Zapisi o vremenskim prilikama u ljetopisima Bosanskih

franjevaca i ljetopisu Mula Mustafe Baeskija od 1750.1800.

Datumi
28. 11. 26.
12. 1753.

Ljetopis Mula Mustafe

Baeskije

26. 9. 1756.
14. 9. 1757.

- U mjesecu saferu 1167. godine tri noi izmeu akama i jacije,

u isto vrijeme uzastopno, dogaao se zemljotres. Nakon toga su
se kroz cijelu godinu uli svaki dan i svaku no ispod zemlje
uestali udarci, slini udarcima u bavu i bubanj. (str.32.)
- U Sarajevu meu djecom zavladala u jaoj mjeri bolest ospica.
(str. 36.)

15. 9. 1757.
3. 9. 1758.

- U jakoj mjeri zavlada bolest astma.

- U Bosanskom ajaletu palo je mnogo kie. (str. 41.)

4. 9. 1758.
24. 8. 1759.

- 12. veljae pojavi se behar na zerdelijama.

- Cijela zima je prola bez snijega i hladnoe.
- 8. maja pade veliki snijeg s jakom kiom tako da je polomio
drvee, a i Miljacka je nadola.
- Kad se ve jako bio razvio behar, pade snijeg i nastade estoka
studen, tako da se behar promrznuo. Ovo se zapravo dogodilo u
mjesecu abanu (30. 3. 27. 4. 1759.)
- 12. hazirana 1172. (12. juna 1759.) godini pojavie se oblaci i
promjeni se vrijeme. (str. 43.)
- Treanja i ereza bijae u izobilju. (str, 46.)

25. 8. 1759.
12. 8. 1760.
13. 8. 1760.
1. 8. 1761.
2. 8. 1761.
22. 7. 1762.

23. 8. 1762.
11. 7. 1763.

12. 7. 1763.
30. 6. 1764.

- U proljee, na Sultani-nevroz, bijae u Sarajevu 4-5 dana

mraza, to jest adine. Poslije toga meu djecom i odraslima
zavlada bolest, a pojavi se i veliki kaalj. (str. 49,)
- Meu ivotinjama je u velikoj mjeri zavladala nekakva bolest
tako da ovjek nije mogao ulicom proi od smrada leina
uginulih krava.
- Na planini Trebeviu sve do Jurjeva vidio se snijeg, a gotovo
sve do Aliduna padala je kia.
- U mjesecima zilkade i zilhide (24. 5. 22. 7. 1762.) kao i u
haziranu i temuzu 1175. godine (1. 6. 31. 7. 1762.) stigoe
vijesti u grad Sarajevo, da se u ajniu i u selu Slatini blizu
Gorada pojavila kuga. (str. 52.)
- 20. temuza ove godine pojavila se kuga i u Sarajevu, i to
najprije na Vratniku.
-Bolest se irila periferijom grada najvie, ali ipak umrlo je 15000
dua te godine od kuge.
-Bostandije (vrtlari) su dva puta ove godine zasijavali svoje
bostane i bili izgubili svaku nadu u rodnu godinu...Ali ako je
neto odreeno, propadaju svi planovi, pa je tako ove godine
bostan rodio preko svakog oekivanja. (str. 54.)
-Ove godine je vladala sua.
- 2. ejlula 1177. (22. 9. 1763.) godine pala je obilata kia nakon

1. 7. 1764.
19. 6. 1765.
20. 6. 1765.
8. 6. 1766.

9. 6. 1766.
29. 5. 1767.
30. 5. 1767.
17. 5. 1768.

7. 5. 1769.
26. 4. 1770.

27. 4. 1770.
15. 4. 1771.

sue a 11. ajlula (22. 9. 1763.) pao je jaki grad.

-30. dan iza Jurjeva (Hidren sonra) nadola je Miljacka i palo je
malo snijega. (str. 63.)
- Ove godine penica je jako rodila. (str. 67.)
- U Sarajevu nije rodilo nikakvo voe.
- U cijelom gradu Sarajevu zavladao je meu djecom kaalj.
- Ove godine je bila jaka studen.
- 12. zilhide (22. 5. 1766.) dogodio se u Carigradu jak
zemljotres. (str. 69.)
- ljive poegae veoma su rodile, tako da ih se za 10 para
moglo kupiti 100 oka.
- Meu djecom su u jaoj mjeri zavladale ospice. (str. 71.)
- Nadola je velika bujica koja je sruila jedan mlin u Kasapskoj
ariji i nekoliko duana u Kazandiluku. Cijela arija je bila
poplavljena, a i bezistani su se napunili vodom. Voda je dosezala
do polovine kreveta. Bujica je prouzrokovala veliku tetu i
gubitak. Mnogo se pasa utopilo, a u bujici naoe smrt i dvojica
ljudi, od kojih se jedan uduio a drugi je umro kasnije.
- Meu djecom se pojavi krzamak. ( str. 74.)
- 2. muharema (8. 5. 1769.) u proljee, pade snijeg i zadra se
dva dana. Poslije toga dva dana bijae lijepo vrijeme, a zatim
opet pade snijeg. Padao je itav jedan dan i zadrao se nekoliko
dana.
- 17. safera (22. 6. 1769.) udari grom u kulu travnike tvrave i
zapali 40 kantara baruta usljed ega je stradala tvrava i
porueno 200-300 kua. Navodno je stradala i 20-40 osoba.
- 24. rebiul-ahira (28. 8. 1769.) pojavila se zvijezda repatica u
blizini Vlaia, u zvijeu Djevice, a na dan smrti Merjemine.
Njezin trag se poveao svake veeri. Ona bi se pojavila 3-4 sata
kasnije a bila je vidljiva sve do zore.(str. 87.)
- Iza desetog dana proljea jako se razvio behar. Kia je padala
cijeli mjesec nisan, pa i vie, po prilici oko 40 dana. Zato je
behar zakasnio, a i snijeg se dugo zadrao u planinama.
- 25. muharema (21. 5. 1770.) zbog velikih kia i snijega koji
padahu u proljee, a i usljed slabosti ivotinja, malo je poskupilo
maslo, penica, a i sjeari podigoe cijene svijeama.
- Na Trebeviu snijeg se vidio sve do Jurjeva.
Ove godine na 4-5 dana prije Aliduna, kao i 10 dana poslije
Aliduna, bijae kino i oblano vrijeme.
- Meu djecom je zavladala bolest ospica. Od bolesti ospica
umrlo je 81 dijete. Prialo se da je to mogla biti i kuga jer je tada
kuga harala u Podgorici i u vojsci u Vidinu.
-Trei dan ramazana u noi (21. 12. 1770.) u vrijeme poetka
posta bio je prolom oblaka i velika bujica.
- Sve do Bogzuna, 19. ramazana. (6. 1. 1771.) bilo je lijepo
vrijeme bez hladnoe, ali na Bogzun pade snijeg i kia. Neka se

zapamti! (str. 95.-101.)

16. 4. 1771.
3. 4. 1772.

4. 4. 1772.
24. 3. 1773.

25. 3. 1773.
13. 3. 1774.

14. 3. 1774.
3. 3. 1775.

4. 3. 1775.
20. 2. 1776.

21. 2. 1776.
8. 2. 1777.

- U ovoj godini se pojavila kuga u Beogradu i Uicu.

- U Sarajevu je bilo mnogo sluajeva bolesti zaunica od koje se
bolesti razboljelo i moje dvoje djece.
- 3. redeba (12. 10. 1771.) pojavila se kuga u Sarajevu.
- Od zaunica u gradu umrlo mnogo djece. (detaljan opis bolesti
strano!).
- U zemherjama bijae, mimo obiaja, lijepo vrijeme. Nekoliko
dana su bila slina ljetu, nebo vedro, a i kie palo.
- 5. zilhide 1185. (10. 3. 1772.) na dan Sultani-nevruz bio je
behar u punom jeku, a poelo je cvjetanje jo u mjesecu ubatu.
Prolih godina nije ovako rano beharalo. (str. 108.-110.)
- Kako je grad unitio usjeve u nekim selima ni voe nije rodilo,
te poskupi ito.
- Dva puta se vialo kako leti meteor koji je bio veoma sjajan.
- 15. redepa ili 30. ejlula (12. 10. 1772.) pojavi se behar i bi
potpuna pomrina Mjeseca.
- Gotovo 3 mjeseca prije Kasuma nije nikako bilo kie; vrijeme
bijae lijepo, a zbog pomanjkanja vode u mlinovima je bila velika
navala.
- Ova godina je svakako poznata kao suna godina, a sve do 30.
dana zemherija nije bilo studeni.
- Pojave bolesti meu djecom (irih razmjera). (str. 114.-118.)
- Behar rascvjetao tri dana nego to je nastupilo proljee.
- Zbog pomanjkanja kie nastupila je sua...
-U mjesecu augustu palo je mnogo kie...
- Voe je dobro rodilo. (str. 122.-128.)
- U redebu, 15. ejlula, u noi duvao je jak vjetar koji je polomio
mnogo drvee, a poruio je i munaru Ajas-paine damije.
- 15. ramazana (30. 11. 1774.), iza Kasuma, u vrijeme
kranskog posta, pade golem snijeg; uslijed toga polomljeno je
mnogo drvea, a sruie se i neke trone kue. (str. 129.)
- itav mjesec dana prije proljea bijae loe vrijeme, pa je zbog
toga behar zakasnio.
- 15. dan nakon proljea pade malo snijega
- Meu djecom ove godine zavladale ospice.
- Na Kurban-bajram (10. zilhode = 15. 10. 1775.) upravo kada
je svijet klanjao Bajram-namau, bila je velika studen kakva se
odavno ne pamti. (str. 135.-139.)
- Nabujala Miljacka je poruila branu na Bendbai i iskopala
udubljenje za visinu munare, dovaljala mnogo vrba i poela tei
kuda dosad nije tekla.
- U ovoj godini pojavie se udnovati crvi koji pojedoe sve lie
na zerdelijama, tako da stabla ostadoe potpuno ogoljena.
- Pade iznenada velika kia i bi poplava koja na Baariji die
sve podnice, a krevete u ariji napuni blatom. Voda ue i u

bezistane i priini veliku tetu, tako da se tome svak udio. (str.

145.-147.)
3. 2. 1777.
29. 1. 1778.

- Na dan Sultani-nevruz (21. 3. 1777.) pojavio se behar.

-U gradu Sarajevu pojavie se udnovati crvi koji pojedoe lie
na zerdelijama a zatim i na poegaama.
- 1. abana (4. 9. 1777.) ove godine u ljetnim mjesecima, 24.
agistosa, pade veliki snijeg i pokri sarajevske kue i sokake. To je
sasvim rano. Moda ima stotinu godina kako ovako rano snijeg
nije pao.
- U ovoj godini nego je pocrvenjelo, a zatim je nastupila velika
studen i sua. (str. 152.-157.)

30. 1. 1778.
18. 1. 1779.

- U mjesecu muharemu (30. 1. 29. 2. 1778.) pao je crven

snijeg na 2-3 mjesta u selima u okolici Sarajeva, to je istina, jer
o tome stigoe vijesti s vie strana.
- U mjesecu dumadel-evelu 1192. (28. 5. 26. 6. 1778.) godine,
ili 3. hazirana, nadola je velika bujica, koja u Abadiluku i na
Baariji bijape poput mora, i priini veliku tetu.
- Ove godine je vladala velika kuga u Istambulu, zatim u Sofiji i
Niu, a prema vijestima koje stigoe, kuga je harala i u Edreni.
(str. 164.-168.)
- Zima je bila tako jaka da nema ovjeka koji pamti takvu zimu.
Ukratko reeno neda se rijeima opisat. Usljed estoke zime
uginule su i mnoge ptice.
- (dole vijesti da je snijeg pao i u Medini)
- Kia nije padala 3-4 mjeseca do proljea...
- Ponovno je zavladala sua, pa je opet pozivano na dovu za
kiu. Drugi dan poslije toga pade velika kia kakva nije pala
osam mjeseci. I u vrijeme pomraenja mjeseca pade lijepa kia.
-U Neretvi su trenje toliko rodile da nejma pametara koji pamti
takav rod.
- Voe: kruke, jabuke i rane ljive su vrlo dobro rodile. Ve vie
godina nije voe ovako dobro rodilo. Mnogo stabala je
polomljeno.(str. 171.-179. )

19. 1. 1779.
7. 1. 1780.

8. 1. 1780.
27. 12. 1780.

28. 12. 1780.

16. 12.
1781.

- Na kransku Novu godinu, u noi Isatovog roenja (ebi miladi

Isa), palo je malo snijega i neto zastudilo.
- U ovoj godini pade dobar i velik snijeg.
- (opet obilato rodilo voe)
- Punih 40 dana bijae kino vrijeme.
- Koncem augusta uzastopno je 2 dana i 2 noi padala jaka kia,
uslijed ega je Miljacka nabujala...
-(u septembru se dogodio i zemljotres) (str. 184.-194.)
- 1. rebiul-evela (25. 2. 1781.) ili 10. veljae, palo je malo
snijega...
- 22. dan po Jurjevu pade snijeg i zadra se nekoliko dana, a

17. 12. 1781.

6. 12. 1782.

7. 12. 1782.
25. 11. 1783.
26. 11. 1783.
13. 11.
1784.
14. 11. 1784.
3. 11. 1785.

4. 11. 1785.
23. 10. 1786.

24. 10. 1786.

12. 10.
1787.
13. 10. 1787.
1. 10. 1788.
2. 10. 1788.
20. 9. 1789.

21. 9. 1789.
9. 9. 1790.

prilino je zastudilo.
- Deset dana u Hamsinu bila je velika studen, tako da su na
Bendbai popucale visoke stijene i usljed toga se odronile. (str.
200.-204.)
-Ponovno se pojavila kuga (na po. godine).
- 4. dumadel-ula (17. 4. 1782.) duvao je jak vjetar koji je nanio
mnogo teta, a i kia je pala, uslijed ega je Miljacka nabujala i
doplavila mnogo drva.
- Ove godin je poelo beharati na Jurjev-dan. Behara bijae
mnogo. Iza toga koncem nisana, dunu jak vjetar i nanese mnogo
tete.
- Zavladala je velika sua, a najee u Sarajevu, i unaokolo
sedam do osam sati hoda nikako nije padala kia.
-Pojavie se ospice od kojih pomrije mnogo djece. (str. 209.215.)
- Na Alidun se pojavi kuga. (opisuje da je bila strana, pomrlo
mnogo ljudi) (str. 217.-219.)
- Miljacka je jako nadola; tako nije nadola, to Bog najbolje zna,
od nazad 50 godina.
- Na dan Sultani-nevroza, obno, bijae oluja, pade kia, a u
brdima snijeg i bijae tmurno. (str. 234.-236.)
- U ovoj godini su voke kasno izbeharale, ali kako su mrazevi
ve bili proli, to sve opet prispije i plodovi su ubrani, a vrijeme
bijae sasvim lijepo, tako da ga moda nikad ugodnijeg nije bilo.
(str. 238.-240.)
- Behar je jako zakasnio i beharanje je poelo na dva dana prije
Jurjeva.
- U utorak 4. redeba 1200. puhao je tako jak vjetar da je
poruio munare damija u Kadinoj mahali i Ajas-painoj mahali.
- Ove godine je preko cijelog ljeta padala kia tako da su
ozelenjeli i gora i kamen. (243.-246.)
- Ove godine je beharanje bilo u punom jeku jednu sedmicu po
Jurjevu. I prije dvije godine je pokasno beharalo, ali ne ba ovako
kasno. (str. 252.)
- Nema zapisa o vremenu, tek se usputno spominje neka slaba
sua, ostalo otpada na vojna deavanja.
- Do polovine Erbeina (tj. do 10. 1. 1789.) trajala je estoka
studen. Usljed velikog snijega studen je bila dvostruko jaa.
(trajala 20 dana)
- 4. redeba 1203. (7. 4. 1789.) godine u drugom dematu pao
je velik snijeg i poruio nekoliko kua. Ovo je bilo na 34 dana
prije Jurjeva. (str. 276.-277.)
- Spajanje zvijea Muteri i Mirih pokazuje na jaku kiu i
vjetrove, a to se i dogodilo. Uz veliku kiu padao je i snijeg,
nadola je Miljacka tako da je voda dostizala do vrha portal
Careve uprije.
- U toku Erbeina je nekoliko dana bilo lijepo i sunano vrijeme,
bez kie i snijega. Istina, bilo je neto malo mraza.

10. 9. 1790.
30. 8. 1791.
31. 8. 1791.
19. 8. 1792.

13. 8 1792.
8. 8. 1793.

9. 8. 1793.
28. 7. 1794.

- U ovoj godini vrlo rano se pojavi behar i trava. Upravo u prvoj

sedmici po Jurjevu sve je izbeharalo.
- 3. dan mjeseca hazirana pala je u blioj okolici Sarajeva jaka
kia praena ledom, usljed ega je nadola bujica i poplavila
sarajevske sokake. (velika teta) (str. 283.-286.)
- 33. dan po Jurjevu pao je snijeg po Trebeviu i pokrio prostor
sve do kua sarajevskih mahala. (str. 291.)
- Po Kasumu pade veliki snijeg.
- U mjesecu saferu dogodilo se pomraenje sunca, a, po
Melhemi, to je predznak velikih kia, to se zaista i obistini, jer je
iza toga nekoliko dana stalno padala kia.
- 9. no po Kasumu bijae cijelu no sijevanja, grmljavine, kie i
vjetra junjaka, pa sutradan u utorak usljed bujice bie porueni
svi mostovi osim eher-ehajinog, koji ostade itav. To se
dogodilo 4. studenog.
- Nadola Miljacka je potpuno poruila Isa-begov nasip na
Bendbai, i to u jaoj mjeri nego godine 1190. (1776.) jer je ove
godine voda toliko nadola da, Bog zna, nije nikada toliko ranije
nadola.
-(str. 296.-298.)
- 16. marta 1207. (5. 4. 1793.) godine nadola je Miljacka i
poruila hadi-Nuhanovu drvenu upriju, kao i Fazlagia bend, a
bujica je poinila jo i druge tete.
- U ovoj godini je sve do Sitei-sevra bilo jako hladno, a iza toga
je pao snijeg, a bilo je i kie.
- Na Jurjevdan ove godine padala je cijeli dan kia. Bijae
studeno i oblano.
- Pojavio se veliki kaalj kod male djece.
- 7. evala 1207. (18. 5. 1793.) godine...(doao je neki aga)
Prilikom njegovog dolaska padala je kia i snijeg, a bijae i dosta
hladno.
- 32. dan po Jurjevu pade po planinama snijeg oko Sarajeva, a
poetkom ljeta je bilo kino vrijeme.
- U ovoj godini je sve do Aliduna padala kia, kao i ono 1175.
(1761.) godine pred pojavu kuge. (str. 303.-306.)
- U mjesecu muharemu 1208. (9. 8. 7. 9. 1793.) godine pojavi
se kuga.
- 1. safera 1208. (8. 9. 1793.) godine dogodilo se pomraenje
sunca, to je predznak kia...
- Prije Kasuma na tri dana pa kroz cijeli Erbein bijae lijepo
vrijeme i bez snijega.
- Sve do proljea, to jest kroz pet mjeseci, nije bilo kie ni
snijega, a i ono malo kie to je palo nije moglo ni prainu
pokupiti.
- Od Kasuma, pa sve do 15 dana po Jurjevu, dakle kroz pet
mjeseci, nije padala ni kia ni snijeg, to je svijet zaprepastilo...
Petnaesti dan po Jurjevu pade dobra kia, emu se svijet

29. 7. 1794.
17. 7. 1795.

18. 7. 1795.
6. 7. 1796.

7. 7. 1796.
25. 6. 1797.
26. 6. 1797.
14. 6. 1798.
15. 6. 1798.
4. 6. 1799.

15. 6. 1799.
24. 5. 1800.

obradova.
- U ovim zimskim ali sunim danima bijae mraza, ili kako se to
bosanski kae adine, koji je bio koristan i vrijedi ga zabiljeiti.
(trajao tri mjeseca)
- Na 15. dan prije nego je poeo dan kraati pala je kia, usljed
ega je nadola Miljacka...
- Ove godine su ljive i kruke dobro rodile. ljiva i zerdelija je
bilo toliko da je izgledalo kao da svaki cvat daje plod.
- U ovoj godini je mnogo voe na Jurjevdan izbeharalo, dok
ranijih godina u ovo doba bio tek pokoji cvat. (str. 311.-315.)
- Ove godine je palo mnogo snijega a na snijeg je opet padala
kia, a iza toga je nekoliko dana trajala jaka studen.
- Sve do Jurjeva nije bilo kie. etvrti dan po svretku nisana
padala je kia, emu se svijet obradovao.
- (bilo lijepo vrijeme, poslije je cuo da je zasuilo, poslije pala
kia i snijeg, deset dana prije Jurjeva)
-22. dan po Jurjevu pao je snijeg, a jednom prilikom je, kako je to
spomenuto, pada snijeg i na 33 dana poslije Jurjeva. (str. 319.320.)
- 1. safera 1210. (17. 8. 1795.) godine ponovno se pojavila kuga,
koja je kroz 3-4 mjeseca bila neto jenjala.
- Uslijed obilnih kia ove godine je trava 3-4 puta koena...
- Na 20 dana prije Kasuma harala je kuga na granici, pa se
ponovno pojavi i u eher Sarajevu.
- Ove godine je beharanje mnogo zakasnilo, a i sijena je bilo
malo.
-Kroz itav Erbein bijae lijepo vrijeme tako da se odavno ne
pamti ovakva ljepota u ovo vrijeme. (str. 325.-326.)
-(Bujica je bila od Miljacke) (str. 330.)
- Ve due vremena jo od augusta nije bilo kie, a ni u augustu
nije nikako padala. (str. 334.)
- 22. safera 1213 (5. 8. 1798.) godine nabujao je Bistriki potok i
nanio veliku tetu kuama.
- Godina 1213. (1798./99.) bila je godina leda. Kroz cijeli Erbein
bilo je mnogo leda... (str.339.-340.)
- Na Sultani-nevruz 1214. bilo je sasvim hladno, tako da ni stari
ljudi ne pamte ovoliku studen i led. (str. 344.-345.)

- Na stranici 334. nije mi jasan datum za dan Petrovdan.

- Na stranici 305. pie da je 15. dan proljea 18. 5.
- Erbein i Kasum, pojmovi
- na str. 305. pie 27 dana nisana (sto je nisan)?