Osnove islamskog morala

ovjek kao ljudsko bie obdaren je od Uzvienog Allaha prije svega razumom koji mu pomae da se to bolje snalazi u svakodnevnom ivotu. Pomou razuma on spoznaje stvari oko sebe i na taj nain ui i usavrava se za posebne okolnosti na koje nailazi. On predstavlja veoma vano oruje koje posjeduje svaki ovjek. Razum bi trebao podsticati na svaku vrijednost i dobrotu koja je potrebna ovjeanstvu. injenica je da su drugi svjetski rat pokrenuli ljudi koji su iskoristili svoj razum ali u pogrenom smjeru jer su inicirali mnogo zla i stradanja. Postavlja se pitanje ta je to nedostajalo u izgradnji njihovih linosti? Takoer i njihovo zapadno drutvo koje danas glasi za thnoloki napredno i razvijeno ima dosta abnormalnih pojava ( homoseksualizam, narkomanija, alkoholizam, lihvarstvo i sl.) koje govore da takvom drutvu neto nedostaje jer ih ti problemi vode u sigurnu propast. Zapadni ovjek je postao kao ljutura koja u sebi ne krije nikakvu vrijednost. Odgovor na ovakvo stanje nalazimo u injenici da nemaju vrst moralni odgoj koji bi eliminisao ovu problematiku. Jedan od osnovnih principa islama je izgradnja moralne linosti koja je ukraena sa svim moguim vrlinama ljudskosti. Ovu injenicu istie i sam Poslanik Muhammed a.s. kao jedan od osnovnih zadataka svoje poslanike misije, tako u hadisu kae: Poslan sam da usavrim moralne vrline kod ljudi Islam kroz svoje uenje nastoji da usmjeri ovjeka ka pozitivnom ivotu afirmiui pozitivne osobine i eliminiui ono to vodi pasivnom i nemoralnom ivotu zabranjujui sve osobine koju ga vode u tom smjeru. Moral je usko vezan za temelje vjerovanja. Osobine koje proizilaze iz vjere moraju biti moralne i one su samo rezultat ljudskog ubjeenja koje posjeduje. Svako nemoralno ponaanje je produkt ljudskog nemara i odvojenosti od vjere shodno hadisu u kome Allahov Poslanik a.s. kae: Bludniar ne ini blud a da je u tom trenutku vjernik a niti krade kradljivac a da je u tom trenutku vjernik Glavni i osnovni izvori iz kojih crpimo vjerske propise a ujedno i moralne principe ivota su Kur'an i hadis. Poruke koje uzimamo iz Kur'ana i hadisa prekaljuju ovjeka u odgovornu i savjesnu linost koja ima za cilj da svojim odgojnim ponaanjem stie, prije svega, Allahovu d.. naklonost i oprost grijeha a zatim doprinosi na taj nain opem dobru i blagostanju zajednici u kojoj ivi. U islamu postoje posebne oblasti koje direktno prouavaju unutrasnje duhovno i vanjsko fiziko stanje svakog vjernika a neke od njih su : 1) Ahlak Rije ahlak je mnoina od rijei huluk i u arapskom jeziku ima nekoliko znaenja od kojih su najvanija: moral, ud, narav, priroda i sl.

 Ahlak je skup osobina ovjeka pomocu kojih ostvaruje kontakte sa drugim ljudima a one mogu biti pohvalne i pokuene. 2) Edeb Edeb je arapska rije i ima znaenje odgoja, ponaanja, pristojnosti i sl.. U terminologiji edeb je skup propisa o ponaanju vjernika izraen kroz njegov vanjski ivot ili jednostavno reeno islamski bonton. U adabe se ubrajaju vanjski postupci i ponaanje ovjeka koji su rezultirani unutranjim svojstvima koji direktno utiu na lijepo ili runo ponaanje. Oblast koju obuhvata edeb je obimna, jer ukazuje vjerniku na ono to je dozvoljeno ili zabranjeno, perporueno ili pokueno, te ga upoznaje sa linim pravima i obavezama, kao i pravima i obavezama prema drugima. U zavisnosti prema kome su upuena djela ovjeka adabe moemo podijeliti u tri skupine: a- adabi prema Allahu d.. i onome to On nalae da se potuje. U ovu vrstu adaba ubrajamo: oboavanje, spominjanje, velianje,ljubav prema Allahu d.. i mrnja u Njegovo ime te potivanje i slijeenje Kur'ana, Poslanika a.s. i slino. b- adabi prema sebi U adabe prema samom sebi ubrajamo: ienje due, uvanje od niskih poriva, odabir dobrog drutva, preispitivanje i samokontrola, sticanje islamskog i bilo kojeg drigog korisnog znanja, uvanje zdravlja i slino. c- adabi prema drugim ljudima Adabi prema drugim ljudima su mnogobrojni a mogu biti prema roditeljima,potomstvu, rodbini, komijama, prema muu ili supruzi, prema siroadi, slabim i siromanim a zasnivaju se na meusobnoj toleranciji, potivanju i dobroinstvu. 3) Sira (ivotopis) svih poslanika a posebno posljednjeg Muhammeda a.s. Poslanici su bili uzor itavom ljudskom rodu kako treba ivjeti i na kojim principima treba graditi svoju linost te se tako odgajati. Stoga i sam Allah d.. za svog miljenika Muhammeda a.s. u plemenitoj knjizi Kur'anu kae: Ti si na najviem stupnju morala. A u drugom ajetu se kae: Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji esto Allaha spominju