5.

Uzemljenje u postrojenju, napon dodira i koraka

5.1. HORIZONTALNO UKOPANI UZEMLJIVAI (Trakasti uzemljivai)

ZADATAK 1.
Izraunajte otpor uzemljenja trakastog uzemljivaa kojemu je duljina trake l=20 m, a irina joj
je 28 mm. Uzemljiva je ukopan 0,8 m duboko, specifini otpor tla iznosi =100 m.

RJEENJE

Otpor uzemljenja trakastog uzemljivaa rauna se prema relaciji:

=

= 51 , 12
8 , 0 2
20
ln
014 , 0
20 2
ln
20 2
100 5 , 1
2
ln
2
ln
2

h
l
d
l
l
K
R ,

faktor K, u gornjem izrazu uzima u obzir sezonsko poveanje specifinog otpora zemljita,
zimi zbog zaleivanja, ljeti zbog suenja. Vrijednost koeficijenta K, najee se uzima 1,5.
Veliine l, d i h su redom: duljina uzemljivaa, promjer uzemljivaa u metrima (ekvivalentni
promjer trake = irine trake) te dubina ukopavanja uzemljivaa.


5.2. VERTIKALNO UKOPANI UZEMLJIVAI (tapni uzemljivai)

ZADATAK 2.
Izraunajte otpor uzemljenja tapnog uzemljivaa kojemu je duljina l=2 m, a promjer cijevi
40 mm. Uzemljiva je ukopan tlo specifinog otpora =80 m.

RJEENJE

Otpor uzemljenja tapnog uzemljivaa rauna se prema relaciji:

=

=

= 32 , 29
02 , 0
2
ln
2 2
80
ln
2

r
l
l
R

Iz rezultat je vidljivo da ak i u tlu relativno dobre vodljivosti, jednim tapnim uzemljivaem
ne postiemo otpor uzemljenja reda veliine nekoliko pa je stoga, gdje se zahtijeva niski
otpor uzemljenja, pogodno ukopati vie tapnih uzemljivaa te ih meusobno paralelno
spojiti.
5.3. TEMELJNI UZEMLJIVAI

ZADATAK 3.
Potrebno je izraunati otpor uzemljenja eline trake duljine l = 20 m koja se nalazi u
betonskom temelju kvadratina presjeka stranice a = 1m. Specifini otpor zemlje u okoliu
betonskog temelja =100 m.

RJEENJE

Najprije izraunamo promjer ekvivalentne polukugle kojom nadomjetamo betonski temelj:

m a l V d 26 , 4 1 20 57 , 1 57 , 1 57 , 1
3 2 3 2 3
= = = =

Otpor uzemljenja temeljnog uzemljivaa iznosi:

=

= 5 , 7
26 , 4
100

d
R ,

to je relativno niska vrijednost za otpor uzemljenja. Betonski su uzemljivai vrlo raireni u
praksi te se praktiki ugrauju u temelj svakog novog objekta. Zbog svoje izvedbe, odnosno
zbog toga to su zaliveni betonom, a spojevi uzemljivaa jo i bitumenom, takvi su
uzemljivai vrlo postojani i otporni na koroziju, a s druge strane jeftini i laki za izvoenje.

5.4. KOMBINIRANI UZEMLJIVAI

Paralelno spojeni trakasti uzemljivai

ZADATAK 4.
Izraunajte otpor uzemljenja uzemljivaa u obliku kria koji je sastavlje od etiri trake duljine
l = 25 m i irine 0,036 m. Specifini otpor zemlje u okoliu uzemljivaa =200 m.

RJEENJE

=

= 1 , 7
009 , 0
25 25
ln
25 4
200 25
ln
4

r
l
l
R
gdje je:
r irine trake

Usporedbe radi, trakasti uzemljiva ukupne duljine 100 m dakle, kao i etiri kraka od 25 m,
ukopan na dubinu od 0,5 m imao bi otpor uzemljenja:

=

= 65 , 4
5 , 0 2
200
ln
018 , 0
100 2
ln
100 2
200 0 , 1

R

Iz usporedbe slijedi da je otpor uzemljenja zrakastog uzemljivaa skoro dvostruko loija od
trakastog iste ukupne duljine krakova. Meutim, ponekad je iz tehnikih razloga nemogue
poloiti traku potrebne duljine te se pribjegava zrakastom uzemljivau koji zauzima manju
povrinu.

Paralelno spojeni tapni uzemljivai

ZADATAK 5.
Izraunajte otpor uzemljenja za dva paralelno povezana tapna uzemljivaa u obliku eline
pocinane cijevi promjera 4 cm, duljine 2 m, koji su ukopani u zemlji specifinog otpora
okoliu uzemljivaa =100 m. Potrebno je takoer izraunati ukupni otpor rasprostiranja 10
takvih paralelno u krugu povezanih uzemljivaa udaljenih jedan od drugoga prosjeno 3 m.

RJEENJE

U sluaju paralelno povezanih tapnih uzemljivaa i kad su oni udaljeni jedan od drugoga
barem za dvostruku duljinu jednoga od njih, moe se priblino raunati da je ukupni otpor
rasprostiranja paralelno vezanih uzemljivaa jednak otporu rasprostiranja jednoga od njih
podijeljenog s brojem paralelno vezanih uzemljivaa. Meutim, navedeno vrijedi dok takvih
uzemljivaa nema previe. Naime, kad je mnogo uzemljivaa povezanih paralelno, onda je
njihov meusobni utjecaj mnogo vei pa im se ukupni otpor uzemljenja ne moe raunati kao
spoj obinih paralelnih otpora, nego se on dobiva prema izrazu:

r
K
R
R
1
= ,
gdje je:
R
1
otpor rasprostiranja jednog tapnog uzemljivaa,
K
r
redukcijski faktor koji se oitava iz dijagrama, a ovisan je o omjeru srednje
udaljenosti izmeu tapnih uzemljivaa a i srednje duljine upotrijebljenih
uzemljivaa l,
n ukupan broj paralelno spojenih tapnih uzemljivaa.


Sl. 5.1 Redukcijski faktor [M. Padelin, Zatita od groma, str. 64]

Proraun ukupnog otpora rasprostiranja vrijedi ako su uzemljivai priblino kruno
rasporeeni i ako imaju priblino jednaku duljinu.


Otpor uzemljivaa pojedinanog tapnog uzemljivaa raunamo po formuli:

=

=

= 65 , 36
02 , 0
2
ln
2 2
100
ln
2
1

r
l
l
R ,

za dva uzemljivaa (n=2) omjer a/l iznosi:

5 , 1
2
3
= =
l
a
, iz ega slijedi vrijednost redukcijskog faktora K
r
= 1,75.

Ukupan otpor dva paralelno spojena tapna uzemljivaa iznosi:

= = = 94 , 20
75 , 1
65 , 36
1
2
r
K
R
R

Za deset takvih paralelno spojenih uzemljivaa izlazi:

( ) 4 10 5 , 1
2
3
= = = =
r
K n
l
a

= = = 16 , 9
4
65 , 36
1
10
r
K
R
R

5.5. PRSTENASTI UZEMLJIVAI

Kod prstenastih uzemljivaa kruna oblika kojima je promjer D vei od 30 m, njihov se otpor
rasprostiranja R izraunava po priblinom izrazu:
d
l
l
R

=
2
ln

, koji vrijedi i za trakaste

uzemljivae. Pri tome se za duljinu uzemljivaa u taj izraz umjesto l uvrsti D pa e biti:

d
D
D
R

2
ln
2
,

gdje je:

D promjer prstenastog uzemljivaa u (m),
d promjer okruglog vodia od kojeg je izveden prstenasti uzemljiva u (m).

Za prstenaste uzemljivae koji nisu kruna oblika otpor rasprostiranja R moe se raunati tako
da se nae promjer D kruga koji ima istu povrinu kao i promatrani prstenasti uzemljiva,
prema izrazu:

D
R

=
3
2
, pri tome je

A
D

=
4
, u (m).

A je povrina koju zatvara uzemljiva bilo kakva oblika. Gornja formula vrijedi za
uzemljivae kojima je promjer D>30m.

5.6. NAPON DODIRA I KORAKA

ZADATAK 6.

Kolika je struja kroz ovjeka u sluaju dodira i koraka u postrojenju prema slici, koje je
uzemljeno uzemljivaem oblika polukugle polumjera r
1
= 2m. Struja zemljospoja I
z
= 100 A,
a otpornost tla
z
= 80 m.















RJEENJE

Otpor uzemljenja uzemljivaa oblika polukugle iznosi:

=

=

= 366 , 6
2 2
80
2

l
z
z
r
R

Pri zemljospoju, potencijal na uzemljivau iznosi:

V R I V
z z z
6 , 636 366 , 6 100 = = =

Dodirni je napon razlika potencijala na udaljenosti 1 m od dodira elektrinog ureaja i iznosi:

1 +
=
z z d
V V U

V
r
I
V
l
z z
z
4 , 424
) 1 2 ( 2
80 100
) 1 ( 2
1
=
+

=
+

=
+

V U
d
2 , 212 4 , 424 6 , 636 = =

V
z1
je potencijal na razmaku 1m od dodira, tj. u toki na kojoj je ovjek pri dodiru. Struja
kroz ljudsko tijelo I
d
u sluaju dodira iznosi:

A
R
U
R R
U
I
z
d
rsd
d
d
190 , 0
1000 120
2 , 212
5 , 1
=
+
=
+
=
+
=

Struja kroz ljudsko tijelo I
k
u sluaju koraka na istom mjestu, tj. na udaljenosti od 1m od
postrojenja (uzemljivaa) rauna se prema:

A
R
U
R R
U
I
z
k
rsk
k
k
143 , 0
1000 480
2 , 212
6
=
+
=
+
=
+
=

OPASKA 1.
U primjeru je uzeto da je dodirni napon jednak naponu koraka da se vidi razlika struje i
opasnost po ovjeka od dodirnog napona i napona koraka.

Ako bi za otpor ljudskog tijela R

uzeli 2000 , onda je:

A
R
U
R R
U
I
z
k
rsk
k
k
086 , 0
2000 480
2 , 212
6
=
+
=
+
=
+
=

Vidljivo je da struja kroz ljudsko tijelo u sluaju dodira (pri dodirnom naponu) i koraka (pri
naponu koraka) vea je od granine trajne smrtno opasne struje od 50 mA. Ako bismo
povrinu zemlje iznad uzemljivaa nasuli slojem ljunka debljine nekoliko centimetara
(preporua se debljina sloja ne manja od 10cm), otpornosti

= 2000 m, struja kroz ovjeka

u sluaju napona dodira i koraka iznosila bi:

A
R
U
R R
U
I
z
d
rsd
d
d
053 , 0
1000 2000 5 , 1
2 , 212
5 , 1
=
+
=
+
=
+
=

A
R
U
R R
U
I
z
k
rsk
k
k
016 , 0
1000 2000 6
2 , 212
6
=
+
=
+
=
+
=

OPASKA 2.

Nasipavanjem ljunka nije promijenjen otpor uzemljenja jer se nasipavanjem ljunka
neznatno mijenja otpornost tla
z
u koje je ukopan uzemljiva. Naime, radi se o dubinskom
uzemljivau, tj. uzemljivau poloenom na odreenu dubinu ispod povrine zemlje. To ne
vrijedi za povrinski uzemljiva.


ZADATAK 7.

Izraunati struju koja prolazi kroz ovjeka iz prethodnog zadatka u sluaju dodira i koraka
prema tonijoj metodi, dakle uz uvaavanje uzajamnog otpora meu stopalima.

RJEENJE

Podaci iz rjeenja prethodnog zadatka:
- napon na uzemljivau U
z
= 636,6 V,
- dodirni napon i napon koraka U
d
= U
k
= 212,2 V,
- otpor rasprostiranja stopala R
rs
= 3
z
= 380 = 240 m

Uzajamni otpor izmeu stopala u sluaju koraka pri udaljenosti stopala od 1m iznosi:




Uzajamni otpor izmeu stopala u sluaju dodira, pri udaljenosti stopala od 0,1m iznosi:





Struja koja prolazi kroz tijelo ovjeka u sluaju koraka iznosi:

A
R R R
U
I
ms rs
k
k
146 , 0
) 7 , 12 240 ( 2 1000
2 , 212
) ( 2
=
+
=
+
=


Struja koja prolazi kroz tijelo ovjeka u sluaju dodirnog napona iznosi:

A
R R R
U
I
ms rs
d
d
201 , 0
) 3 , 127 240 ( 5 , 0 1000
2 , 212
) ( 5 , 0
=
+
=
+
=

OPASKA 1.

Struja koja prolazi kroz tijelo ovjeka u sluaju koraka pri tonijem izraunu samo je
neznatno vea od priblinog prorauna. Razlog tome je u malom utjecaju otpora izmeu
stopala na ukupni otpor strujnog kruga.
Struja koja prolazi kroz tijelo ovjeka u sluaju dodira pri tonijem izraunu vea je od
vrijednosti dobivene priblinim.
Utjecaj otpora izmeu ljudskih stopala na struju koja prolazi kroz tijelo ovjeka, u oba sluaja
je nepovoljan jer smanjuje ukupni otpor strujnog kruga i nepovoljniji je za sluaj dodira nego
za sluaj koraka.

OPASKA 2.

Preporua se izraun struje kroz tijelo u sluaju koraka i dodira raunati po tonijim
formulama ako su rezultati blizu granine vrijednosti struje od 0,05 A. Ako se ipak
primjenjuju manje tone formule, potrebno je zbog sigurnosti rezultate poveati za oko 10%.

=

= = 3 , 127
1 , 0 2
80
2

ms
z
ms
d
R
=

= = 7 , 12
1 2
80
2

ms
z
ms
d
R