Professional Documents
Culture Documents
Biomehanika I Ergonomija
Biomehanika I Ergonomija
11
1. BIOMEHANIKA I ERGONOMIJA
1.1 UVOD
Raspravljati o ergonomiji danas, a pogotovo u zajednitvu s
biomehanikom nije isto kao i prije trideset godina, kada se je u nas jedna
skupina entuzijatsta, koja se je preteno bavila biomehanikom, udruila i
utemeljila prvo hrvatsko ergonomijsko drutvo. Naime, onda u to doba je bilo
najvanije, da se ergonomija ukljui u ivot u nas, i to u sve pore kako znanosti,
tako i proizvodnje, a naravno i u obrazovanje. Danas je ergonomija stekla svoj
jasan poloaj, i gotovo da nema vie suvremenih zbivanja koja ne sadre u sebi i
kakvu takvu ergonomijsku potporu, koja je preteno vezana uz biomehaniku..
Meu brojnim djelatnostima svakako i zaseban poloaj ima i u proizvodnji a
time i u sigurnosti u radu, u kojima je ergonomija, moe se rei utkana pa ak i
onda kada se oevidno i ne zamjeuje.
U naporima za oivljavanje proizvodnje, koja je u nas prije rata dosegla
razinu s kojom i onda nismo bili zadovoljni, sada treba initi jo znaajnijim
nastojanja, da se uz poboljanja znanstvene organizacije rada uini i dodatno
nastojanje, da se veoma aktivno na svim mjestima gdje je to potrebno pobolja
tehnoloka razina proizvodnje i to posebice kroz izravnu primjenu ergonomije.
Naime, poznato je da su na svjetskoj razini stanja znanstvene organizacije,
preteno iscrpljene mogunosti poveanja proizvodnje samo pravilnim
projektiranjem tehnolokih procesa, dok to nije sluaj sa studijem rada i
ergonomijom. Drugim rijeima, kada bi radnik pravilno i svrsishodno troio
svoju energiju, smanjio bi se njegov zamor, a time bi se olakao njegov rad a
odavde bi proistekla mogunost promjena vremena izrade nekog predmeta, a
time posljedino i smanjenje cijena itd.
Izmeu ostalih i jedan je od kljueva rjeenja za poboljanje rada u
studiranju i poznavanju ljudskih pokreta pri radu te njegovih izravnih ili
posrednih odnosa s okoliem, strojevima ili bili kakvim predmetima koje on
rabi. U onim primjerima nepoznavanja znanosti o radu i uinaka koji proisteu
iz toga, kao prvo se pojavljuju zastarjela shvaanja o normizaciji rada, koja
mogu biti upravo pogubna. Ovdje je zanimljivo istaknuti, da unato svojoj
zastari ova shvaanja su jo uvijek vrlo nazona. Naime, na normu rada se ne
smije gledati samo kao na sredstvo zarade. Norma je je najvea suprotnost
kakvoi proizvoda, pa je treba iz tog bitnog razloga uvijek uzimati s najveim
12
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
oprezom. Radi toga se vrijeme izrade treba prouavati kao vremenski normativ,
za sve ono to se moe postii u normalnim uvjetima, to drugim rijeima znai
kao organizacijsko mjerilo. Kada su utvrena zbiljska vremena potrebna u nekoj
operaciji, zahvati ili pokreti, onda nema potekoa za ispravan nain
ocjenjivanja vrijednosti i sigurnosti rada.
Ako se eli realno ustanovljavanje potrebnog vremena izrade, onda je
potrebno stvoriti odgovarajui sustav za to. Ovaj sustav proistjee prvenstveno
iz pojednostavljenja rada rastavljanjem u temeljne faze, koje omoguuje
odgovarajuu stabilizaciju radnih mjesta, metoda i procesa rada, a samim time i
najekonominijim nainom izvoenja. Uz ovo treba napomenuti, da se
pojednostavljenja ne odnose samo na studij pokreta ili tijeka odvijanja rada, ve
da se pri tome misli na svu radnu aktivnost poduzea.
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
13
14
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
ERGONOMIJA
OBLIKOVANJE
FIZIOLOGIJA
ANTROPOLOGIJA
SIGURNOST RADA
BIOMEHANIKA
STUDIJ RADA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
15
16
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
17
18
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
19
20
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
21
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Hvatanje
Postavljanje
Podeavanje
poloaja
Upotrebljavanje
Sklapanje
H
P
PP
12. Dranje
13. Doputen nerad
14. Nenuan zastoj
D
DN
NZ
U
S
15. Odmor
16. Planiranje
O
PL
22
6.
7.
8.
9.
10.
11.
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Rasklapanje
Isputanje
Pruanje (ruke)
Prijenos tereta
Traenje
Biranje
R
I
PR
PT
T
B
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Kontrola
Hodanje
Sjedenje
Ustajanje
Savijanje
Kleanje
K
HO
SE
US
SA
KL
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
23
24
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
25
dananje razine, koja jo uvijek nije dobila svoj konani oblik. tovie uoeni su
brojni nedostaci, koji trae odgovarajue popunjavanje.
Kao sredinje pitanje koje eka odgovor, jeste uz paralelno usavravanje
podataka o vanjskim dinamikim antropoznaajkama na razini globalnog
geografskog utvrivanja, i pronalaenje metode za odreivanje nutarnjih
antropodinamikih znaajki na istoj svjetskoj razini. Prema trenutnom stanju
razvitka raunalske tehnike, i rezultati usklaenih antropodinamikih znaajki
biti e odreene i sadrane u okviru odgovarajuih baza znanja, koje e biti
sastavnim dijelom jednog opeg ergonomijskog ekspertnog sustava. U takvom
sustavu e antropodinamike znaajke initi jednu zasebnu granu, koja e
podravati sveukupnu ergonomiju. U okviru takovog podsustava moi e se
primjerice, na temelju programski ureenog videozapisa provesti i odgovarajua
analaiza bilo kojeg oblika fizikog napora u ovjeka razredbeno podijeljenih
vrijednosti odogovarajuoj statistikoj distribuciji utvrene lokalne a i svjetske
populacije. Drugim rijeima, moe se oekivati, da e se iz utvrenog video
zapisa u primjeru analize hoda ovjeka, biti mogue definirati zakonitosti
promjene sila u pojedinim miiima. Na taj e se nain moi utvrditi i moebitne
nepravilnosti ili odstupanja od normalnih vrijednosti, nakon ega bi se mogla
uiniti nekakava intervencija, koja bi u kasnijem razdoblju mogla biti uzrokom
nekih degenarativnih promjena.
1. 4 ANTROPOMETRIJA U ERGONOMIJI
Znati ovjekovu teinu i visinu, pa iz toga izraunati duine njegovih
dijelova tijela i njihovu segmentalnu teinu, to je bila dugo vremena samo elja.
A sada, pored toga se mogu izraunati i poloaji sredita masa, dinamiki
momenti tromosti i to za prateu konfiguraciju tijela ovjeka u raznim pokretima
i raznim vremenima.
I nije nam to dosta. elimo znati raunati kako i koliko e se ovjek
zamoriti kada radi jednu vrstu posla. Postoji li, i ako postoji razlika u fizikoj
sposobnosti izmeu mukaraca i ena, i kako se moe interpretirati? Kako
utjeu godine na radnu sposobnost? Koji su radni stavovi ugodni, a koji su
neprihvatljivi? Na koji nain treba izraditi radno mjesto da bi rad bio
najdjelotvorniji? Koji su biomehaniki
i/ili ergonomijski
kriteriji za
26
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
27
vrha tjemena do ruba brade. Po tom je kanonu ukupna stojea visina iznosila
osam visina glave. Poznato je da se je ovog kakona pridravao i Leonardo da
Vinci. Prouavanjem su se dimenzijskih odnoaja dijelova tijela bavili i drugi
znameniti umjetnici, primjerice A. Durer, L. Batsit Alberti, C Schmidt, G.
Fritsch, J. Kollman i drugi. Kao posebno zanimljive treba istaknuti kanone
Frtischa i Kollmana.
Kollmanov je kanon decimalni, tj. podijelio je stojeu visinu ovjeka na
deset jednakih po visini dijelova, kako je prikazano na slici 3.
28
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
29
30
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
pojave: duina tijela, opseg grudi i tjeles nu masu; dok u fiziolokom smislu
uzima u obzir znaajke sazdanosti, koje su neposredno povezane sa
specifinostima, kao to su na primjer biokemijska svojstva, koja su uvjetovana
prije svega obujmom ugljikohidratnih masnoa i vode zajedno sa solima.Tako
shvaena funkcionalnost sazdanosti zavisi o stupnju razvitka miija i naslaga
masnoa. S druge pak strane neki autori predlau razlikovanje ope i posebnih
konstitucija, uvaavajui razliitosti fizikih, fiziolokih i psihikih svojstava
ovjeka, koje mogu biti promjenjljive zavisno od uvjeta i odgoja ovjeka. U
pojmu posebnih konstitucija jest habitus, somatika razlika, osobitosti
sazdanosti tijela, osobitosti obujamskih procesa itd.
Mnogi su istarivai zamjnom rijei tip konstitucije s terminom somatotipije
uveli i nekakvu naelnu razliku, zato to se doima da je potpunije pod pojmom
somatotipa podrazumijevati znaajke sazdanosti tijela koje se temelje na
morfologijskim kriterijima.
Nadalje, neki autori smatraju da se u odreenim podrujima konstitucije trebaju
uzeti u obzir: mikro, mezo i makrosomatotipija, tj. da se razlikuju po stupnju
razvitka totalnih omjera tijela.Tako se primjerice u mikrosomatotipiji uzimaju u
obzir osobe s malim razlikama u razmjerima, dok se u makrosomatotipiji
uobziruju oni s velikim razlikama omjera.
Iz brojnih antopometrijskih studija to se odnose na definicije tzv.
statikih antropomjera, uoljive su i razlike koje poristjeu iz konstitucijskih
razlika meu ljudima, kako prema spolu i uzrastu, tako i prema grai tijela. U
tom smislu, prema grai tijela imamo po Conradu uobiajena etiri razliita
oblika grae tijela, i to: a) leptomorfni oblik, b) piknomorfni oblik,
c)
hipoplastini i d) hiperplastini oblik. Spomenuti su oblici prikazani na slici 5.
Svakako uz ovo treba napomenuti da ne postoji otra granica izmeu navedenih
tipova.
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
31
32
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
33
x
Slika 26. ovjek u kubusu
Izabermo li primjerice na donjoj plohi prikazanog kubusa u sjecitu njenih
dijagonala toku O, tada smo definirali njezin poloaj. Ako kroz tu toku
povuemo osi koje su paralelne s bridovima, tada smo odredili skup pravaca koji
su meusobno okomiti, i koje uobiajeno nazivamo osima koordinatnog poretka
tj. sustava. U tom primjeru toku O nazivamo poetkom ili ishoditem tog
poretka.
Radi nekih kasnijih matematikih operacija nad vektorima, koje emo
primjerice koristiti za obiljeavanje sila ili brzina, potrebno je u ovom
dogovoru, ili kako se jo kae konvenciji, o predznacima uvesti oznake za
spomenute osi. Na slici 27. su ucrtani uobiajeni simboli za osi x, y, z. Uz svaki
je par osi pridruena i odgovarajua ravnina. Tako imamo ravnine xy, yz i zx.
34
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
35
36
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
1. 7 HARMONIJSKA KRUNICA
Definiranja veza izmeu mjerenih antropomjera i onih koje elimo
odrediti primjenom harmonijskih odnosa to vladaju meu antropomjerama
zasniva se na primjeni Zederbauerove hermonijske krunice i mree kanona
osam visina glave. Postizavanje je eljenog cilja utemeljeno na primjeni
kombinacije harmonijske krunice i mree kanona osam visina glave za stojeu
visinu subjekta. Na slici 7. su prikazane geometrijske veze izmeu
harmonijske krunice s kanonom osam visina glava, koja je konstrukcija
povezana s
ravninskim konfiguracijama temeljnog kostura ovjeka.
R
a
37
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
25
stojee visine
64
17
Duina podlaktice =
stojee visine
32
17
Duina noge =
stojee visine
32
7
Du. potkoljenice = stojee visine
32
Duina ruke =
Duina nadlaktice =
5
stojee visine
32
9
stojee visine
64
9
Duina natkoljenice = stojee visine
32
1
Duina stopala = stojee visine
8
Duina ake =
a = 1; R =
5
2
; b=
.
2
2
(1)
a
2 1
= b ,
2
2
a
5 1
d=
= R ,
2
2
2 2 1
b+ r =
.
2
r=
(2)
38
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
HL
a/2
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
39
40
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
41
42
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
43
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
HL
a/2
44
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Duina ruke =
Duina nadlaktice =
5
stojee visine
32
9
stojee visine
64
9
Duina natkoljenice = stojee visine
32
1
Duina stopala = stojee visine
8
Duina ake =
45
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Segment
B0
B1
B2
Stopalo
-0,829
0,0077
0,0073
0,702
0,101
Potkoljenica
-1,592
0,031616
0,0121
0,872
0,219
Natkoljenica
-2,649
0,1436
0,0137
0,891
0,721
aka
-0,1165
0,0036
0,00175
0,516
0,036
podlaktica
0,3185
0,01445
-0,00114
0,786
0,101
nadlaktica
0,25
0,03012
-0,0027
0,837
0,178
glava
1,296
0,0171
0,0143
0,591
0,322
gornji*
8,2144
0,1862
-0,058
0,798
1,142
Srednji*
7,181
0,2234
-0,0663
0,828
1,238
donji*
-7,498
0,0976
0,04896
0,743
1,02
B0
B1
B2
Stoplao
-1,207
0,0175
0,0057
0,71
0,11
Potkoljenica
-0,436
-0,011
0,0238
0,42
0,36
Natkoljenica
5,185
0,183
-0,042
0,73
0,81
aka
-0,116
0,0017
0,002
0,48
0,03
Podlaktica
0,295
0,009
0,0003
0,38
0,11
Nadlaktica
0,206
0,0053
0,0066
0,27
0,21
Glava
2,388
-0,001
0,015
0,24
0,49
gornji*
-16,593
0,14
0,0995
0,64
1,47
Srednji*
-2,741
0,031
0,056
0,45
1,09
donji*
-4,908
0,124
0,0272
0,61
0,9
46
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
subjekta (bilo ene ili mukarca) i ukupne mase svaku segmentalnu masu prema
tzv. vanjskoj podjeli.
Jo nam ostaje da iz tih zadanih veliina, odredimo (izraunamo)
statike antropomjere. Za tu je svrhu uvedeena metoda izraunavanja putem
primjene harmonijske krunice. Pogledajamo kako!
HARMONIJSKA RASLAMBA
ANTROPOMETRIJSKIH PODATAKA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
47
48
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
49
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Dio tijela
Kroemer
Varijacije
nai podaci
1.
172
160-184
175
2.
161
150-172
164
3.
142
131-153
144
4.
90
84-96
91,5
5.
79
73-85
80,5
6.
59
54-64
59,5
7.
106
98-114
107
8.
24
20-28
25
9.
82
75-87
83
10.
47
45-51
45
11.
175
159-191
178
12.
Raspon ruku
Udaljenost od stranjice do
vrha koljena
59
54-64
60
13.
55
51-59
52
14.
Visina
stopala
45
42-48
43
15.
irina ramena
45
41-49
46
16.
irina u bedru
35
31-39
33
17.
Debljina potkoljenice
14
12-17
13
18.
50
46-54
50
ispod
koljena
od
50
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Dio tijela
Kroemer
Varijacije
nai podaci
1.
Stojea visina
161
150-172
165
2.
150
138-162
154
3.
131
120-142
134
4.
85
79-91
86
5.
74
68-80
73
6.
54
49-59
54
7.
97
89-105
99
8.
24
20-28
23
9.
70
63-77
71
10.
42
38-46
43
11.
155
139-171
163
12.
Raspon ruku
Udaljenost od stranjice do vrha
koljena
57
52-62
58
13.
50
46-54
49
14.
43
40-46
44
15.
irina ramena
41
37-45
40
16.
irina bedra
37
33-41
34
17.
Debljina potkoljenice
14
12-17
13
18.
46
43-50
47
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
51
Relativna vrijednost
mase
%
Glava
6,94
Harmonijski brojevi za
polumjer R = 11
b = 6,95
15,956
16,327
11,174
43,457
nadlaktica
Ruka podlaktica
aka
2,707
1,615
0,614
4,936
a / 2 = 4,936
natkoljenica
Noga potkoljenica
stopalo
14,165
4,33
1,371
19,866
2 a = 19,68
Trup
gornji dio
srednji dio
donji dio
4a + (r+d)/2 = 43,415
52
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
53
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
95%
1684
891
315
267
745
534
388
973
393
324
83,5
54
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
55
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
26%
16%
15%
25%
18%
25%
14%
3%
40%
18%
56
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Novoroene
Jednogodinjak
etverogodinjak
Visina stojee u
cm
50
75
95
Aktualni kanon
4 Duine glave
DG
4 - 4,5 D G
5,5 D G
Trup
1, 66 D G
1, 75 D G
1, 80 D G
Ruke
1, 50 D G
1, 75 D G
2, 25 D G
Noge
1, 33 D G
1, 75 D G
2, 50 D G
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
57
Stojeca visina, cm
140
y = -0.3638x 2 + 12.161x + 60.841
R2 = 0.9789
120
100
80
60
40
20
0
0
10
12
14
16
Dob, godina
58
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
80
70
Djecaci
Masa u kg
60
50
Djevojcice
40
30
20
10
0
0
10
12
14
16
18
Dob, godina
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
59
uhranjena djeca. Pored visine bila je mjerena i masa ispitanika. Nakon potrebnih
statistikih operacija s podacima, rezultati su bili podijeljeni prvo prema spolu, a
potom u tri percentilske skupine. Pored toga su od svih tako podijeljenih
rezultata bile odreene i srednje vrijednosti, koje su posluile za izradu
odgovarajuih dijagrama.
Stojeca visina, cm
140
y = -0.3638x 2 + 12.161x + 60.841
R2 = 0.9789
120
100
80
60
40
20
0
0
10
12
14
16
Dob, godina
60
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
80
70
60
Masa u kg
50
40
30
17
18,5
20,6
22,5
26
26,8
31,3
34,8
36,9
42,5
48,8
55,1
61,3
63,4
65,4
70,3
16,3
17,7
20,9
22,8
25,5
26,8
31,1
36,9
39,1
44,4
51,9
52,5
54,9
56,6
58
59,2
Dj
Djevojcice
20
10
0
0
10
12
14
16
18
20
Dob, godina
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
61
Pripadajuci kanon
Djecaci
7
y = -0.0031x 2 + 0.24x + 4.1448
R2 = 0.9952
Djevojcice
5
4
3
0
10
12
14
16
18
Dob, godina
62
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
7
y = -0.0014x 2 + 0.2167x + 3.1122
R2 = 0.9893
Pripadajuci
kanon
1
5
2
3
4
5
3
2
1
0
0
10
12
14
16
18
Dob, godina
63
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Visina djeaka u mm
Percentili
Masa djeaka u kg
Percentili
5%
50%
95%
5%
50%
95%
957
1018
1084
13,7
16,9
20,9
1024
1078
1143
15,3
18,2
21,8
1073
1161
1237
16,3
20,0
25,8
1094
1201
1262
17,6
21,6
28,1
1170
1269
1360
20,2
25,6
31,7
1212
1309
1421
22,1
25,9
33,1
1268
1377
1457
24,7
30,0
39,9
10
1338
1438
1559
27,4
33,5
44,8
11
1341
1458
1590
28,9
35,1
49,6
12
1442
1529
1676
32,4
47,4
56,1
13
1462
1608
1774
34,9
47,4
64,7
14
1505
1670
1786
38,8
55,6
73,2
15
1550
1718
1850
55,6
60,1
75,7
16
1590
1741
1857
59,8
62,3
81,6
17
1628
1754
1870
53,8
65,9
85,0
18
1640
1764
1876
54,0
68,7
99,0
64
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Visine djevojica u mm
Godine
Masa djevojica u kg
Percentili
5%
50 %
935
1012
992
Percentili
95 %
5%
50 %
95 %
1105
13.3
16.0
19.9
1070
1143
14.2
17.4
21.6
1084
1147
1226
17.0
20.4
25.9
1107
1218
1290
17.3
22.0
31.7
1157
1259
1298
20.1
24.9
34.1
1198
1307
1383
20.9
26.5
36.7
1261
1372
1467
23.5
30.4
41.3
10
1286
1413
1553
26.4
36.0
50.1
11
1360
1493
1588
29.5
37.2
51.7
12
1417
1551
1634
32.3
43.3
57.7
13
1508
1589
1700
40.3
50.0
64.9
14
1531
1620
1706
41.2
51.5
67.1
15
1538
1622
1707
42.0
54.9
68.5
16
1540
1632
1718
43.9
56.2
69.3
17
1529
1638
1750
43.7
56.1
71.7
18
1535
1640
1749
43.5
57.0
89.0
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
65
66
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
DINAMIKE ANTROPOMJERE
Pojmovi i izraunavanje
Da se slikovito prikae znaenje dinamikog momenta tromosti,
kao jedne od dinamikih karakteristika, najjednostavije je zamisliti jednog
klizaa na ledu, koji izvodi tzv. pirouettu. Ako skupi ruke uz tijelo onda rotira
veom kutnom brzinom, nego kad ih rairi. Znai, oito je, da brzina vrtnje
zavisi od raspodjela masa u odnosu na os rotacije.
Ako radi jednostavnosti promatramo ravninsko gibanje jednog krutog
tijela, tada kaemo da ono u ravninskom gibanju moe vriti translacijsko i
rotacijsko gibanje. Takvo se gibanje moe opisati s dvije jednadbe gibanja, i to
F=ma
M=J
Prva se jednadba odnosi na translaciju, a druga na trenutnu rotaciju oko
osi rotacije. Veliina J je u ovoj jednadbi dinamiki moment tromosti.
U opem je primjeru dinamiki moment tromosti krutog tijela definiran
kao suma umnoaka djelia mase i kvadrata njihovih udaljenosti od osi rotacije,
tako da je prema slici 29. dinamiki moment tromosti oko izabrane osi
n
J = 2 m
1
r 2 = x2 + y2 + z 2 ,
gdje su
OA = lx + my + nz ;
l2 + m2 + n2 = 1
67
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
y2 + z2
dm
z
x
Jx =
( y
(m)
+ z 2 )d m
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
68
x y dm
( m)
z
K
h
dm
M
r
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
69
4)
z
dm
S
xS
yS
y
B
70
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
J x = J xs + m d 2 .
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
71
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
72
model h)
presjeka.
m L2
12
m L2
3
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
73
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
74
1.1
Moment tromost
1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0%
20%
40%
60%
80% 100%
Percentili
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Veliina
Stojea visina u mm
Duina nadlaktice u mm
Duina podlaktice umm
Duina ake u mm
l - duina ruke u mm
a udaljenost teita nadlaktice, mm
5%
1592
288
241
179
708
129.5
25%
1620
303
260
180
743
163
391
414
595
622
1.53
0.913
629.5
653
1.76
75
Percentili
50%
70%
1648
1724
316
278
270
278
181
180
767
784
146.6
142.1
448.8
431.4
670.5
652.8
674
689
1.96
95%
1801
341
298
182
821
153.4
468.4
706.1
720
2.17
2.57
1.05
1.15
1.295
1.534
3.208
3.529
3.957
4.678
2.793
56.5
64.9
80.2
95.0
0.810
1.053
0.592
0.778
0.626
0.809
71.5
Dinamiki momenti tromosti oko
osi u ramenom zglobu u kg m2
m l2 / 3
0.465
0.589
mc /3
0.322
0.423
0.360
mL /3
0.692
0.502
0.456
0.5348
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
76
Veliina
Stojea visina u mm
Duina nadlaktice u mm
Duina podlaktice u mm
Duina ake u mm
l - duina ruke u mm
a - udaljenost teita nadlaktice, mm
b - udaljenost teita podlaktice, mm
c - udaljenost teita ake, mm
L - duina ruke sa zatvorenom
akom, mm
Masa nadlaktice u kg
Masa podlaktice u kg
Masa ake u kg
5%
50%
70%
95%
1468
263
222
155
640
118
356
542
562
25%
1531
280
232
164
676
125
379
572
594
1572
290
242
166
698
130
393
593
613
1617
298
252
180
730
134
406
619
641
1684
315
267
193
775
142
429
653
681
1.40
0.84
0.32
1.54
0.92
0.35
1.68
1.00
0.38
1.90
1.13
0.43
2.26
1.35
0.51
52.0
57.0
62.0
70.2
83.5
0.352
0.434
0.503
0.624
0.835
m c2 / 3
0.250
0.307
0.359
0.450
0.588
m L2 / 3
0.269
0.330
0.383
0.475
0.637
Model noge
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
77
78
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
ekscentrian paralelepiped. Meutim, slino kao i kod ruke, gdje je utjecaj ake
na dinamiki moment tromosti neuvaiv, tako i u noge se stopalom, u
ekstendiranom stanju nasuprot normalnom moment tromosti s obzirom na osi
smjetene u glavici bedrene kosti, veoma malo mijenjaju.
U gornjoj su slici 34. prikazani anatomski i antropoloki podaci za muku
osobu iz skupine 70%, a s obzirom na os y to prolazi sreditem glavice bedrene
kosti. Momenti tromosti za flektirano i isprueno stopalo iznose:
J y , fl
J y ,ekst =
Ml 2
= 3139
,
kgm2
3
Ml 2ekst
= 3,324 kgm2
3
(m
2
pot l pot
Mukarci
ene
0,028
0,020
0,032
0,024
Mukarci
ene
1,916
1,432
2,188
1,682
Mukarci
ene
2,042
1,512
2,311
1,744
Model trupa
) / 12
0,038
0,029
Jy,fleks
2,527
1,956
Jy,ekst
2,665
2,059
0,045
0,036
0,062
0,045
3,139
2,388
3,974
3,025
3,324
2,520
4,330
3,188
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
79
80
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
J xS =
(
m ( 0.08333 l
)
+ 0,25 a )
I zS =
0,25 m ( b2 + a 2 )
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
81
dimenzije ovise od primarnih dimenizija, ali zavisno od kojeg dijela, jer srednja
gustoa varira u rasponu od 1,1 (trup) do 1,25 kg/dm3 ( glava i udovi ).
Na slici je prikazan model odraslog mukarca
antropmetrijskim
veliinama kao postotak ukupne visine stojeeg subjekta.
iskazanim
82
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Primjer izraunavanja
Zadatak se sastoji u tome, da se prema zadanim fotografijama koje
predoavaju filmske snimke skoka odrasle ene preko prepreke, prvo odrede tzv.
"iani modeli" svake snimljene faze. Na slici 40 a. su prikazane fotografije
skoka, a na slici 40 b. odgovarajui iani modeli u proizvoljno izabranom
mjerilu. U prikazanom je primjeru enski subjekt imao masu od 61,5 kg i
ukupnu stojeu visinu od 175 cm.
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
83
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
84
Tablica 21.
Oznaka i naziv dijela tijela
masa u kg
gustoa u kg/cm3
Obujam u cm3
1.
Glava i vrat
4.953
1.11 10-3
4.462 103
2. i 3.
Nadlaktica
1.679
1.07 10-3
1.569 103
4. i 5.
Podlaktica
0.887
1.12 10-3
788.89
6. i 7.
aka
0.336
1.55 10-3
290.90
8.
9.219
9.6 10-3
9.604 103
9.
8.919
1.1 10-3
8.108 103
10.
7.292
1.03 10-3
7.08 103
11. i 12.
Natkoljenica
8.815
1.05 10-3
8.395 103
13. i 14.
Potkoljenica
3.069
1.09 10-3
2.816 103
15. i 16.
Stopalo
0.841
1.09 10-3
767.58
mi =61.63kg .
i =1
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
85
Koordinate x iS i ziS masita svakog dijela tijela za svaku sliku ianog modela
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
86
1.
31.5
38.5
43.75
42
52.5
54.25
2.
35
21
21
19.25
29.75
40.25
3.
17.5
49
42
38.5
42
29.75
4.
52.5
28
29.75
26.25
31.5
42
5.
22.75
71.75
68.25
56
54.25
24.5
6.
57.75
49
45.5
43.75
43.75
52.5
7.
40.25
85.75
84
73.5
73.5
31.5
8.
26.25
31.5
31.5
22.75
35
43.75
9.
26.25
29.75
26.25
19.25
33.25
43.75
10.
26.25
28
21
14
26.25
42
11.
43.75
43.75
38.5
28
35
45.5
12.
31.5
31.5
35
28
38.5
52.5
13.
31.5
31.5
35
28
38.5
52.5
14.
43.75
59.5
66.5
56
54.25
45.5
15.
38.5
68.25
82.25
77
73.5
63
16.
31.5
15.75
15.75
17.5
49
78.75
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
87
Tablica 23. Koordinate ziS svakog dijela tijela u redoslijednim fazama skoka
Oznaka dijela
1.
166.25
192.25
201.25
203
192.5
175
2.
141.75
161
178.5
185.5
169.75
147
3.
138.25
171.5
178.5
182
166.25
154
4.
143.5
143.5
192.5
168
150.5
129.5
5.
117.25
175
171.5
162.75
148.75
133
6.
155.75
143.5
154
166.25
147
122.5
7.
113.75
189
178.5
71.75
150.5
129.5
8.
140
164.5
182
185.5
166.25
147
9.
122.5
143.5
166.25
175
150.5
129.5
10.
105
129.5
147
159.25
133
106.7
11.
85.75
120.75
140
147
101.5
70
12.
70
94.5
122.5
147
107
77
13.
66.5
105
122.5
122.5
70
31.5
14.
31.5
52.5
96.25
129.5
80.5
36.75
15.
43.7
36.75
105
112
45.5
70
16.
5.25
21
77
112
52.5
17.5
xSj =
xSi , j mi
i =1
16
mi
16
zSj
i =1
zSi , j mi
i =1
16
mi
i =1
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
88
Tablica 24.
JyS , kgcm2
1.
293.24
2.
149.83
3.
149.83
4.
48.45
5.
48.45
6.
7.187
7.
7.187
8.
471.57
9.
400.16
10.
311.35
11.
1216
12.
1216
13.
467.51
14.
467.51
15.
29.29
16.
29.29
[(
) (
] }
J S , j = J yi + x S1, j x Si , j 2 + z S1, j z Si , j 2 mi ,l .
i =1
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
89
2
1.03
105
JSyj
1
9.47
104
4
5.05
104
5
9.32
104
6
1.196
105
7
1.02
105
8
8.654
104
120000
110000
100000
90000
80000
70000
60000
50000
40000
0
0.1
0.2
0.3
0.4
Vrijeme, s
Slika
42.
Grafiki
prikaz
zavisnosti
promjene
sredinjeg
dinamikog
momenta tromosti s obzirom na os yS u zavisnosti od vremena
5. KOMPJUTERIZIRANA ANTROPODINAMIKA
90
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
5. 1 O P E N I T O
Velik broj raunanja prikazanih u prethodnom primjeru, koja se moraju
ponavljati kako u primjeru izraunavanja prvo segmentalnih dinamikih
momenata tromosti, zatim njihovo reduciranje na sredite masa tijela, koji su u
gibanju prouavanog subjekta mijenjaju u zavisnosti od konfiguracije tijela,
nosi pored moguih grijeenja u raunu i potrebu za dugotrajnim raunanjem.
Ovakova je situacija bila klasinim poticajem da se zadatak prilagodi
raunalu. Meutim, naalost nije sve samo u formiranju odgovarajeg programa.
Bilo je zato potrebno automatizirati i pripremu ulaznih podataka, koji takoer u
odreivanju zahtijevaju dosta vremena.
Taj se zadatak rijeava pomou posebne opreme, koja se sastoji od etiri
videokamere koje imaju infracrvene reflektore, i koje su spojene s posebno
izgraenim raunalom ELITE za procesiranje podataka, koji se utvruju prema
poloajima markera to se stavljaju na tijelo ispitanika.
U polju se snimanja prvo izvri kalibracija markera, koji se postavljaju na
mjesta ije su nam tone koordinate poznate, oznaavajui tako karakteristine
statike toke.
Spajanjem ovog programa s antropolokim programom MOMIN i
GRABCOM, kao i drugim programima koje trenutno imamo razvijene otprije,
stvorena je mogunost pridruivanja animiranih kontura odgovarajuim
dinamikim znaajkama. tovie primjenom mjerenja pomou ELITE sistema,
sada smo u mogunosti da izravno iz mjerenja hoda ili tranja odredimo i
animirane modele zajedno s njihovim dinamikim karakteristikama.
Primjer postavljanja odgovarajuih markera na karakteristine toke
ovjeka je prikazano na slici a u slijedeoj su tablici dati brojevi i nazivi toaka.
U ovom je primjeru privreno na istraivani subjekt 9 markera i to na slijedei
nain:
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
91
Registracija podataka
Mjerenje je antropomjera na skupinama od 120 mukih i 120
enskih subjekata provedeno u Laboratoriju za dinamiku strojeva Fakulteta
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu.
Prije mjerenja je sistem ELITE bio kalibriran u prostoru od 180 x
180 x 150 cm. Svi su ispitanici bili snimani u njihovom radnom volumenu.
Snimanje je bilo vreno u mirujuem stavu kao i u nekim tipinim pokretima.
Prvi je korak snimanja bio u utvrivanju poloaja karakteristinih toaka u
temeljnom antropolokom stavu. Svaki je ispitanik bio sniman po tri puta. Za
vrijeme snimanja ispitanici su stajali na tzv. Kistlerovoj ploi kojom se je
mjerila njihova teina. Snimke takovih poloaja koje se pojavljuju na ekranu
raunala su prikazane na slici 44.
92
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
93
94
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
rCA x vCA dm
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
95
96
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
97
ovjeka ipak jedna zasebna vrsta mehanike u kojoj se esto mora voditi rauna o
psihofiziolokim znaajkama. Kao primjer moe se navesti uvjebavanje
sportaa u nekoj od disciplina. Sportai se uvjebavaju na zasadi vlastite
pretvorbe volje u gotovo motoriku funkcijsku vjebu usklaivanja razina
djelujuih sila s motorikom funkcijom, koje vjerojatno pamte posebnim
meudjelujuim nainom. Gotovo isti nain, ali na neto "nioj" mehanikoj
razini ima i rehabilitacijski postupak, za one subjekte koji imaju iz nekih razloga
ivano-miini manjak za potrebe gibanja pojedinih dijelova tijela. Ovdje smo
rije "nii" stavili pod navodne znakove, mislei pri tome samo na manje
vrijednosti sila u apsolutnim iznosima, to i jeste djelomino neispravno, jer se u
sluaju smanjene sposobnosti, male sile po veliini mogu smatrati i vrlo velikim.
U zavretku ovog uvoda naglaava se da se ljudska volja u odnosu na
gibanje ovjeka, moe razmatrati kao "voljna sastavnica", dok je cilj gibanja
zajedno s "mehanikom sastavnicom" zadaa iste mehanike. Ovakvim
pristupom se moe utemeljiti slijedea bazan hipoteza: Bilo koji cilj gibanja se
moe izraziti u obliku matematikih jednadbi, koje meusobno povezuju
poopene koordinate upravljanog gibanja tijela. Ove jednadbe, pomou kojih
skladno s baznom hipotezom opisujemo cilj gibanja nazivamo programom
gibanja. Uz ovo je vano napomenuti. da je takav program nezavisan od
mehanikih zakona, meutim s mehanikoga se motrita moe zakljuiti da neki
od programa mogu ili ne mogu biti ostvareni. Drugim rijeima, ovo znai da se
primjena mehanike sa svim moguim postojeim postupcima i metodama koje
su do danas razvijene, moe koristiti ako se dokae njezina veza s biolokim i
psihofizikim mogunostima ivih sustava.
6. 2 O NEKIM POJMOVIMA IZ MEHANIKE
Meu prvim pojmovima iz mehanike treba spomenuti sile. U mehanici
silu predoavamo kao vektorsku veliinu, koja sadri pored znaajke veliine jo
i smjer ( a to je pravac i smisao) i hvatite. Nama je ovdje zanimljivo na koji
nain djeluju sile na ovjeka i u ovjeku. Meu silama koje djeluju na ovjeka
izvana su njegova teina (jer se nalazi u gravitacijskom polju) i sve druge sile
koje mogu djelovati izvana, kao na primjer radno optereenje, raznovrsni
mogui doticaji s okolicom, udarci i slino. Uz ovo se postavlja pitanje, kako
osjeamo sile koje djeluju u nama ili izvan nas? Naime, meu osjetima, kao to
su njuh, sluh, opip, vid i okus ima jo jedan, koji se esto i ne spominje a to je
osjeaj za orijentaciju. Naime, jo 1826. Je Bell, kako navodi Jokl ( ), definirao
esto osjetilo u ovjeku tzv. Miini osjet. Jokl ( ) dalje navodi, da je s
vremenom utvreno da osjetilne strukture pored miia, imaju tetive i zglobovi i
na poslijetku vezivna tkiva. To je bilo razlogom da se ime miini osjet zamjeni
98
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
99
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
100
FR
S
O
x
Slika 46. Kruto tijelo u prostoru
Ako na ovjeka, dakle, djeluje skup sila, onda se jednim postupkom koji
nazivamo redukcijom sila, moe zadaa svesti na najednostavniji oblik ime se
djelovanje sila svodi na rezultirajuu silu i rezultirajui spreg sila (moment). U
takvom bi primjeru, kada bi ovjeka smatrali, u nekom stavu koji je on u stanju
zadrati svojim miiima, krutim tijelom, onda bi se on gibao translacijski u
smjeru djelovanja sile i rotirao bi oko svoje trenutne osi rotacije (smjer vektora
momenta). Meutim, ovjek nije kruta figura, ve je sastavljen od svojih
dijelova tijela koji se mogu meusobno relativno gibati jedan u odnosu na
drugoga, pa je u takvom primjeru ovjek mehaniki sustav meusobno
povezanih tijela (dijelova tijela). Iz mehanike slijedi, da jedno kruto tijelo u
prostoru moe vriti translaciju i rotaciju. Ako se ono prostorno giba, onda se u
izabranom trenutku zbivaju tri translacije i tri rotacije. Ovaj se skup veliina
naziva stupnjevima slobode gibanja.
Fxi = FRx = ma x
F yi = FRy = ma y
Fzi = FRz = ma z
M ix = M x = J z z
M iy = M y = J x x
M iz = M z = J y y
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
101
stupnja slobode gibanja, od ega je jedan, rotacija matice oko vijka, a drugi
translacijsko gibanje matice u odnosu na vijak. Znai, promatrajui ovjeka kao
mehaniki skup tijela zanimljivo je prouiti, koliko stupnjeva slobode imaju svi
lanovi tog skupa.
102
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
103
zgloba, onda tak kinetiki lanac ima oko 30 stupnjeva slobode gibanja. Reeno
je oko, jer se metakarpalne kosti smatraju jedinstvenim dijelom ije pomake ne
uvaavamo.
Utvrivanje i poznavanje slobode gibanja nam je potrebno u svrhu
definicije matematike teorije sinergije pojedinih dijelova organizma.
M i = ai
U i Si l i
ri ( i )
U i max Si 0 l i 0
gdje su
Ui
poloaj tijela
Ui max - maksimalna vrijednost integriranog napona EMG (V)
Si / Si0 - omjer sila u miiu ( Si0 je poetna sila)
l i / l i 0 - odnos izmeu duina miia u odreenom pokretu za i-ti
104
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
M e = ai
i =1
U i Si l i
ri ( i )
U i max Si 0 l i 0
ri
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
105
106
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
107
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
108
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
109
110
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
kPa
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
111
112
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
113
114
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
115
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
116
275
250
Lumbalni moment, Nm
225
Pognut
200
175
Polupognut
150
Uspravan
125
100
75
50
10
20
30
40
50
60
70
Dob, godina
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
117
118
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Prema prikazanoj slici lumbalni e moment biti definiran kao suma svih
komponentnih momenata s obzirom na toku O, pa e biti
n
ML =
Fi xi
i =1
FL =
16 M L
, N
h
odnosno
IAT = ( 350 450 )
ML
h3
, Pa
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
119
podigao svoju desnu ruku u razinu ramena zajedno s teretom kako je pokazano
na slici, tada e veliina momenta biti:
120
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
121
122
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
123
124
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
125
126
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
127
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
128
IAT,kPa
0,5
1,5
vrijeme, s
Slika
65.
Prikaz
vremenskih
promjena
izraunatih
intraabdominalnih tlakova u ispitanika koji se giba iz stojeeg stava
u uanj i obrnuto bez tereta. Proces trajanja sputanja i dizanja je
1,8 sekundi.
Promjena tlaka s podizanjem
tereta
30
IAT, kPa
25
20
20
kg
15
10 kg
10
5
0
0
vrijeme, s
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
129
RASPRAVA I ZAKLJUCI
Numeriko utvrivanje tonog i cjelovitog odziva ljudskog tijela, s
obzirom na velik broj miia a time i sila koje se pojavljuju u biomehanikoj
analizi bilo kakvog rada ovjeka, jest prema postojeim metodama mehanike
zasad nerjeiv zadatak. Saznanje o ovome usmjerilo nas je prema odreenom
pojednostavljivanju zadatka, koje se je sastojalo u tome, da su se odreeni
poloaja tijela odravali skupinama miia u trenutnoj ravnotei vanjskih i
unutarnjih sila i to, bez obzira na njihov iznos. Dakle, kao indeks naprezanja
slabinske kraljenice uporabljen je tlak u trbunoj prei, koji je odgovarao
trenutnoj konfiguraciji tijela, individualnoj povrini presjeka abdomena
ispitanika i izraunatom lumbalnom momentu za promatrano trenutno
optereenje subjekta.
Za karakteristine poloaje istraivanih radova u radnika to rade na
kazalinoj pozornici bili su izabrani samo oni, koji se iskustveno smatraju
teim, tj. oni za koje se pretpostavljalo da zahtijevaju vei napor u radnika. To
su svakako saginjanja i uspravljanja za podizanje tereta i to, s i bez savijanja
130
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
131
BIOMEHANIKA KRALJENICE
Kraljenica u ovjeka jest veoma vaan organ. Glavna je funkcija
kraljenice u prenoenju i priguivanju optereenja. zatim u ostvarivanju gibanja
trupa i glave i napokon u zatiti lene modine i ivanih ogranaka to izlaze iz
modine prema miiju i krvoilnom sustavu. Skladno s naelima mehanike
anatomija kraljenice omoguava optimalna izvravanja navedenih funkcija.
Kroz ljudski se ivot zajedno i funkcija kraljenice moe mijenjati, kako
starenjem, tako i bolestima i napokon moguim ozljedama. To je i razlogom
naeg zanimanja za to boljim temeljnim razumijevanjem biomehanike
kraljenice, kako bi mogli razluivati na koji nain patoloke izmjene mogu
utjecati na anatomske promjene a odatle, kako te patoloke promjene mogu
utjecati na promjenu njezine funkcije. Svakako da se ini posebno zanimljivim i
korisnim utvrditi najdjelotvorniji nain zatite kraljenice u ergonomijskom
smislu od moguih neeljenih promjena. Kako i kada se odluiti za kirurki
zahvat i napokon kako utvrditi ispravan i djelotvoran program za moebitnu
rehabilitaciju.
Temeljna svojstva elemenata kraljenice
Geometrija kraljenice i kinematika
Kraljenica u ovjeka obino ima 24 kraljeka. Sedam od njih se nalaze u
vratu i nazivaju se vratnim kraljecima; dvanaest je kraljeaka u grudnom dijelu
kraljenice i svaki od njih je zglobno vezan s rebrima grudnog koa, a nazivaju
se grudnim kraljecima; i napokon pet je kraljeaka u slabinskoj ili lumbalnoj
kraljenici i po tom se podruju i nazivaju slabinskim kraljecima. Kraljeci se
takvom podjelom i oznaavaju i to odozgo prema dolje. Tako imamo C1 do C7
( C dolazi od rijei cervikalni), zatim T1 do T12 (T dolazi od rijei torakalni) i
napokon L1 do L5 (gdje L dolazi od rijei lumbalni). Na slici 87. je shematski
prikazan izgled kraljenice u ovjekovu tijelu, gdje su naznaene i duljine
dijelova i cijele kraljenice u odnosu na stojeu visinu ovjeka. Zanimljivo je
primjetiti da je pokretni dio kraljenice u stojeem stavu upravo 1/3 stojee
visine h. Isto tako treba naglasiti da je i svaka duljina prije izvrene podjele na
vratnu, grudnu i slabinsku, takoer u sklopu harmonijskih brojeva.
132
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
H/8
H/16
H/6
H
3
5H/48
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
133
134
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
135
i frontalnoj ravnini
Zato se moe misliti da prethodna slika nije cjelovita? Naprosto zato to u nju
nije ukljuen grudni ko, koji svojom geometrijom onemoguava gibanje
kraljenice. To je razlogom da I grudni ko tj. rebra takoer spadaju u
kraljenicu.
Slika ta I ta.
136
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Grudna
Slabinska
C5/C6
4o
16 o
T1/T2
5o
46 o
L5/S1
2o
16
C5/C6
17 o
64 o
T1/T2
5o
22 o
L5/S1
21 o
54 o
Cijela
kraljenica
Pregib naprijed
Najpokretljiviji dio
Pokretljivost tog dijela
Pokretljivost cijelog podruja
79 o
140 o
137
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
Bono savijanje
Najpokretljiviji segment
Pokretljivost tog segmenta
Pokretljivost cijelog podruja
C3 do C5
6o
23 o
svaki
3
31
L2 do L5
8o
24 o
78 o
138
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
139
dijela, gubi na svojoj vrijednosti, jer dolazi do takvih interferencija kojim itav
organ popirma sasvim drugaiji smisao.
Ono to se je primjerice pouzdano u ergonomijskom smislu glede
optereenja kraljenice utvrditi, svakako je nain koji se preporuuje u dranju
tijela, a time i kraljenice u postupku podizanja tereta s poda na neku razinu. Na
slici 90. je prikazan primjer isprvnog i neispravnog (zabranjeog) poloaja tijela u
postupku dizanja tereta.
Slika 90. Primjer ispravnog i neispravnog dizanja tereta s poda na neku razinu.
140
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
a)
c)
b)
d)
Slika 91. Model kinematikog para lumbalne kraljenice za definiranje gibanja nukleus pulposusa. a) model u stojeem nasavijenom
poloaju, nukleus se nalazi u sreditu prstena; b) u savijanju kraljenice obrnuto od kazaljke na satu nukleus se giba u naznaenom smjeru; c)
model kinematikog para u stojeem nasavijanom poloaju u kojeg je nukleus preavi u fibrozno stanje povezan s gornjom i donjom ploom
krlenikih tijela; d) radi nemogunosti gibanja nukleus djelomino pritie fibrozne prsteneove uzrokujui pritisak u tom podruju.
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
141
142
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
143
144
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
145
a.
b.
c.
d.
e.
f.
Slika 9.Prikaz promjena elektromiografskih aktivnosti u zavisnosti od poloaja tijela ispitanika. U vertikalnom su smislu prikazani poloaji od 1 do 5. U
horizontalnom su smislu prikazan odgovarajue reakcije u karakteristinim miiima. Tako je a) Trapezoidni mii (lopatini dio); b) Trapezoidni mii
(vratni dio); c) Oprua kraljenice (pojasni dio); d) Deltoidni mii; e) Rameni mii; f) irokoana miica kraljenice.
146
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
250
Oko 00
1800
950
1150
1150
1180
Optimalne
veliine
kutova
sustavnih
lanova
u
sjedeem poloaju tijela
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
147
IZOKINETIKA
U zadnjih dvadeset godina dvadesetog stoljea je dolo do razvoja brojnih
razliitih ureaja za fizikalno uzdizanje (fitness), kojima su poticaji dolazili s
razliitih strana, od kojih su dva nesumnjivo sportske znanosti i sportska
medicina. Kao posljedica te pojave jest, da se raznovrsni ureaji i oprema danas
sreu osim u laboratorijima i u brojnim tzv. klubovima teretanama za
odravanje fizike kondicije u ljudi. Meu brojnim ureajima i mehanizmima te
vrste ali razliitih namjera pojavili su se i izokinetiki ureaji ili kako se jo
kae izokinetiki dinamometri. Ovi ureaji, moe se rei, preteno slue u
istraivanjima u sportskoj medicini, da bi kasnije sluili i kao mogunost u
dijagnosticiranju a potom i u rehabilitaciji.
Prije nego se pozabavimo nazivom tih ureaja ini se potrebnim rei nekoliko
rijei o samom pojmu kinetike. Dakle, kinetika je dio mehanike koji se bavi
prouavanjem uzroka gibanja, tj. utjecaja sila i momenata na tijela razliitih
oblika i masa (pri emu se misli samo na jedno ili na skup tijela). to bi onda
bila izokinetika, smatrajui da prefiks izo ima znaenje isti, jednak, slian?
Da li je rije o istoj ili slinoj kinetici prema, nazovimo to prirodnoj kinetici?
Prouavajui litereturu oevidno je da je taj naziv uzet u jednom vrlo suenom
smislu, jer se pojam kinetike odnosno izokinetike odnosi na pojam stalne ili
konstantne brzine u procesu gibanja dijela tijela subjekta. U tom mjerenju
izokinetiki dinamometar (mjera sile odnosno momenta) jest ureaj koji
doputa voljnu miinu kontrakciju u razliitim od operatora postavljenim
uvjetima brzina relativnog gibanja u zglobovima. Ovakav je nain mogueg
gibanja u suprotnosti s ostalim vrstama ureaja u kojih se brzina u zglobu
mijenja za vrijeme relativnog gibanja. tovie, jedan izokinetiki mjera sile,
omoguuje ispitaniku da ostvari maksimalnu otpornu silu u sasvim
specificiranom podruju brzina relativnog gibanja. Ponovno je ovo i dalje u
suprotnosti s ureajima za uvjebavanje sa slobodnom masom, pa ak i onih s
krivuljnim mehanizmom u kojega pouzdanost krivuljnog mehanizma moe
odgovarati individualnoj krivulji snage ispitanika i dalje ostaje upitnom.
Odavle proistjee injenica da izokinetiki dinamometar doputa korisniku da
razvije maksimalnu silu (moment) za vrijeme gotovo cijelog opsega gibanja
zgloba.
Konstrukcija i funkcija tipinog izokinetikog dinamometra
148
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
149
150
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
151
LITERATURA
1. Alexander, R.M.: Biomehanika ( na ruskom), Moskva: Izdateljstvo Mir,
152
2.
3.
4.
5.
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
1970.
Braune, W., Fischer, O,: Der Gang des Menshen, I Teil, Leipzig: Hirzel,
1985.
Bulat, V.: Sistem ovjek-stroj, Zagreb: Informator, 1981.
Croney, J.: Anthropometrics for Designers, London: Batsford Ltd. 1971.
Donskij, D.D., Zacijorskij, V. M.: Biomehanika (ruski), Moskva: Izdateljstvo
Fizkultura i sport, 1979.
6. Grandjean, E.: Fitting the Task to the Man, London: Taylor & Francis, 1984.
7. Jokl, E: The Physical Structure of Mind, Medicine and Sport, vol.8:
Biomechanics III pp 1 64 (Karger, Basel 1973)
8. Jones J.C. Design Methods, Willey Interscience, Prijevod na ruski jezik,
Mir 1976.
9. Keros P., Mufti, O., Vnuec, Z.: Utjecaj ergonomskog pristupa na
industijsko oblikovanje, Zbornik radova Ergonomija u Jugoslaviji, Zagreb:
1974.
10. Keros, P.: Temelji anatomije ovjeka, Zagreb: Medicinska Naklada, 1977.
11. Maver, H.: Medicinski pristup ergnomiji, u Antropologijska biblioteka,
Zagreb: 9: 1983, pp 15 - 36.
12. Mc Cormick, E.J., Sanders, M. S.: Human Factors in Engineering Design,
Intl. Student Edition, Mc Graw Hill, 1983.
13. Mufti, O., Keros, P.: Anatomija-biomehanika- Ergonomija, Zbornik radova
Ergonomija u Jugoslaviji, Prvi znanstveni skup o ergonomiji, Zagreb,
1974.
14. Mufti O.: Mehanika ivih sustava, Tehnika enciklopedija VII, JLZ, 1983.
15. Mufti, O. O mogunosti zapisivanja pokreta u ergonomiji, Praktikum
bioloke antropologije, Ergonomija - Antropoloka biblioteka 9, Zagreb
1983.
16. Mufti, O., Brinar Vesna : O nekim pitanjima ergonomije sjedenja, Zbornik
radova Skupa o konstruiranju, FSB, Zagreb: 1984.
17. Mufti, O.: Harmonijska antropometrija kao osnova za primjenjenu
dinamiku antropometriju, Zbornik radova Skupa o konstruiranju FSB,
Zagreb: 1984.
18. Mufti, O., Labar, J.: Neki problemi tjelesnih dimenzija u ergonomskoj
primjeni, asopis Sigurnost, Vol. 28, Br. 3/4, pp 3 - 19, Zagreb, 1986.
19. Mufti, O. Labar, J.: Saeta formulacija dinamikih antropomjera,
Strojarstvo, 31: (4/6), pp 207 - 214, Zagreb, 1989.
20. Mufti, O.: Ergonomska ocjena uspjenosti unutarnjeg ureenja u putnikim
BIOMEHANIKA ERGONOMIJA
153