Dinka Jurii

JEDNOMINUTNI
GOVOR
Ve vie od dvije i pol tisue godina
jednominutni se govor smatra
vrhuncem govornikoga umijea,
kraljicom govornitva.

Zato?

Zato to je potrebno dobro istraiti,

promisliti, odvagati, odabrati i izdvojiti
ono najbitnije o nekoj temi, sloiti to
tako da bude kratko, zanimljivo,
uvjerljivo i izrei tako da sluateljima
bude uitak sluati i da ostavi traga u
njima.
Dale Carnegie (veliki
ameriki govornik s poetka
prologa stoljea) u svojoj je
knjizi o javnome govoru
zapisao:
Za pripremanje
jednominutnoga govora
treba mi otprilike mjesec
dana.
Za pripremanje govora od
petnaest minuta dovoljan mi
je jedan dan.
A trebam li govoriti tri sata,
ne treba mi nikakva
priprema, naprosto sipam sve
to mi padne na pamet.
Govor ima tri dijela: uvod, sredinji dio i zakljuak.
UVOD: Smisao je uvoda pridobiti sluateljevu pozornost i
na sebe kao govornika i na temu o kojoj emo govoriti.
Dobri govornici poinju neobinim uvodom, nasmiju publiku,
natjeraju je da se zamisli, neim je odueve, najave joj da e
govor ponuditi rjeenje za neki njihov problem, da e im
sluanje govora biti iznimno korisno

Zato je poetak planiranja govora vezan za

sugovornika. Moram biti svjesna kome u ja to
govoriti, to ljude kojima u govoriti zapravo zanima i kakvim
bih lukavstvom mogla u njima pobuditi elju da me sluaju.
Ne uspijem li zainteresirati sugovornika za ono o emu u
govoriti, vrlo je vjerojatno da e moj govor biti neuspjean.

U uvodnome dijelu najavljujem tri glavne tvrdnje kojima u

prikazati svoju sredinju misao.
P Postoje etiri naina na koje se moemo
R
obogatiti:
I
1. tako da naslijedimo lovu
M
2. tako da dobijemo na lotu
J
3. tako da ukrademo
E
4. tako da zaradimo.
R

E pa ja vam danas neu govoriti o prva tri

naina, nego o ovom etvrtom:
kako da se obogatimo radei.
Za taj nain vrijede tri korisna savjeta, a to su:
1. UI!
2. UI!
3. UI!
SREDINJI DIO: Sadraj sredinjega dijela govora
pametno je sloeno iznoenje sredinje misli izborom triju
tematski povezanih glavnih tvrdnja, njihovih potkrjepa ili
primjera kojima ih objanjavamo. U sredinjemu dijelu
govorimo o tvrdnjama koje smo u uvodu najavili.
Potkrjepljujemo ih dokazima, objanjavamo analogijama,
dodatno ilustriramo primjerima.
P Sredinja misao:
R Obogatit e se vlastitim radom ako
I neprestano, u svakoj prilici bude uio.
M
Tri tvrdnje:
J
E Mora Mora biti Mora gledati
R puno znatieljan! kako to rade
itati! najbolji!
Kratko objasni Biti znatieljan Kratko objasni
zato je vano znai pitati, zato je vano
itati, navedi googlati, gledati imati prave uzore,
primjer neke oko sebe, navedi iskustvo
poznate osobe koja eksperimentirati. neke poznate
to tvrdi, citat, Navedi, citat, osobe koja to tvrdi,
priicu o njoj... anegdotu... citat, anegdotu...
ZAKLJUAK: Zavrni dio govora zakljuno je saimanje
triju tvrdnji o kojima smo govorili, ali to mu nije osnovna
uloga. Osnovna mu je uloga poziv, poticanje sluatelja na
neku aktivnost, djelovanje, promjenu u nainu razmiljanja,
stavu ili ponaanju.

Zato zavrni dio govora ne smije biti samo saetak, nego govor
pamtljivim i dojmljivim zavretkom mora jo dugo odzvanjati
u sluateljevu sjeanju i motivirati ga da se odazove onome na
to je govor pozivao.
P
Govorili smo o sigurnom nainu da se
R
obogati vlastitim radom. Trik je,
I
naime u neprestanome uenju, a to znai:
M
1. itaj!
J
2. Budi znatieljan, pitaj, istrauj
E
3. Ui od najboljih.
R
Nisam govorio o tome kako da se obogatite
ekajui naslijee, igrajui loto ili kradui.
Govorio sam o SIGURNOM nainu da se
obogatite. Radi ono to voli, ui da bi u
tome bionajbolji, vjeruj u sebe i budi spreman
iskoristiti priliku kad se ukae!
I naprosto nema anse da ne uspije.
Od srca vam svima elim: zaradite brdo love.
Dakle,
dobro si istraio temu,
pametno odabrao sredinju
misao i tri glavne tvrdnje,
sastavio dobar uvod,
ubacio sjajne primjere i
duhovite priice,
smislio efektni zavretak svoga
govora?

Ako je tako, onda estitam,

odvalio si PRVI DIO posla.
Sad pogledaj svoje biljeke i provjeri je li tvoj govor
dobar. Dobar govor ispunjavati est temeljnih uvjeta:

JEDNOSTAVAN

JASAN ZANIMLJIV

DOBAR
GOVOR
DOBRO
UVJERLJIV ORGANIZIRAN

SAET
DRUGI DIO posla je javno
izvoenje govora pred
sugovornikom, uenicima u
razredu, publikom.

Evo nekoliko savjeta:

Gledaj sugovornike u oi,
smijei se, budi oputen.
Ne brzaj, govori razgovijetno,
pomogni sugovornicima da te
prate i razumiju.
Vjeruj u to to govori kako bi i
sugovornici povjerovali.
I ZA KRAJ: PET ZLATNIH SAVJETA

1. Govor se ne ita i ne recitira napamet. Pripremio si se,

zna to treba rei i govor govori.
2. Govor izrie sugovorniku: gledaj u njega, ne u
pod, govori glasno i jasno, a ne sebi u bradu.
3. Nemoj se drati kao drveni lutak: govori i bojom glasa i
osmijehom, i oima koje hvataju sugovornikov pogled, i
rairenim rukama, govori cijelim tijelom.
4. Ma kakva trema! Tremu trebaju imati oni koji se nisu
pripremili. Ako te ipak malo trese trema nekoliko puta
duuuuboko i polaaako udahni i
izdahni da se malo smiri i misli pozitivno.
5. A ako negdje zezne? I za to se unaprijed
pripremi: smisli neto duhovito to e izvaliti da
nasmije sugovornike ako ti se dogodi kakav kiks.
Dinka Jurii

JEDNOMINUTNI
GOVOR