Materijali I

Pitanja i Odgovori
za priprmu za ispit iz materijala i










Branimir Oremu

1. to su to alotropske modifikacije eljeza (nacrtajte dijagram)?
Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u vie strukturnih
oblika. eljezo se javlja u 2 alotropske modifikacije:

- BCC reetka - prostorno centrirana kubina reetka

- FCC reetka - plono centrirana kubina reetka






Ar
4
Ac
4




Ar
3
T
Ac
3

Ar
2
Ac
2


T - toplinska histereza 13C
Ar - temperatura stojita pri hlaenju
Ac - temperatura stojita pri ugrijavanju

2. Elementarna kristalna reetka; osnovne veliine koje opisuju elementarnu kristalnu
reetku?

Kristalna struktura neke tvari predstavlja cjelokupni poredak strukturnih jedinica u tzv.
prostornoj reetki. Jedinina ili elementarna reetka je najmanji dio prostorne reetke koji
se ponavlja u tri dimenzije i daje cijelu kristalnu reetku. Sadri najmanji mogui broj
strukturnih jedinica. Veliina i oblik elementarne reetke odreena je parametrima reetke
(udaljenost izmeu jezgri najbliih susjednih atoma uzdu stranice reetke ako su atomi
strukturne jedinice) i kutovima koje meusobno zatvaraju stranice reetke. Red veliina
parametara jednostavne kristalne reetke je u nanometrima (1nm = 10
-9
m) ili (1 angstrom
= 0.1nm = 10
10
m = 10
-8
cm).

4. Nacrtajte dijagram Fe-C za metastabilnu kristalizaciju; oznaite sve faze
i koncentracije, navedite uvjete za metastabilnu kristalizaciju?


Dijagram stanja Fe-C metastabilne kristalizacije


Ako se neka legura Fe-C ohlauje umjereno sporo iz rastaljenog stanja, C e se spojiti sa
Fe u eljezni karbid (CEMENTIT).

5. Nacrtajte dijagram Fe-C za stabilnu kristalizaciju; oznaite sve faze i
koncentracije, navedite uvjete za stabilnu kristalizaciju?



Dijagram stanja Fe-C stabilne kristalizacije


Ako se neka legura Fe-C ohlauje praktino beskrajno sporo iz rastaljenog stanja, C e se
izluiti u obliku grafita.

8. Objasnite ispitivanje udarne radnje loma, nacrtajte epruvetu s V-zarezom.

Ispitivanjem udarne radnje loma utvruje se ponaanje materijala (metalnih i polimernih) u
uvjetima udarnog optereenja. Vrijednost udarne radnje loma pokazuje hoe li se materijal
ponaati ilavo ili krhko u uvjetima udarnog optereenja. Ispitivanje udarne radnje loma
provodi se prema normi EN 10045-1 na ispitnom uzorku etvrtastog poprenog presjeka, sa
zarezom u sredini, na Charpyjevu batu. Udarna radnja loma predstavlja energiju potrebnu
da brid Charpyjeva bata prelomi ispitni uzorak ili provue izmeu oslonaca. Ispitni uzorak
(epruveta) je oslonjen na dva oslonca, savojno se optereuje udarcem brida bata u sredini
raspona, nasuprot zareza. Zbog udarca ispitni uzorak pukne u korijenu zareza ili ga otrica
bata provue izmeu oslonaca. Kod Charpyjeve metode ispitivanja bat (teine G) se sputa
s poetne visine h
1
(koja odgovara kutu pada ) i udara u ispitni uzorak. Bat se ne
zaustavlja nego nastavlja kretanje, lomi ispitni uzorak i dolazi u konanu visinu h
2
, koja
odgovara kutu . Kutovi se odreuju pomou kazaljki na mjernoj skali.


1
2
Udarna radnja loma rauna se iz izraza
KV ili KU = G * (h
1
- h
2
) u J odnosno
KV ili KU = G * r * (cos - cos) u J.











poloaj ispitnog uzorka epruveta sa V-zarezom

9. to su to tehnoloka ispitivanja materijala, opiite jedan primjer ispitivanja?

Tehnoloka ispitivanja izvode se u uvjetima u kojima je dotini materijal optereen u toku
obrade. Tehnolokim ispitivanjima ustanovljuju se tehnoloka svojstva koja nam daju uvid
u ponaanje metala pri hladnoj i toploj obradi. Zato se najee susreemo s ispitivanjem
odljevnosti, oblikovljivosti, prokaljivosti, savitljivosti i dr.

Pr. 1 - Ispitivanje elika savijanjem

Ispitivanje savijanjem na dva oslonca s trnom u sredini provodi se na elinim profilima te
na suoenim zavarenim spojevima. Svrha ovog ispitivanja je provjera deformabilnosti
osnovnog materijala, odnosno zavarenog spoja. Ispitivanje se provodi savijanjem ispitnog
uzorka do pojave prve pukotine koja se registrira golim okom.





Pr. 2 - Ispitivanje limova, traka i ica izmjeninim previjanjem

Ispitivanjem izmjeninim previjanjem utvruje se sposobnost deformabilnosti materijala
previjanjem ispitnog uzorka za 90 u odnosu na poetni poloaj u jednoj ravnini. Ispitivanje
se proodi na posebnoj napravi naizmjeninim previjanjem ispitnog uzorka uvrenog u
eljusti preko valjaka. Ovom metodom se ispituju limovi i trake debljine manje od 3 mm, te
ice od 0.3 - 8 mm. Rezultat ispitivanja je broj previjanja ispitnog ozorka do pojave prve
pukotine ili do pojave jedne ili vie pukotina preko najmanje polovice irine ispitnog
uzorka.

Pr. 3 - Ispitivanje limova i traka izvlaenjem (prema Erichsenu)

Ispitivanjem izvlaenjem ocjenjuje se sposobnost dubokog izvlaenja limova i traka
namjenjenih takvoj preradbi. Ispituju se limovi i trake debljine 0.2 - 3 mm, irine 30 mm.
Ispitivanje se provodi tako da se u uzorak lima ili trake uvren izmeu matrice i
prstenastog pritezaa utiskuje kuglasti utiskiva. Dubina prodiranja utiskivaa u trenutku
pojave pukotine u limu "IE" iskazana u mm je pokazatelj deformabilnosti materijala pri
ovom ispitivanju.








Pr. 4 - Ispitivanje odljevnosti

Odljevnost se ispituje tako da se ista koliina litine razliitih metala lijeva u utor koji ima
oblik Arhimedove spirale. Vanjski uvjeti ispitivanja su za sve metale isti. Arhimedova
spirala podijeljena je i oznaena brojevima. Metal ija litina, uz iste uvjete, dosegne dalje
ima bolja svojstva odljevnosti nego metali ija litina prijee krai put.

10. to je vrstoa na vlak; kako se ispituje? Ureaj, ispitni uzorak, uvjeti ispitivanja;
koje se veliine odreuju?

vrstoa je otpornost materijala protiv kidanja. Vlana vrstoa (naprezanje na vlak) je
otpornost materijala na izvlaenje. Dvije sile djeluju u istoj ravnini, suprotno jedna od
druge i nastoje materijal razvui. Oznaka je
V
i izraava se u MPa. Ispitivanje na vlak
se izvodi na ureajima (tzv. kidalice) na kojima se ispitni uzorak kontinuirano vlano
optereuje do loma. Pri ispitivanju se kontinuirano mjere sila i produljenje ispitnog uzorka,
te se pisaem grafiki registrira dijagram sila - produljenje. Ispitivanje na vlak se provodi
prema ovim standardima HRN C.A4.001, HRN C.A4.002 i HRN EN 10002-1.
Ovim standardima definirani su uvjeti ispitivanja:
- oblik i mjere ispitnog uzorka (okrugli ili etvrtsti)
- brzina optereenja (ne smije prijei vrijednosti 10 N/mm
2
s)
- temperatura prostora u kojem se izvodi ispitivanje (235C)
- nain provoenja ispitivanja i izraunavanja rezultata
Ureaji za ispitivanje mogu biti hidrauliki ili mehaniki. Ispitini uzorak (epruveta) moe
biti okruglog ili etvrtastog poprenog presjeka.
Nain provoenja ispitivanja
Ispitni uzorak postavi se u eljusti kidalice i vlano optereti. Za vrijeme ispitivanja biljei
se sila na kojoj je dolo do teenja materijala i maksimalno postignuta sila. Nakon
ispitivanja izmjeri se duljina ispitnog uzorka poslije kidanja i promjer ispitnog uzorka
nakon kidanja. Kod vlanog ispitivanja odreuju se ove veliine:
- modul elastinosti ili Youngov modul (E=tg; u MPa)
- granica razvlaenja (R
e
; u MPa)
- vlana ili rastezna vrstoa (R
m
; u MPa)
- suenje materijala (Z; u %)

11. to je tvrdoa; koje se metode ispitivanja tvrdoe primjenjuju u strojarstvu?

Tvrdoa je otpornost materijala prema prodiranju stranog tijela u njegovu povrinu.
Metode mjerenja (ispitivanja) tvrdoe su:
STATIKE (Brinellova, Vickersova i Rockwellova)
- za tono odreivanje tvrdoe, zahtijevaju bolju pripremu povrine, ureaji su stabilni
- sila ispitivanja koja djeluje na penetrator postepeno raste do maksimalne vrijednosti
DINAMIKE (Poldi i Shore)
- za grubu procjenu tvrdoe, ureaji su prijenosni i lako se odreuje tvrdoa u svim
uvjetima (npr. velike konstrukcije)
- sila na penetratoru ostvaruje se udarom ili se tvrdoa odreuje na osnovi elastinog
odskoka penetratora od povrine koja se ispituje.

12. ilvost materijala; kakvo je to svojstvo materijala; kako se odreuje?

ilavost je svojstvo otpornosti koje dolazi do izraaja u uvjetima dinamikoga
kratkotrajnog optereenja. Ona je i sposobnost za deformaciju u uvjetima udarnog
optereenja. Ako u uvjetima udarnog optereenja lom nastupa bez prethodne trajne
deformacije, tada se materijalu pripisuje svojstvo lomljivosti, suprotno od ilavosti.
ilavost se ispituje udarnom radnjom loma na Charpyjevom ureaju (vidi odgovor na
pitanje br 8).

13. Koja je razlika izmeu granice elastinosti i granice proporcionalnosti?

Granica elastinosti je najvea sila (nakon prestanka djelovanja) nakon koje se tijelo jo
vraa u svoj prvobitni oblik.
Granica proporcionalnosti je najvea sila kod koje su naprezanje i deformacija
proporcionalni.


14. Objasnite Hook-ov zakon?

Hookeov zakon kae da je deformacija tijela proporcionalna primijenjenoj sili pod uvjetom
da se ne prijee granica elastinosti tijela. Kada se sila ukloni tijelo e se vratiti u svoj
prvobitni oblik. Ako se tijelo na elastinoj opruzi pomakne iz ravnotenog poloaja,
tj. ako se opruga rastegne ili stisne, djelovat e povratna sila (elastina sila opruge), koja e
nastojati tijelo vratiti u ravnoteni poloaj. Iznos te sile je proporcionalan pomaku tijela iz
ravnotenog poloaja. Dakle, ako je pomak x, povratna sila je: F = kx,
a koeficijent proporcionalnosti k je konstanta opruge (ovisi o njenim dimenzijama, obliku i
materijalu od kojega je izraena).

15. Napiite jedan ugljini elik za cementaciju, te jedan legirani elik za
poboljavanje.

ugljini ellik za
cementaciju
1121 1220 1525
legirani elik za
poboljavanje
3130 4131 4732

16. Toplinska obrada legura eljeza; cilj obrade; opi dijagram toplinske obrade?

Toplinska obrada je postupak u kojem se predmet namjerno podvrgava temperaturno-
vremenskim ciklusima kako bi se postigla eljena mikrostruktura, a time i eljena
(mehanika, fizika, kemijska) svojstva.












17. Poboljavanje elika; nacrtati dijagram temperatura-vrijeme, te opisati postupak?

Poboljavanje je, openito, postupak kaljenja i visokotemperaturnog poputanja elika.
Svrha poboljavanja je postizanje velike ilavosti i dinamike izdrljivosti kod elika za
poboljavanje, velike vrstoe i granice razvlaenja kod oprunih elika u odnosu prema
normaliziranom stanju i velike istezljivosti u odnosu prema zakaljenom stanju.
TO
t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

vrijeme
ukupno vrijeme ugrijavanja
grijanje
ohlaivanje dranje progrijavanje ugrijavanje
povrina
jezgra
Poboljavaju se openito nelegirani i legirani konstrukcijski elici sa sadrajem C od 0.3 -
0.6%, te opruni elici.













18. Koje uvjete elik mora ispuniti da bi se mogao zakaliti?

Da bi se elik mogao zakaliti mora imati >0.35%C.

19. Izbor temperature austenitizacije?

Temp. austenitizacije (temp. ugrijavanja za kaljenje) ovisi o vrsti elika koji elimo zakaliti
(podeutektoidni s manje od 0.8% C ili nadeutektoidni s vie od 0.8% C ).
Za podeutektoidne elike (manje od 0.8% C) T
kalj.
= A
3
+ (30 - 50C).
Za nadeutektoidne elike (vie od 0.8% C) T
kalj.
= A
1
+ (30 - 50C).

20. Izbor sredstva za hlaenje kod kaljenja elika?

Izbor sredstva za hlaenje (gaenje) slijedi iz iznosa gornje kritine brzine gaenja.
U praksi vrijede sljedea empirijska pravila:
- za v
kg
> 150C/s - elik se treba gasiti u vodi
- za 150 > v
kg
> 5C - elik se treba gasiti u ulju ili toploj kupki
- za v
kg
< 5C - elik se smije hladiti na zraku ili (bolje) internom plinu (N).

22. Objasnite temeljnu svrhu poputanja elika, podjelu postupaka, glavni uinak
poputanja?

Poputanje je postupak ugrijavanja kaljenog elika na neku temp. ispod temp. A
1
u svrhu:
- povienja ilavosti martenzita postignutog kaljenjem
- snienja vlastitih zaostalih naprezanja martenzita
- postizanje dimenzijske postojanosti (kod visokolegiranih alatnih elika).
Prema visini temp. poputanja postupci se dijele na:
- nisko temperaturno poputanje - 220C
- srednje temperaturno poputanje - 220C - 400C
- visoko temperaturno poputanje - 400C - A
1
.
Glavni uinak poputanja je smanjene krhkosti i poveanje ilavosti zakaljenog elika.

23. Nacrtajte dijagram i objasnite termodifuzijski postupak cementiranja elika?

Cementiranje je termodifuzijska obrada pougljienja povrinskog sloja kojom se
nezakaljiva povrina uini zakaljivom. Zakaljivanjem pougljiene povrine predmeta
postie se:
- tvrda povrina otporna na troenje
- ilava jezgra otporna prema udaru.
Cementiranje je postupak toplinske obrade koji se sastoji od pougljienja, kaljenja i
niskotemperaturnog poputanja. Pougljienje je difuzija C u povrinske slojeve elika. Za
tu svrhu porebno je elik ugrijati u austenitno temperaturno podruje jer je austenit
sposoban rastvoriti vee koliine C. Pougljienje se moe vriti u: granulatu, solnoj kupci i
plinu. Nakon pougljienja vri se kaljenje. Kaljenje nakon pougljienja moe biti direktno,
jednostruko s meuarenjem i dvostruko bez meuarenja. Nakon kaljenja izvodi se
postupak poputanja pri niskim temperaturama.

















24. Odreivanje efektivne dubine cementiranog sloja?

Efektivna dubina cementiranja je okomita udaljenost od ruba do mjesta gdje je postignuta
granina tvrdoa od 550HV1. mjeri se niz tvrdoa od ruba prema jezgri i to Vickers
metodom i optereenjem 9.81N.











DC
udaljenost od ruba
HV1
ulje
A
C3
povrine
A
C3
jezgre
t
C
175 - 220C
810 - 840C
920C
pougljienje kaljenje
poputanje
300
400
500
600
700
800
t
v
r
d
o

a

0.5 1 1.5 mm

26. Konstrukcijski elici?

Konstrukcijski elici dijele se na ope konstrukcijske elike negarantiranoga kemijskog
sastava i konstrukcijske elike s garantiranim kemijskim sastavom.

Konstrukcijski elici negarantiranog kemijskog sastava
Ovoj skupini pripadaju svi konstrukcijski ugljini elici negarantiranog kemijskog sastava i
s propisanim mehanikim i tehnolokim svojstvima. Sadraj C kree se od 0.15 - 0.5%.
Rastezne vrstoa im je 330 - 850 MPa, a ilavost oko 0.35MJ/m
2
. Dobro se zavaruju i
imaju dobru sposobnost deformiranja. Primjenjuju se za one konstrukcije kod kojih se ne
postavljaju veliki zahtjevi u smislu optereenja. Ovoj skupini pripadaju i nelegirani elici
za vijke, matice i zakovice sadraja C do 0.19%, Mn do 0.55%, rastezne vrstoe 380 - 490
MPa, ilavosti 0.35MJ/m
2
. Uglavnom se toplinski ne obrauju.

Konstrukcijski elici s garantiranim kemijskim sastavom
Ovoj skupini pripadaju ugljini i legirani elici koji se dijele na:
- obine ugljine konstrukcijske elike s garantiranim kemijskim sastavom i bez
garantiranih mehanikih svojstava; mehanika svojstva ovih elika nisu propisana.
Preimjenjuju se za izradu svih nosivih konstrukcija u mostogradnji, hidrogradnji,
strojogradnji, brodogradnji, gradnji vozila, spremnika itd;
- plemenite konstrukcijske ugljine i legirane elike s garantiranim kemijskim sastavom i
mehanikim svojstvima. Redovito se toplinski obrauju prije upotrebe. Ovoj skupini
pripadaju elici za cementiranje, elici za poboljavanje, elici za opruge, specijalni
konstrukcijski elici, elici za kotlovske limove, ... .

27. elici za cementiranje?

elici za cementiranje su konstrukcijski elici kojima se nakon obrade odvajanjem estica
pougljiava rubni sloj, te se nakon toga kale kako bi se postigla visoka otpornost na troenje
rubnih slojeva, a isovremeno bi se povisila ilavost nepougljiene jezgre. U pravilu sadre
0.1 - 0.2% C prije pougljienja, a openito mogu biti nelegirani i niskolegirani.
elici za cementiranje dijele se na:
- kvalitetne elike (C10, C15)
- nelegirane plemenite elike (CK10, CK15)
- legirane plemenite elike (15Cr3, 16MnCr15, 20MnCr5, 20MoCr4, 15Cr,Ni6).
Neki elici za cementiranje: 1120, 1220, 4320, 4720, 5420, 4721.

28. elici za poboljavanje?

elici za poboljavanje su nelegirani i niskolegirani konstrukcijski elici koji kaljenjem i
visokim poputanjem, ovisno o kemijskom sastavu, postiu eljenu granicu razvlaenja i
vrstou uz dobra svojstva ilavosti. Sadre 0.25 - 0.6% C. elici za poboljavanje
primjenjuju se onda kada vlana vrstoa i granica razvlaenja opih konstrukcijskih elika
vie ne zadovoljavaju zahtjevima konstruktora. Primjenjuju se za izradu dijelova vozila,
motora, manjih zupanika, ... .
Neki elici za poboljavanje: 1330, 1430, 3130, 4131, 4830, 4732, 5432.

29. Opruni elici?

Ovo su legirani elici s neo poveanim udjelom Si (0.25 - 1.7%), a sadraj C je 0.38 -
0.65%. Obavezno se prije upotrebe toplinski obrauju. Primjenjuju se za izradu prstenastih
elastinih podloki, tanjurastih opruga, lisnatih opruga, zavojnih opruga i svih ostalih
dijelova od kojih se trai dobra elastinost.
Neki opruni elici. 2130, 2131, 2330, 4230, 4831.

30. Korozijski postojani elici?

Ovi elici kao glavni dodatak imaju 12 - 18% Cr. Sadraj C je malen. U praksi se esto
susreu CrNi elici. esto su boljih svojstava od isto Cr elika. Primjenjuju se za
proizvode od kojih se trai otpornost na koroziju i kemijska postojanost.
Podruje primjene:
4171 (Prokron 2) - za armature, dijelove pumpi, turbine i sl.
4570 (Prokron 2 spec.) - u morskoj vodi za osovine i ventile u brodogradnji.
4572 (Prokron 11) - elik za iroku potronju, moe se uspjeno zavarivati.
4573 (Prokron 12) - u kemijskoj i prehrambenoj industriji, industriji celuloze, papira,
tekstila, boja i dr.

31. Brzorezni elici?

Ovi elici legirani su jakim karbidotvorcima (Cr, W, V, Mo) koji s povienim udjelom C
(0.7 - 1.3% C) stvaraju slobodne karbide postojane pri viim temperaturama. Zbog takvog
sastava i mikrostrukture odlikuju se izvrsnom otpornou na troenje i otpornou na
poputanje pri radnim temp. 500 - 600C, ali radi toga im je niska ilavost. Primjenjuju se
za rezne alate koji rade velikim brzinama rezanja.