravo%ovornih navika u skladu s
knjievnojezi$nom normom
<' razvijanje u$. sposobnosti za usm. i pis. komuni<iranje na svim jez. 9 stilskim i
tekstovnim razinama hrv. stand. jezika
d' upoznavanje u$enika u osnovnim zna$ajkama naj$e.ih tekstovnih vrsta i
?unk<. stilova te s osnovama tekstovne lin%vistike i stilistike koje su uvjeti za
stvarala$ku proizvodnju tekstova te uspje.no usm. i pis. komuni<iranje
: <iljevi se ostvaruju u nastavi:
a' usm. i pis. izraavanja
b' %ramatike povezano s odreAenim %radivom & re$eni<a9 tvorba rije$i i sl. '
<' knj evnosti & pripovijedanje9 opisivanje9 raspravljanje o tekstovima i sl.'
d' ?ilmske i s<enske umjetnosti
e' pravopisa i pravo%ovora ?' <jelokupnoj nastavi hrv. jez. iskori.tavanjem razl.
oblika %ovorenja i pisanja u metod. svrhe
FF na$e2a:
n. ope naobrazbe i stru$ne usmjerenosti
n. prakti$nosti
n. jez. standarda
n. ivotnosti
n. zavi$ajnosti
n. sadrajne kompeten<ije
n. sadrajne i tekstovne raznolikosti
n. meAuovisnosti %ovornih i pismenih vjebi
n. demokrati$nosti
n. or%aniza<ije
n. prosudbe
& 4etdi$%i s3stavi 3 nastavi izraavanja:
a) %ramati$ko: knjievni
b) pra%mati$ko: peda%o.ki & povezivanje nastave izraavanja s ostalim
podru$jima hrv. jez.'
c) retori$ki & usmene produktivne i reproduktivne vjebe'
d) komunika<ijsko: stvarala$ki
16
& 4etdi$%i 1rist31i 3 nastavi izraavanja:
a) utilitaristi$ko: %ovorni$ki & %ov. vjebe usmjerene na situa<ijske oblike
koji su najpotrebniji u ivotu: tel.9 poslovni9 dru.t. raz%ovor9 o%las9
diskusija'
b) dru.tveno: od%ojni & vjebe su usmjerene prema <iljevima dru.t. moralno%
ili polit. od%oja: prepri$avanje novinskih vjesti9 saimanje publi<ist.
tekstova: raz%ovor o aktualnim temama '
c) %ramati$ko: ortoepski & usredoto$enost vjebi na %ramatiku i pravo%ovor:
?unk<ija razvoj u$eni$kih jez. navika i provjeravanje %ram. znanja'
d) leksi$ko: kmpozi<ijski & vjebe usmjerenje na prou$avanje knji. tekstova
i na prakt. primjenu to% iskustva: na%lasak na bo%aenju rje$nika i umijeu
komponiranja sloenijih <jelina'
e) lin%visti$ko: komunika<ijski & <ilj upoznavanje lin%v. znanosti i teorije
komunika<ije: vjebe minimalne ili ih nema'
f) didakti$ko: komunika<ijski & <ilj uravnoteiti teoriju i praksu
komuni<iranja: tei.te na prakt. osmi.ljenim metod. vjebama: nastava
mora biti prila%oAena psiho?iz. mo%unostima i potrebama u$enika'

GOVORENI JEZIK
- prvotni oblik komunika<ije
- spe<i?i$an
- :slu.na senza<ija
- :ima svoje vrijednosti i norme
PISANI JEZIK
- proiza.ao iz %ovoreno% jezika
- izraajne strukture ne poklapaju se sa izraajnim strukturama %ovoreno%
jezika
- u po$etku pismenosti razlike izmeAu %ovoreno% i pisano% izraza bila je
zanemariva
K-+T-RA IZRA6AVANJA:
a5 %32t3ra "vra
- kulturno %ovoriti zna$i %ovoriti rije$ima i na$inom koji od%ovaraju danim
uvjetima9 tj. temi9
sadraju9 problemima9 idejama9 slu.ao<ima9 trenutnim okolnostima
- jezik se mora harmonizirati sa sdrajem koji se iznosi i slu.ao<em kojem
je sad. usmjeren
- temelji se na zakonitostima %ovoreno% jezika9 tj. pretpostavlja poznavanje
zakonitosti %lasovno%9 %ram. i leksi$ko% ustrojstva jezika te pravo%ovorne
norme i stilistike %ovora
17
95 %32t3ra 1isanja: temelji se na zakonitostima pisano% jezika koji ima svoju
pravopisnu9 %ram.9 stilist. i leksi$ku normu te svoje ?unk<ionalne stilove i oblike
JEZI)NI OSJE>AJ
- u$enikova naviknutost n aodreAni jez. sustav
- stje$e u svakodnevnoj %ovornoj praksi
ima osjeaj
1. -"48"3N G,4,R # rea%ira na nje%ovo naru.avanje
2. )1)T"4 )T"N5. 3E-/": u$. je stekao znanje i vej.tine za izraanjae u
pravilnom stand.jez. i rea%ira na nje%ovo naru.avanje
KNJI6EVOJEZI)NE NORME
1. %ramati$ka
2. leksi$ka
3. stilska
4. pravo%ovorna &ortoepska'
5. pravopisna &orto%ra?ska'
DIJA+EKT
- jezik nosila< zavi$ajne kulture
- po%odan za komunika<iju u zavi$aju i u uem kru%u te za literarno
stvarala.tvo
KNJI6EVNI JEZIK
- slui za sporazumijevanje na .irem prostrou &ljudi razli$. %ovor. navika'
- standardni9 normiran
- povezuje pripadnike isto% naroda u vremenu i prostoru
RAZGOVORNI JEZIK
: manje podloan normama
: %ovor svakodnevi<e
: pod utje<ajem tiska9 tv sve je blii standardnom
A5 Gvrne vje9e
: svrha %ovronih vjebi: 1. suvereno priopavanje svojih misli i osjeaja
*. poti<anje da se izraava idiomom
B. da se izvjeba u pravilnoj uporabi stand. jezika
& na$e2a "vrni# vje9i
1. N"8E+, PR"/T8N,)T
2. N"8E+, 3E-8N,G )T"N5"R5"
18
3. N"8E+, P,)T1PN,)T # u$. razli$ite ivotne dobi moramo prii
prikladno njihovoj ivotnoj dobi
: B razdoblja: a' ludi$ka ?aza do K. %.
b' poja$ana radoznalost do 1E. %.
<' sposobnost apstraktno% razmi.lj. do 1E. .%.
: stupnjevite %ovorne vjebe: na razli$itim stupnjevima razvoja u$. se %ovori
malo vi.e
E. N"8E+, ;4,TN,)T
F. N"8E+, -"48"3N,)T # mora se upozoriti na razliku izmeAu stand. i
zavi$ajno% %.
OSNOVNI TIPOVI GOVORNIH VJE67I
%ovorne: : %ramati$ko: pravo%ovorne
: stilsko: kompozi<ijske
pismene: : %ramati$ko: pravopisne
: stilsko: kompozi<ijske
' GRAMATI)KO&PRAVOGOVORNE:
a5 "ra4ati$%e:
: ?onolo.ke: : poistovjeivanje i razlikovanje
: zamjena
: premetanja
: dometanja
: izostavljanja
: razlike $ i
: dvo%lasnik ie & ije '
: na%la.ivanje
: zvu$ni pokusi
: istraiva$ke vjebe
: mor?olo.ke: : tvorba imeni<a od %la%ola
: tvorba pridjeva od imeni<a
: vr.itelj radnje
: umanjeni<e
: zatvoreni prostor
: akuzativ jednine
: %enitiv mnoine
: instrumental jednine
: %la%olski i pridj. obli<i
: sintakti$ke: : sreAivanje izobli$ene9 ne%ramati$ke re$eni<e
19
: sla%anje re$. od zadanih rije$i uz slobodnu
uporabu oblika
: dopunjavanje re$eni<e
: pro.irivanje re$eni<e
: saimanje re$eni<e
: preoblikovanje re$eni<e
: premje.tanje re$. dijelova
: zamjene sintakt. jedini<a
: izborni diktat
: ispisivanje
: iz teksta razvrstaj re$. $lanove u tabli<u
: analiza re$eni<e
: tvorba re$eni<e...
95 2e%si$%e:
: leksi$ko: %ramati$ke: a' leksi$ko: ?onolo.ke
b' leksi$ko: mor?olo.ke
<' leksi$ko: sintati$ke
d' leksi$ko: rje$otvorne
e' leksi$ko: etimolo.ke
: leksi$ko: semanti$ke & vjebe sa sinonimima i antonimima9 homonimima i
paronimima9 arhaizmima i neolo%izmima9 vj. s tematskim %rupama rije$i'
: leksi$ko: stilisti$ke & nepravilna uporaba rije$i9 nemotivirano ponavljanje iste
rije$i9 suvi.no %omilanje rije$i9 neuspjele tvorbe9 nepravilna uporaba rije$i
isto%a korijena9 mije.anje leksika iz razl. epoha9 upotreba neknji. rije$i9
nepotrebna upotreba ?raza9 mije.anje razl. stilova
: leksi$ko: orto%ra?ske
:5 1rav"vrne:
&arti%32a:ijs%e: pravilan iz%ovor %lasova i %las. skupina u %ovornom lan<u
: dvije razine: a' iz%ovor ?onema ovisnih o razli<i izmeAu u$eni$ke imanentne
%ramatike i %ram. stand. hrv. jezika
b' iz%ovor ?onema u %las. lan<u9 tekstu9 %dje dolazi do otklona
od norme
: naj$e.e: : slivenika $9 9 d9 A
: jedrenika h
: otvornika e9 a9 o
: dvo%lasnika ie
: zvu$nika pred iz%ovornom stankom
: zvona$nika v pred bezvu$nikom i iz%ovornom stankom
: rje.avanje pote.koa:
20
a' upozoravanje u$. na po%re.ku kada %ovore stand. jezikom
b' vjebama $itanja i %ovorenja usmjerenih na iz%ovor
<' ispravljanjem po%re.ke kada je u$. napravi i to tako da
nastavnik rije$ iz%ovori pravilno9 a u$. za njim ponovi
d' upozoravanjem na pravilo u vezi s nastavom %ram.
: a%:enats%e&
: na ope obrazovnoj razini u$. treba osposobiti:
a' da $uje i raspoznaje na%l. novo.tok. inventar u tuAem %ovoru
b' da uz pozornost i trud sam uspijeva iz%ovoriti sva $etiri na%laska i
nena%l. duljinu
<' da nau$i osnovna pravila o mjestu na%l. u rije$ima
d' da slu.ajui novo.tok. %ovornike i opona.ajui njihovo na%la.ivanje
steknu sposobnost usm. izraavanja knji. jezikom sa .to manje po:
vreda na%lasne norme
: vrste: : razlikovanje du%ih i kratkih slo%ova
: vjebe u iz%ovoru pojedinih na%lasaka
: vjebe proklize
: vjebe odreAivanja na%l. <jelina
: vanost na$ela postupnosti
& intna:ijs%e: : vrste: a' vj. re$. na%laska
b' vj. re$. tempa
<' re%istra i ja$ine %lasa
d' vj. iskori.tavanja stanki
e' vj. re$. melodije
: naj$e.e u obliku ?oneti$ko% diktata9 zvu$no% pokusa ili autodiktata
: dijelovi intona<ijske vjebe: brzina9 intenzitet9 ton9 stanka9 intona<ija9
na%lasak
: pravo%ovorno # pravopisne: naj$e.e u obliku diktata & istraiva$ki9
nadzorni9 izborni9 stvarala$ki9 samodiktat9 d. za spre$avanje po%re.aka9 prou$eni9
obja.njeni9 d. s obrazloenjem '
:razine ?oneti$ko% diktata:
1. zapisivanje iz%ovornih stanki
*. zapisivanje na%lasaka
B. biljeenje na%lasaka
E. biljeenje ostalih intona<ijskih parametara
*( STI+SKO&KOMPOZI;IJSKE
a' dijalo.ke:
: raz%ovorne i%re
: tele?onski raz%ovori
21
: rekreativni raz%ovor
: poslovni raz%ovor
: usmena dramatiza<ija
: intervju
b' monolo.ke:
: opisivanje
: pripovijedanje
: tuma$enje
: raspravljenje
: upuivanje
,( GRAMATI)KO PRAVOPISNE
a' %ramati$ke
b' leksi$ke
<' pravopisne: : %ra?ijske & pisanje slova9 velika i mala slova9 strane rije$i '
: %lasovne & pisanje i %las. skupova '
: interpunk<ijske & interpunk<ijski i ostali pravopisni znakovi '
: leksi$ke &sastavljeno i rastavljeno pisanje rije$i '
Teme %ovornih vjebi: :
,7: tei.te na raz%ovornim vrstama9 opisivanjima i pripovijedanju
)7 # raspravljanje9 sintaksa9 stilistika vezano% teksta
Gvrne vje9e 1 st31nj3 izvrnsti sadraja:
1. usmene:
a' $itanje
b' re<itiranje
<' %ovorenje napamet
d' usmeni diktat
e' davanje od%ovora na tuAa pitanja
?' izla%anje vlastitih sadraja
*. pismene:
a' prepisivanje
b' autodiktat
<' pismeni diktat
d'pisanje od%ovora na tuAa pitanja
e'sastavljanje vl. sadraja
22
Gra4ati$%&1rav"vrne vje9e
- vjeba se na zasienim i u$eni<ima zanimljivim tekstovima
- provoAenje %:p vjebi :
1. vjebati ono u $emu se %rije.i
2. za u$enike koj e%irj.e or%anizirati dodatne stove
3. u$. koji dobro iz%ovaraju zaposliti dru%im zada<ima
4. nastavnik mora biti si%uran u iz%ovore9 prepoznati situa<iju
Stje:anje "vrni# navi%a
1.NED,T8N" !T"23": slu.ajuu u$. usvaja od pro?.
*.)43E)N" !T"23": u$. je aktivniji9 svjesno pazi na nastavnikov iz%ovor
i imtira %a svjesno
: nastavnik u$. upozorava9 ispravlja9 poti$e
: u okviru $itanja9 re<itiranja9 prepri$avanja
B. ,RG"N-R"N" !T"23": najbolji su usmeni diktati
E. )T4"R"+"8/" PR!3EN": kad se u$. izvje.ta$e u ortoepskom
problemu da mo%u stvarati due ori%inalne sadraje polazei od uvjebanih
primjera
Sti2s%&%41zi:ijs%e vje9e
- vjebe za bo%aenje rje$nika9 te$nost %ovora9 razvijanje izraavanja...
- svrha: razvijanje spsobnosti stvaranja ?unk<ionalnih tekstova
MONO+O=KE VJ(
: E%on Oerli<h: podijela tekstova na F osn. tipova s obzirom na %ovornika i
osnov. jezi$. struktruru:
1. 5E)/RP23": zapaanje pojava u prostoru
*. N"R"23" # zapaanje pojava i njihovih promjen u prostoru
B. E/)P,-23" : razumijebanje pojmova s obzirom na njihovu sloenost
a' sinteti$ka kompozi<ija : de?iniranje poj ava9 imenovanja9
svrstavanja u razr. vrstu
b' analiti$ka komp. : povezivanje pojmova
E. "RG1!NET"23": odnosi meAu pojmovima
F. N)TR1/23"
A5 VJE67E OPISIVANJA
: opisivanje se zasniva na zapaanju pojava u prostoru
: ustroj vjebe:
a' prou$avanje uzora
b' opisivanje & usm. ili pis. vjeba ': na osnovi:
: neposredno% ili posredno% promatranja
23
: biljeaka na$injenih za vrijeme neposredno% promatranja
: sjeanja
: ma.te
<' $itanje( %ovorenje
d' rasprava
: prema sudjelovanju osjetila: a' vizualni
b' auditivni
<' ol?aktivni
d' %ustativni
e' taktilni
: prema svrsi: a' zanastveni
b' popularno: zananstveni
<' tehni$ko: poslovni
d' knjievnoumjetni$ki
: prema stajali.tu opis iva$a: a' subjetkivni
b' objektivni
<' romanti$ni
d' naturalisti$ni
e' humoristi$ni
?' sentimnetalni
: prema stupnju kreativnosti:
a' reproduktivni
b' stvarala$ki ili produktivni
: prema na$inu uporabe:
a' samostalni
b' uklopljeni
: na$inu ukomponiranosti u vei < jelinu:
a' neprekinuti
b' razloeni
: prema stanju u kojem se nalazi opisana pojava:
a' stati$ni
b' dinami$an
<' opis osobe & portret '
d' opis kraja & krajolik '
24
e' opis zatvoreno% prostora & interijera '
?' opis otvoreno% prostora & eksterijera '
%' opis mora & marina '
h' opis mrtve prirode & nature morte '
i' opis ivotinja
j' opis biljaka
k' opis prirodnih pojava
l' opis %raAevina
lj' opis umjetnina...
: prema zapaanju bitno% i nebitno%:
a' supstan<ijalni
b' ak<identalni
: prema jez. konkretiza<iji zapaenih pojedinosti:
a' apstraktni
b' konkretni
75 VJE67E PRIPOVIJEDANJA
: zasniva se na zapaanju promjena u vremenu i prostoru
: vrste:
'( PREPRI)AVANJE
: reproduk<ija pro$itane ili odslu.ane pri$e
: svrha: .to prikladnije obavijestiti $itatelja ili slu.atelja o najvanijem u
odreAenom djelu ili .to se $ulo u pri$i o nekom do%aAaju ili pojavi
: obiljeja: jasnoa9 kratkoa i ujedna$enost u u izno.enju podataka
: vrste: a' in?ormativno: <ilj obavijestiti slu.atelja o bitnim sastavni<ama neke
pri$e & li.eno subjektivnih
dodataka '
b' rekreativno: pro.irivanje ili oduzimanje el. izvornom tekstu
*( PRI)ANJE
: pri$anje utemeljeno na stvaranju pri$e o zami.ljenom ili zbiljskom do%aAaju
: stvarala$ki $in9 stvaranje subjektivno%9 ?ik<ijsko% teksta
: treba stvoriti po%odnu emo<ionalnu i intelektualnu okolinu
: pri$e nastaju na temelju vl. doivljaja9 knji. djela9 uz %lazbu9 sliku i sl.
,( IZVJE=>IVANJE
: priopavanje zapaanja o stvarnim pojavama i promjenama u vremenu
: to$nost9 objektivnost9 jasnoa9 kratkoa
: li.eno sve%a subjektivno%9 emo<ionalno%9 bez komentara
25
& vrste:
a' vijest : najjez%rovitiji izvje.taj o do%aAaju
: nije popraena komentarom ili izno.enjem vl. stajali.ta
: od%ovara na pitanja: tko9 .to9 %dje9 kada9 za.to
: vjebe prema novinama i radiju
b' izvje.e: nastaje op.irnijim izvje.ivanjem
: stru$no izvje.e: : vane vrem. odredni<e jer prikazuje nastanak i
kronolo%iju zbivanja
a' uvod: po$inje re$. u obliku vijesti iza kojih slijede poda<i da bi se mo%lo
pratiti izvje.ivanje
b' razrada: naj$e.e u obliku posebno podnaslovljenih odjeljaka
<' kratak zaklju$ak: u vezi s <ijelim izvje.em
;5 VJE67E T-MA)ENJA
: sinteti$ko i analiti$ko izla%anje pojava9 pojmova9 predobi
: * bitna oblika tuma$enja:
1.,63"7N3"4"N3E: .to je toN
*. ,6R"-+"G"N3E: za.to jetoN
: naj$e.i obli<i tuma$enja:
'( PREDAVANJE
: <iljevi: pou$avanje i znan. obja.njavanje
: popul.:znan. ili znanstveni stil
: vrste: : $itano
: djelomo$no $itano
: %ovorenje uz podsjetnik
: predavanje bez podsjetnika
*( REEERATI
,( REK+AME
.( GOVORI
: %ovornik se obraa slu.ateljstvu da bi objasnio i obrazloio svoje stavove9
ideje i tako djelovao na auditorij
: %ovornik mora poznavati:
1. sadraj usmene poruke
*. na$in i oblik slanja poruke
B. slu.ateljstvo # tako %ovornik postie samopouzdanje
/( PROMID67ENI OG+ASI
0( -D67ENI)KI I POP-+ARNOZNAN( )+AN;I
: u nastavi se prakti<iraju:
a' predavanja: o temama koje u$. zanimaju i koje su im bliske
b' popularnoznan. $lanak: o temama kojima su pojedini u$. zadivljeni
<' obavijesni prikaz: knji%a9 ?ilmova9 izlobi9 predstava...
26
D5 VJE67E -P->IVANJA
: zasniva se na planiranju djelovanja u budunosti
: vjebe: : upute o upravljanju aparatom
: izviAa$ka dnevna zapovijed
: razredni ili .kolski kuni red
: pravilnik Aa$ke udru%e
: prometni propisi
: pravila lijepo% pona.anja...
: mje.oviti obli<i: : obavijest
: molbe i zahtjevi
: $estitke
E5 VJE67E RASPRAV+JANJA
: zasniva se na prosudbama osnosa meAu pojavama i pojmovima
: temelji se na dokazivanju9 poniranju u sr problema &pojma pojave'
: stvarala$ka aktivnost
: vrste:
'( RASPRAVAATRAKTAT
: znanast. tekst u kojem se razvija zaokruena misao i rje.ava neki problem
: pretpostavlja: 1. postavljanje teze(otkrivanje problema
*. dokazivanje teze(rje.avanje problema
B. potvrAivanje ili odba<ivanje teze(prihvaanje najbolje%
rje.enja
*( PRO7+EMSKI )+AN;I
: rasprava u kojoj se rje.avaju znanst.9 ali o bi$ni svakiAa.nji problemi
: pretpostavlja: 1. postavljanje problema
*. nizanje mo%unosti rje.enja problema
B. predla%anje najbolje% rje.enja
,( PO+EMIKA
: suprotstavljanej dvaju razl. mi.ljenja o istoj pojavi
.( KNJI6EVNA INTERPRETA;IJA
: vrste rasprave kojoj je <ilj pribliavanje djela $itateljima
/( MEDITA;IJAARAZMATRANJE
:vrsta rasprave u kojoj autor sam sebi nastoji razbistriti pojmove o pojavama
oko sebe
: ponekad moe prerasti u esej ili o%led
0( ESEJAOG+ED
: znanstveno:umjetni$ka knji. vrsta
G( KRITIKAAO;JENA
: rasprava u kojoj se djelo svestrano prosuAuje i vrednuje
: mo%ue je ii putem induk<ije i deduk<ije
27
H( DISK-SIJA
:usmena rasprava u kojoj sudjeluje vi.e ljudi i u kojoj se rje.ava neko vano
pitanje
: u ,7 zastupljeni su problemski $lanak9 usmena kritika i diskusija
DIJA+O=KE
'( RAZGOVORNE IGRE: radi bo%aenja rje$nika9 pred.k. doba
*( TE+EEONSKI RAZGOVOR: ?in%irani raz%ovori
,( POS+OVNI RAZGOVOR: u%ovaranje .portskih natje<anja9 izleta9 posjeta...
.( REKREATIVNI RAZGOVOR: raz%ovor na aktualnu temu radi osposobljavanja
za dru.t. komunika<iju
/( -SMENA DRAMATIZA;IJA: pretakanje nedijalo.kih djela u dijalo.ke radi
usavr.avanja usm. i pis. raz%ovorno% izraza
0( INTERVJ-: stvarni ili zami.ljeni9 kao %ovorna vjeba
75 Pis4ene vje9e
: pismeno izaraavenje je sustavan pro<es u kojem se smjenjuju najraznovrsniji
postup<i9 obli<i i sadraji # izbor oblika i sadraja uvjetovan je dobi u$enika9
njihovim psiho?izi$kim mo%unostima
: temelji se na:
1. jezi$nim djelatnostima: slu.anje9 %ovorenje9 $itanje9 pisanje
2. na zakonitostima pisano% jezika koji ima svoju: pravopisnu9 %ramati$ku9
leksi$ku9 stilisti$ku normu
te ?unk<ionalne stilove i oblike
Eaze 3 razvijanj3 1isan" izraza
1. +158/" 0"-"
: od G. do 1J. %odine
: dijete doivljeva svijet kao i%ru
: dobro i lo.e doivljeva kao u baj<i te se te.ko suo$iti s objektivnim svijetom
: razi%ranost i ma.tovitost
*. R"-5,6+3E P,3"8"NE NTE+. R"5,-N"+,)T
: od 1J. do 1E %.
: dje<a pokazuju poja$ano zanimanje za svijeet oko sebe
: sve nastoje obrazloiti i ra.$laniti
: ?antazijska djelatnost i dalj epostoji
: postavljaju se pitanja: za.to9 kakoN
B. )P,),6N,)T "P)TR"/TN,G !7+3EN3"
: stvarala$ki odnos prema svijetu
: nastav pism. mora po.tvati dobi u$.9 pokrenuti doivljajni svijet u$.
28
: izvorno doivljajne pojave kojim se u$. kree
Na$e2a 1is4en" izraavanja
1. N"8E+, PR!3EREN,)T(PR/+"5N,)T 18. 5,6
2. N. P,)T1PN,)T
: o$ituje se u izboru sadraja9 oblika i postupaka
: sadraji se proimaju i nijansiraju te uvode u nova tematska podru$ja iz
razr. u raz
: u vi.im razr. ,7 primijenjuju se svi obli<i:
: opisivanje
: izvje.ivanje
: pripovijedanje9 prepri$avanje
: raspravljanje
B. N"8E+, NTERE)"
: imati .to izraziti9 osjeati potrebu da se to izrazi i pronai od%ovarajua
izraajna sredstva
: poti$e se izborom sadraja: u$. s rado.u pi.u o onome .to vole i poznaju
: tijekom .kolovanja pro.iruje se opse% sadraja9 mijenja se vidni kut9 uo$avaju
se odnosi
Izvri "ra!e za 1is4en izraavanje
1. NEP,)RE5N" )T4"RN,)T # dom9 .kola9 do%aAaji9 priroda9 prirodne
pojave
2. P,)ERN"(TR"N)P,NR"N" )T4"RN,)T # umjetni$ka djela9
?oto%a?ije9 <rte9 tv
3. PRPRE!+3EN" )T4"RN,)T # pripremljena situa<ija: pokusi 9 vjebe
Pis4en izraavanje 3 1r"ra43
F.R"-R. : BJ sati %odi.nje pripada pismenom izraavanju
: najmanja stani<e materinsko% jezik au Europi
: pismeno prepri$avanje9 stvarala$ko prepri$avanje9opisivanje9 pismo
kao vrsta teksta9 obja.njavanje9
dokazivanje9diktat9 pro%ramirani tekstovi9 aktualno ra.$lanjivanje re$.
: B pismene .k. zadae
G. R"-R.: pismeno prepri$avanje9 stvaral$ko prepri$avanje9vjebe sreAivanja
re$eni<e9 diktat9 povezivanje re$.
u opisivanju9 pro%ramski tekstovi
: B pismene .k. zadae
29
H. R"-R. : vjebe pisanja od%ovora na pitanja9 dopunjavanje i pro.irivanje re$.9
saimanje re$. i tekstova9
opis zatvoreno% prostora9 opis osobe s karakteriza<ijom &eti$ka9
psih.9 %ovorna '9 izvje.ivanje
& izvje.e9 komentar9 rasprava '9 stvaranje tekstova za ?ilm i tv9
problemski $lanak9 obavijesni prikaz
diktat9 vezivanje re$. u raspravlja$kom tekstu
M. R"-R.: uporaba ?unk<. stilova9 pisanje zamolbe9 zahtjeva9 prijave9 zapisnika9
stvarala$ki diktat9 pro%ramska sekven<ija9 lo%i$ko:%ramati$ka i stilsko:
kompozi<ijska or%aniza<ija9 samostalno tuma$enje stranih i nepoznatih rije$i
Pisanje @%2s%e zadaCe
: podrazumijeva:
1. pripravu u$. za pisanje .kolske zadae
*. pisanje .k. zadae: temu zadaje nastavnik9 u$enik ili nastavnik nudi vi.e
naslova9 a u$. biraju
B. nastavnikovo $itanje i ispravljanje .k. zadaa: vi.e puta svaka zadaa:
a' prvi put za stje<anje ope% dojma o sadraju i pismenosti
b' dru%i put radi ispravljanja jezi$nih i nejezi$nih po%re.aka
<' trei put za kona$nu prosudbu i odluku o o<jeni i potrebnim primjedbama9
savjetima9 uputama
E. nastavnikov osvrt na rezultate .k. zadae
F. pojedina$no ispravljanje .k. zadae
G. ispravak ispravka
: o<jenjuje se: a' sadraj
b' tekstovna vrsta
<' kompozi<ija
d' stil
e' %ramatika i pravopis
?' vanj.tina teksta
P"re@%e 3 1is( 3$( radvi4a
P,GRE7/E: svako odstupanje od norma standardno% jezika u neumjetni$kom
izraavanju
PR"4,P) # sadri normu pisano% jezika
PR"4,G,4,RN PRR18N2 # sadre pravo%ovornu normu
,!"7/E : nisu neznanje9 ve propust9 $este u kori.tenju ra$unala i pisaih
strojeva
30
vrste 1"re@a%a
'( JEZI)NE # nastaju zbo% nepoznavanja jez. normi
a5 "ra4ati$%e :
mor?olo.ke: nenormativna upotreba prijedlo%a9 vremena i na$ina9 padea9
komparativa9 %l. aspekata9 sro$nost
sintakti$ke: u redoslijedu enklitika9 u redu rije$i u re$.9 nelo%i$no povezivanje
re$.
tvorbene: tvorba rije$i &npr. motorista:ispravno je motoristC'
: tuAi<e 9posuAeni<e9 strane rije$i
b5 2e%si$%e : naru.avanje leksi$ke norma stand. jez.
: nastaje mije.anjem leksika koji pripada razl. ?unk<. stilovima
<5 sti2isti$%e : naru.avanje stil. norme
: za uo$avanje potrebno poznavati kontekst
: vrste: : leksi$ko: stilisti$ke
: %ramati$ko:stilisti$ke:
a' mor?.: stilist. & nepravilna upotreba vremena9 zamjeni<a9 padea9 pozitiva i
komparativa9 mije.anje razl. %la%. oblika...'
b' sintakt.: stilist. & naru.avanje %rani<a re$.9 naru.avanje reda rije$i9 kaoti$no
nizanje re$.9 ispu.tanje rije$i ili zareza....'
d' 1rav1isne& odstupanje od pravopisn. pravila
: alterna<ije ije(je & odnos jd. i mno.9 umanjeni<e i uveani<e9
komparativ i superlativ...'
: povezuju se uz: : jedna$enje su%l.
: ispadanje su%l.
: ispadanje samo%lasnika
: povezane uz %l. promjene: palataliza<iju9 sibikariza<iju9 jota<iju9
nepostojano a9 zamjenu l(o9 prije%las9 %las h9 %lasove $9 9 A9 d
*( NEJEZI)NE
a5 sadrajne: naru.avanje semanti$ko% jedinstva teksta
: ostvaruju se ako: : sadraj nije u skladu s temom
: sadraj je nepotpun9 oskudan
: poda<i su neto$ni
: obavijesti su neto$ne
: za otklanjanje se or%aniziraju tematsko: sadrajne vjebe
& prikupljanje9 sistematiziranje9osmi.ljavanje i vrednovanje sadraja te
omeAivanje sadraja i teme '
31
b' 2"i$%e: naru.avanje lo%. zakonitosti teksta
: ostvaruju se: : ako se sadraj ne povezuje u jedinst. <jelinu
: ako se tekstovne jedini<e meAusobno ne povzuju
: ako ne postoji dokazni materijal za tvrdnju
: ako %eneraliza<ije nisu izvedene na dovoljnom br. $injeni<a
: po%re.ni zaklju$<i i sudovi
: po%re.ne tvrdnje
: vj. koje razvijaju lo%. mi.ljenje: a' vj. se%mentiranja teksta
b' vj. or%aniziranja teksta
<' vj. s de?ormiranim re$.
d' vj. odreAivanja semant. jez%re teksta
e' vj. odreAivanja naslova se%mentima teksta
?' vj. razvijanja teksta na temelju po$. Re$e:
ni<a
%' vj. povezivanja re$eni<a
h' vj. or%aniz. teksta na temelju poti<ajnih
tematskih rije$i
<' %41zi:ijs%e : naru.avanje kompozi<ije teksta
: ostvaruju se: : naru.avanjem redoslijeda u izno.enju sadraja
: naru.avanjem lo%. <jelina
: naru.avanjem odjeljka kao kompoz. jedini<e
: neadekvatnim umetanjem <itata
: naru.avanjem na$ela ravnomjernosti
: za otklanjanje se or%aniziraju kompoz. vjebe
d5 inter1reta:ijs%e: ako se tema interpretira suprotno objektivnoj istini
Metde zna$avanja 1"re@a%a
1. +E/T,R)/" !ET,5" # ispravak kona$no% sla%anja prije prijeloma
*. /,RE/T,R)/" !ET,5" # kori%iranje ve sloeno%(upisano% teksta
B. /,!6NR"N" 7/,+)/" !ET,5" # +E/T,R)/" I /,RE/T,R)/"
Nastavni 12an i 1r"ra4
: prila%oAeni su uzrastu u$enika
'( NASTAVNI P+AN
: .kolski dokument kojim se u obliku tabli<e propisuju od%ojno: obrazovna
podru$ja odn. nast. predmeti koji e se pou$avati u odr. .koli9 redoslijed
pou$avanja tih podru$ja ili predmeta po razredima ili semestrima te tjedni br.
sati za pojedino podru$je ili predmet
32
: hrvatski jezik:satni<a:
F. razr.: F sati
G. r: E sata
H. r: E h
M. r: E h
*( NASTAVNI PROGRAM
: .kolski dokument kojim se propisuje opse%9 dubina i redoslijed nast. sadraja u
pojedinom nast. predmetu
: on je konkretiza<ija
: hrv. jez. u ,7:
F. razr. # deklina<ije
G. r.: %la%ol. boli<i
H. r. # re$eni<a
M. r. # dijalekti9 povijest jezika
: hrv jezik kao nastavno podru$je zastupljenoje u ,7 oko FJL9 a u )7 *GL
& 1dr3$ja nastave #rv( jezi%a :
O=:
1. hrvatski jezik
*. knjievnost
B. jezi$no izraavanje
E. medijska kultura
S=:
1. hrvatski jezik
*. knjievnost
B. jezi$no izraavanje
Razine 3svajanja znanja
1. PREP,-N"4"N3E: u$. prepoznaju ne.to i iskazuju zanimanje
2. REPR,51/23"(P,N"4+3EN3E # reproduk<ija de?ini<ije9 pamte se
obavijesti i mo%u se ponoviti
3. PR!3EN" # u$. mo%u rje.iti i odreAene tipove zadataka i vjebi te
pronai i sli$ne uzorke
: razvijaju sposobnosti rje.avanja zadataka
E. TR"N)0,R!"23" (PRE,6R"-6" # okretnost u prakti$noj primjeni i
samostalnosti
Nastavni sat
1. PRPRE!"(!,T4"23" # na po$etku nast. sata mora biti uvijekC
2. ,6R"5" N,4,G GR"54"
33
3. 43E;6"N3E
4. P,N"4+3EN3E T4RP4"N3E
5. 5,!"Q R"5
Nastavni 92i:i
'( ERONTA+AN RAD # svi u$eni<i rja.avaju isti problem &pismeno ili usmeno'
: prednosti: a' u$eni<i su kolektiv # navike pona.anja u kolektivnom radu
b' u$eni<i stje$u isto znanje
<' potje$u nastvanikovu kreativnost
d' natje<ateljski duh
e' razvijanje heuristi$ko% raz%ov.
*( GR-PNI RAD
:po%odan za rje.avanje nekih jednostav. jezi$nih pitanja &npr. ponavaljanje
znanja o pad.'
T"N5E!)/ R"5( R"5 1 P"R1
: u$. u %rupi dijela poslove9 ali ijedan du%o% kontroliraju
,( INDIVID-A+AN RAD
: ukida u$. pasivnost na anstavi9 na%lask na stvarala.tvu
: problem: motiva<ija u$. i osposobljavanje za invidualnu nastavu
: treba: a' pro<ijeniti stupanj samostalnosti primjeren svakom pojedin<u # opse%9
teinu9 na$in obrade
b' motivirati u$enike
<' dozirati %radivo svakom pojedin<u prema nje%ovim mo%unostima
d' na$elo postupnosti
& vrste:
a' pro%ramirana nastava
- pro%ramirana tema R sekven<ija
- s. se satoji od niza $lanova koji sadre:
- 1. obavijest: npr. o %ramati$koj $injeni<i9
*. zadatak
B. opera<ija: rje.avanje zadatka
E. povratna obavijest: je li to$no rje.eno9 tj.kako treba biti to$no rje.eno
: treba je kombinirati s ostalim obli<ima
: nedostatak: $esto daj eprednost deduk<iji
b' samostalan rad s udbenikom: djelomi$no
: u potpunosti
<' al%oritam : skup %ram. simbola i postupaka potrebnih za rje.enje bilo koje%
%ram. zadatka ili problema pomou odr. %ram. opera<ija to$no utvrAenim redom
34
: zastupljene sve misaone opera<ije: analiza9 sinteza9 induk<ija9 deduk<ija9
trans?orma<ija9 kompara<ija9 supstitu<ija...
d' nastavni listii: naj$e.e se koristi
Ti1vi nastavni# sati
1. )"T ,6R"5E N,4,G GR"54" # naj$e.i tip sata
2. )"T P,N"4+3"N3" 43E;6"N3"
3. )"T 1T4RP4"N3" 43E;6"N3"
4. )"T PR,)1P4"N3" 18EN8/,G -N"N3"
Str3%t3ra 1r92e4s%" sata
1. stvaranje uvjeta za nastajanje probl. situa<ije
2. ?ormuliranje problema
3. traenje na$ina za rje.avanje problema
4. ?ormuliranje razl. hipoteza
5. individualno ili kolektivno rje.avanje problema9 provjeravanje i ispravljanje
po%re.aka
6. rje.avanje %l. problema
Str3%t3ra sata jezi%a
1. priprava: a' motiva<ija
b' osvjeivanje potrebno% predznanja
<' najava naobrazbene zadae
d' priprava polazno% teksta
*. $itanje i kratka interpreta<ija polazno% teksta
B. zapaanje novih jez. $injeni<a
E. otkrivanje ostalih vanih obiljeja
F. uopavanje
G. provjeravanje ste$enih spoznaja
H. utvrAivanje znanja
M. davanje uputa za u$enje i domau zadau
SVRHA -)ENJA HRVATSKOGA JEZIKA
1. spoznaja o biti9 osnovama i zna$ajkama hrv. jezika
2. svijest o potrebi u$enja i nje%ovanja hrv. jezika
3. pravilna uporaba knji.9 odnosno stand. hrv. jezika u %ovorenju i pisanju
& 1ret1stav2ja raz2i%vanje i 1ri4anje $etirij3 razina:
a' naobrazbena: postie se stje<anjem znanja o jez. uope i o hrv. posebi<e
35
b' od%ojna: ostvaruje se pokretanjem volje za u$enje i nje%ovanje hrv. jez. i
poti<anje osjeajno% odnosa prema hrv. jez. kao jednoj od temeljnih zna$ajki
hrv. narodnosno% bia i nositelju sveukupne hrv. kult. ba.tine
: pretpostavlja i poz. odnos prema nestand. ina$i<ama hrv. jez.9 jez. sno.ljivost
te kulturan odnos prema dr. jezi<ima
<' psiho?unk<ijska: razvoj psiho?iz. ?unk<ija:
1. promatranje tekstova u pis. i usm. emitiranju9 zapaanja jez. $injeni<a i
njhovih obiljeja
*. lo%i$no% zaklju$ivanja i apstraktno% mi.ljenja nuno% za spoznaju jez.
zakona i pravila
B. lin%vist. mi.ljenja koje u$. omo%uuje razlikovanjenelin%v. od lin%v. pojava
u uporabi jez. ma.tanja i zami.ljanja kao neizbjeno% $imbenika u stvarala:
$koj uporabi jezika
d' komunika<ijska: obuhvaa sve usm. i pis. oblike priopavanja kao rezultante
razvijenih psiho?iz. ?unk<ija te ste$eno% znanja i umijea
Na$e2a nastave #rv( jezi%a
1. n. ope naobrazbe i stru$ne usmjerenosti
2. n. znanstvenosti
3. n. od%ojnosti
4. n. stvarala.tva
5. n. stand. jezika
6. n. zavi$ajnosti
7. n. meAuovisnosti nast. podru$ja
8. n. razlikovanja i povezivanja jez. razina
9. n. obavijesne i estetske ?unk<ionalnosti
10. n. teksta
11. n. sadrajne9 tekstovne i stilske raznovrsnosti
12. n. sadrajne kompeten<ije
13. n. prosudbe
14. n. demokrati$nosti
15. n. sustavnosti i nesustavnosti
16. n. primjerenosti i ak<elera<ije
17. n. ekonomi$nosti i selektivnosti
18. n. analize i sinteze
19. n. induk<ije i deduk<ije
20. n. zornosti
21. n. zanimljivosti
36
S3stavi i 1rist31i 3 nastavi #rv( jezi%a
: sustavi koji se odnose na <jelokupnu nastavu hrv. jez.
a5 "ra4ati$%& %njievni: temelji se na shvaanju da se jez. kultura stje$e
u$enjem %ramatike i knjievnosti
95 inte"ra:ijs%& %re2a:ijs%i: zasniva se na sjedinjavanju9 povezivanju i
usklaAivanjupro%ramskih sadraja na razini predmetno% podru$ja ili na razini
pro%. <jelina & u nastavi hrv. jez. nema inte%ra<ije jer se koristi knji. predloak '
: u nastavi %ramatike:
a5 d"4ats%& re1rd3%tivni
: nastavnik prosuAuje9 ispravlja i klasi?i<ira jez. proizvodnju u$. prema ?ormalnim
%ram. pravilima
: pre?erira se deduk<ija9 zapamivanje napamet de?.9 pravila ili paradi%me9
metoda diktiranja9 u$enja napamet i katehet. raz%ovora
95 ana2iti$%& e%s12i%ativni
: poti$e u$. da prou$avanjem teksta analiti$ki otkriva %ram. pojave na razini
norme hrv. stand. jez.
: pre?erira induk<iju9 samostalno izvoAenje pravila9 paradi%me9 de?.9 heuristi$ki
raz%ovor
:5 1r92e4s%& stvara2a$%i
: temelji se na na$elu stvarala.tva
: u$. treba nastupiti u ulozi istraiva$a pred koje% se postavlja odr. jez. problem
: naj$e.i obli<i: : promatranje pojedinih %ram. $injeni<a
: rje.avanje %ram. zadaa
: ispravljanje jez. po%re.aka
: .k. jez. pokus & pokuspremje.tanja9 p. zamjene9 p. preoblike9
zvu$ni pokus '
: stvaranje tekstovnoh jedini<a prema zadanom %ram. uzorku
Pr"ra4s%e vrste nastave #rv( jezi%a
1. obavezna nastava
2. dopunska nastava
3. izborna nastava
4. slobodna nastava
5. u$eni$ke slobodne & izvannastavne ' aktivnosti
Izvri nastave #rv( jezi%a
& 1re4a te%stvni4 nsite2ji4a:
1. iva rije$ nastavnika9 u$enika i dr. sudionika u nastavi
*. usm. rije$ prenesena bilo kojim sredstvom & zvu$nikom9 tele?onom9
%ramo?onom9 kazeto?onom9 radijem9 videom...'
37
B. pisana rije$ predstavljena razl. na$inima & knji%om9 novinama9 plakatom9
ekranom...'
: nastavni izvr: svaki ostvaraj hrv. jez. u svim nje%ovim usm. i pis. pojavnostima
: nastavn sredstv: prijenosnik teksta9 sredstvo kojim se tekst u$eniku
predstavlja9 predo$uje
: nastavn 14a"a2: naprava9 aparat ili stroj potreban za pokazivanje tekstova
naro$itim tehnikama9 naj$e.e razl. projek<ijama
: jedini izvor nastave neko% jez. su te%stvi stvoreni na tom jeziku: mo%u biti
dani:
a' neposrednom ivom rje$ju
b' prijenosom ive rije$i
<' pismom & rukopisni9 strojopisni9 tiskani9 elektronski '
& vrste:
1. a3ditivni ? $3jni ': iva rije$ nast.9 u$. i dr. sudionika nastave
: radioprijenos9 radiosnimke i dr. audiosnimke
*. viz3a2ni ? vidni 5& pisani tekstovi
: tekstovi s ekrana & na %ra?oprozirni<ama9 iz tiskovina9 na dijapozitivima i
disketama '
: <rtei9 slike9 modeli9 ?oto%ra?ije9 skulpture9 iva i neiva priroda & s
tekstom ili bez teksta
B. a3diviz3a2ni ? $3jn& vidni 5& zvu$ni ?ilm
: televizija
: video
: ra$unalo sa zvu$nim pro%ramom
Nastavne 4etde
: svrsishodni na$ini zajedni$ko% rada nastavnika i u$enika tijekom nast. pro<esa9
pomou kojih u$. stje$u znaja9 vje.tine i navike te pomou ojih razvijaju
sposobnosti
: osnovne vrste:
'( 4etde 3s4( iz2a"anja ? 4n2@%e ': opisivanja. pripovijedanja9 tuma$enja9
raspravljanja i upuivanja
*( 4etde raz"vra ? dija2@%e ': po samostalnosti u$enika: vezani9 usmjereni i
slobodni raz%ovor
: po metod. namjeni: motiva<ijski9 heuristi$ki9 raspravljala$ki9
reproduktivni i kateheti$ki
: po prakt. usmjerenosti: raz%ovorne i%re9 tel. raz%ovor9 poslovni raz%.9
rekreativni raz%.9 usm. dramatiza<ija9 intervju
38
,( 4etde $itanja ? te%stvne ': $. s pod<rtavanjem9 $. s pribilje.kama9 $. s
promataranjem9 $. s usm. izla%anjem
: po kriteriju %lasnosti: $. na %las i u sebi
: prema doivljajno spoznajnim zada<ima: metoda lo%. $itanja9 m.
usmjereno%& analit$ko% i kriti$ko% ' $.9 m. interpretativno% $.9
m. stvarala$ko% $itanja
.( 4etde 1isanja ? "ra<ijs%e 5
& m. od%ovora na $itanja
: m. diktiranja: diktati mo%u biti:
a' udbeni
b' vjebeni i provjerbeni: istraiva$ki9 nadzorni9 izborni9 stvarala$ki9
samodiktat9 d. sa sprje$avanjem po%re.aka9 prou$eni9 obja.njeni9 d. s
obrazloenjem9 slobodni
: m. sastavljanja
: m. ispravljanja
: m. preoblikovanja
: m. prepisivanja
: m. ozna$ivanja
: m. upisivanja
/( 4etde :rtanja ? 2i%vne 5: m. slobodno% <rtanja
: m. usmjereno% <rtanja
: m. %eometrijsko% <rtanja
0( 4etde 1%azivanja ? de4nstra:ije 5: vizualna9 auditivna9 taktilna9
ol?aktivna i %ustativna metoda
G( 4etde <izi$%" rada ? 1ra%se2@%a5& m. ru$no% rada
: m. strojno% rada
: m. tjelesnih pokreta
TRADI;IONA+NA I MODERNA NASTAVA GRAMATIKE
tradi:ina2na 4derna

usredoto$ena na

spoznajni objekt spoznajni subjekt

te je
objektivna subjektivna
kolektivna individualna
39
pojmovna ivotna
analiti$ka %lobalna
apstraktna konkretna
?ormalna intuitivna
usmjerena prema svrsi usmjerena k
ishodi.tu radi
vezanoj uz stati$ku pro.lost osi%uranja
dinami$ne budunosti

pa razvija
do%matizam skepti<izam
osjeaj autoriteta osjeaj slobode
pojam trans<eden<ije i apsolutnosti pojam
imanentnosti i relativnosti
osjeaj univerzalnosti i esen<ijalnosti osjeaj
posebnosti i e%zisten<ijalnosti
i osposobljava
jez. reproduktiv<a jez. stvaratelja
NASTAVA EONETIKE I EONO+OGIJE
0,NET/"
- nauk o prirodi %lasova
- jezi$na dis<iplina koja se bavi artikula<ijskim svojstvima%lasova
&materijalan str. %lasova'
- mjesto tvorbe9 zvu$nost9 %lasovne promjene
0,N,+,G3"
- nauk o ?unk<iji %lasova u %ovornome lan<u
- jezi$na dis<ipl. koja se bavi ?unk<ionalnim svojstvima %lasova u %ovornome
lan<u
0,N,)T+)T/"
: znanstv. dis<ipl. koja se bavi ?onetskim i ?onolo.kim sredstvima
individualizirano% izraza
: nastav obuhvaa teorijsko i prakti$no znanje ?onetike9 ?onoslo%ije9 ?onostilist.
: osnovna .kola: inte%ra<ijski pristup
a' N; R"-R. ,7: podjednako je zastupljena?onetika i ?onolo%.
: podjela %lasova9 razlikovanje %lasova
40
b' 47 R"-R. ,7: ?onolo%ija je zastupljena vi.e od ?onetike
: srednja .kola: odreAivanje osnovnih pojmova: %ovor i jezik9 ?onetika9 ?onolo%ija9
?onostilistika9 mor?onolo%ija9 mor?onostilistika9 ?on9 ?onem9 alo?on9 tvorba
%lasova9 podjela %lasova9 %l. promjene9 prozodija: znanstveni pristup
: teme(sadraji : %ovor i %ovorne jedini<e
: %ovor i pismo
: %ovorni or%ani i tvorba %lasova
: %lasovi u hrv. jeziku
: podjela %lasova
: %lasovne promjene
: na%la.ivanje
: re$eni$na intona<ija
: stilo%enost %lasova
: znanje se stje$e: u po$etnom $itanju i pisanju9 u nastavi pravo%ovora i
pravopisu9 u nastavi %ramatike9 knjievnosti9 ?ilmske i s<enske umjetnosti9 u
nastavi usmeno% i pismeno% izraav.
S3stavn&terets% 31znavanje <neti%e i <n 2"ije stje$e se na , razine:
1. )14RE!EN,G DR4. )T"N5"R5N,G 3E-/"
*. 5"N"7N3D DR4"T)/D N"R3E83"
B. 3E-/" )T"R3D DR4"T)/D P)"2"
Na$ini 3$enja <neti%e i <n2"ije
: spoznaje o ? i ? stje$u se na * razine:
1. TE,RET)/" R"-N" # pojmovi9 pojave9 pro<esi9 zakonitosti9 pravila9
razvrstavanje
*. PR"/T8N" R"-N" : vjebe9 stvarala$ka primjena
Vje9e
'( TEORETSKE VJE67E:
a' ?oneti$ke vj.: spoznavanje %ovornih or%ana i tvorba %lasova koji zbo% druk$ijih
%ov. navika u$eniku $ine pote.koe u iz%ovoru prema normi stand. jezika
b' ?onolo.ke vj.: problematika %l. promjena
<' ?onostilisti$ke vj.: promatranje stilske u$inkovitosti %lasova
*( PRAKTI)NE VJ(
a' pravopisne:
: vrste: : re$eni$ni %lasovi
: vel. po$. slovo
41
: sastavljeno i rastavljeno pisanje rije$i
: razlike izmeAu %ovorene i pisane rije$i
: tuAe rije$i
: or%aniza<ija: 1. prepisivanje pojedinih rije$i9 sinta%mi9 odlomaka
*. diktati: ispravljanje je tandemski9 ?rontalno9 pojedina$ano
B. vjebe dopunjavanja # dijakriti$ki znakovi...
E. vj. sastavljanja # npr. sastavak s rije$ima $ i
F. problemske vjebe
b' pravo%ovorne:
: vrste: : artikula<ijske
: ak<enatske
: intona<ijske
: pravopisno: pravo%ovorne

NASTAVA MOREO+OGIJE
!,R0,+,G3"
- dio %ram. koja prou$ava vrste rije$i i i njihove oblike9 znanost o obli<ima
rije$i
- obliko slovlje9 likoslovlje:stari naziv za mor?.
: razlozi promjena oblika rije$i: 1. leksi$ki
*. %ramati$ki
: mor?. u .irm zna$enju: 1. deklina<ija
*. konju%a<ija
B. tvorba rije$i
: mor?o. nije lako odvojiti od ?onol. i sintakse u .kolskom pro%ramu
: osnovna .kola:
a' N; R"-: : uvoAenje u m. na dvije razine:
a) N" R"-N ,T+"N3"N3" P,GRE7"/"
b) N" R"-N )P,-N"4"N3" ,)N,4ND P,3!,4" # rije$9 imeni<e9
rod9 br.9 %l.9 li<e.9 vrijeme
b' 47 R"-. : vrste rije$i9 deklina<ija imenskih rije$i i konju%a<ija
: srednja .kola: usustavljivanje osnovno.k. znanja te povezivanje s tvorbom
rije$i9 sintaksom i stilistikom te u$enje stru$no% nazivlja s kojim se u$eni<i nisu
upoznali
NajveCi dida%ti$%i 1r92e4i:
a' du%a i kratka mnoina
b' sibilariza<ija u nom. i vok. mno. imeni<a m. roda te u dat. i lok. jd. imeni<a . r.
42
<' akuzativ za ivo i neivo imeni<a m. i sr. roda u jednini te zamjeni<e i pridjeve
koji se slau s padeom
d' %en. mno. imeni<a e: vrste s vi.esu%lasni$kim osnovnim zavr.etkom
e' vok. jd. imeni<a m. i . roda9 posebno vl. imena
?' instrumental imeni<a i: vrste
%' alomor?i u pridjevnoj i zamj. deklina<iji
h' prez. nastav<i u B. l. mno. te 1. l. jed za jadranski pojas
i' pisanje i iz%ovor ?utura
j' iz%ovor %en. mno. u pridjevnoj deklina<iji
k' zamjena %l. vrste
l' sklonidba brojeva dva9 tri9 $etiri
lj' nepostojano e
m' kondi<ional
5idakti$ki postup<i
1. N51/23"
2. 5E51/23"
3. N51/T4N,:5E51/T4N" !ET,5"
4. /,NTR")T4N" "N"+-": analiza i usporedba primjera iz mjesno% ili
zavi$ajno% %ovora sa primjerima iz stand. jezika # u$. izvode zaklju$ke
: razlikovna %ramatika# opisuje jez. $injeni<e u$. %ovora koji
po svojim obiljejima odstupaju od %ramat. norme stand. jezika
5. PR,6+E!)/ PR)T1P # postavlja se pitanje: .to je pravilnoN
6. )"!,)T"+N" 1P,R"6" 15;6EN/"
NASTAVA TVOR7E RIJE)I
- osnovna .kola: a' N; R"-.: zapaanje su?ikasa imeni<a m.9 . i sr. roda
b' 47 R"-.: tvorba rije$i se povezuje s rje$nikom i
stilom
: srednja .kola: sustavno se prou$ava: tvorbene i netvorbene rije$i9 tvorba
izvoAenjem i sla%anje9 pre?.9 su?.9 pre?.: su?. tvorba9 sloeni<e9
sloenosu?. tvorba9 sra.ivanje9 unutarnja tvorba9 tvorba krati<a9 preobrazba9
novotvorba9 stilska obiljeenost novotvoreni<a i zastarjeli<a
: spoznaje se stje$u: u nast. %ram. i pravopisa9 knji.9 usm. i pis. izraavanja
Vje9e
- tvorba rije$i prema nast. naputku
- problemski pristup
- stvarala$ke vjebe
- povezivanje snastavom knjievnosti
43
NASTAVA SINTAKSE
)NT"/)"
- dio %ramatika koji prou$ava re$eni<u9 re$. ustrojstvo9 vrste re$.9 sluba
rije$i u re$.9 sluba rije$i u re$.9 sro$nost rije$i u re$
- osnovna .kola: a' N; R"-.: pojam re$eni<e9 subj. i predikata na razini
prepoznavanja u jednost. primjerima %la%ol kao jez%ra re$.9 %l. li<a i
vremena9 imeni<a kao subjekt i dio predikata9 li$ne zamj. u nom.9 pridjevi
kao dopune imeni<i
b' 47 R"-.: re$. ustroj9 sklapanje re$. nizanjem9
spajanjem i uvr.tavanjem9 osnovne slube vrsta rije$i u re$.9 sro$nost i red
rije$i u re$.9 sla%anje re$. u diskurz
- srednja .kola: a' %imnazije: usustavljivanje osnovno.k. znanja te
povezivanje sa semantikom i stilistikom
b' stru$ne: usustavljivanje osnovno.k. znanja ?unk<ionalno
je podreAeno komunika<ijskim potrebama u vezi s izabranom strukom

Razine 1rist31a sinta%si
'( RAZINA RIJE)I
: rije$ kao polazi.te
: zanima nas: rije$ kao rije$9 vrste rije$i9 tvorbeni na$ini i zna$enja u odnosu
prema sinta%mama9 re$eni<ama
ili kontekstu
*( RAZINA SINTAGME
: zanima nas rezultat sla%anja
: sintakt. nazivlja nije prikladno u svim razredima
: moe se promatrati kao prvi sintakti$ki stupanj i to ako sinta%mu razumijemo
kao vi.e$lanu strukturu sastavljenu od dvije ili vi.e rije$i(uzastopnih jedini<a
: struktura vi.a od rije$i9 a nia od re$ani<e
: samostalno sinta%ma dolazi u elipasama i naslovima i tada se tretira kao
re$eni<a
,( RAZINA RE)ENI;E
: pristup je ukorijenjen u nastavi hrv. j. C
: vani metodi$ki postup<i u prou$avanju i analizi re$eni<e u nastavi sintakse:
"' GENET8/" "N"+-"(R"78+"!6"
: ostvaruje se u postavljanju pitanja &vr.iteljN9 radnjaN..'
: ide se od izvora re$. 9 a zatim se otkrivaju re$eni$ni $lanovi
6' )NT"G!"T)/" ". RE8.
: ostvaruje se u razla%anju re$. na subjektni i predikatni skup
: razvija lo%i$ko mi.ljenje
44
. po%odno tijekom prou$avanja dvodijelnih re$.
: omo%uuje jez. promatranje u kojem se moe razotkriti da neka re$. nije
oblikovana tj. ne prenosi misao
2' ,6"43E)N" "N"+-"
: temelji se na razlikovanju teme i reme
: bitan je komunik. i semant. postupak: radnja9 vr.itelj9 predmet9 okolnosti
: re$eni$no stablo: vizualna analiza re$.
: lik9 predodba9 stablo od ?ormula9 znakova9 simbola
5' /,!P"R"T4N(TR"N)0,R!"23)/ P,)T1P"/ 1 R"-!"TR"N31
RE8.
: razli$ite preoblike re$. i njihove usporedbe
: razotkrivanje semant. i sintakt. obiljeja pojedinih re$. i sinta%matskih
oblika
: koristan za kulturu %ovorenja9 kulturu pisanja i za jezi$nu naobrazbu
.( RAZINA TEKSTA
: osnovna .kola:
a' N; R"-.: zapaanje i shvaanje bitnih misli u tekstu9 izdvajanje re$. koje
sadre bitne misli9 zapaanje lo%i$ko% jedinstva re$. u tekstu9 zapaanje uih
ustrojstvenih <jelina u tekstu9 zapaanje komunik. povezanosti re$. u tekstu9
zapaanje sintakt. paralelizama
b'47 R"-.: paralelne veze ostvarene ana?ori$kim subjektom9 predikatom9
objektom ili pr. oznakom9 lan$ane veze ostvarene leksi$kim ponavljanjem9
zamjeni<ama i sinonimima9 vezani tekstovi s jednakim subjektom9 komunik.
povezanost re$. u tekstu9 intona<ija teksta
: srednja .kola: : paralelne veze u opisnim i pripovijednim stro?ama9
nominativne stro?e9 lan$ane veze u tekstovima s dinami$kim9 modalnim i
vremenskim po$e<ima9 lan$ane veze ostvaren razl. leks. jedini<ama9 razl. obli<i
komunik. povezanosti re$. 9 intona<ija vezano% teksta
Sinta%ti$%e vje9e
: na razini prepoznavanja9 reproduk<ije9 primjene
1. )REP4"N3E -,6+8ENE GR"!"T8E/E RE8. npr. .ao tr%ovina.
*. )+"G"N3E RE8. ,5 -"5"ND R3E8 1- )+,6,5N1 1P,R"61
,6+/"
npr. student9 studenti<a9 knji%a9 knjini<a
B.5,P1N3"4"N3E RE8. npr. 3a pjevam pjevam pjesmu &)@P@P,...'
E.PRE!3E7T"N3E RE8EN8ND 53E+,4"
F.PRE,6+/" RE8EN2E npr. Proljee nam donosi obilje <vijea9 ,bilje
<vijea nam najavljuje proljee.
45
G.PR,7R4"N3E RE8. npr. iz jednost. u zavisno:sl. re$.
H.)";!"N3E RE8.
M.)P)4"N3E
K."N"+-" RE8.
....
NASTAVA +EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3"
:znanstv. dis<ipl. koja prou$ava leksik
:najzanimljivija u$. u okviru jez. podru$ja hrv. jezika zbo% i%re rije$ima i
njihovo% zna$enja
: sustavno se u$i u E. razr. %imnazije
: od F.r.,7 do E.razr.G!"-3E # jez. sustav9 jez. zankovi9 sporazumijevanje9
komunika<ija
+E/)E! # ukupnost svih oblika .to ih ima jedna rije$ I sadraj
Grane 2e%si%2"ije
1. 0R"-E,+,G3"
2. T4,R6" R3E8
3. +E/)8/, P,)1P4"N3E
4. ,N,!")T/"
5. N"-4,)+,4+3E + TER!N,+,G3"
6. +E/)/,GR"03"
Nastava 93#vaCa:
: jednozna$nost rije$i
: vi.ezna$nost rije$i # meta?ora i metonimija
: homonimija i sinonimija # istouna$ni<e9 bliskozna$ni<e9 naderAeni<e9
podreAani<e9 suporeAeni<e
: antonimija i antonimai
: homonimij ai homonimi
: vremenska raslojenst jezika # opi ili opeuprabni leksik9 stru$no nazivlje ili
termini9 aktivni leksik9 pasivni l. &histori<izmi9 arhaizmi9 zastarjeli<e9 pomodni<e9
novotvoreni<e
:prostorna raslojenost l. # lokalizmi9 re%ionalizmi9 dijalektalizmi9 ar%onizmi
: ?unk<ionalan raslojenost l. # ?onostilistika9 ?onostilem9
semantostilistika9mor?ostilistika9 sintaktostilistika
: vi.e?unk<ionalnost9 kolokvijalizam9 at%onizam9 vul%arizam
: leksi$ko posuAivanje # unutarjezi$ni i izvanjez. razlozi
: so<iolin%v.9 posuAeni<e9 interna<ionalizmi9 prevedeni<e9 zna$enjske posuAeni<e9
46
prila%odba posuAeni<a &najvei problem.%ra?ijska9pravopisna9?razem...'
: leksi$ka norma # purizam9 ?razeolo%ija i ?razem9vi.ezna$ni ?razem
: leksiko%ra?ija # rje$nik9 leksiko%ra?9podjela rje$nika9 en<iklopedije9leksikoni
+e%si$%e vje9e
1. -"P";"N3E ,5REPEND R3E8 1 T1P! 4+. TE/)T,4!"
2. 8T"N3E R3E8N8/D 1+,!"/" +E/)/,+,7/E +E/)/,GR"0.
+T.
3. PRE5"4"N3E , R3E8!"
4. P)"N3E , R3E8!"
5. )")T"4+3"N3E R3E8N/"
6. )T"4R"N3 TE/)T,4" , +E/)8/! 2+3E4!"
7. PRE5)T"4+3"N3E R3E8N/ "+ +E/)8/E GR"PE
8. R"81N"+NE GRE
& 1 PandiC3A Tea%3:
1. )E!"NT8/E 43. # prepoznavanje9 razvrstavanje9 tvorbe
2. ET!,+,7/E 43.
3. R3E8,T4,RNE 43. #tvorbe rije$i9 pri$e o rije$ima
4. R3E8N8/E 43. # rad s rje$ni<ima
5. 0R"-E,+,7/E 43. # a' ?razemske # upoznati ?r. u uem smislu
b' peri?razne # zamijeniti rije$ opisnim izrazom
<' a?oristi$ne # jezik na razini primjene: izreke9
poslovi<e9 <itati
Nastavni 1rist31i i 1st31:i
1. zapaanje rije$i u tuAim i vl. tekstovima
2. $itanje rje$ni$kih odlomaka leksikolo.ke i leksiko%ra?ske literature
3. predavanje o rije$ima
4. oisanje o rije$ima
5. sastavljanje rje$nika
6. stvaranje tekstova s leks. <iljem
7. predstavljanje rje$nika i leksiko%ra?ske %raAe
8. ra$unalne i%re
NASTAVA STI+ISTIKE
)T+ # na$in izraavanja
: zanima nas stil pisano% i usmeno% izraavanja u svim vrstama i obli<ima a
jezu$no% priopavanja
47
& s 9zir4 na :i2j:
1. E!,2,N"+N("0E/T4N
: eli djelovati na ma.tu i osjeaje pomou odreAenih stilskih sredstava
*. R"2,N"+N(NTE+E/T1"+N
: izraajna sredstva koja bre djeluju na razum
"' -N"N)T4EN )T+ : apstraktan9 stru$an9 strane rije$i
: sloene re$.
: tenja za postupno.u i pre<izno.u
: izbje%avanje subjektivnosti
6' "5!N)TR"T4N ). : uredsko9opslovni rje$nik9 ustaljene ?raze
: bez slikovitosti i muzikalno% izraza i rjeAih %l.
oblika
2' /,!6NR"N: ispreplitanje ra<ional. i emo<ional. stilskih zna$ajki
1. popularno:znan.: tenja za to$no.$u i stru$no.u
: jasnoa9 jednostavnost znanstv. izraavanja
*. novinski(publi<isti$ki : objektivnost i to$nost iz znanstv. izraav.
: budi zanimanje i zadrava panju iz knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni sti2vi
1. /N3;E4N,1!3ETN8/
2. P16+2)T8/
3. -N"N)T4EN
4. "5!N)TR"T4N
5. R"-G,4,RN
Sti2vi 1 svjstvi4a
1. ra?inirani
2. intelektualisti$an
3. biran
4. nemaran
5. vul%aran
6. ori%inalan
7. kli.eiziran
8. razvu$en
9. jez%rovit
10. te$an
11. so$an
12. jak
13. ro%obatan
14. bombasti$an
48
15. jedak
16. dobar
17. lo.
& 1re4a dns3 na izraz i n"a %ji se nji4e s23i:
1. 5E)/RPT4N"( )T+)T/" -R"-": promatra strukture i njihovo
?unk<ioniranje u jez. sustavu
1. GENET8/"( )T+)T/" P,3E5N2": promatra uzorke za.to se netko
slui ovim ili onim izrazom9 uzorke
& 3 nastavi #rv( jezi%a:
1.E)TET)/"(/N3;E4N,:TE,RET)/" # u nastavi knji.
*.+NG4)T8/" )T+. # u nastavi jez.

Svr#a 3$enja sti2isti%e
: stje<anje stil. naobrazbe9 tj. osnov. znanja o stilu i stilisti<i koji omo%uuju:
1. prepoznavanje i prosudbu stilskih osobina i vrijednosti pojedinih tekstova9
pisa<a i knji. smjerova
*. ?unk<ionalno iskori.tavanje ste$enih spoznaja za oblikovanje vlastito% stila u
%ovorenju i pisanju
Nastava sti2isti%e
: troslojna: : analiza konkretnih tekstova i zapaanje njihovih stilisti$kih
svojstava
: teoretsko stje<anje znanja o stilu i stilisti<i
: primjena ste$eno% znanja u vlastitoj praksi
& 93#vaCa 13$avanje8 3$enje:
a' sredstava jezi$no% izraavanja
b' izbora najprikladnijih izraza9 oblika i konstruk<ija prema naravi i svrsi iskaza
<' svrhovitosti uporabe sredstava koja postoje u jeziku i od%ovaraju nje%ovim
normama te slue onim zadaama .to ih mo%u imati sudioni<i sporazumijevanja
d' jezi$nih pojava s motri.ta njihova zna$enja i izraajnosti uz o<jenu koliko su
one po%odne za to$nije9 jasnije i ja$e izraze neku ideju
e' razli$itih sitnih nijansa zna$enja s motri.ta njhove uporabe kao pomo u
izboru po zna$enju srodnih jezi$nih postupaka koji nisu s ovim istozna$ni ne%o se
razikuju po nekim nijansama katkad vrlo lijepim a te.ko prepoznatljivima
?' jezi$no% umijea i iz%radnje svjesno% odnosa prema jeziku
Vje9e
49
- tri stupnja: : vjebe zapaanja i prepoznavanja stilema9 stil. sredstva9 stil.
osebujnosti9 stil. pripadnosti
: vj. vrijednosnih prosudabastilskih izbora u tekstu
: vj. uporabe odr. stil. sredstava u vl. stvarala.tvu
a5 2in"vsti2isti$%e:
: ?onostilisti$ke
: %ra?ostilisti$ke
: mor?ostilisti$ke
: sintaktostilisti$ke
: leksostilisti$ke
: semantostilisti$ke
95 1 %riterij3 te%stvni# vrsta:
: prozne
: versi?ika<ijske
: dijalo.ke
: monolo.ke
:5 na4jens%e: razmi.ljaju o izboru rije$i9 ?ormula<iji re$.9 oblikovanju
osnovno% tona s obzirom na tip slu.ateljstva( $itateljstva9 njihov obzor
o$ekivanja9 mo%unosti re<ep<ije
: vrste: : pis. i usm. obraanje najmlaAima
: pis. i usm. obraanje vr.nja<ima
: pis. i usm. obraanjestru$noj publi<i
: pis. i usm. obraanje publi<i razl. naobrazbe i zanimanja
d5 4edijs%e
: %ovorenje pred nazo$nom javno.u
: %ovorenje mikro?onom
: pisanje za %ra?. medije
: pisanje za auditivne medije
: pisanje za audiovizualne medije
4rste tekstova & Oerli<h '
: polazi.te je odnos priopiva$a prema svijetu koje%a je i sam dio
1. OPISNI TEKSTOVI
- zasnivaju se na zapaanju pojava u prostoru
50
- jednostavna re$. struktura: subjekt9 predikat9 prilona oznaka mjesta & u
predikatu %l. biti ili %l. stanja'
- obli<i: subjektivni & doivljajni opis '
objektivni & znan.9 tehni$ki opis '
2. PRIPOVIJEDNI TEKSTOVI
- zasniva se na zapaanju pojava i promjena u vremenu
- jednost. re$. struktura: subjekt9 predikat9 prilona oznaka mjesta
& predikat ima pro<esualni %la%ol '
- obli<i: subjektivni & od ane%dote do romana '
objektivni & vijest9 izvje.e '
3. IZ+AGA)KI TEKSTOVI
: pojave se identi?i<iraju na temelju njihove sloenosti ili razloenosti
: obli<i: subjektivni & popularno predavanje '
objektivni & de?.9 saetak9 eksplika<ija '
: vrste: a' sinteti$ki: pojave se identi?i<iraju imenovanjem9 svrstavanjem u
razred9 vrstu9 rod i sl.
: struktura: subjekt9 imenski predikat
b' analiti$ki: pojave se identi?i<iraju razla%anjem u dijelove9
navoAenjem bitnih odredni<a
: struktura: subjekt9 predikat9 objekt
.. RASPRAV+JA)KI TEKSTOVI
: zasniva se na prosudbi odnosa meAu pojmovima9 pojavama9 predmetima...
: struktura: subjekt9 zanijekani imenski predikat ili slo. re$. u kojoj se
razvija nije$no: jesna opreka%la%. skupova povezanih suprotnim veznikom
: obli<i: subjektivni & komentar9 usm. rasprava '
objektivni & znan. rasprava9 kritika '
/( -P->IVA)KI TEKSTOVI
: nakon zapaanja pojava u prostoru i mijena u vremenu9 njihove identi?ika<ije
i prosudbe priopiva$ daje upute za djelovanje u budunosti
: jednostavna re$. struktura: jez%ra predikat u imperativu ili kojoj od
nje%ovih sintakt. zamjena
: obli<i: subjektivni & pouke9 savjeti'9 objektivni & teh. upute. propisi9 zakoni '

NASTAVA DIJA+EKTO+OGIJE
1. r. ,7 # prva znanstvene $injeni<e iz dijalektolo%ije
2. r. ,7 # susutavnij eupoznavanje $injeni<a I primjeri dijalektalne knji.
4. r. )7 # %imnazije # <jelovito u$enje dijalektolo%ije
51
& raz2zi 3n@enja dija2e%ta2ni# i dija2e%t2@%i# sadraja 3 nastav3:
a' kulturolo.ki: proizlazi iz ulo%e i vanosti narje$ja u hrv. kulturi
b' metodi$ki: proizlazi iz potrebe za .to boljim iskori.tavanjem zavi$ajno%
idioma za svladavanje stavd. jezika
: svrha dijal. sadraja: svijest o njihovoj ulozi u komunik. i stvarala$koj praksi te
o njihovu odnosu prema stand. jeziku
: @%2s%a raz2i%vna "ra4ati%a: opisuje i prepisuje one jezi$ne $injeni<e u$.
%ovora koje po svojim %ram. odstupaju od stand. jez. norme
: svojstva: : razlikovna &sadri samo razlike '
: opisna &opisuje razlike '
: sinkronijska &ne prelazi okvir suvremenosti'
: didakti$ka &izabire razl. koje utje$u na u$. osposobljav. za
uspje.nu komunik. na stand9 jez. '
NASTAVA POVIJESTI JEZIKA
: o pov. jezika dobivamo temeljna znanjaod F. r. ,7
: do 1KKJ. nezastupljena ili skromno zastupljena
& 3 sada@nji4 1r"ra4i4a d 'II/( :
a' osnovna .kola: pojam stand. jezika9 narje$ja9 podjela narje$ja9 po$e<i
pismenosti i prvi spomeni<i pismenosti te pravopisni priru$ni<i i $asopisi
b' srednja .kola
: %imnazija
1. r. : do 1F stoljea
*. r.: 1G. do kraja 1M st.
B .r.: 1K st.
E. r.: *J st. I periodiza<ija9 zna$ajke pojedino% razdoblja9 dru.t. i polit. poloaj
hrv. stand. jez.9 nastojanja jez. unitarista9 )kerlieva anketa9 novosadski
ustanak9 borba za ravnopravnost hrv. jez. deklara<ija9 odnos hrv. i srpsko%
jezika9 pravopisna problematika9 vanija leksiko%ra?ska djela
: strukovne
a' $etvero%odi.nje: %radivo propisano kao i za %imnazije
b' tro%odi.nje: zastupljena samo u 1. raz. i obuhvaa: po$etke hrv. pismenosti9
hrv. pisma9 %la%oljski9 irili$ki i latini$ki spomeni<i9 %la%olja.i i latinisti
Iz9rna nastava i s29dne 3$( dje2atnsti:
a' prou$avanje %la%olji<e
b' prou$avanje bosan$i<e
<' zapaanje %ra?ija i %ra?. svojstava
d' prijenos u dana.nju %ra?iju i pravopis
52
e' zapaanje ?onetskih i ?onolo.kih obiljeja
?' zapaanje padenih nastavaka
%' odreAenje %la%olskih oblika
h' zapaanje sintakt. obiljeja
i' zapaanje manje poznatih ili nepoznatih rije$i
j' zapaanje stilskih svojstava tekstova
k' utvrAivanje narje$ne pripadnosti teksta
l' prila%odba starih tekstova suvremenom hrv. stand. jeziku
Pvijest #rv( jezi%a ? 1re4a 7rzviC3 5
1. K(1J.: 1F. st
2. 1G. st.
3. 1H. i 1.pol.1M. st.
4. *.pol.1M. st.: 1. desetljea 1K. st.
5. hrv. narodni preporod i kraj 1K. st.
6. *J. st.
PITANJA ZA JEZIK
1. osnovna obiljeja prepri$avanja
2. metodi$ka na$ela nastave pismenosti
3. razine pristupa sintaksi
4. svrha nastave jezika: tri odredni<e
5. opisi prema svrsi
6. "ristotelova i /vintilijanova knji%a o %ovorni.tvu
7. svrha nastave izraavanja
8. pristup sintaksi na razini rije$i
9. ?onolo.ke promjene u .koli se promatraju na kojim razinama
10. stilisti$ko: kompozi<ijske vjebe
11. %lavni obli<i pripovijedanja
12. osam mor?olo.kih vjebi
13. svrha nastave stilistike
14. auditivni izvori
15. .to su upuiva$ki tekstovi
16. na kojim se jez. djelatnostima temelji jez. izraavanje
17. opisi prema motri.tu opisiva$a
18. svrha prepri$avanja
19. lin%vostilisti$ke vjebe
20. u stje<anju %ovornih navika razlikujemo: E odredni<e
53
21. struktura uvodno% dijela %ovora
22. na$elo zornosti: primjer na nor?olo%iji
23. osam lo%i$kih ?i%ura i pet ?i%ura misli
24. vizualni izvori
25. nejezi$ne po%re.ke
26. osam ?onolo.kih vjebi
27. struktura zavr.no% dijela %ovora
28. pristup sintaksi na razini teksta
29. izvori hrv. jez. prema tekstovnim nositeljima
30. S dunost je nastavnika da u$eni$ke zadae pomno pro$itaju9 analiziraju i
o<jene. /orisno je da se svaka zadaa pro$ita vi.e puta:
- treba <itirati tri odredni<e iz Teaka
31. tri stupnja rasprave
32. pet anti$kih u$itelja %ovorni.tva
33. tradi<ionalna nastava %ramatike
34. na$elo teksta
35. struktura pismene rasprave
36. opisi prema osjetilima
37. razlikovna %ramatika
38. redoslijed priprema za %ovor( predavanje
39. jezi$ne po%re.ke
40. didakti$ka %ramatika
41. pristupi i postup<i u nastavi leksikolo%ije
42. na$elo zavi$ajnosti
43. 2i<eronova knji%a o %ovorni.tvu
44. pro?. hrv. jez. izraAuje svoje planove nastave:
- dvije odredni<e se trae
45. didakti$ki problemi nastave mor?olo%ije
PITANJA ZA KNJI6EVNOST
1. Platon i knjievni od%oj
2. polazi.ta u oblikovanju metodi$ko% modela romana
3. knievno iskustvo i re<ep<ija /iklopa
4. interpreta<ija bajke
5. knjievnost u starom %r$kom od%oju: od Domera do "ristotela
6. eksplika<ijski pristup
7. povijest re<ep<ije -latarovo% zlata
8. katali.ni pristup dramskom djelu
9. interpretativno $itanje
54
10. vizualna sredstva u nastavi
11. knjievnost u starorimskom od%oju
12. interpreta<ijski pristup romanu
13. pristup pjesni$koj zbir<i
14. psiholo.ki pristup /rleinom SPovratku 0ilipa +atinovi<zaS
15. vertikalno: spiralni smjer pro%ramiranja
16. najava i lokaliza<ija teksta
17. interpreta<ija basne
18. raz%ovor o int. problemima u -latarovom zlatu
19. pozitivisti$ko: so<iolo.ki pristup romanu
20. planiranje nastavno% pro%rama
21. knjievnost u helenisti$kom razdoblju
22. tv u nastavi
23. motiva<ija za lirsku pjesmu
24. radio u nastavi
25. ?ilm u nastavi
26. .kolska knjini<a
27. semioti$ka obrada lirske pjesme
28. s<enska pitanja
29. tehni$ka sredstva i poma%ala u nastavi
30. problemska pitanja
31. istraiva$ka metoda
32. problemski pristup nastavi
33. .kolska interpreta<ija kao metodi$ki sustav
34. interpreta<ija epohe i prav<a
35. metode knjievno% od%oja
36. priru$ni<i za nastavnike
37. odreAivanje kompozi<ije stvaranjem plana
38. kompozi<ijska analiza lirske pjesme
39. struktura udbenika za F. raz. osnovne i 1. raz. srednje .kole
40. stilska analiza pripov. djela
41. karakterolo.ke tabli<e za dramski lik
42. re<itatorska druina
43. dramska druina
44. tipolo%ija zadataka i pitanja
45. usmena knjievnost u sred. .koli
46. teorija knji. u osnovnoj .koli
47. objava doivljaja
48. o<jenjivanje
49. sekundarni izvori u nastavi
50. literarne sposobnosti
55
51. "ristotel i knjievni od%oj
52. lirika u osnovno.k. pro%ramima
53. najaktualniji problemi u /iklopu i metode rada
54. knjievnoumj. proza u srednjo.k. nastavi romana
literatura:
1. Rosandi: !etodika knjievno% od%oja i obrazovanja
2. Pandi: Drvatski roman u .koli
3. Pandi: Putovima .kolske re<ep<ije knjievnosti
4. bilje.ke s predavanja
METODIKA NASTAVE KNJI6EVNOSTI
STI+SKA INTERPRETA;IJA DJE+A
- obuhvaa lin%vostilisti$ku analizu
- odnosi se na: a' rje$nik
b' stil u uem smislu rije$i: zna$enje rije$i i izraza te
njihova umj.
u tekstu
<' sintaksu: re$. konstruk<ije i posebitosti pojedinih pisa<a
d' versi?ika<iju: ?aktura stiha i struktura stro?e
: 1ezija: spe<i?i$nosti pjes. jezika: su%estivnost9 muzikalnost9 slikovitost9
ritmi$nost
: vrsta stiha9 stro?e9 rime
: ponavljanja i re?reni
: izraajna sredstva: a' ?i%ure misli: poredba9 hiperbola9 meta?ora...
b' ?i%ure konstruk<ije: inverzija9 ret. pitanje9
elipsa...
<' ?i%ure dik<ije: ana?ora9 epi?ora9 alitera<ija...
: ulo%a %ramati$kih kate%orija
: 1rza: %ovorna karakteriza<ija likova
56
: monolozi9 dijalozi
: pripovjeda$ i prip. tehnike
KOMPOZI;IJSKA ANA+IZA
: 1ezija: raspored stro?a9 pjes. slika i motiva
: mo%ue prikazati tabli<ama
: odnos pjes. slika meAusobno i njihova or%aniza<ija
: dra4a: ekspozi<ija9 zaplet9 kulmina<ija9 peripetija9 rasplet
: otkrivanje unutarnje i vanjske dramatike
: 1rza: kompozi<ijske tabli<e vezane uz lokaliza<iju zavisno% teksta
: praenje ?abule
K+ASIEIKA;IJA PITANJA I ZADATAKA
: dijele se na pitanja i zadatke koji:
a' pokreu zapaanje
b' intelektualnu djelatnost
<' ima%ina<iju
d' kriti$ku re?leksiju
e' aso<ijativne pro<ese
?' trae analo%iju i raz%rani$enje
%' problemska pitanja
SEMIOTI)KA O7RADA
: za$etnik +otman
: razlikuje kji. znak od jez. znaka: knji. znak je <ijeli tekst u kojem se nalaze
manje jedini<e koje dobivaju zna$enje samo u odnosu na dru%e jedini<e koje se
nalaze u tekstu: svaka ima ozna$eno i ozna$itelja te tri aspekta & semanti$ki9
sintakti$ki i pra%mati$ki ': u skladu s time9 lirska pjesma se sastoji od motiva i
pjes. slika koje dobivaju zna$enje samo u odnosu jedne na dru%e te se ne mo%u
promatrati izvan konteksta pjesme koju tvore
: odnosi se na prou$avanje odnosa:
a' ?onema prema rije$i
b' mor?. karakteristika prema rije$i
57
<' rije$i prema stihu
d' stiha prema stro?i te odnos stihova meAusobno
e' stro?e prema tekstu te stro?i meAusobno
?' teksta prema izvantekstovnim $injeni<ama
%' teksta prema vi.im umj. ostvarajima
RE;ITATORSKA DR-6INA
: u izvannastavnim i izvan.kolskim aktivnostima
: <ilj razvijanje usmeno% izraavanja
: pretpostavlja interpretativno $itanje nakon koje% se tekst u$i napamet
: zasniva se na vrednotama %ovorno% jezika & intona<ija9 intenzitet9 boja i brzina
%lasa te stanke'
: podrazumijeva pravilnu: a' artikula<iju %lasova
b' ak<entua<iju te po.tivanje prozodije
<' intona<iju
58