Univerzitet u Zenici

Filozofski fakultet

Odsjek za b/h/s jezik i književost

TURCIZMI U DJELIMA ORHANA PAMUKA

(seminarski rad iz predmeta Jezici u kontaktu)

Mentor:doc.dr.Edina Solak

Komentor: v.ass.mr.Alica Arnaut Studentica: Tijana Bajrambašić

SADRŽAJ:

UVOD ............................................................................................................................... 2

1. O turcizmima ......................................................................................................... 2
2. Analiza turcizama u djelu „Istanbul: grad, sjećanja“
na semantičkom nivou ........................................................................................... 3
3. Analiza turcizama na fonetsko-fonološkom
nivou ...................................................................................................................... 8
4. Analiza turcizama na morfemsko-morfološkom
nivou ...................................................................................................................... 9
1.4 Tvorba riječi ................................................................................................. 10
5. Upotreba turcizama ............................................................................................. 11

ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 11

Izvori i literatura .............................................................................................................. 12

1
 UVOD

U ovom radu govorit ćemo o turcizmima koje smo pronašli u djelu Orhana Pamuka.
Napravit ćemo svojevrsnu klasifikaciju pronađenih turcizama i objasniti iz kojeg jezika vode
porijeklo, te kako se ponašaju u našem jeziku na fonetskom i fonološkom, morfemskom i
morfološkom i semantičkom nivou.

Bavit ćemo se i izvorno napisanim turskim riječima kao i onim riječima iz turskog
jezika koje označavaju predmete karakteristične samo za Tursku i koje mi zbog toga i ne
upotrebljavamo u svakodnevnom govoru. Za ovo istraživanje koristili smo djelo „Istanbul:
grad, sjećanja“ koje govori o istanbulskoj svakodnevnici, njegovim građanima i historijskim
događajima zbog čega je vrlo pogodno za ovakvu vrstu analize. Da bismo govorili o
turcizmima neophodno je prvo kazati nešto o njima.

1. O turcizmima

Turcizmi su sve riječi koje smo usvojili iz turskog jezika ili posredstvom turskog
jezika. U njih ubrajamo riječi turskog, arapskog i perzijskog porijekla. Jezici kao i ljudi dolaze
u kontakt jedni s drugima, pa zato nijedan jezik nije bez posuđenica.

Svi južnoslavenski jezici obiluju turcizmima što je lahko shvatiti kada znamo koliko
dugo je Osmansko carstvo vladalo nad ovim prostorima. Neki od razloga zbog kojih smo
usvojili toliko orijentalnih riječi jesu: širenje islama sa kojim su došli novi vjerski pojmovi, pa
tako i nove riječi, školovanje mladih u Carigradu, dolazak orijentalnih inovacija u naše
krajeve za koje nismo ni mogli imati svoje riječi i drugo.

Nakon raspada srpsko-hrvatskog jezika mnogi će nestručno kazati da su turcizmi

karakteristični samo za bosanski jezik, ali ono što mnogi ne znaju jeste da ih koriste
svakodnevno ne znajući njihovo porijeklo. Bosanskohercegovački književnik, Alija Isaković,
je kazao da su turcizmi do bubrega ušli i u hrvatski i u srpski jezik.

2
2. Analiza turcizama u djelu „Istanbul: grad, sjećanja“ na semantičkom nivou

U ovom dijelu rada pozivamo se na Abdulaha Škaljića i njegovu knjigu „Turcizmi u

srpsko-hrvatskom jeziku“. Ovdje smo klasificirali turcizme s obzirom na to šta označavaju i
koliko su aktivni u našem jeziku. On navodi prvo turcizme za koje kod nas ne postoji zamjena
ili im zamjenu uopće i ne tražimo. Neke od njih su u naš jezik prešle u svom izvornom obliku
dok su se u nekima izvršile promjene. Riječi koje spadaju u tu grupu pronašli smo i ovdje:

 jastuci (tur. yastuk)- uzglavlje

„...zacijelo osjeća manje grizodušja među vitrinama nego u kući u kojoj se a la turca
sjedi na divanima i jastucima...“1 Commented [I1]: stranice???

 kafana (tur. kahvehane)- mjesto na kojem se služi kafa i druga pića

„kafanice po četvrtima, pune tužnih ljudi...“2
 jorgovan (pers.)- vrsta cvijeća
„...zamračeni dubokim sjenama jorgovana i bosporskih borova...“3
 marama (ar.)- odjevni predmet kojim se žene pokrivaju
„...o šutljivim ženama s maramama na glavama i plastičnim vrećicama...“ 4
 pamuk (tur.)- vrsta tekstilne biljke
„...smotuljci pamuka utisnuti među njezine nožne prste...“5
 sapun (tur. sabun)- sredstvo za ličnu higijenu
„...sa jedinstvenom mješavinom mirisa sapuna, kolonjske vode, prašine i drva...“ 6
 torba(tur.)- predmet u kojem se nešto nosi
„... đaci što se s torbama u rukama obalom vraćaju iz škole...“ 7
 čarape (tur. corap)- odjevni predmet za noge
„...sluškinja nazuje čarape neodgovarajuće boje...“8
 duhan (tur.)- vrsta biljke
„...potrepština za sušenje duhana...“9
 džep (tur. cep)- dio odjevnog predmeta

1
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 7. str.
2
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 30. str.
3
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 36. str.
4
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 66. str.
5
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 85. str.
6
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 85. str.
7
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 36. str.
8
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 158. str.
9
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 8. str.

3
 „...i bez imalo srama stavio u džep papirnu novčanicu...“10
 česma (tur. cesme)- metalna cijev iz koje točimo vodu
„...o stoljetnim javnim česmama kojima su pokradene pipe...“ 11
 čizma (tur. cizme)- vrsta obuće
„...da su vidjeli nogu zajedno s čizmom, da su i noga i čizma pale u more.“ 12
 dud (tur. dut)- vrsta voća
„...pripovjedala o dudovima iz tog dijela grada...“ 13
 kaldrma (tur. kaldurum)- cesta popločana neobrađenim kamenom
„...nakrivljena i prljava kaldrma...“14
 alkohol (ar. al-kohl)- hemijsko jedinjenje
„Baka je odvratila strogim glasom: 'Ne pijem alkohol, gospodine.'“15
Možemo reći da u ovu istu grupu spadaju i riječi koje označavaju jelo i piće. Mi
uglavnom nemamo zamjenu za takve riječi. U ovom djelu pronašli smo sljedeće:

 kahva (tur. kahve)- vrsta napitka

„...prepune kineskog porculana, šalica za kafu...“ 16
 bamija (tur.)- vrsta povrća
„...da mu se jednom nije svidjelo bakino varivo od bamije.“17
 halva (ar. halwa)- slatko jelo od brašna i šećera
„Navraćali smo u Emirgan, jeli lisnatu halvu negdje na Bebeku...“ 18
 šećer (tur. seker)- sastojak koji jela i pića i čini slatkim
„...zdjelica za šećer...“19
 ćevapi (tur. kebap)- jelo od mljevenog mesa
„...zapravo i ne bismo trebali jesti ćevape jer ih spravljaju od najlošijeg mesa.“20
 doner (tur.)- jelo
„...prodavači donera...“21

10
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 86. str.
11
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 68. str.
12
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 118. str.
13
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 247. str.
14
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 30. str.
15
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 82. str.
16
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 6. str.
17
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 40. str.
18
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 41. str.
19
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 6. str.
20
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 95. str.
21
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 248. str.

4
  ajran (tur. ayran)- mlaćenica
„...jeo sendvič s hrenovkama i pio ajran...“22
 pilav (pers. pilau)- riža, a kod nas i jelo od tjestenine
„...kad god bih poželio perece, pržene dagnje, pilav...“23
Postoje turcizmi za koje imamo zamjenu u našem jeziku, ali se često koriste i oni.
Također postoje i one koje mi koristimo u malo drugačijem značenju. Takvi su:

 dućan (tur. dukkan)- prodavnica, danas je češće čujemo kod govornika hrvatskog
jezika
„...usred bijela dana opljačkao njegov dućan u naselju Harbije.“ 24
 konak (tur. konmak)- prenoćište
„Oni su se iselili iz velikog kamenog konaka...“25
 divan (tur.)- sofa
„...zacijelo osjeća manje grizodušja među vitrinama nego u kući u kojoj se a la turca
sjedi na divanima i jastucima...“26
 harem (tur.)- žensko odjeljenje u muškoj kući, ovu riječ danas koristimo kada
govorimo o skupini lijepih žena (oko tebe harem)
„...koji su u osmanske hareme stoljećima otpravljali stasite i lijepe djevojke.“27
 kadar (ar. qadir)- sposoban
„...uznemiren pomišlju da joj nisam kadar objasniti...“28
 beduin (ar. badawiyy)- nomad
„...Istok beduina i pustinja...“29
 deva (tur. deve)- kamila
„Istok beduina i pustinja, krokodila, deva i žirafa...“30
Prilikom istraživanja pronašli smo u ovom djelu riječi koje označavaju predmete koji
više nisu u upotrebi ili su jednostavno u potpunosti potisnute iz jezika. Takve riječi i dalje
srećemo u književnim djelima ili kad govorimo o prošlosti.U ovom slučaju to su:

22
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 237. str.
23
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 237. str.
24
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 4. str.
25
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 6. str.
26
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 7. str.
27
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 8. str.
28
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 24. str.
29
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 222. str.
30
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 222. str.

5
  saraj (pers. seray)- palača
„...pred sarajem čeka da se pojavi...“ 31
 bedem (tur. beden)- zidine
„...te iz gradskih bedema odvaljuju kamenje...“32
 čoha (tur. coha)- platno, sukno
„...vojničkog odijela od crvene čohe...“33
 fes (tur.)- kupasta kapa koju su muslimani nekad nosili
„Mlad čovjek s crvenim fesom na glavi...“34
 bazar (pers. bazar)- istočnjačka ulica sa trgovinama, od nje je došla riječ pazar
„...s užitkom i zanimanjem obilazi bazare...“35
 hamam (tur.)- javno kupatilo u istočnjačkim zemljama
„...da su drugi o sarajima, džamijama i hamamima toliko mnogo govorili...“ 36
 čokot (tur. cokot)- klip
„...čokot grožđa.“37
 burmut (tur. buruntu)- duhan u prahu koji se ušmrkava
„...kutijica za burmut...“38
 kauk (tur. kavuk)- kapa
„...zidne police za odlaganje kauka...“39
Kao posebnu grupu možemo posmatrati riječi koje su u naš jezik stigle dolaskom nove
religije, islama. To bi bile:

 tekija (tur. tekke)- derviška zgrada u kojoj se obavljaju derviški obredi

„...o starim tekijama koje su se pretvorile u razvaline...“40
 džamija (tur.cami)- muslimanska bogomolja
„...o džamijama s kojih redovno kradu olovne oplate...“41
 ajet (ar. ayat)- kur'anska rečenica
„...te u još trima ajetima u obliku hazen...“42
31
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 177. str.
32
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 70. str.
33
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 97.str.
34
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 97. str.
35
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 187. str.
36
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 178. str.
37
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 195. str.
38
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 6. str.
39
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 6. str.
40
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 66. str.
41
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 67. str.

6
  hadžija (od ar. hagg)- onaj koji je izvršio hadž
„...zvali su ih hadžijama...“43
 minaret (ar. manara)- visoki toranj džamije
 „...opisuje igru svjetlosti između minareta i kupola...“44
 inšalah (tur. insallah)- akobogda
„Inšalah, jednog dana će biti vrlo uspješan.“45
 imam (ar.)- muslimanski sveštenik
„...taj je janjičar oteo ženu jednoga imama...“46
 namaz (pers.)- muslimanska molitva koja se obavlja pet puta dnevno
„...klanjaju namaz, a potom se opet vrate poslu.“ 47
 iftar (ar. iftar)- ramazanska večera
„...najavljujući skori početak iftara...“48
 kurban (ar. qurban)- žrtva
„...a potom bi meso bilo razdijeljeno kao kurban.“49
 mihrab (tur.)- udubljenje u zidu džamije gdje klanja imam
„Pripada mu ono mjesto koje u džamiji ima mihrab, u crkvi oltar...“50
 turbe (ar. turba)- mauzolej
„...polomljene, presahle česme i zapuštena turbeta urušenih krovova...“ 51
 ezan (ar.adan)- poziv na molitvu kod muslimana
„Nju je Jahja Kemal prozvao četvrt bez ezana.“52
 džini (ar. gin)- duh
„...potiskujući džine i šejtane u sebi.“53
 šejtani (tur. seytan)- vrag
 bajram (tur. bayram)- muslimanski praznik, ali i praznik uopće
„Uoči bajrama u mali vrt iza Apartmana Pamuk bi doveli ovna i privezali ga.“ 54

42
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 62. str.
43
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 140. str.
44
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 181. str.
45
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 86. str.
46
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 112. str.
47
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 141. str.
48
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 138. str.
49
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 142. str.
50
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 162. str.
51
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 182. str.
52
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 201. str.
53
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 213. str.

7
  šejh (tur. seyh)- učitelj, poglavica derviša
„...na nagovor šejha Zafirija...“55
U sljedećoj grupi su riječi koje su se odnosile na nekadašnju administraciju, državno
uređenje, vojsku i slično. Neke od tih riječi mi i danas koristimo, neke u žargonu, dok se s
nekima srećemo samo u književnim djelima i historijskim knjigama. To su:

 istibdat (tur.)- apsolutizam

„U razdoblju poznatom pod nazivom istibdat...“ 56
 spahija (pers. sipahi)- posjednik
„da bi tako smirili pobunu spahija u Istanbulu...“ 57
 janjičar (tur. yenicari)- vojska
„Neki je janjičar oteo mladu ženu jednoga imama...“58
 sultan (tur.)- car
„Konak je već bio kupio sultan Abdulhamid...“59
 berat (tur.)- carski ukaz
„obrva nalik turgi na beratu..“60
 pašaluk (tur.)- područna teritorija jednog paše
 paša (tur.)- titula visokog dostojanstvenika
„Nije se sudilo ni paši ni pašaluku...“61
 vezir (ar. wazir)- ministar, upravnik vilajeta
„...u kojoj su boravili nekadašnji veliki veziri.“62
U posebnu grupu riječi mi bismo izdvojili one koje su u naš jezik došle
posredstvom umjetnosti. To bi bile:

 intarzije (od ar. tarsi što znači umetanje)- ukrasna tehnika

„...naslonjače urešene sedefnim intarzijama...“63
 tugra (tur.)- kaligrafski amblem
„obrva nalik tugri na beratu...“64

54
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 142. str.
55
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 22. str.
56
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 97. str.
57
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 112. str.
58
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 112. str.
59
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 23. str.
60
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 117. str.
61
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 204. str.
62
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 21. str.
63
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 84. str.

8
  šehrengizam (od ar. šahr što znači mjesec)- poetska forma
 tarih (tur.)- natpisi na građevinama

U ovom djelu pronašli smo i turcizam koji kod nas nije u svakodnevnoj upotrebi,
jer označava prevozno sredstvo koje je aktivno samo u Turskoj. To je riječ dolmuša u
rečenici: „Vozači dolmuša i taksija neprestano su se žalili...“65

Autor je prilikom objašnjavanja nekih pojava u Istanbulu upotrijebio i neke

turske riječi u njihovom izvornom fonetskom obliku, pa ćemo spomenuti i njih. Ove
riječi nisu preuzete u naš jezik. Dakle, ne smatramo ih turcizmima. To su strane
riječi:

 miş - pričanje snova ili fantastičnih priča

„...da je prošlo vrijeme za miş...“66
 bogaz- zrak
„Brkali su osnovno značenje turske riječi bogaz...“67
 huzun- tuga
„Arapska riječ huzun susreće se i u dva kuranska ajeta...“68

3. Analiza turcizama na fonetsko-fonološkom nivou

Kada je riječ o fonetsko-fonološkom nivou možemo govoriti o prilagođavanju

glasova i glasovnim promjenama. Ono što je zajedničko svim ovim riječima jeste to
da su se one u potpunosti prilagodile našem jeziku. Neke riječi su u svom izvornom
obliku prešle u bosanski jezik što znači da se u njima nije dogodila nikakva promjena
prilikom prilagođavanja. npr. jorgovan, pamuk, aga, marama, torba, berat, sultan
itd. Druge riječi su se opet prilagodile našem jeziku tako što su se pojedini glasovi,
koje mi nismo imali, zamijenili nekim njima bliskim glasovima Bitno je reći da u
turskom jeziku ne postoje glasovi: č, ć, dž, đ, š, dok postoje glasovi ç, ş i y kojih u
našem jeziku nema. Glas ş se izgovara kao š, pa je u našem jeziku i zamijenjeno
glasom š u riječima koje smo preuzeli iz turskog jezika. npr.şeker, şeytan, şeyh koje

64
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 117. str.
65
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 28. str.
66
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 5. str.
67
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 34. str.
68
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 62. str.

9
 kod nas glase šećer, šejtan, šejh. Glas y se izgovara kao naš glas j, pa je shodno tome
i u pisanju zamijenjen sa glasom j. To je vidljivo iz ovih prethodnih primjera, ali i u
riječi yastuk- jastuk. Grafem j postoji i u turskom jeziku, ali se izgovara kao naš glas
ž. Turski glas ç se kod njih izgovara kao naš glas č, pa smo ga u turcizmima i
zamijenili tim glasom. Tako je u primjerima: çorap, çesma, çokot koji kod nas glase
čarapa, česma, čokot.

Karakteristična je skupina hv u riječi kahva. U našim jezicima (bosanskom,

srpskom i hrvatskom) često se vodi narodna polemika: Da li je kahva, kafa ili kava?
U svom izvornom obliku ona glasi kahva, ali u nekim dijalektima bosanskog jezika i
u srpskom jeziku dolazi do uprošćavanja skupine hv, pa smo dobili kafa. U
hrvatskom jeziku koji često izostavlja glas h i ovdje ga izostavlja, pa imamo kava.

Već smo naglasili da su riječi koje smatramo turcizmima u potpunosti postale dio
našeg jezika tako da se u njima dešavaju glasovne alternacije prema pravilima
bosanskog jezika. To ćemo dokazati i na primjerima iz djela. Uzmimo riječ konak. U
tvorbi plurala bit će konaci. konak + i > konaci. Ovako je iskorišten taj turcizam u
obliku plurala u rečenici: „Ti izgorjeli i urušeni konaci što ih u mislima povezujem s
nekim ludim princem, s dvoraninom koji je uživao opijum ili sa sultanovom kćeri
koju su izdali.“69 To znači da se u ovom turcizmu dogodila sibilarizacija kada se glas
k našao ispred i. Isti je slučaj i sa kauk-i > kauci.

4. Analiza turcizama na morfemsko-morfološkom nivou

Sve riječi turskog jezika koje smo usvojili prilagodile su se u potpunosti i na

morfemsko-morfološkom nivou. Sve imenice koje smo pronašli, ali i imenice uopće,
dekliniraju se shodno pravilima bosanskog jezika. Deklinirat ćemo imenicu džamija i
potkrijepiti to sa nekoliko primjera iz knjige.

N džamija džamije

G džamije džamija

D džamiji džamijama

69
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 23. str.

10
 A džamiju džamije

V džamijo džamije

I džamijom džamijama

L džamiji džamijama

Ova riječ se u djelu pojavljuje u različitim padežnim oblicima:

„...bila je uz džamiju Tešvikije...“70

„...niču sami od sebe naokolo starih džamija...“71

„...o džamijama s kojih redovno kradu olovne oplate...“72

Što se tiče glagola koje smo preuzeli iz turskog jezika treba reći da se i oni
konjugiraju kao i glagoli bosanskog jezika. U djelu smo pronašli samo jedan glagol
koji je turcizam i to glagolski pridjev radni: pomahnitala. Glagol pomahnitati može
se naći i u drugim glagolskim oblicima: pomahnitati, on pomahnita, on je
pomahnitao, on će pomahnitati, on bi pomahnitao i td...

Od pridjeva smo pronašli četiri prisvojna pridjeva tvorena od turcizama i to:

haremski, hadžijski, bajramski i mevlevijski.

Možemo zaključiti da smo od vrsta riječi pronašli veliki broj imenica, jedan
glagol i nekoliko prisvojnih pridjeva tvorenih od turcizama. Bez obzira na to,
napomenut ćemo da su se sve vrste riječi prilagodile morfemsko-morfološkom
sistemu bosanskog jezika.

1.4 Tvorba riječi

Iz prethodnog poglavlja gdje smo govorili od deklinaciji i konjugaciji i objasnili

to na primjerima, jasno je da turcizmi učestvuju u tvorbi riječi također prema
pravilima bosanskog jezika. Sve riječi iz turskog jezika, bez obzira na vrstu riječi,

70
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 24. str.
71
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 30. str.
72
Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007., 67. str.

11
 koje su kod nas usvojene učestvuju u tvorbi novih riječi baš kao i bilo koja druga
riječ bosanskog jezika.

Npr. Riječ pomahnitala je u djelu upotrijebljena u tom obliku. Ta riječ je

dobivena od turskog pridjeva muanit koji se kod nas usvojio kao mahnit. Na korijen
mahnit dodan je bosanski prefiks po- i, također bosanski, nastavak za glagolski
pridjev radni –la.

U našem jeziku ponekad pri tvorbi riječi koristimo turske derivacijske sufikse i
dodajemo ih na riječi domaćeg porijekla ili na usvojenice koje nisu turskog porijekla.
Takav sufiks je sufiks –luk. Pa imamo sebičluk, bezobrazluk, majstorluk itd. Ovaj
sufiks –luk imamo u jednom od pronađenih turcizama: pašaluk. Ta riječ nastala je od
riječi paša.

5. Upotreba turcizama

U drugom poglavlju smo već govorili o tome koji se turcizmi aktivno

upotrebljavaju u našem jeziku, a koji su zapostavljeni. Ono što nismo kazali jeste to
da neke turcizme danas upotrebljavamo u svakodnevnom govoru kao žargone. Često
se kao ulični žargon upotrebljavaju riječi paša i hadžija.

Npr. Gdje si, paša moj solidni? Naravno da riječ paša ovdje ne označava onog
koji upravlja pašalukom, već nekoga koga govornik ove rečenice izuzetno cijeni. Isti
slučaj je i sa turcizmom hadžija u rečenici: Uvijek si bio hadžija, nikad ništa nisi
radio.

ZAKLJUČAK

U djelu Orhana Pamuka, „Istanbul: grad, sjećanja“, pronašli smo skoro stotinu
turcizama. Zaključujemo da je većina onih koje mi i danas upotrebljavamo bez da im
tražimo zamjenu, ali i onih koji su u naš jezik stigli posredstvom islama. Također smo
ustanovili da se svi turcizmi ponašaju shodno pravilima bosanskog jezika što smo i
objasnili na primjerima iz pomenutog djela. Ova vrsta leksike je duboko ukorijenjena
u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, te bez obzira na neke pokušaje da se jezici
očiste od posuđenica, skoro je nemoguće zamisliti jedan duži tekst bez i jednog
turcizma.

12
Izvori:

1. Pamuk, Orhan, Istanbul: grad, sjećanja, Baybook, Sarajevo, 2007.

Literatura:

1. Škaljić, Abdulah, Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966.

13