„Menadžment u omladinskom radu u zajednici“

-esej-

Tarik Šečić

Travnik, august 2019.

Uvod
Menadžment kao pojam je već duže vremena prisutan u našem okruženju, i iako je nekako
najviše vezan za oblast biznisa, sam pojam je ušao i u mnoge druge sfere i oblasti. Sama riječ
menadžent je engleskog porijekla i znači upravljati. Apsolutno svaki proces zahtjeva kvalitetno
upravljanje da bi se realizovao planirani cilj. Kao i svakoj drugoj aktivnosti, tako i u
omladinskom radu potreban je kvalitetan menadžement da bismo racionalno, kvalitetno i
pametno upravljali resursima i svim ostalim što je potrebno za adekvatno provođenje ptojekata i
svih drugih aktivnosti.
Zajedno sa svojih dvoje kolega autor je proveo jednu takvu aktivnost u vidu edukativne radionice
za mlade na temu prevencije alkoholizma među mladima. Tema radionice je bila: „Alkohol –
reci NE“.
Menadžent u omladinskom radu
Sama realizacija radionica je od početka bila specifična jer su bila tri voditelja radionice. Takva
situacija iziskivala je dobru organizaciju i kvalitetno usklađeno i planirano vrijeme održavanja
radionica. Tako su se voditelji radionice na samom početku dogovorili koji su to termini za
provođenje radionica koji svima odgovaraju, kako njima, tako i djeci. Također, isplaniran je
budžet za provedbu aktivnosti koje su planirane.
Ono što je također jedan od problema koji se na početku javljaju, je kako doći do mladih ljudi i
kako ih motivisati da volonterski pohađaju radionice.
Autor i druga dva voditelja su uz prethodni dogovor konstatovali da je najbolja opcija pismenim
putem u vidu letaka u školi izvršiti obavijest, što se pokazalo kao dobro jer se na prvoj radionici
odazvalo četrnaest mladih ljudi. Ovdje je veoma važno spomenuti da je jedno od voditelja
profesor u školi, te da predaje nekoj od te djece, što je vjerovatno te mlade dodatno motivisalo da
pokažu zanimanje za radionicu i odazovu se.
Tokom provođenja ovakvih procesa najvažnija stvar je postaviti kvalitetne ciljeve i podciljeve
radionice, što su voditelji radionica na samom početku i u radili, te je glavni cilj bio da kroz niz
aktivnosti mlade upoznati sa problemima i posljedicama konzumiranja alkohola, te da se samim
tim i propagiraju zdrave i pozitivne životne navike.
Autor smatra da je cilj ostvaren, da su mladi dobili dovoljnu količinu informacija o navedenoj
temi, te su nizom drugih aktivnosti (razgovor sa ljekarom, team building, izrada portfolia i dr.)
utjecali da ukažu na probleme koji nastaju konzumiranjem alkohola, te da potaknu svijest mladih
o tome koliko je važno upražnjavati zdrave životne navike i živjeti zdravim stilom života.
Možemo uzeti za primjer radionicu na kojoj je bio upriličen razgovor sa ljekarom
neuropsihijatrom. Nevjerovatno je koliko su mladi interesantnih pitanja postavili, i u jednom
ležernom i opuštenom razgovoru dobili odgovore na mnogo stvari koje su ih interesovale na
jedan njima prihvatljiv način. Još jedan primjer je bila team building aktivnost prilikom koje su
mladi imali zadatak da rade u grupama i rješavaju veoma šaljive i zanimljive zagonetke koje su
ih vodile sa lokacije na lokaciju u njihovom gradu, te dođu do kranjeg cilja i rješenja. Bilo je i
smijeha, ljutnje i svakakvih osjećaja koji su se manifestovali i koje su oni sami opisali prilikom
refleksije koja je provedena na kraju.
Sve ove aktivnosti koje su se sprovodile doprinijele su da se ostvare i podciljevi radionice, a to
su da mladi rade na razvijanju kritičkog razmišljanja, komunikacije, kreativnosti i dr.
Upravljanje cijelim procesom realiziranja ove radionice je iziskivalo konstantnu međusobnu
komunikaciju, koju su voditelji poboljšali tako što su napravili viber grupu, jednu samo sa sebe,
a drugu u kojoj su bili svi polazinici radionice, a sve u cilju lakšeg i bržeg prenošenja infomacija.
Na samom početku napravljen je okvirni plan realizacije koji su voditelji međusobno usaglasili
,te između polaznika i CEM-a koji je bio mjesto gdje su se radionice uglavnom održavale.
Na početku realizacije radionica voditelji su se sastali i napravili raspored tema i aktivnosti koje
će provoditi u procesu realizacije. Dogovoreno je da svaki put neko drugi pravi pripremu, nakon
čega je svi pregledaju i razmjenu mišljenja. Puno faktora je utjecalo na pravovremeno održavanje
aktivnosti koje su planirane, zbog vremenskih uslova prilikom terenskog rada, obaveza vanjskih
saradnika koji su planirani, školskih obaveza učenika itd. Međutim, zaista dobrom koordinacijom
voditelja uspjevalo se realizovati uglavnom ono što je i planirano.
Također, ono što je autor zaključio je to, da je zaista teško okupiti i zadržati mlade ljude na
jednoj volonterskoj aktivnosti kroz jedan duzi vremenski period. Neophodno je konstantno tražiti
motivaciju za mlade da bi ih uspjeli zadržati. To je nešto što je ova radionica uspjela, i to jedna
od svijetlih tački u realizaciji radionice koju su proveli autor i druga dva voditelja.
Povezujući sve ovo sa znanjem stečenim na šestom modulu, sada iz ove perspektive
nakon realizacije ove prakse, konstatacija autora je da tek sada vidi koliko je falilo znanja da
jedna ovakva aktivnost bude još bolje provedena. Naravno, s obzirom da autor i druga dva
voditelja nisu to znanje imali prije, slušajući šesti modul tačno su mogli uporediti i zaključiti u
kojim stvarima su griješili i šta bi sada drugačije napravili.
Da bi se adakvatno realizovalo sve ovo navedeno, zahtjeva se dobro poznavanje upravljanja
procesima tj. menadžment.
Da bi koncept menadžmenta bio jasan, prvo treba pojasniti koncept organizacije. Organizacija
predstavlja grupu ljudi koja radi zajedno i koordinira svoje aktivnosti u pravcu postizanja
zajedničkih ciljeva. Organizacije postoje da bi proizvodile proizvode ili pružale usluge koje ne
može realizovati pojedinac. Zato se pojedinci udružuju – jer je tako lakše postići željene ciljeve.1
Navedena definicija de fakto govori da je za uspješno ostvarivanje cilja potrebno da grupa koja
radi na nekom projektu podijeli zadatke, da se definišu i podijele odgovornosti i da je na taj način
doći do cilja puno lakše. Mnogi autori koji su se bavili ovom problematikom složili su se
uglavnom da se svako upravljanje sastoji od četiri glavne aktivnosti, i to:
- Planiranje
- Organizacija
- Rukovođenje i
- Kontrola
1
Gordana Drakul, Veselin Jovanović I dr. (2006.)Priručnik za nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini,
Razvojni program Ujedinjenih nacija Ured u Bosni i Hercegovini
 To su segmenti koji moraju biti zadovoljeni i dobro organizovani da bi se jedan projekat
uspješno realizovao.
Isto tako, prilikom provođenja ovakvih projekata i aktivnosti, volonteri su nešto što je jako
poželjno imati na raspolaganju.
Kako se mnoge organizacije susreću sa pooštrenim i ograničenim izvorima finansiranja, sve
se više oslanjaju na volontere kao na sredstvo pružanja usluga i implementacije aktivnosti.
Volonteri su atraktivan resurs za nevladine organizacije jer ne koštaju mnogo, mogu posvetiti
pažnju ljudima za koje plaćeni zaposlenici organizacije inače ne bi imali vremena, često
imaju i nude specijalizovane vještine, predstavljaju dodatno osoblje u kriznim situacijama i u
periodu implementacije projekata, omogućavaju organizaciji proširenje nivoa usluga, te
mogu imati ulogu u odnosima s javnošću.2
Iz gore navedenog da se zaključiti koliko uključenje volontera u aktivnosti može biti
učinkovito i obostrano korisno. Praksa je pokazala da uvijek ima mladih ljudi koji su se
spremnio angažovati na raznim projektima radi sticanja iskustva ili nekih drugih razloga.
Tako da su pri planiranju projekata volonteri nešto na šta se svakako treba računati.
Također u kontekstu ove tematike, na šestom modulu vrlo je bitno pomenuti i pojam
liderstva. Važno je reći da su menadžment i liderstvo dva veoma bitna dijela ovakvih procesa
i da je bitno da svaka organizacija posjeduje i jedno i drugo za uspješno realizovanje
aktivnosti.
Nekada se te dvije funkcij objedinjuju u jednoj osobi, a nekada su to dvije različite osobe
koje obavljaju te funkcije.
Nema tačne linije koja dijeli te pojmove, ali postoje oblasti u kojima se njihove karakteristike
razlikuju. Liderstvo predstavlja ostvarivanje uticaja jednog člana grupe ili organizacije u
odnosu na ostale članove da pomogne grupi ili organizaciji dostići određene ciljeve. Lideri
grupe ili organizacije su pojedinci koji vrše takav uticaj. Lideri su sposobniji da stvore viziju
onoga prema čemu se organizacija želi okrenuti i to postići. Oni imaju dobar pristup i znaju
razgovarati s ljudima i privući ih u organizaciju, kao i oblikovati i uticati na mnoge aspekte
organizacijskog ponašanja, uključujući i stavove, učenje, motivaciju, stres i efikasnost rada
grupe. S druge strane, menadžere odlikuju temeljno planiranje, organizacijske sposobnosti i
znanje kako stvari uraditi na pravi način.3
Ako primjenjujući ovo razmišljanje analiziramo našu praksu, i ono kako smo je mi kao voditelji i
proveli, moglo bi se reći da su autor i drugo dvoje voditelja na neki način bili menadžeri, i da su
svi davali cijelo vrijeme svoje ideje na kraju ih sumirajući u jedno. Svakako je bilo pametnije da
su se zadaci konkretno podijelili jer bi zasigurno i brže i efikasnije rješavali sve zadatke. Što se
2
Fisher, J. C., & Cole, K. M. (1993.). Leadership and management of volunteer programs: A guide for volunteer
administrators. San Francisco: Jossey-Bass
3
Smith, Bucklin & Associates (2008.). The Complete Guide to Nonprofit Management, Wiley, 2nd edition
tiće liderstva, sigurno se kolegica izdvojila kao lider, po autorov mišljenju najviše zbog toga što
joj je pozicija nastavnika koji predaje večini djece u školi pomogla u tome. Bez obzira, ona je
bila ta koja se najviše diferencirala kao lider.
Na kraju, za autora je ovo bilo jedno kvalitetno iskustvo zahvaljujući kojem je jako puno naučio,
najviše na vlastitom iskustvu.

SAMOREFLEKSIJA

Pohađajući ovaj kurs prolazio sam kroz svakakva razmišljanja, iskustva, preispitivanja i
intrapersonalne konflikte. U samom početku nisam predpostavljao da će kurs biti toliko
zahtjevan., te bih zasigurno razmislio da li bih opet pristao da pohađam ovakvog tipa uz sve
obaveze koje imam. Naravno, sada, iz ove perspektive to izgleda potpuno drugačije, i jako sam
zahvalan i sretan što mi je omogučeno pohađanje ovog kursa. Unatoč svim ličnim poteškočama
da se organizujem i uskladim sve privatne obaveze da bih mogao odgovoriti zahtjevima kursa,
može se reći samo jedno- vrijedilo je.
Nakon ovih šest modula ja zaista osjetim promjenu na sebi. Vrlo često razmišljam o tome koliko
sam bio nefleksibilan i krut u nekim svojim stavovima i koliko sam sada toga svjestan da je bilo
pogrešno. Iako sam prvi modul, osim prvog dana i upoznavanja propustio, mogu reći da smatram
da sam se bez obzira na to dobro uklopio u grupu. Zaista je neshvatljivo da se pred tim
nepoznatim ljudima čovjek za relativno kratko vrijeme ogoli i pokaže sve svoje pozitivne i
negativne strane.
Svakako su tome doprinijeli voditelji, koji su nas kroz cijeli proces vodili pažljivo i stručno,
vodeći računa o primjerenosti vježbi koje smo radili u zavusnosti od stadija u kojem se grupa
nalazila.
Ključna stvar, u mom ličnom razvoju je bila ta, kada sam iznoseći svoje mišljenje na jedan krut i
decidan način naišao na negodovanje grupe, shvatio koliko nisam u pravu. Jednostavno učio sam
od svih tih ljudi. Shvatio sam da zaista, niko, pa ni ja, nema pravo da na bilo koji način
indoktrinira ni jednog mladog čovjeka. Tada sam prepoznao tu crtu u sebi kao prosvjetnom
radniku, i shvatio da to nije poželjno ni u kom slučaju, i da moram da radim na sebi da to
prevaziđem. Definitivno mi smo tu samo kao putokazi koji pokazuje smjernice i znakove, i
nenametljivo i profesionalno stojimo na raspolaganju svim mladim ljudima koji nas trebaju.
Kao što rekoh, definitvno ću stvari koje sam naučio na kursu primjenjivati u radu koji obavljam
kao prosvjetni radnik, te u radu sa mladima u svom sportskom klubu. Biti će jako teško, jer u
današnje vrijeme mnogi još uvijek ne razumiju benefite ovakvog pristupa radu sa mladim
ljudima.
Ono što bih promijenio u svom radu je svakako bolja organizacija vremena. Kvalitetnije
planiranje i određivanje prioriteta. To je nešto što definitivno primjetim da mi nedostaje.
U radu sa mladima uživam da radim i ubuduće ću se truditi da se što više približim njima, da
pokušam biti neko u koga će steći povjerenje i sami se obraćati i tražiti pomoć u rješavanju
problema i nedaća.
Grupa je na osnovu mog iskustva, jedan živi organizam koji se rađa, raste i razvija. Prolazi sve
faze kao i svi drugi živi organizmi. Najbitnija stvar u radu u grupi je steći međusobno povjerenje
sudionika. Za tako nešto potrebno je da svi to imaju na umu i da se trude da budu aktivni
sudionici u tom procesu.
Zaključak
Sada, nakon završenog kursa, kada se sve sumira, može se reći da su utisci u globalu pozitivni.
Iako dosta zahtjevan kurs, i u smislu planiranja slobodnog vremena, aktivnosti koje se trebaju
provesti i svih ostalih obaveza, nekako se uspjelo uskladiti sve to i epilog svega je jedno
pozitivno iskustvo. Za mene je sam koncept kompletnog kursa bio veoma inovativan. Smatram
da smo kroz sve module obradili veoma atraktivne teme koje su nam potrebne u radu sa mladim
ljudima. Do sada su kursevi i obuke koje sam pohađau uglavnom bili konvencionalani i služili se
već viđenim klasičnim metodama koje su, sada još više vidim prevaziđene. Ja ću se definitivno
truditi da kroz svoj posao primjenjujem sve ovo naučeno, naravno koliko okolnosti budu
dozvoljavale. Ali ono na šta sam najviše ponosan je to da sam naučio prevazilaziti predrasude,
slušati i prihvatati razlike. Mojoj grupi sam neizmjerno zahvalan što su mi pomogli da kod sebe
osvijestim mnogo stvari, i smatram da je to osvještavanje možda i najvažnija stvar za jednog
omladinskog radnika.
 LITERATURA

1. Gordana Drakul, Veselin Jovanović I dr. (2006.)Priručnik za nevladine organizacije u

Bosni i Hercegovini, Razvojni program Ujedinjenih nacija Ured u Bosni i Hercegovini
2. Fisher, J. C., & Cole, K. M. (1993.). Leadership and management of volunteer programs:
A guide for volunteer administrators. San Francisco: Jossey-Bass
3. Smith, Bucklin & Associates (2008.). The Complete Guide to Nonprofit Management,
Wiley, 2nd edition