PLIVANJE

Povijest plivanja
Iz povijesti je poznato da je ovjek od davnina koristio razliite tehnike plivanja kao nain prelaska
vodenih prepreka. Zanimljivo je da veina sisavaca ne mora posebno uiti plivati, te da je ovjek jedno
od rijetkih bia koje mora plivanje 'uiti'. Razlog je u tome to veina ivotinja u vodi jednostavno
ponavlja pokret kretanja s kopna (hod), te na taj nain pliva, kao to to radi na primjer pas. ovjek s
druge strane ne moe ponoviti svoj uspravni hod u vodi, ve mora nauiti koristiti se i rukama, te
pravilno disati. Ipak, poznato je da vrlo mala djeca gotovo instinktivno znaju plivati. Plivanje je poznato
od davnina ali tek na mozaicima ranih istonih civilizacija nailazimo na njegove prve predstave.
Vjetinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipani. Grci su pridavali panju plivanju kao dijelu opeg
obrazovanja (poznata je izreka "sramota, ne zna ni pisati ni plivati") dok su Rimljani plivanje smatrali
vojnikom vjetinom. Prvo pisano dijelo o plivanju potjee iz 1538. godine na latinskom jeziku. Od tada
pa do kraja 18. stoljea slijede mnoga djela o plivanju i njegovom znaaju u tjelesnom odgoju. Prvo
plivako drutvo nastalo je u Upsali (vedska) 1796. godine. a polovinom 19. stoljea zapoinju i prva
natjecanja i dolazi do razvoja plivakih stilova.
Kao port plivanje je u programu Olimpijskih igara od prvih modernih igara 1896. godine u Ateni, to
govori da je plivanje kao port ve tada bio itekako razvijeno. Nastupalo se u disciplinama na 100 m i
1500 m slobodnim stilom za mukarce.

Plivake organizacije
Meunarodna federacija portova na vodi naziva se FINA, kratica koja dolazi od punog naziva
Fdration Internationale de Natation.

Stilovi plivanja

Pliva u kraul stilu

Danas u natjecateljskom plivanju razlikujemo etiri osnovna stila:

Slobodni stil
Iako je rije o disciplini koja u osnovi pokriva bilo koji stil, u praksi je to najee kraul. Razlog je taj to
je kraul najbri stil kojim se ostvaruju i najbra vremena na svim dionicama iako pliva na natjecanju u
ovoj disciplini moe, ako eli, plivati i neki od drugih stilova. Zbog brzine se svi natjecatelji odluuju za
kraul. Kod kraula se izvode naizmjenini zamasi lijevom i desnom rukom, a pliva je u poloaju licem
prema dolje paralelno s povrinom vode. U isto vrijeme, naizmjeninim udarcima nogama
sinkroniziranim sa zamasima ruku kretanje se podrava i pospjeuje. Pliva pritom najee udah
izvodi zakretajui glavu udesno ili ulijevo izmeu dva zamaha rukom i uzme zrak, dok izdah obavlja u
vodi.

Kraul
Plivaki stil kraul (crawl) popularizirao je, iako ga, naravno nije "izumio", ameriki pliva, Havajac Duke
Paoa Kahanamoku, trostruki Olimpijski pobjednik Igara 1912. i 1920. godine. On je, takoer, "otac" jo
jednog popularnog sporta: surfanja.
Kraul tehnika je najbra plivaka tehnika. Sastoji se iz naizmeninih zaveslaja rukama i kontinuiranih
udaraca nogama. Kod kraul tehnike uvek jedan deo tela porobija povrinu vode. esto ovu tehniku
poistoveujemo sa slobodnim tehnikom, jer je ona najbra te je plivai gotovo uvek biraju kao nain
kojim e isplivati deonicu koja je oznaena kao slobodna.

Tehnika rada ruku

Rad ruku je ciklian i obezbeuje najveu propulziju kod kraul tehnike (oko 85%). Ciklus rada ruku
sastoji se iz dve faze: propulzivne i pripremne (retropropulzivne). Propulzivna faza je faza ostvarivanja
propulzije vuenjem i odgurivanjem vode ispod tela. Ona poinje kada ruka koja je ula u vodu i
dovoljno proklizala uradi supinaciju do te mere da mali prst bude deo ake koji je najblii dnu bazena,
palmarnu fleksiju i na taj nain zagrabivi vodu energono je povue u smeru suprotnom od smera
kretanja. Prilikom vuenja vode lakat je u semi-fleksiji, u neto vioj taki nego aka. Pokret se
zavrava kada aka doe u visini karlice tako to lakat probija povrinu vode, rotira telo i izvlai
relaksiran podlakat iz vode. Pripremni deo poinje izvlaenjem ruke iznad povrine vode. Ruka
potpuno relaksirana ulazi u vodu u irini ramena na razdaljini optimalnog dohvata ake. aka pod
otrim uglom ulazi u vodu, oprua se maksimalno uz pomo rotacije tela oko uzdune ose i nakon
toga zapoinje propulzivna faza.

Tehnika rada nogu

Noge rade naizmenino, jedna pa druga, bez prestanka. Pokret noge zapoinje u zglobu kuka i
formira kinetiki lanac koji se zavrava blagom dorzalnom fleksijom u skonom zglobu. Stopala su
usmerena blago ka unutra kako bi dobila veu povrinu potiska i samim tim ostvarila veu propulziju.
Razmak nogu ne sme biti preirok, a ni preuzak. Zauzima se prirodan poloaj radi lakeg
funkcionisanja i utede energije. Prilikom zaveslaja rukama noge se zajedno sa celim trupom rotiraj
oko uzdune ose tela. Rad nogu je kao i kod rada ruku podeljen u dve faze: propulzivnu i pripremnu.
Propulzivna faza poinje kada je kinetiki lanac koga ine nadkolenica, podkolenica i stopalo, nalazi u
najvioj taki. Pokret zapoinje iz zgloba kuka i sliveno se prenosi do skonog zgloba potiskujui vodu.
Amplituda pokreta ne sme biti prevelika, iz razloga to bi dovela do prevelike rotacije tela oko uzdune

ose i samim tim poveavanja pasivnog otpora. Sa druge strane premala amplituda bi dovela do vee
frekvencije pokreta, to bi se loe odrazilo na utroak energije plivaa.

Disanje
Kod disanja u kraul tehnici postoje dve faze: faza udisanja i faza izdisanja. Faza udisanja poinje sa
izvlaenjem ruke koja je zavrila zaveslaj iznad povrine vode, odnosno njenog lakta. Telo se lagano
rotira oko uzdune ose, a sa njim i glava. Kada usta rotacijom glave dou izvan povrine vode, vri se
udisaj na usta. Sa vraanjem ruke u vodu, telo se vraa u horizontalu, a sa njim i glava. Faza izdisanja
traje od ulaska glave u vodu do novog udisanja na odreenom broju zaveslaja (npr. na treem
zaveslaju). Nakon ulaska glave u vodu, vri se kontinirano izdisanje vode na nos.
Poloaj tela
Kod kraul tehnike telo lei na grudima, na povrini vode, blizu horizontale sa minimalnim napadnim
uglom. Ovakav poloaj tela obezbeuje smanjenje eonog otpora na minimum, to izmeu ostalog
ovu tehniku ini najbrom. Glava i rameni pojas su neto vie postavljeni u odnosu na kaudalni deo
tela. Glava je uronjena u vodu licem usmerenim ka dnu. Telo se prilikom zaveslaja rotira kako bi
obezbedilo bolje uslove za istezanje trbune muskulature radi ostvarivanja dueg zaveslaja.

Koordinacija
Rad ruku je ciklian, kao i rad nogu. Svi pokreti su kontinuirani i nema pauza prilikom plivanja.
Kordinacija kraul tehnike moe biti etvoroudarna ili estoudarna, to bi znailo da se za jedan ciklus
rada ruku, izvri etiri ili est udaraca nogama.

Kraul discipline
50, 100, 200, 400, 800, 1500m, maraton i tafete 4x100 i 4x200m.

Start
Start kod kraul tehnike se izvodi skokom u vodu sa startnog bloka. Na dugi zviduk vrhovnog sudije
plivai staju na startni blok, na drugi dugi zviduk plivai zauzimaju startni poloaj, kada se plivai
umire, starter daje signal za start.

Okret
Vri se kolut (salto) okret, dozvoljeno je roniti 15 metara posle okreta. U cilj ili kraj svake deonice ulazi
se dodirivanjem zida jednom rukom, sve drugo bi za sobom povlailo diskvalifikaciju takmiara.

Leni stil
Ovaj stil je u osnovi obrnuti kraul; pliva i dalje koristi naizmjenine zamahe lijeve i desne ruke te
nogu, ali je ovaj put okrenut licem prema gore, dakle u poloaju kao da leima lei na vodi. Ovo je
jedini stil kad plivai startaju iz vode.

Prsni stil
Kod ovog stila izvode se pokreti objema rukama prema naprijed uz ogranienje da laktovi moraju biti
ispod vode. Pokreti nogu su sinkronizirani s pokretima ruku, no za razliku od ostalih stilova noge
takoer rade zajedno, u pokretu koji podsjea na ablje plivanje. Ovo je najstariji i najsporiji stil
plivanja koji zahtijeva veliku snagu nogu i ramena. Faze rada ruku 1.Propulzivna faza ruke iz
plutajueg poloaja izvode srcoliko, polukruno kretanje, potpuno simetrino i istovremeno prema
dolje, u stranu i pozadi ne prelazei ravan ramena. Slijedi pokret akama u smislu zgrtanja vode pod
stomak. 2.Pripremna faza ake iz zgrtanja prolaze ispod brade sastavljene i opruene prema
naprijed. 3.Faza plutanja ruke su opruene i sastavljene i zauzimaju hidrodinamian oblik i izvjesno

vrijeme miruju. Brzina: 1,4 1,67 m/s Discipline: 50, 100, 200 m, mjeovito 200 i 400 m, tafeta 4x100
m.

Leptir ili delfin

Vrlo atraktivan stil plivanja kod kojeg je osnovni zahtjev da ruke rade sinkronizirano, a laktovi ovaj put
ne moraju biti ispod vode tijekom zaveslaja. Openito se ovaj stil smatra tehniki najzahtjevnijim i
najteim za izvoenje, te zahtijeva osim snage ramena i veliku snagu lea i nogu. Nastao je
modifikacijom leptir tehnike, a poeo se plivati 1935. godine u Americi. Leptir je 1952. odvojen od
prsnog plivanja i nominiran je kao samostalna tehnika, te uveden u program Olimpijskih igara. Iste
godine maarski pliva . Tumpek demonstrira novu varijantu, takozvani "delfin". Vrhunske svjetske
domete postigao je Milo Miloevi, hrvatski pliva.

Plivaka natjecanja, olimpijski bazen

Plivanje je standardni olimpijski sport od poetka modernih Olimpijskih igara. Osnovna podjela
plivakih natjecanja je pojedinano plivanje te tafete. Dalje je podjela prema stilu plivanja, gdje
imamo slobodni stil, leno, prsno, delfin te mjeovito, kod kojeg pliva pojedine dionice pliva unaprijed
zadanim stilom na nain da koristi sva etiri stila redom u pojedinoj etapi utrke. Dionice na kojima se
odravaju olimpijska natjecanja uvijek se mjere u metrima, iako se u SAD, koja je jedna od plivakih
velesila, dosta natjecanja odvija i na dionicama mjerenim u jardima. Ipak, standardnim olimpijskim
bazenom se smatra onaj od 8 staza, duljine 50 metara. esto se natjecanja izvode i u manjim
bazenima, kojih ima vie i dostupniji su irem broju plivaa. Tako bazen od 25 metara u argonu esto
zovemo malim bazenom.
Pregled standardnih dionica za natjecanja, po stilovima:

slobodni stil: 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m

prsni stil: 50 m, 100 m, 200 m

leni stil: 50 m, 100 m, 200 m

leptir: 50 m, 100 m, 200 m

mjeovito: 200 m, 400 m

Pregled standardnih dionica za tafete i mjeovite discipline:

tafete: 4x50 m slobodno, 4x100 m slobodno, 4x200 m slobodno

pojedinano mjeovito: pliva pliva redom delfin, leno, prsno, kraul na dionicama od 100 m
(samo u malim bazenima!), 200 i 400 m

tafeta mjeovito: etiri plivaa pliva redom leno, prsno, delfin i kraul, na dionicama 4x50 i 4x100
m (leno start iz vode)

Plivaka natjecanja u daljinskom plivanju

Osim standardnih dionica u bazenima, plivanje je i vrlo popularan sport na otvorenom, gdje se pored
bazena pliva i na moru, rijekama, jezerima, itd. Postoje i slubena natjecanja u daljinskom plivanju, a
uobiajene dionice su 5, 10 i 25 kilometara. Takoer se vode i razliiti rekordi u disciplinama
daljinskog plivanja, tzv. ultra-maratoni.

Plivaka oprema
Najee se sreu plivai opremljeni plivakim kostimima, koji su se ovisno o modnim kretanjima kroz
povijest bitno mijenjali oblikom, materijalima i openito izgledom. Danas su najuobiajeniji jednodijelni
kostimi usko pripijeni iz tijelo od laganih rastezljivih materijala te isti takvi dvodijelni, koji se esto

nazivaju i bikini. Samopouzdane djevojke i ene e na manje konzervativnim plaama esto izostaviti
gornji dio bikinija, te tada govorimo o toples varijanti (od engleskog top less ili gore bez) odnosno
monokiniju. Natjecatelji na portskim natjecanjima u elji da postignu to manje trenje tijela kroz vodu
(i time naravno im bolju brzinu i kranji rezultat) koriste specifine plivake kostime od posebnih
materijala, koji ponekad tijesno prekrivaju cijelo tijelo pa i glavu na principu kapuljae. Nazivamo ih
takoer i plivako odijelo ili skin.
Uz plivaki kostim, plivai koriste i plivake naoale, koje omoguavaju lagodnije gledanje o vodi.

Ostali sportovi koji sadre plivanje

Plivanje je jedan od bazinih portova koje se u razliitom obliku pojavljuje kao osnova ili jedna
disciplina u drugim portovima. Tako je poznato sinkronizirano plivanje, port na vodi s loptom kao to
jevaterpolo, a plivanje je i jedna od disciplina u modernom petoboju i triatlonu. Takoer, postoje i
portovi koji u sklopu natjecanja ne ukljuuju plivanje ali je za bavljenje tim portovima znanje plivanja
nuno, kao to su jedrenje, veslanje, ronjenje, skokovi u vodu, i tako dalje.