Ona nastoji sustavno obuhvatiti pojavu i opisati i ocijeniti pojedina djela s obzirom na knjievnost i

opdi kulturalni razvoj. Nastoji prikupiti iskustva i znanja o pojedinim razdobljima knjievnosti i o
odreenim razvojnim tjekovima kradih ili duih vremenskih razmaka. S obzirom na podruja koja
moe obuhvatiti u povijesti knjievnost moe se razlikovati:
*povijest pojedine knjievnosti
*provedbena (komparativna) knjievnost
*opda povijest knjievnosti
POVIJEST POJEDINE KNJIEVNOSTI obuhvada razvoj, promjene u vremenu i osobitosti neke
nacionalne knjievnosti ili knjievnost koju odreuje neko drugo zajednitvo npr.jezino.
PROVEDBENA (KOMPARATIVNA) KNJIEVNOST istrauje veze i odnose izmeu dvaju ili vie
knjievnosti. I to ne na temelju utjecaja, nego na temelju dodira tj.u smislu davanja i primanja.
OPA POVIJEST KNJIEVNOSTI razvija se na temelju komparativnog prouavanja knjievnosti kao
nastojanje da se obuhvate sve knjievne pojave .

Obrauje pitanja prirode knjievnih oblika i naine knjievnog izraavanja, opde i posebne osobine
knjievnih djela kao umjetnikih ostvarenja. Nju zanima zakonitost knjievnog stvaranja te zakonitosti
razumijevanja i vrjednovanja knjievnih djela. Zato se teorija knjievnosti esto naziva POETIKOM.

Da bismo neko knjievno djelo razumjeli i prihvatili kao umjetniko djelo potrebno je da ga shvatimo
kao smislenu cjelinu. Prije svega moramo predpostaviti da knjievno djelo ima neku vlastitu
organizaciju nekih djelova, odnosno elemenata koju nazivamo struktura.
Moramo razlikovati jezinu strukturu od knjievne npr. Mladost ludost
*jezina struktura- podudaranje glasova L i OST
*knjievna struktutra- moe znaiti svojevrsnu pohvalu mladosti ba kao i pohvalu jedno shvadanje
ivota u kojem ludost ima svoje ari i nije naprosti neto to zasluuje osudu.

Tema je ono o emu se govori. Ona je jedinstveno znaenje djela.

Motiv je najmanja tematska jedinica. To je najmanji dio knjievnog djela koja
zadrava neko relativno samostalno znaenje u okviru teme. Vanost motiva je
veda u kradim knjievnim vrstama.
Podjela motiva: statiki i dinamiki.
Motivacija je nain na koji su motivi uvedeni i povezani u knjievnom djelu.
Postoje 3 vrste motivacije: realistika, kompozicijska i umjetnika.

1. Stil znai ili dobar nain pisanja, odnosno govorenja

2. Takav nain pisanja/govorenja koji je svojstven nekoj knjievnoj epohi,
knjievnoj koli, nekom piscu ili pak nekom djelu. (Matoev stil, Krlein
stil ekspresionizma..)
Retorika je nastala u staroj Grkoj kao uenje o govornitvu.
Stari retoriari su potpisivali i razvrstavali sredstva lijepog pisanja koja su
nazivali figurama a mi danas nazivamo osnovnim stilskim sredstvima.

Razlikovali su 3 stila: visoki, srednji i niski.

Visoki starina / Neston / dom

Srednji starac / konj / kuda
Niski starkelja / kljuse / kudica

1.
2.
3.
4.

Figure dikcije
Figure rijei ili tropi
Figure konstrukcije
Figure misli
nastaje ponavljanjem istih samoglasnika.

Pr: oko sokolovo

- oznaava ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina.

oznaavanje zle stvari blaim rijeima.

Pr: pijan-veseo

je produena metafora a smisao joj se tek otkriva ako odreene

pjesnike slike s cjelini zamjenimo pojmovima. Knjievna vrsta basna je
zasnovana na alegoriji gdje su ivotinje nositelji ljudskih osobina. U umjetnikoj
poeziji je alegorija takoer esta.

je upotreba upitnih reenica bez namjere da stvarno

oznae pitanje. One slue kao izjavne reenice, naglaavajudi svojim upitom
odreeni osjedajni stav.
je nizanje rijei bez gramatikog povezivanja.

1. Kvantitativni (antiki, klasini)

2. Silaliki
3. Akcenatski

vrste stihova razlikuje prema broju slogova.

Tako imamo esterac, osmerac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac
tj.stihove sa 6,8,10,11,12 slogova. U ovoj versifikaciji vanu ulogu ima rima i
cenzura (stanka).

Kada se u drugi stih prenosi samo jedna rijeKada se smislena cjelina prenosi iz jedne strofe u drugu-

Danas se ritam ostvaruje na osnovi mjesnih inilaca ritma, takvih elemenata

izraza koji se ne pojavljuju tijekom itave pjesme, nego tek nekim
jedinstvom naglaenog ritma.

stih najstarije hrvatske pisane knjievnosti.

Stih od 12 slogova s cenzurom nakon 6.sloga. Rimuju se prvi dijelovi stiha i
krajevi stiha. Marulideva Judita je napisana tim stihom.

- stih sa prilino nestalnim brojem slogova. Najee 15-rac ili

16-rac sa cenzurom iza 7 ili 8 sloga. (bugariti- tuno pjevati, naricati)

Bitne osobine mogu se shvatiti kao opreka klasicizmu. Uvodi se u knjievnost

povijesne mijenje i razvoja. Naglaava izraavanja subjektivnih raspoloenja i
pretpostavlja emocionalnu recepciju.
Traje od prvog desetljeda do neto iza polovice 19.st.
Pisci- Schiller, Goethe, Hoffman, Novalis, Chateaubrican Lamartin, Itugo..
U Hrvatskoj to su pisci ilirskog pokreta.

Dominira mimetika knjievna teorija. Znaajan razvoj romana.

Traje od sredine do predkraj 19.st.
Pisci- Stendal, Flaubert, Dickens, Gogolj, Dostojevski i Tolstoj.
U Hrvatskoj pisci su- enoa i Kovaid.

Stanko Vraz u Kolu" 1842. godine pie da narodne usmene umotvorine treba zapisivati onako
kako izviru iz ustiuh naroda" to e kasnije biti nazvano Hektorovi-Vrazov zakon.