Praktikum

''Vodi za islamsko djelovanje''

Hisham Altalib
Uvod:
Vodi, slijedi li se skloni
Iraanin Hiam Altalib je napisao ovu knjigu kako bi objasnio ljudima KAKO treba raditi i djelovati kao
islamski misionar, jer on smatra da je velik broj onih koji znaju samo TA bi trebalo, nego onih koji hode,
mogu i znaju KAKO treba raditi i djelovati. Muslimani esto imaju dobre ideje, ali nemaju dobru
organizaciju. Mogli bi imati i dobru organizaciju ukoliko shvate da je uvjet za dobar rezultat rada-dobar
plan. Oni trebaju razumjeti i primijeniti pravilo: VODI, SLIJEDI LI SE SKLONI, naalost mnogo je vie onih
koji sa strane prigovaraju onima koji vode, negoli onih koji su spremni da povedu neki dobar posao.
Obuka, razvoj, obrazovanje
Obuka-skup aktivnosti kroz koje se vri obrazovanje i motiviranje uenika, njihovo obogadivanje ili
duhovno usavravanje u vjetini vostva i islamskog djelovanja.
Razvoj-je skup programa koji se bave poboljanjem ili izotravanjem analitikih vjetina i razumijevanja
nazornih i upravljakih funkcija.
Obrazovanje-stjecanje znanja koje se moe primijeniti u usavravanju sposobnosti, ponaanja i vjetina
pojedinca kroz obuku i razvoj.
Cilj je da prirunik koriste mladi ljudi izmeu 20-30 god., a mogu i drugi uzrasti, jer je cilj prvenstveno
obuka potencijalnih voa i djelatnika iz oblasti islamskog misionarstva na lokalnoj, nacionalnoj i
meunarodnoj razini.
Knjiga se sastoji iz pet dijelova:

I dio: PERSPEKTIVE OBUKE

Musliman mora djelovati povezano sa drugima. Kriterij da se bude bolji musliman nije samo namaz,
post, zikr, tespih, u prilog ovome ide izreka: ''Onaj koji se ne brine o problemima muslimana ne pripada
njima'' ili ''Ljudi su Allahovi tidenici; najblii Allahu jesu oni koji su najkorisniji Njegovim tidenicima.''
Sve pripreme i obuku lanova organizacije treba usmjeriti tako da bolje slue svome narodu.
Oni koji su obuavaju da budu misionari moraju posjedovati etiri jasno definirane razine svijesti. Prva je
poznata kao 'alemel-ghajb, svijet odsutnog, nevidljivog; ostale tri razine su 'alem el-ehadeh, svijet
svjedoenja, vidljivog.

1. Nevidljivo
2. Univerzalno
3. Internacionalno

4. Lokalno

Odnosi se na vjeru u Allaha, meleke, Poslanike, Sudnji dan...

Misionar mora shvatiti da je vrijeme i mjesto stvorio Allah i da svijet postoji za
ljude da se njime koriste.
Misionar mora postidi minmalnu razinu znanja o ljudima i narodima, treba
shvatiti i promatrati islamsko djelovanje kao globalni identitet koji nema
geografskih granica, odn. da ima bradu i sestre u cijelom svijetu. Cijeli svijet
se smatra mjestom djelovanja i ovjek je duan svjedoiti Istinu ma gdje bio.
Lokalno okruenje je mjesto gdje lei primarna obaveza uenika, a to je
nejgova neposredna okolina, lokalitet ili zemlja. Duan je izvravati sljedede
obaveze: Mora nauiti mnogo o zemlji i njenom stanovnitvu, on se treba
baviti problemima u drutvu. On se treba ponaati kao lijenik koji probleme
prihvata kao izazov, pa ak iako nema pravog lijeka on moe barem umanjiti
bol.

Misionar treba : vriti svoju misiju i pomagati zajednici. Kad se islamski djelatnici postave u drutvu tako
da budu orijentirani na misiju i nude valjanu alternativu i rjeanja za probleme u drutvu, ljudi de im
vjerovati i postavljati ih za voe. Hadis kae: ''Voa naroda je njegov sluga.''

Propisuje se akcija na tri razine:

a) Individualna razina-misionar se mora obrazovati tako da svakodnevno prati sve to se deava na
lokalnom i meunarodnom planu.
b) Lokalna razina-na lokalnoj razini misionar treba uestvovati na lokalnim i periodinim sastancima
kojima prisustvuje desetak lanova, ovi sastanci se esto zovu kruok(halka). Polovina vremana
ovih sastanaka treba da se posveti diskusiji o planovima za lokalne poslove zajednice i
sprovoenje u praksu projekata misionarstva. U ovoj oblasti islamsko djelovanje je
zabrinjavajude, jer svi oni koji su ukljueni u islamsko djelovanje usmjereni su samo na
akademska i teorijska pitanja. Samo 5% lanova izvrava svoje obaveze, dok 95% ostaju pasivni
posmatrai koji samo posmatraju i daju negativne kritike. Da bi se rijeio problem neaktivnosti
svaki lan treba snositi pojedinanu odgovornost. Islamsko djelovanje nede biti korisno ako ne
postane pelinja konica ili kraljevstvo mrava puno energije i vitalnosti u kojima se efikasno
rjeavaju zadaci.
c) Nacionalana razina-Za svaki vaan problem s kojim se suoava zemlja mora postojati visoko
kvalificiran odbor, iji cilj treba da bude istraivanje problema i davanje vostvu alternative za
rjeavanje problema u okviru oblasti njihovog djelovanja.
Zanimljiva pria: Bio jednom jedan sposoban ejh koji je studentima predavao da'wu-teoriju i praksu
est mjeseci. Jedan dobar student, koji je prethodno poloio teoriju osjetio je da praktini dio moe
obaviti sam i otiao je u jedno udaljeno mjesto da predaje ljudima da'wu. ejh ga je prethodno
upozorio, ali student nije sluao. Prvog petka neki neuki imam drao hutbu u kojoj je sve govorio la
na Allah i Poslanika, stdent je ustao i poe ga ispravljati, a dematlije su ga istukli. Nakon to se ejhu
vratio sav u ranama, ejh ga seljededi out povede u kod istog imama da mu pokae dobar primjer
prakticiranja da'we. Nakon to je imam zavrio s hutbom ejh ustane i kae dematlijama kako je
2

njihov imam ovjek iz Denneta i svaki onaj ko uzme bar jednu dlaku s njegove brade zaradit de
Dennet. Dematlije se
poee gurati i upati imamu dlake s brade tako da na kraju ostade sav kravav. Nakon toga ejh
prie imamu i zaprijeti mu, nakon ega se imam pokaja i obeda da nede vie to initi. Student je
shvatio gdje je pogrijeio i zamoli ejha da ga tri mjeseca vjeba da'wu u praksi. Postoji razlika
izmeu teorije i njene primjene u praksi.

Utvrivanje oblasti usavravanja:

1. Aktivna ura(meusobno dogovaranje)-u islamskom djelovanju nije bilo mogude da se prakticira
sistem ure u potpunosti, uglavnom se prakticirao sistem 'el-sem' we et-ta'ah''-sluaj i pokoravaj
se. Voe su prakticirale uru teoretski, ali u praksi ura nije bila institucionalizirana. Nama je
danas potreban obavezan, institucionaliziran sistem ure.
2. Timski duh- Institucija islamskog djelovanja imala je sposobnosti odgajiti izuzetne pojedince,
meutim problem bi nastajao kad s eod tih pojedinaca trailo da rade zajedno, jer nisu shvatali
da radedi zajedno mogu postidi mnogo vedu razinu nego sami.
3. ene i djeca- Nedovoljno dobri rezultati uoavaju se kod ena i djece. Muslimanke jo uvijek
nisu u stanju da se organiziraju i da motiviraju ostale. Velika vedina ne zna komunicirati, niti
voditi debate o drutvenim problemima. Malo se ulae u obrazovanje djece. Ni 50% islamske
literature nije dostupno djeci. Od djece bi se trebalo oekivati da itaju literaturu za drasle i da
vjeruju da je istinita.
4. Voa tipa 'ejh'- esto institucija islamskog djelovanja slijedi model voe tipa 'ejh' koji trai
herojsku linost koja zna sve raditi i sve radi besprijekorno, rukovodi organizacijom sve do kraja
svog ivota. Kad stekne mod postaje hronini voa koje ne moe izgubiti svoje mjesto, a
institucija islamskog djelovanja mu ostaje vjerna , neovisno o tome ta radi. Najnovija iskustava
pokazuju da je najpogodniji mandat od 4 do 6 godina i da se moe obnoviti jedanput to
maksimalno iznosi 12 godina.
5. Nepostojanje institucija-Postojao je veoma mali broj institucija, kao da ih nije ni postojalo.
Nekada je institucija postojala vie teret nego pomod. Potrebno je najmanje deset institucija u
svakoj zemlji prije nego to ponemo tvrditi da smo zapoeli proces uspjenog rada u
institucijama.
6. Regionalizam i nacionalizam-Mi pokazujemo regionalistike i nacionalistike pristupe svim
drutvenim skupovima, gdje se brada i sestre dre svojih etnikih prijatelja i rijetko socijaliziraju
sa drugima.
7. Nepostojanje planiranja-islamsko djelovanje je u krizi, odrava se rutinski kroz primjenu hitnih
sluajeva. Posljedice neplaniranja sagledavaju s eu povrno definiranim ciljevima, nepravilno
utvrenim resursima, davanju krivih prioriteta i gubljenju osjedaja za pravac.
8. Islamska alternativa-Do pedesetih godina islamsko djelovanje se bavilo dokazivanjem da je islam
dobar, zatim da je bolji od svih drugih religija. Meutim, nama i dalje ostaje da pronaemo
islamsku alternativu npr. u formi univerzitetskih udbenika, to je neophodno u svakoj disciplini
drutvenih nauka.
3

9. Ciljevi i sredstva- Grupa je samo sredstvo kroz koje se vri islamsko djelovanje u drutvu, zbog
toga se islamsko djelovanje vie bavi samim sobom, a manje drutvom u kojem treba vriti
promjene. Analiza pokazuje da je oko 70% vremena, truda i novca uloeno za poslove unutar
djelovanja, a 30% na vanjsko drutvo, iako bi taj odnos trebao biti obrnut. Konceps stranke
postao je svet sam sebi, kao da je stranka osnovana samo za svoje vlastito dobro. Moe se stoga
redi da se on mnogo ne razlikuje od sportskog kluba ili jednog drutva za kooperaciju koje slui
iskljuivo svojim lanovima.
10. Kriza miljenja-Generalno, islamsko djelovanje nije postiglo jedinstvo u miljenju kod svojih
lanova.
11. Nepostojanje dijaloga-Islamsko djelovanje oituje s eu guenju dijaloga na tri razine-interno,
meu svojim lanovima s drugim islamskim organizacijama i s nesislamskim grupama vjerskog ili
sekularnog opredjeljenja. Rezultat je toga podravanje utopijskih i ideolokih koncepata meu
nekim lanovima.
12. Zanemarivanje medija-islamsko djelovanje djelimino zanemaruje oblast komuniciranja s
vanjskim svijetom. Stoga je islamski utjecaj na drutvo daleko manji nego to bi trebao biti.
Islamsko djelovanje treba usmjeriti jedan broj lanova da se specijaliziraju samo za djelovanje
putem medija. Islamske publikacije su uglavnom neprivlane, a poonekad ak i odbojne.
13. Odgovornost sljedbenika i voa-U pravilu, svi oni koji su ukljueni u islamsko djelovanje
odgovorni su svom vostvu. Vostvo od lanova zahtijeva apsolutnu poslunost, kako u
nepovoljnim tako i u povoljnim okolnostima. Voe su uvijek izvjetavale svoje lanove uglavnom
tako to su davale opde izjave, kao 'situacija je pod kontrolom', ''bududnost je blistava za islam'',
''Allahova je pobjeda blizu''. Uglavnom nema statistikih podataka, injenica ili brojanih
podataka, publikacija, javnog miljenja glasaa. Voe esto odbijaju dati svoj odgovor pod
isprikom povjerljivosti. Islamsko djelovanje ne moe raditi dobro ukolko povremeno ne pozove
svoje voe na odgovornost. Od voa bi se trebalo traiti da s estalno usavravaju u izvravanju
zadataka.
14. Odreivanje prioriteta-Biti efikasan znai raditi stvari pravilno, a prioritet znai raditi prave
stvari. Proritetni zadaci imaju prednost, jer uvijek ima vie zadataka i zahtijeva negoli ljudskih i
materijalnih izvora.
15. Organizaciona blokada-Poznato je da kada s ejednom postavi organizaciona struktura islamskog
djelovanja, ona ostaje nepromijenjena za dui vremenski period, iako organizacija raste, mijenja
podruje rada i ponovo utvruje prioritete.
16. Tajno i javno-Izgubljeno je mnogo vremena u raspravama o tome da li islamsko djelovanje treba
biti tajno ili javno. Kad god to okolina dozvoljava, islamsko djelovanje treba biti javno. Nema
potrebe da s eradi tajno ako postoji mogudnost da radimo javno.
17. Kur'an i sultan (vladar)-Na islamsko djelovanje ne treba gledati kao na nekoga ko je gladan vlasti
ili kao na instituciju koja ''reproducira i namede vladare''. Vladavina nije cilj islamskog djelovanja
ved njegovo sredstvo. Ljudi su ti koji gube u atmosferi nepovjerenja. Islamsko djelovanje ima za
cilj da gradi, rtvuje, obrazuje, slui i vodi ka boljem.
18. Nepostojanje odgovarajudih povratnih rezultata-nae rukovodstvo funkcionira kao sistem
otvorenog kruga u kojem se niti potie niti primjenjuje metoda korekcije postignutih rezultata..
Vrijeme je da s eu okviru islamskog djelovanja angairaju najbolji strunjaci iz oblasti psihologije,
4

sociologije, komuniciranja, masovnog djelovanja, politikih nauka i javnog djelovanja da bi s

eizvrila analiza naeg rada i njegovog djelovanja na narod.
19. Problem pristalica-esto se deava da se odgoj onih koji su ukljueni u islamsko djelovanje
zasniva na problemima pristalica, a ne na vrijednostima postignutih rezultata. Onaj ko je
ukljuen u islamsko djelovanje vie je okrenut stranci, nego prema istini. On tei da bude
emocionalan i ocjenjuje istinu prema ljudima, a ne ljude prema istini. Njegov nain miljenja
pokazuje d aon nij enauio da misli slobodno, on je sputan pristrasnim miljenjima i kontaktima
sa drugima.
20. Edebul-ihtilaf-kultura potivanja razlika-Mi ne slijedimo uvijek Poslanikove upute za svoje
ponaanje kad se ne slaemo jedni s drugima. Izgubili smo sposobnost tolerancije. Umjesto da
razliitost meu nama bude blagoslov i izvor obogadivanja one dovode do nejedinstva i
odvajanja. Ne slijedimo upute iz Kur'ana koje s eodnose na nae ponaanje u toku zajednikih
rasprava.
21. Opiran dnevni red-Nismo iskristalizirali niti prioretno postavili svoje zahtjeve. Svaka se stvar
radi bez ikakvog vremenskog toka. Primjena uenja na lijep nain, postepeno, korak po korak jes
ono emu nas je uuo Poslanik a.s. Ono to moramo nauiti jeste da na program bude kratak,
precizan i jasan. Kada to jednom postignemo, onda samo dodajemo druge, kratke programe i
tako redom, ovo su efikasno radili komunisti i nacionalisti u muslimanskim zemljama.
Kada pogledamo islamsko djelovanje unazad, bez sumnje se moe redi da je uraeno mnogo. Biblioteka
islamske literature danas proizvodi statinog muslimana. Nismo uspjeli proizvesti dinaminog, uvjerljivog
misionara. Poslanik a.s. molio je da pridobije voe Kurejija da prime islam: ''Boe ojaaj islam jednim od
dvojice tebi draim: Ebu Dehlom ili Omerom ibn Hattabom.'' U svojoj dovi Poslanik, a.s., odredio je
potencijalne voe drutva s ciljem da ih islamizira i time pridobio one koji su sposobni da budu misionari.
Danas se dogaa suprotno: dinamini i inteligentni lanovi grupe na kraju naputaju muslimansku grupu.
Organizaciju vode nedovoljno inteligentni i tvrdoglavi, te ona nije u stanju reagirati odmah i brzo na
hitne sluajeve. Islamsko djelovanje mora biti pod jednim imenom, imati jedan centar, biti cjelina i
zvravati povjerene zadatke dobro. Islamsko djelovanje mora imati vlastite planove i strategije s ciljem
da formira, modificira i mijenja javno miljenje. Zapad pravi haram atraktivnim, zanimljivim, privlanim.
Mi pravimo halal napornim, odbojnim i siromanim.

Pitanja koja se stalno ponavljaju:

1. Natezanje ueta-Tvrdi se d avedina ljudi u islamskom svijetu ne radi dovoljno. A ta je s onim
dobrim muslimanima koji rade naporno, zbog ega oni nisu produktivni? Njihov problem lei u
miljenju, orijentaciji i nedostatku timskog duha. Rezultat je da pojedinci u grupi rade veoma
naporno, ali njihovi su pravci razliiti, tako da ukupan rezultat snaga moe biti jednak nuli ili
negativan.
2. Postojedi uvjeti: gore ili bolje? esto se tvrdi da je naa situacija danas najgora i da nije mogude
raditi u takvim uvjetima. Pravi stav misionara treba biti takav da su postojedi uvjeti najbolji
mogudi. Mi nismo bolji od Musa, a.s., niti su ljudi i po emu gori od faraona: ''idite faraonu, on
se doista osilio pa mu blagim rijeima govorite, ne bi li se pobojao.''
5

3. Lojalnost Allahu ili akronimina-Muslimanski radnik koji radi u bilo kojoj organizaciji uvijek je
vjeran prvo Allahu. Akronimi koji se izmiljaju kao imena organizacija ne smiju nikada naruiti
odanost Allahu.
4. Ravnotea Islamsko djelovanje ostaje uspravno pred prekriteljima i tiranima.

Nai ciljevi:
Cilj obuke nije da pravi muslimane. Podrazumijeva se da su uesnici muslimani vjernici koji tee ka
postizanju vieg cilja i unapreenju ideje istine. Historijski koraci naeg postojanja na Zemlji osvjetljavaju
ciljeve naeg rada.
Historijski koraci:
1. Volja Allahova da stvori halifu na Zemlji-Znaajno je kako meleki naglaavaj protivcilj-stvaranje
neprilika, irenej zla i prolivanje krvi.
2. Znanje-On je nauio Adema imenima svih stvari to je preduvjet za postizanje razboritosti, bez
koje niti adem, niti meleki ne bi nita znali.
3. Test-Adem i Hava nisu poloili prvi test.
4. Poslanici kao nai uzori-nije nam dovoljno samo znanje, ine bi nam bile dovoljne samo Boije
Knjige da znamo pravi put, potrebni su nam uzori kojima je i pored znanja data mudrost.
Tok akcije:
1. Na zadatak-U vrenje svoje misije uenik treba da radi sljedede: 1. Moliti za dobro od Allaha, 2.
Raditi na Pravom Putu, 3. Izjavljivati da je musliman
2. Islah, ihsan i itkan: reforma, usavravanje i perfekcija-cilj programa obuke je da uenici
napreduju u razvoju kroz sve faze islama, imana, ihsana i itkana stalno se usavravajudi kako bi
dostigli bolju razinu znanja.
3. Cilj-Osposobiti dinamine islamske voe koji de biti zaetnici promjena u drutvu.
4. Sredstva-program obuke nudi velike mogudnosti uesnicima da izgrade svoju obavezu, steknu
znanje i vjetine komuniciranja, menadmenta i planiranja.

II dio: FUNKCIJE VOSTVA

Obuka misionara usmjerena je na to da se naui kako se vri funkcija vostva u okviru jedne funkcije,
kao i u javnosti.
Vostvo je proces kojim se pokrede grupa ljudi u planiranom smjeru tako to s emotiviraju da djeluju sa
prihvatljivim sredstvima. Vostvo je i uloga i proces kroz koji s evri utjecaj na ostale. Istinski voa je
onaj koji vodi, a ne onaj koji manipulira ljudima da bi ih vodio.
Efikasno vostvo je proces koji kreira viziju, razvojnu strategiju i prihvata suradnju i akcije koje
motiviraju. Efikasan voa:
-kreira viziju bududnosti na bazi legitimnih, dugoronih interesa svih na koje se odnose
6

-razvija racionalnu strategiju koja vodi toj viziji

-podrava glavne centre modi ija suradnja ili pristup predstavljaju neophodne preduvjete za islamsko
djelovanje
-motivira onu grupu ljudi ije su akcije od presudnog znaja za sprovoenje date strategije
Osobine islamskog voe:
Poslanik, a.s., je rekao da je voa demata nejgov sluga. Zadatak voe je da na najbolji mogudi nain
slui i pomae drugima da idu naprijed. Vani inioci koji karakteriziraju islamsko vostvo su:
1. Odanost-voa i oni koje on vodi moraju biti odani Allahu
2. globalni islamski ciljevi-voa utvruje ciljeve koji su u interesu irih islamskih ciljeva, ne grupe.
3. Prihvatanje islamskog zakona i islamskih pravila ponaanja-voa mora potovati islamske zakone i
moe vriti svoju slubu onoliko dugo koliko se pridrava propisa islamskog zakona.
4. Davanje povjerenja-voa prihvata svoj autoritet kao povjerenje koje mu je dao Bog.
Osnovni operativni principi islamskog vostva:
1. ura (meusobno dogovaranje)-ura je prvi princip islamskog vostva. Kur'an jasno kae da su
islamske voeobavezni konsultirati se sa onima koji posjeduju znanje ili onima koji mogu dati
dobar savjet. Voa s emora pridravati one odluke koja je donesena u okviru ure, i nije duan
uru da uvijek primjenjuje.
2. Pravda-voa mora raditi s ljudima pravedno i poteno, bez obzira na rasu, boju koe, nacionalno
porijeko, ili vjersku pripadnost.
3. Sloboda misli-lanovi organizacije moraju biti u stanju da slobodno glasaju za svoje miljenje ili
primjedbe i da dobiju odgovor na svoja pitanja. Omera ibn hattaba je ispravila ena dok je drao
vaz, on je spremno priznao greku. Voa mora stvoriti atmosferu slobodnog miljenja.
Tipovi voa:
1. Tip autokrata: malo vjeruje lanovima grupe, vjeruje da samo materijalna nagrada motivira
ljude, izdaje nareenja koja s emoarju bepogovorno izvriti.
2. Tip milostivog autokrata: slua paljivo sljedbenike, odaje utisak demokratinosti, uvijek donosi
svoje vlastite odluke
3. Tip demokrata: zajedno sa lanovima grupe donosi odluke, objanajav grupi razloge donoenja
vlastite odluke, prima kritiku i pohvalu. Ovaj tip vostav je najdjelotvojniji i najproduktivniji.
4. Tip neodgovornog voe: malo vjeruje u sposobnost svog vostva, ne postavlja ciljeve za grupu,
daje minimalan znaaj komuniciranju i meusobnom djelovanju grupe.

Postoji pet stvari koje trebaju biti navika voe:

1. Voe moraju znati u ta troe svoje vrijeme. Moraju upravljati vremenom, a ne dozvoliti da
vrijeme upravlja njima.
2. Voa s emora usmjeriti na postizanje konkretnih ciljeva
3. Voa s emora graditi na svojoj modi, a ne na slabostima. Voa mora uvijek biti spreman
prihvatiti i svoju mod i svoje slabosti na bolji nain nego to to mogu drugi, a pri tome ne smije
imati osjedaj da je njegov poloaj u opasnosti.
4. Voa se mora usmjeriti na nekolikoo glavnih oblasti u kojima de uz naporan i istrajan rad postidi
izvanredne rezultate.
5. Voa mora imati puno povjerenje samo u Allaha.
Piterov princip definira stanje koje se zove postavljanje prevelikog zahtjeva. Osoba koja izvrava zadatak
i pored svog maksimalno uloenog truda i sposobnosti ipak ne moe ispuniti zahtjeve jer strune
sposobnosti, znanje i uloga nadmauju njegove sposobnosti.
Osobine koje bi trebao da posjeduje potencijalni voa:
1.
2.
3.
4.

Mentalna sposobnost-nije neophodno da osoba bud enatprosjeno inteligentna

irok interes i sposobnosti-ne moe biti uske specijalnosti
Vjetina komuniciranja-jedna od odlika Poslanika je 'najelokventniji arapski govornik'
Sazrijevanje-uspjean voa ne smije biti djetinjast: njegove sklonosti i ponaanje moraju odavati
zrelu, odraslu osobu.
5. Motivaciona snaga-nagon, energija, snaga, sposobnost da sam zapoinje stvari te dosljednost.
6. Drutvena sposobnost-mora imati osjedaj i sklonosti za ljude
7. Sposobnost upravljanja-predvianje, iniciranje, planiranje, organiziranje, usmjeravanje, uenje,
inspiriranje, usavravanje, izvravanje...

Od voe se
oekuje da
ima:

Osobine

Znanje

vjetine

1.

Moralno ist

Svrhe, principi, ciljevi organizacije

Kreativno razmiljanje

2.

Stvaralaki

Dunosti i odgovornosti

Predavanja, obuka,
trening

3.

Sposoban da rukovodi

Osnovi ekonomije

Kontrola trokova

4.

Iskren prema svima s kojim

radi

Principi upravljanja, metode

Suradnja sa ostalima

5.

Odluan

Osnovi matematike, jezik, nauka

Hitni sluajevi

6.

Organiziran

Vaedi zakoni

Dobro voenje
domadinstva

7.

Pouzdan

Principi obuke, sredstva, metode

Davanje savjeta kroz

lini primjer

8.

Energian

Lina snaga i razvojne potrebe

Problemi zaposlenih

9.

Sposoban da bude uitelj

Maine, materijal, oprema

Kontinuirano
informiranje

10.

Sposoban da daje iskustva

Rad, trgovina, tehnika i struana

znanja

Kontrola kvaliteta

11.

Studiozan

Ljudi, matrijal, metode

Smanivanje,
eliminacija otpadaka

12.

Emocionalno zreo

Trokovi i menadment

Nauni rad u svrhu

kontinuiranog
usavravanja

Da bismo utvrdili posjeduje li neko ove osobine za vou, potrebno je na neki nain ocijeniti kandidate:
a) Test (tendencije, potencijalne sposobnosti, radni kapacitet, sposobnost razumijevanja)
b) Promatranje-da bismo dopunili testove i rezultate koje kandidat pokae, moramo ga promatrati
u opdim ivotnim situacijama.
Koraci u rjeavanju problema:
1. Definiranje problema:
Prvo, moramo dobro razumjeti problem prije nego ga pokuamo rijeiti. Proces identificiranja problema
sastoji se od definiranja problema, zatim klasificiranja na osnovu relevantnog iskustva. Da bismo
preposznali i identificirali problem, moramo se koristiti primarnim izvorima informacija: a)historijski
podaci koji obuhvataju informacije o aktivnostima, rezultatimai rjeenjima iz prolosti, b)podaci o
planiranju na osnovu kojih se usporeuju rezultati s ciljevima koje treba ostvariti, c) kritika od onih koji
nisu lanovi a spadaju u uticajne kategorije, d)uporeivanje s drugima u slinim situacijama.

2.

Alternativna rjeenja:

Utvrivanje alternativnog rjeenja je drugi korak u rjeavanju problema. Za vedinu problema koji su
prisutni u islamskim organizacijama najvie s eprimjenjuje kreativni pristup rjeavanju problema.
Kreativne ideje nastaju iz jedne iroke osnove znanja i iskustva, koja opet poizilaze iz linih promatranja,
diskusija s ljudima koji su dobro informirani i koji dobro poznaju Kur'an i ivot Poslanika a.s.
3. Izbor rjeenja
Uvijek se moramo usmjeriti na ona rjeenja koja: a)ograniavaju odstupanja, b)ne dovode do
odstupanja koja remete ostale dijelove planirane aktivnosti c)izvodljiva su u okviru ogranienja u
raspoloivim izvorima
Proces donoenja odluke:
Prikupljanje, analiza i koritenje inoformacija na nauni nain aktiviraju proces donoenja odluka, to je
put ka utvrivanju eventualnih mogudnosti. Dobro donoenje odluke zasniva se kako na dobrom
prosuivanju tako i na pouzdanoj informaciji.
1.Koraci u donoenju odluke:
1.
2.
3.
4.

Sakupiti mogude alternativne akcije

Utvrditi njihove mogude posljedice
Procijeniti vjerovatnodu pojave svake posljedice
Ocijeniti korisnost svake posljedice

2.Analiza odluke:
Na vrstu odluke moe utjecati: a)bududnost-odnosi s ena to koliko je dugo u bududnosti odluka
obavezujuda za organizaciju, b)utjecaj-kakav utjecaj ima odluka na dijelove organizacije, c)kvalitativna
razmiljanja-da li odluka naruava ili pojaava islamski karakter organizacije, c)ponavljanje-odnosi se na
uestalost donoenja iste odluke
3.Pristup sistemima:
Sutina pristupa sistemima jest da se prije izbora konanog rjeenjaprvo utvrdi problem koji treba
rijeiti, a zatim da se osigura osnova za mogudi izbor rjeenja problema.
4.Kreativni proces:
Proces racionalnog donoenja odluke obino prati kreativni proces donoenja odluke, koji obuhvata pet
koraka: 1. Zasidenost-obuhvata fazu u kojoj se treba u cjelosti upoznati sa situacijom i aktivnostima, te
idejama koje se na njih odnose, 2.razmiljanje-analiziranje i testiranje ideje iz razliitih uglova, 3.
Inkubacija-kada donosilac odluke pone razmiljati podvjesno, 4. Iluminacija-kada donosilac odluke
dobija najbolju ideju kojojm se rjeava problem, 5. Prilagoavanje-kada se ideja prilagoava potrebama
situacije.
10

5.Strateke odluke:
Odluke mogu biti taktike i strateke. Taktike odluke odnose se za kratkorone ciljeve i obuhvataju
rutinska pitanja. Strateke odluke su uglavnom sloenije i donose s eza dugorone ciljeve.
etiri znaajna inioca u prikupljanju informacija:
Relevantnost-informacijom se moemo koristiti samo kada je relevantna.
Vremenska neogranienost-informacija nije korisan ako nije dostupna na vrijeme ili je po svom sadraju
zastarjela.
Legitimnost-informacija mora biti legitimna da bi se njome moglo koristiti prilikom donoenja odluke.
Tanost-informacija mora biti tana.
Metode prikupljanja informacija:
Intervjui- neformalni/obino avrljanje s nekim ko ima informaciju, formalni-unaprijed organizirani
Upitnici-mogu se puniti na dva naina: lino ili se mogu poslati potom.
Baza podataka-sadri informacije i dostupna je u pismenoj formi u bibliotekama, na univerzitetima ili u
vladinim organizacijama.
Izvjetaji-koje izdaju istraivake grupe mogu biti izvor traene informacije.
Dokumenti-kao knjige, enciklopedije, asopisi mogu se nadi u bibliotekama.
Spontana diskusija-ovom se tehnikom koristi kada ideje za odreeni predmet nisu dostupne, a treba
kreirati. To je spontan proces za razliku od organizirane diskusije. Prva faza-iznoenje ideja, druga fazajavno govorenje o idejama, treda-o svakoj ideji se govori sa stanovita autoriteta. Spontana diskusija se
treba odrati kada je grupa svjea i odmorna, treba da sjede za okruglim stolom tako da slobodno mogu
iznositi svoje ideje, treba biti brojna i to je mogude raznovrsnija, vrijeem ograniiti, napisati sve ideje.
ura (uzajamna konsultacija)
ura je islamski proces konsultacija izmeu onih koji znaju odreene probleme i na najbolji se nain
izvodi kroz diskusiju onih koji su najbolje upoznati sa situacijom. Sunnet Boijeg Poslanika, a.s., je pun
primjera njegovih konsultacija sa ashabima. Npr. Konsultacija sa ashabima o bici na Uhudu, Jedni su
predlagali borbu izvan Medine, drugi u Medini. Poslanika, a.s., je dao prednost prvom prijedlogu. U
prakticiranju ure najvanije je uzeti u obzir postojanje razliitih miljenja.
Pregovaranje je umijede koje zahtijeva razumijevanje psihologije ovjeka. to vie znamo o potrebam i
motivacionoj snazi druge snage vede su nam mogudnosti da donesemo dobru odluku.
Implementacija

11

Odluka je dobra samo onoliko koliko s emoe implementirati. Implementacija je postupak izvrenja
odluke. Odluka je samo dobra namjera dok se ne izvri radom i akcijom i dok se ne postigne eljeni
cilj.Odluivanje i rad jesu komplementarni. Kur'an nas opominje da ne govorimo ono to ne radimo, ved
da budemo vrsti i ustrajni da uradimo ono to smo odluili. Elementi implementacije: a9 komuniciraj o
odluci, b) oznai glavne crte akcije, c)utvrdi odgovornost i dodijeli zadatak, d)izradi dinamiku aktivnosti,
e)budet. Razni podsjetnici koji nam pruaju mogudnost da obavimo posao: a)depni podsjetnik,
b)nedostaci akcije-transformirati se iz osobe koja samo govori u osobu akcije, c)zavri 100%, a ne
99,99%!
Planiranje
Planiranje je nain na koji pravimo svoje greke na papiru. Da bismo doli do odredita li ostvarili veliki
cilj-tano je naelo: ako ne pravimo plan onda planiramo grijeiti. Planiranjem s epostie svrsihodnost i
redovito voenej aktivnosti, jer su svi napori usmjereni ka postizanju rezultata.
inioci u planiranju:
a) Motivacija
b) Vrijeme-prema vremenskom trajanju planovi s emogu podijeliti na: kratkorone, srednjorone,
dugorone
c) Zakonitost-za organizaciju iji su lanovi zadueni za misiju proces planiranja vri s ena dva
naina: a)odozgo prema dolje-dobro razumijevanje misije odreuje planiranje okvira prioriteta
b)odozgo prema gore-jasno razumijevanje potreba i uloge lanstva odreuje revelantnu
aktivnost na irokoj razini.
Planiranje-menadment po ciljevima
To je planiranje kojim se utvruje KO de uraditi zadatak-TA, KAKO I KADA. Ova metoda ima etiri
koraka:
1. Priprema-to je mogude jasnije i odredenije napisati ciljeve,prikupiti podatke, injenice, miljenja koja
idu uz ciljeve, konsultirati se sa svima koji su ukljueni u izvrenje cilja.
2. Odluivanje-analizirati sve podatke, napraviti mogude tokove akcije, ocijeniti mogudnosti i odabrati
najbolju, postaviti realne izvodljive standarde
3. Saopdavanje-slijedi kada je donesena odluka o konkretnom planu. Precizno odrediti ko de biti ukljuen
u plan, odabrati najbolje metode za saopdavanje plana, provjeriti da li su svi koji su ukljueni u plan
razumjeli i prihvatili plan.
4.Kontrola-uporediti stvarne rezultate sa oekivanim, poduzeti pomodne akcije.
Da bi se postigli dobri rezultati ispunjenje plana mora s epratiti i revidirati svaka tri mjeseca. Prije
poetka planiranja treba obaviti diskusiju i razmotriti inioce:
a) Mi ne moemo planirati da demo uraditi vie nego to nam dozvoljava godinji finansijski plan
12

b) Moramo s hrabrodu otvarati nove prostore i zapoinjeti nove programe za narednu godinu.
Planiranje moe biti centralizirano i decentralizirano. Kod centraliziranog planiranja proces s eodvija u
obliku piramide, kada presjednik odreuje ciljeve svim lanovima upravnog tijela, zatim standrde i
oekivane rezultate, daje informacije i obuava lanove, usavrava postojedu metodologiju i sprovodi
disciplinu da bi svako sprovodio svoj dio u okviru ukupnog plana.
Kod decentraliziranog planiranja presjednik i upravni odbor konsultiraju se s lanstvom u svakoj
pojedinoj fazi planiranja i implementacije. Informacije su dostupne, a obuka ima tip kontrole i uenja
tokom rada. lanovi ne moraju zbog svojih greaka napustiti organizaciju, ali se moraju tjerati da ue na
svojim grekama.
Karakteristike efikasnih planova:
1. Planovi trebaju biti jasno utvreni da bi motivirali lanove za konkretne akcije
2. Planovi moraju biti orijentirani akcijom, moraju biti napisani razumljivim jezikom da bi bili jasni
onima koji ga izvravaju.
3. Planovi moraju biti fleksibilni.
4. Planovi moraju biti usklaeni s aciljevima muslimanske zajednice uopde.Akcioni plan je
dokument koji ematski prikazuje tok i razvoj organizacije tokom odreenog perioda. Najvaniji
element akcionog plana je precizna projekcij i vremenska dinamika poetka i zavretka svake
aktivnosti.
Dok planiranje utvruje koje akcije treba izviti da bi se postigli bududi ciljevi, dotle kontrola
(upravljanje) osigurava implementaciju planova.
Kontrola se moe definirati kao mehanizam koji slui za otkrivanje i korigiranje znaajnih varijacija
rezultata dobivenih kroz planirane aktivnosti. Cilj kontrole je da usavrava rad, a ne da obezvreuje.
Proces kontrole obuhvata sljedede faze:
1.
2.
3.
4.
5.

Utvrivanje gdje se nalazimo u izvrenju zadataka

Usporeivanje postignutih rezultata sa oekivanim
Prihvatanje i odobravanje rezultata ili
Neprihvatanje i neodobravanje rezultata, pa se u tom sluaju vri
Primjena korekrivnih mjera, tako da se izvravanje odvija u skladu sa onim to elimo

Svaka aktivnost moe se kontrolirati na osnovu bilo kojeg od navedenih inilaca:

a)
b)
c)
d)

Kvantiteta
Kvaliteta
Koritenje vremenom
Trokova

13

Sve to moe krenuti krivim putem i zahtijeva kontrolu moe biti:

a) Ljudska greka ili neodgovarajuda obuka
b) Neoekivane okolnosti
c) Nesigurnost u donoenju odluka i projekcija
Proces kontrole moe se podijeliti u tri faze: preventivni, kontinuirani i procjenjivi.
Preventivna kontrola-cilj preventivne kontrole je sprijeiti odstupanja do kojih moe dodi tokom voenja
programa organizacije.
Kontinuirana kontrola vri s etokom faze akcije izvravanja planova i obuhvata smjer, nadzor i
korigiranje.
Procjenjiva kontrola ili kontrola dobivenih rezultata ima za cilj analizirati podatke dobivene na osnovu
stvarnog izvrenja, s ciljem d apobolja izvrenje i eliminira odstupanja od projekcija organizacije.
Kod programa, posebno onih na kojima rade dobrovoljci ocjenu treba usmjeriti ne samo na program ved
i na sve one koji su ukljueni u program, kao to su radnici, dobrovoljci, sluaoci. Treba odreivati zatake
prema sposobnostima ljudi, nije cilj ovom ocjenom bilo koga obeshrabriti. Amr ibn Ma'di Karab i Tulejha
ibn Halid su bili veliki borci, ali nisu imali dara za dravne poslove i upravljanje, pa je h Omer dao uute
En-Nu'manu prilikom osvajanja Iraka da ima ne smije dati dunosti upravljanja jer su oni vojnici.
Svrha obuke u jednoj islamskoj organizaciji je povedati obavezu pojedinaca prema da'wi. Neophodno je
na kraju da se izvri ocjena efikasnosti obuke da bi se ostvario cilj uz optimalno koritenje ljudskim i
materijalnim resursima.
Metode ocjenjivanja uesnika:
Test papir i olovka-ovi testovi daju se u razredima da s eizmjeri koliko su uesnici napredovali u uenju i
sadraju programa.
Test sklonosti-ovi testovi daju se da bi se dobile informacije o sklonostima uesnika.
Testovi simulacije i neposrednog pradenja rada-ovi testovi pomau da s eutvrdi koliko su uesnici
usavrili svoje strune sposobnosti
Izvjetaji o produktivnosti-ovi testovi slue da s eizmjeri stvarno poboljanje izvranja zadataka na
osnovu stvarnih podataka koji se odnose na rad i statistike izvjetaje.
Struno miljenje-miljenja daju eksperti za projektiranje obrazovnog materijala.
Ocjena instruktora-ocjenu daju profesionalni uitelji, a ovim testovima ocjenjuje s ekompetenstnost,
vjetina i efikasnost instruktora.
Analiza trokova-vri s ena bazi kalkulacija po uesniku i utroku materijala, pomagala, kompenzacije.

14

Analiza efikasnosti trokova-komparativna analiza alternativnih metoda-oblika obuke.

Osnivanje tima je nain da se ljudi okupe i rade zajedno kao jedinstvena cjelina. Organiziranje ovakvih
jedinica-timova jedna je od funkcija dobrog vostva. Tim nije nasumice skupljena grupa pojedinaca iz
razliitih oblasti rada. To je grupa ljudi koji rade zajedno, nastavljajudi svoju misiju sa zajednikim
ciljevima.
Timovi funkcioniraju na svim razinama, ali su najefikasniji na razini vostva i menadmenta. Za efikasan
rad tima vana su sljededa pravila:
a)
b)
c)
d)
e)

lan tima koji snosi primarnu odgovornost za dato podruje rada treba donositi konane odluke
lan ne donosi odluke o onim pitanjima za koja ne snosi primarnu odgovornost
lanovi tima, ak i ako ne vole jedna drugoga ne smiju to javno pokazivati
Voa vodi tim, a ne predsjedava timom
Svi lanovi tima sistematski i intenzivno komuniciraju izmeu sebe

Stidi do vrha ne znai stidi sam. Delegiranje, povjerenje i povratne informacije jesu kljuevi za
napredovanje grupe. Kolko god bio savren, voa treba pomod da bi postizao to je mogude bolje
rezultate. Takoer, svaija ogovornost jeste niija odgovornost. Za to moemo navesti primjer kralja koji
je volio skupi med i elio provjeriti kolko ga ljudi vole. Ostavio je praznu kantu na jednom trgu i obavio
da svi koji ga vole naspiju olju meda u kantu. Jedan ovjek, misledi da de svi drugi nasuti med, nasu au
vode umjesto meda, pomislivi da nede primijetiti u kanti meda. Kada je kralj otvorio kantu , bila je puna
vode. Svi su imali istu ideju.

III dio: USAVRAVANJE STRUNIH SPOSOBNOSTI I VLASTITI RAZVOJ

O javnom govoru
Aktivnosti pripreme:
a) Poznavanje sluateljstva-trebamo znati grupu, ili teme o kojima se ved govorilo sluateljstvu, te
njihova miljenja o pitanju o kojem se govori.
b) Uspostavljanje povjerenja-nae de nas sluateljstvo prihvatiti ako smo na njih ostavili utisak
povjerenja. Da bi s euspostavilo povjerenje govornik mora biti struan za predmet oo kojem govori,,
mora biti uvjerljiv u svvojoj prezentaciji i ponaati se tako da se svidi sluateljstvu.
Kako napraviti strukturu govora:
a) Definiraj predmet govora-definirajte ta oekujete da dete postidi govorom.
b) Analiziraj predmet govora-objasni historijsku osnovu i navedi pouke iz prolosti. Sluateljstvo
mora shvatiti zato je problem iz prolosti isto tako i problem sadanjeg vremena.
c) Daj izvjetaj o prethodnim rjeenjima-ako je problem u potpunosti nov, diskutiraj o slinostima
s problemom iz prolosti.

15

d) Utvrdi i predloi rjeenja.poni kreativno utvrivati problem, pozivajudi s ena principe iz kur'ana
na koje se moe usmjeriti i traganje za rjeenjem. Koristi se sunnetom za objanjenje i
elaboraciju ovih principa. Ispitaj njihovu pimjenjivost u sadanjem vremenu.
e) Napravi zakljuak-uvijek prezentaciju zavri s tri poruke. Prvo-islamsko iskazivanje skromnosti,
vrhunac kritikog miljenja pokazuje da je znanje nedovoljno. Drugo-optimizam da je Allah, d..,
stvorio dobro za svakoga i da de uz Njegovu pomod i na Njegovom putu umma otkriti to dobro i
promijeniti svijet na bolje i trede-poselamiti i zahvaliti se organizatorima i sluaocima.
Povedanje efikasnosti:
1. Kontinuitet-kada drimo govor moramo znati kako demo prelaziti s jedne teme na drugu. Na
govor mora imati kontinuitet i tedi nesmetano od poetka do kraja. Postoje dvije vrste prelaza s
ideje na ideju: retoriki, to znai da se reenicom ili frazom povezuje ono to je ved reeno, i
vokalni prelaz, to znai promjena obima i visine glasa.
2. Dikcija-uvijek treba upotrijebiti najbolju mogudu dikciju. Nita nas ne moe oznaiti toliko
nezrelim koliko nezreo jezik i rijei. Upotreba narodnog jezika nekada moe biti efikasno
sredstvo za uspostavljanje kontakta sa sluaocima kojima to odgovara, ali s eovakvim jezikom
moramo koristiti selektivno. Nekoliko savjeta za elokvenciju, ukoliko seupotrijebe razumno
mogu biti efikasni:
-ponavljanje kljunih taaka (najvie tri)
-koritenje ritmikim tempom u izboru rijei
-upotreba rijei koje poinju istim glasom, da s enaglasi govor
-usporedbe, metafore, analogije za prenoenje sloenih ideja
-statistiki podaci za potvrivanje autentinosti onog to se govori
3. Biljeke-ako pripremimo biljeke koje de nam pomodi da odrimo govor, onda je najbolje
pridravati ih se, bez obzira to je prezentacija dobra. Uvijek semoe dogoditi da se nenadano
zbunimo. Ne smijemo neprekidno itati iz svojih biljeki, ali ih ne smijemo ni skrivati.
Tehnike dranja govora:
Najbolje pripremljeni govori mogu s epokvariri ukoliko se ne odre dobro. Musa, a.s., pripremajudi s eza
sud pred faraonom je molio Boga: ''Gospodaru moj, ree Musa, uini prostranim prsa moja i olakaj
zadatak moj: odrijei uzao sa jezika moga da bi razumjeli govor moj.'' Dranje govora obuhvata
kompletnu linost govornika. Neophodno je voditi rauna o poloaju naeg tijela, kakav nam je glas,
usmjeriti cijelo svoje bide ka zadatku da komuniciramo sa sluaocima. Da bi s eto postiglo, moramo se
pridravati nekoliko pravila:
a) Prakticiranje- Moemo utroiti sate i sate na istraivanje materijala i pripremu koncepta govora,
a rezultat koji dobijemo moe biti mediokritetski govor, jer smo propustili najlaki korak od svih,
a to je vjebanje kako odrati govor. Moda nam s eini da probom govora mijenjamo svoju
prezentaciju iz iskrene komunikacije u 'priredbu' ili 'glumu'. Pravi govor mora biti prirodan i
iskrena slika nae linosti. Ne inimo nikakvu uslugu sluaocima ako uzimamo njihovo vrijeme
dajudi im besmislene, dugake rasprave. Treba vjebati da govorimo konstruktivno. Korisno je
16

snimiti prezentaciju da bi se iz nje kasnije uilo. Iznenaditi dete se kolko moete nauiti iz
vlastitog govora. Pokuajte! Traka je veoma korisna, jer je moete dati i nekome drugom da
pregleda i ocijeni va rad.
b) Jezik tijela, glas i vizualni kontakt
Poloaj tijela:
-Gestikulacija-isto kao to ne smijemo biti zalijepljeni za jednu taku, tako isto ne smijemo stajati kao
da su nam laktovi zalijepljeni za rebra. Ukoliko smo u mogudnosti govor treba isprobati ispred
ogledala.. Eksperimentiraj s nekoliko pokreta da vidi kako izgledaju.
-Dranje-moramo djelovati kao osoba koja ulijeva povjerenje, posebno u najvanijem trenutku
prilaenja govornici. Jezik tijela mora biti u skladu s naim rijeima. Pravilnim dranjem izbjedi demo
vlastitu dekoncentraciju i odvlaenje panje slualaca smijenim pozama. Treba izbjegavati
naslanjanje na stvari. Kada stojite iza klupe ili predavakim plutom ne smijete s eosjedati tako kao da
ste tu pustili korijene. Osjedajte s eslobodno i kredite se sve dok va pokret ima odreenu svrhu.
Vizualni kontakat:
esto ujemo niz savjeta o tome kako odrati dobar kontakt oima, ali jedini nain na koji s eto
postie jest da se ljudi gledaju u oi. Ovo mora biti u skladu sa islamskim nainom ponaanja, to
znai da ne smijemo upadno gledati u lice osobe suprotnog spola. Ne usmjeravajte svoj pogled iznad
glava ili u prazan prostor. Na odsutni pogled navest de ljude na osjedaj da nismo u kontaktu s njima.
Ne smijemo vezati svoj pogled za biljeke ili predavaki pult. Korisno je napisati VK(to unai veoma
korisno) na vrhu kartice ili biljeki za predavanje da nas uvijk podsjeda na najvanije sredstvo
komuniciranja. U odreenim okolnostima korisno je odravati kontakt oima s onima u sluateljstvu
koji vam daju podrku, ili onima koji su neutralni, a izbjegavati one za koje znate da de se najvie
protiviti.
Glas:
a) Obim-Govori se prije svega prave da se mogu dobro uti. Bez obzira da li se koristimo
mikrofonom, sami moramo procijeniti koji se obim glasa jasno uje.
b) Visina glasa-Problem visine glasa teko je rijeiti, no prvi korak jest da se ona odredi. Postoje
dvije osnovne vrste: monotoni i modelirani. Monotoni ton je zamoran za sluanje, kao da stalno
istom tipkom udarate po klaviru. Govornik koji govori modeliranim glasom ima glas sing-song.
Ovaj glas die se i sputa u ravnomjernim intervalima, a sluateljstvo de se vie koncentrisati na
model nego na rijei koje uje.
c) Brzina-ljudi mogu sluati bre nego to mi moemo govoriti i ako za due vrijeme ne uju nita
njihova panja odlutat de dalje. Moramo izgovarati svaku rije jasno i izbjegavati rijei koje su
nam navika: mislim, znate, hmm, uh, hem.
d) Pauza-veliki broj ljudi ima naviku da apsorbira vie detalja i novih informacija iz pismenog teksta,
te je najvanije napraviti predah u govoru. Pauza u kritinim takama povedava dramatinost.
e) Prekid govora-Veliki broj ljudi oklijeva drati govor, ali isto tako kad dri ne zna privesti karaju.
17

f)

Linost govornika-da bismo bili efikasan govornik, nije dovoljno posjedovati samo osobine
kojima se stjee potovanje, vede te osobine treba projektirati. Osobina je naroda lukavost, ali
postoje neke osnovne take na kojima de sluaoci bazirati svoj sud, kao to je iskrenost,
prijaznost, energija.

Ne pucaj sebi u stopalo!

1937. god. Bio sam pozvan u crkvu u Indiani, da govorim o islamu. Sedam svedenika je govorilo o vjeri, a
zatim je jedna Hindus, profesor elektrotehnike, govorio o hinduizmu. Poeo je rekavi: ''iako sma ja
Hindus, nne znam nita o hinduizmu. Zato du vam proitati nekoliko poglavlja iz knjige koju je napisala
krdanka Amerikanka koja je provela nekoliko godina u Indiji. Na kraju je rekao: ''na kraju du proitati
ovo poglavlje...'', Na kraju, proitat du drugo poglavlje...'', ''Na kraju, proitat du jo jednu stranu..'', Kada
je rekao: ''Na kraju, proitat du jo jedan paragraf, vie niko mu nije vjerovao, jer njegovor ''n a kraju'', je
znailo ''bez kraja''. Sutina je u tome, bez obzira na okolnosti, ne smijete donositi sud govoredi: ''ao mi
je, nisam imao vremena da se pripremim..'', ''moj govor nije dobar, organizatori su mi tek sada rekli da
trebam govoriti..'', umjesto ovoga ukljuite se izravno u predmet i dajte najbolje.Moete napraviti
najbolju prezentaciju, a da toga niste ni svjesni.
Ja mogu govoriti samo o miijem otrovu
Strunjak za miiji otrov otiao je sa suprugom na jednu zabavu. Nakon nekog vremana ostade sam.
Njegova supruga prie mu i ree:''zato se ne drui s drugim ljudima?'' Idi i razgovaraj s drugima. On
odgovori: ''Kad god im govorim o miijem otrovu, okrenu se i pobjegnu od mene.''
Naalost, on je bio u stanju da govori o svom poslu i ni o emu drugom. Misionar bi trebao biti iroko
obrazovan i naitan.

Pisanje
Svrha naeg pisanja je da informiramo, uvjeravamo, inspiriramo druge ili im prijetimo. Veoma je vano
dobro pisati, jer pisanjem postiemo sljedede:
-redovito dajemo informacije u formi koja je dostupna ljudima
-potiemo druge da djeluju u skladu s napisanom porukom
-osiguravamo vie vremena da s eideje pisca mogu replicirati i prenositi irem sluateljstvu
-uspostavljamo povjerenje i autoritet uvoenjem pisca itaocima...
Najede greke koje pisac pravi:
-Istraivanje i prikupljanje previe ili premalo podataka
-Slabo organiziranje teme
-Upotreba suvie rijei ili reenica
18

-Usmjeravanje pisanja na krivo sluateljstvo

-Preopirnost
-Arhaian jezik
-Slabe izmjene i prelazi...
Pisanje je modno i efikasno orue i veoma vano sredstvo misionarstva.
Koraci u pisanju:
a) Planiranje-pisanje poinje planiranjem, razmiljanjem o tome ta se moe i smije pisati. Ideje
piemo na papir.
b) Koncept-da bismo zapoeli pisanje prvo trebamo napraviti saet koncept upotrebljavajudi pri
tome samo onoliko rijei koliko je neophodno da bismo izbjegli nejasne rijei u prenoenju ideja.
Vrijeme koje utroimo za izradu koncepta dobro je utroeno vrijeme jer koncept ini osnovu
onoga to je napisano.
c) Revizija-revizija znaajno popravlja na koncept. Koncept trebamo dobro pregledati da bismo
mogli izbaciti detalje i objasniti nejasne ideje.
d) Korekcija teksta-kada je zavren konani koncept nakon jedne ili vie revizija u svrhu korekcije
itamo konani rukopis, pregledamo gramatike greke, pravopis, interpunkciju.

Nasihat-savjet
Jedna od najvanijih osobina misionara je da vjeba kako de dati savjet svojim sljedbenicima
muslimanima onako kako to definira kur'anski termin 'nasihat'. Nasihat je sutinsko sredstvo istine i
nain da se dobiju povratni rezultati u islamskom drutvu. Znaaj ove osobine lei u injenici da se
Poslanik, a.s., zakleo Deriru ibn Abdullahu za tri akcije: odreivanje molitvi, davanje zekata i savjet
svakom muslimanu. Brinuti o drugima znai preuzeti odgovornost da budu opominjani za svoje greke.
Ako to ne inimo, naa je ljubav povrna, verbalna, ne dolazi od srca. Odan prijatelj koji prenosi savjet
nezamjenjiv je prijatelj u ivotu. Savjet je dvostruka komunikacija: onaj kojem s edaje savjet mora to
prihvatiti iskreno, otvorenog srca i razuma, nasmijana lica, pokazati zahvalnost iza koje slijedi odlunost i
spremnost na poboljanje. S druge strane onaj ko daj esavjet mora biti strpljiv, taktian, mora
upotrebljavati odgovarajude rijei i odabrati pravu emotivnu atmosferu. Ne smije biti uvrijeen, niti
obeshrabren ako vidi da odmah nije dolo do promjene miljenja ili ponaanja onog kome se daje savjet.
Da bi bio to je mogude efikasniji, onaj ko ga daje mora pokazati ljubav, iskrenost, naklonost, a ne osudu,
ismijavanje ili optube. Islamski nain ponaanja zahtijeva od nas da se savjet saopdi privatno, a ne javno
da bi se sprijeile kakve zle namjere. Svrha davanja savjeta je da se isprave greke pojedinaca, a ne javno
objavljivanje njegovih greaka. Poslanik, a.s., nas upozorava da su srutva bila razarana zbog
zanemarivanja savjeta. Ne trebaju nas obeshrabriti oni koji nisu spremni prihvatiti na savjet. Iskustva
pokazuju da su ak i oni ljuti nakon odreenog vremena pokazalo spremnost da se mijenjaju. esto nam
s edesi da zaboravimo, ili nismo svjesni odreenog svog ponaanja. Kada obavljamo jedno djelo, mi ne
vidimo sebe, a drugi nas vide-''Vjernik je vjerniku ogledalo''. U ogledalu ovjek vidi samog sebe vizuelno.
19

U ogledalu brata vjernik mora govoriti glasno svom bratu. Naa brada obino su spreman ispraviti svoje
greke, ali ih ne znaju. Nije dovoljno redi bratu da bude ist-on zna da mora biti ist. Vi morate idi od
opdeg ka pojedinanom. Morate mu naglasiti da neugodno mirie, da mu se osjeti neprijatan miris nogu,
zadah, da mu je odjeda prljava...

O komuniciranju
Postoji niz prepreka za efikasno komuniciranje. Danas s e komuniciranje okrivljuje za veliki broj stvari:
razvod, otkaz, istjerivanje iz kole.
Komunicirati znai dati ljudima mogudnost da vas upoznaju i dozvolliti im da zajedniki razumiju jedni
druge. Ako vas upoznaju, ljudi de vas i potovati. Ovaj proces meutim podrazumijeva da dijelite svoje
ideje i osjedaje s ljudima iskreno. Glavna prepreka u odnosu meu ljudima je prethodna ocjena i
interpretacija. Ljudi stavljaju masku zato to se boje da de biti otkriveni i odbaeni. Da bismo se
suprostavili ovome moramo im pruiti ljubav i prihvatiti onakve kakvi jesu. Mi moramo biti iskreni,
poteni, spontani. Moramo im pokazati da razumijemo njihove potrebe, pokazati brigu za njih,
ohrabrenje. Da je Poslanik, a.s., bio grub i tvrda srca, ljudi bi se razbjeali od njega. Figurativno, moe se
redi da je svako roen sa znakom na elu: ''Molim te uini me takvim da se osjeam vanim!'' Tako je
radio Poslanik a.s. Obradao se svakome tako da se svojim tijelom okrene onome kome se obrada pa su se
i djeca osjedala vanim i odgovornim kao i odrasli. Ljudi mrze da budu zanemareni i ignorirani. Svaki put
kada komuniciraju oni jasno prenose neizgovorenu poruku: Molim, uvaavajte me?, Molim, potvrdite
moje prisustvo!
Savjeti za komuniciranje:
-Modna komunikacija dolazi iz unutarnje snage. Ne pokuavajte da budete nadmodni nad ljudima!
-Suraujte sa svakim na poslu, u kampu ili dematu
-Svaku pauzu na sastanku provedite s drugom osobom
-Parafrazirajte poruku koju ste uli tako da sa sigurnodu moete tvrditi da li je dobro prenesena
-Uvijek imajte na umu da to bolje razumijemo to bolje upravljamo
-Poslanik, a..s., nas ui da moramo nadi veliki broj isprika za loe ponaanje drugih i ako ni jedna nije
dobra moramo redi kako postoji jo neka interpretacija koju mi ne znamo.
Zapamtite:
Rijei nemaju znaenje, ljudi imaju
Rijei su samo simboli, nisu injenice
Rijei nisu apsolutne, one su nauene iz odreenog konteksta

20

Znaenja mogu biti skrivena i duboka

Rijei odslikavaju kulturne i line dimenzije. Pune su suvinih znaenja, to je
rezultat razliite rase, vjere, spola.

RIJEI KOJE IMAJU VANOST

''Cijenim tebe i tvoje napore''
''Ponosim se tobom''
''Kakvo je tvoje miljenje''
''Hodete li, molim''
''Hvala vam''
''Mi''
Najmanje vana rije ''ja''

Koritenje vremena
Vrijeme je najdue, jer je to izmjerena vjenost, najkrade zato to niko od nas nema dovoljno vremena
da zavri svoj posao tokom ivota, najbre za oni koji su sretni, najsporije za one koji pate. S obzirom na
vrijeme moemo se podijeliti u dvije kategorije: prva je grupa nesretnih i razoaranih koji uvijek odluuju
da de poeti od sutra. Druga grupa jest grupa onih divnih ljudi koji su spremni poeti odmah. Za njih ne
postoji sutra. Ubijanje vremana nije zloin, ved samouboojstvo. Svaki dan mora biti ispunjen stvarima
kojima se ponosimo.
Kratki savjeti za utedu vremena:
-Planirajte svoj dan svako jutro tako to dete zapisati sve aktivnosti koje trebate uraditi i kako ih obavite
prekriite ih
-Nikada nemojte idi prijatelju u posjetu a da ga prethodno niste obavijestili
-Planirate vrijeme za odmor i uskladite ga s vremenom za molitvu
-Iskoristite slobodno vrijeme za itanje, uenje, konstruktivan rad
-Pripremite sve to vam je potrebno prije nego zaponete raditi, bez obzira da li s eradi o kuhanju,
pisanju lanka, govoru
-Izbjegavajte ljude koji ne razmiljaju, a sebini su toliko da kradu vae vrijeme...
Poslanik, a.s., kae: ''Onaj ija su dva dana potpuno ista, sigurno je gubitnik.''

Umijee sluanja
21

Sluanje poinje kada se poruka koja sadri informaciju prenosi od izvora do primaoca u okruenju u
kojem treba savladati buku i dobiti povratni rezultat. Sluanje je dvosmjerna ulica. Govornik mora
slijediti osnovna pravila razumijevanja da bi pomogao sluaocima da ga razumiju.
Kao sluaoci, mi moramo postupati:
-Na razum mora uvijek biti spreman da uje ta govornik govori
-Ne smijemo dozvoliti da nau panju odvrati naa vlastita reakcija na ono o emu se govori
-Obratiti panju na govornikov govor tijela
-Koncentrirati sena informaciju koja nam se daje
-Biti fiziki spremni da sluamo
Nauiti kako se slua:
Nismo svi nadareni istom sposobnodu da sluamo, ali svi moemo nauiti da sluamo, ako s esvjesno
trudimo da sluamo dobro. Da bismo bili uspjeni sluaoci, trebamo vjebati sljedede:
-sluati paljivo sa spremnom namjerom
-ne smijemo dozvoliti da nam misli odlutaju
-koncentrirati s ena ono o emu se govori
-odupirati se stanju rasijanosti
-na razum mora biti otvoren
-sjediti u prednjem redu i praviti biljeke
Moramo imati strpljenja da sasluamo govornika, da ga ne prekidamo.

Kako osnovati odbor

Odbor se moe definirati kao grupa ljudi koji izvravaju odreeni zadatak za organizaciju. Odbori su
neophodni. Oni postoje svuda, ak i ako nisu formalno imenovani.
Opdenito, odbori slue za:
a)
b)
c)
d)

irenje informacija i davanje savjeta

stvaranje ideja i rjeavanje datih problema
olakavanj koordinacije, komunikacije i suradnje
preporuke za akcije i donoenje odluka

Prednosti odbora:
22

a) omogudava integrisan rad i donoenje zakljuaka grupe

b) omogudava da s epostavi demarkaciona crta u pogledu onih pitanja za koja treba ukljuiti vie
od jedne organizacione cjeline
c) omogudava bolji timski rad kroz formalno i neformalno zajedniko djelovanje
Nedostaci odbora:
a) Novani trokovi odbora, kao trokovi putovanja i smjetaja, i treba ih izbjegavati za beznaajne
poslove
b) Rezultat odbora mogu biti preveliki kompromis i neodlunost
c) Noovi lan ili manjina mogu dominirati u radu
d) Ponekad je teko grupu smatrati odgovornom za njene akcije
Vrste odbora:
a) Stalni odbori-osnivaju se za vrenje odgovornosti opde stalne prirode, rade kolektivno a ne
individualno na poslovima planiranja, lanstav, finansija
b) Ad hoc odbori-postoje za izvravanje odgovornosti koje su specifine i po svojoj prirodi i trajanju
opde, nesporne, rade na zadacima, kao to su istraivanje ili dogovor oko nekog dogaaja.
Neki odbori osnivaju se u skladu s odredbama ustava organizacije i lokalnim zakonima. Imenovanje ovih
odbora regulirano je ustavom. Drugu vrstu odbora imenuje upravni organ organizacije. Stalni odbor
treba imati najmanje pet lanova, a maksimalno devet. Klju za efikasan odbor je efikasan presjednik. On
je lan koji daje ton, tempo i strategiju rada cijelom odboru.

iji je to posao?
Ovo je priao o etiri ovjeka koji sezovu svako, neko, bilo ko i niko.
Trebalo je obaviti jedan veoma vaan posao i svako je zamoljen da to uradi.
Svako je bio siguran da de to neko uraditi.
Bilo ko je to mogao uraditi, ali niko nije uradio.
Neko je bio ljut zbog toga, jer je to bio svaiji posao.
Svako je mislio da je to bilo ko mogao uraditi, ali niko nije shvatio da svako ne bi to uradio.
Pria zavrava tako da svako okrivljuje nekog kada niko nije uradio ono to je bilo ko mogao uraditi.

23