PATVORENJE SIROVOG MLIJEKA DODAVANJEM VODE*

Darko KRINJAR, dipl. in., Dukat OOUR Mljekara Zagreb, Zagreb

Uvod
Patvoren je sirovog mllijeka namjerniim dodavanjem vode vrlo je privlaan
nain ostvarenja materijalne dobiti. U tenji da proizvedu to vee koliine
mlijelka, te time ostvare premije, neki proizvoai dolijevaju vodu u sirovo
mlijdko. No, riziko razvodnjavan ja mlijeka porastao je i u mljekari nenamjer
nim uias'kom vode otkako se u proizvodnji i preradi mlijeka upotrebljavaju
komipildksriija, suvremenija i nepreglednima postrojenja.
Ovo je svakodnevna tema za mljekarsku privredu i ima prvorazrednu
vanost i znaenje, jer uslijed patvorenja mlijeka dodavanjem vode, dolazi
do neprocjenjivih materijalnih teta i gubitaka.
Metode dokazivanja dodavanja vode u mlijeko
Pravilnik o 'kakvoi, kao i Pravilnik o metodama uzimanja uzoralka te
metodama kemijskih i fizikalnih analiza mlijeka, odreuju principe za pri
mjenu utvrivanja dodavanja vode u imlijeko.
Dodana voda utvruje se: 1) leditem koje ne smije biti vie od 0,53^0
ili 2.) da indelks refrakcije nije maniji od 1,3420 ili 3.) da broj refrakcije nije
manji od 39.
Ledite imlijeka prema pravilniku jest temperatura na kojoj mlijeko pre
lazi iz 'tekueg u kruito agregatno stanje i njegova normalna vrijednost je
0,55^0. Ovisno o koliini laktoze i mineralnih tvari ledite se moe mijenjati
od 0,52^0 do 0,58"C, a temperatura ledita izvan 'tih granica svjedoi o
patvorenju mlijelka vddom. Vrijednost refrakcije mljenog seruma nonmalno
je u granicama od 38 do 42 refrakcijskih stupnjeva (mjereno refraktometrom),
a prosjeno iznosi 39 refrakcijkih stupnjeva, na 17,50^0. Dodana voda snizuje
stupanj .refrakcije, jer smanjiuje koncentraciju laktoze i mineralnih tvari (do
15 refrakcija vode).
Kod provedbe refraktoimetrijskog ispitivanja onogue su mnoge greke
koje utjeu na irezulta't analize. Prema K o t t e r e r - u za razvodnjavanje do
6^/0 i iznad 20"/o metoda nije prikladna niti vjerodostojna, a Pravilnik (SI. list
br. 32/1983) navodi da se odreivanjem refrakcije mljenog seruma postotak
dodane vode utvruje priblino.
U zemljama Evrqpske zajednice refraKtoimetarska metoda upotrebljava
se jo vrlo rijetko za potrebe mljekara, pa ista ne moe sluiti kao slubena
metoda za dokaziivanje dodane vode u sirovo mlijeko.
Prema S a b a d o - u , T h o m a s o w - u , J u r g e n s - u . P u h a n - u i
K y n a s t - u odreivanje toke ledita vrijedi kao vrlo pouzdana, jednostav
na, brza, lagana, jeftina i najtonija analiza za sigurno i tono dokazivanje
i najmanjih koliina dodane vode, jer se toka ledita normalnog mlijeka na
lazi u vrlo malim granicama kolebanja. Uz poimo Thermistor Kryoskopa ana
liza se moe provesti za dvije minute. Osnove krioskopije postavili su prije
100 godina R a o u 11 van't H o f f i B e c k m a n n.
* Referat odran na XXII seminaru za mljekarsku industriju. Zagreb 1984.

242

Mliekarstvo 34 (8) 1984,

Proma T h o m a s o w - u dodana voda snizuje konceritraciju svih sasto

jaka mlijeka i itime utjee na promjenu ledita.
Uzimanje uzoraka mlijeka
Za utvrivanje eventuallnog dodavanja vode vrlo je vano znati u kojem
se podruju, odnosno mjestu voda dodaje. Kod proizvoaa sirovog mlijeka,
preuzimaa, odnosno saibiraa, prevozioca, na sabirailitu, u transportu do
mljekare ili u mljeikari. Za tono obraunavanje dodavanja vode imora se na
raspolaganju imati siguran i vjerodostojan reprezehtativni uzorak imlijeka
stajski uzorak, koji se usporeuje sa suimnjivim uzorfeom m'lije'ka.
Mlijeko je osnovano sumnjivo dok se sa sigurnou ne dokae da je pa
tvoreno dodavanjem vode. Uzimanje uzoraka slijedi u mnogim sluajevima
kod preuzimanja imlijeka od proizvoaa od automa'tike za uzimanje uzoraka,
koja je ugraena u ormariu specijailnih vozila ili autocisterna. Danas je mo
gue provesti vrlo preciznu i kvalitetnu kontrolu iprilikom preuzimanja siro
vog imlijeka uz pomo sipecijailinog vozila ili autocisterne, a koje su opremljene
specijalnom aparaturom, MAK 2001 koju proizvodi tvrtika Ultrakust, iz
Ruhmannsfeldena, SR Nj. Ovo je trenutano najbolja aparatura koja se nalazi
u upotrebi, ve preko 7 godina u raznim evropskim zemljama. Aparatura je
prethodno badarena i osigurana od stranih utjecaja, te isMjiuuje mogunost
prijevara i bilo kakovih imanipulacija prillikom preuzimanja imllijeka, jer regi
strira sve greike u radu preuzimaa, pa je greku mogue luvijeik lokalizirati.
Voza preuzima ne moe podeavati aparaturu (prevariti je), ve samo
nasilno i namjerno uniititi, odnosno pokvariti, a to je Vidljivo.
Meutim, uzorci se imogu uzimati i runo. Kod mljekara koje imaju dnev
no 'dvije dopreme mlijeka, potrebno je jutarnje i veernje imlijeko pomijeati
kako bi time dobili prosjean uzorak od obje munje. Jutarnje mlijeko u pra
vilu ima neto viu toku ledita (TL) od veernjeg imlijeka (za oko 0,005^0).
Vano je da se uzime vjerodostojan reprezentativni uzorak, te da se isti ne
konzervira, da mu se nita ne dodaje niti oduzima, jer sredstva za konzer
viranje mlijeka vie ili manje utjeu na TL. Uzorci sve do asa odreivanja
TL moraju biti hlaeni najbolje kod O^C 2*^0. Mogu biti siMaditeni samo
kratko vrijeme.
Kod dvokratne dnevne dopreme .mlijeka u mljeikaru vrlo je vano da se
uzorci to bre i dovoljno ohlade i ispitaju. Ukoliko se imiijeko sakuplja pre
dugo, a izloeno je visokiim dnevnim temperaturama, imoe kiselinski stupanj
uzoraka od pojedinih proizvoaa biti tako visok da se mjerenje dodatka vode
ne moe provesti.
\
Uzorak iz autocisterne, odnosno specijalnog vozila za sakupljanje i prije
voz mlijeka od imnogo proizvoaa i dobavljaa, uzima na prijemnom odijelu
mljekare kodovana osoba laboratorija, odnosno ona osoba 'koja uzorak i ispi
tuje te za rezultate provedenih analiza i odgovara (NN 35/80.).
Za slubeno dokazivanje ili otkrivanje patvorenja vri se komisijsko uzi
manje stajskog i ostalih uzoraka, bez prethodne najave dolas'ka. O uzimanju
uzoraka sastavlja se zapisnik, te se prema potrebi uzimaju dva do tri isto
vjetna uzorka koji se plombiraju uz naznaku datuma, prezimena, mjesta, vre
mena i drugog to je potrebno za identiifikaciju. Istodobno se uzimaju i uzorci
vode.
Mljekarstvo 34 (8) 1984.

243

Odstupanje toke ledita od konstantnih granica

U SFRJ je normalna vrijednost TL 0,55"C (od 0,52C do 0,580C, u SR
Njemakoj i Nizozemskoj upotrebljava se obraunska veliina TL od 0,530^0
(ili _0,525*C m -0,52000 kao granine TL). U Britanskom standardu (BS)
daju se podruja TL od -0,525^0 do 0,5290C. IDF (Internationail Dairy Fede
ration) daje iradni faktor 0,525**C.
Kako je nabaVka stajskog uzorka teko provediva, upotrebljava se kao
obraunska veliina TL odreena vrijednos-t u svakoj dravi na osnovu nave
dene tono izraunate obraunske veliine. No, iza praksu se ne preporuuje
da se granina vrijednosit odredi prenisko, kako bi imljekare mogle dodatak
vode pravodobno i tono utvrditi.
Gornja granica mora se tako odrediti da se dodavanje vode moe sigurno
dokazati, no istodobno da se isporuiocu-dobavljau sirovog mlijeka ne uini
nepravda.
Ukoliko se o'dredi tako visoko da nepatvoreni uzorci mlijeka s imanjem
vjerovatnosti ovu graninu vrijednost prekorauju, biti e neki proizvoai
ili isporuioci nepravedno sumnjivi. S druge strane tada proizvoai, sabirai
i prevoznici mogu lake razvodnjavati mlijeko, jer TL njihovog mlijeka lei
nie od granine vrijednosti.
Zbog prirodnih kolebanja irine TL nije mogue utvrditi generalno pri
kladnu graninu vrijednost, na osnovu koje bi se sa sigurnou za svaki uzo
rak mlije'ka mog'lo donijeti odluku o razvodnjavanju.
Prema T h o m a s o w - u , S c h m i d - u i G u t h y - u dodavanjem vode
povisuje se TL proporcionalno koliini dodane vode do O^C toke ledita
vode. Iznos razlika TL izmeu vode 1 mlijeka oznaava se kao depresija TL.
(FDP Freezing Depression Point). Mlijeko sadri razliite tvari, koje
imaju razliito veliki utjecaj na FDP. Glavni utjecaj daju soli (kloridi i fosfati) i
laktoza. Grubo dispergirana mast i koloidalno dispergirane bjelanevine prak
tiki ne utjeu na FDP obzirom na njihovu visoku molekularnu teinu. Stoga
velika odstupanja u sadraju imasti i bjelanevina gotovo nita ne utjeu na TI-.
Nakon dodavanja vode u mlijeko prijanji odnos sastojaka ostaje isti, ali
se mijenja njihova koncentracija, osmozitet i time TL u izravnoj ovisnosti o
koliini dodane vode.
Odstupanje TL od konstantnih granica moe nastati uslijed raznih utjecaja
kao to su:
1. Utjecaji od muznog grla pasmina, laktacijski stadij, mastitis
Najjasnije je utvrena razlika u TL sirovog mlijeka izmeu krava pasimine
Holstein-Frisian i Jersey. Pasmina Jersey ima dublju TL mlijeka od pasmine
Holstein-Frisian. Prema T h o m a s o w - u dobivene su maksimalne razlike od
0,007"C. Razlike izmeu osta,lih pasmina su manje, pa praktino znaenje
utjecaja pasmine dolazi zbog toga pod znakom pitanja.
U vrijeme laktacijskog perioda nastaju kolebanja TL u ovisnosti o sastavu
mlijeka. Prema kraju laktacijskog perioda dolazi do lagane redukcije laktoze
i sadraja kalija, dok se sadraj klorida, fosfata, kalcija, magnezija i natrija
nalazi u laganom porastu. Osmotski tlak i TL ostaju dakle unato proimijenjenog kemijskog sastava mlijeka u vrijeme laktacijskog perioda nepromijenjeni
(IDF). Kolebanja su mnogo vie ovisna o hrani, napajanju, vanjskoj tempera244

Mliekarstvo 34 (8) 1984.

turi itd. Prema J e n n e s - u TL kolostralnog mHiljeka (0,570*C do 0,580"C)

vidljivo je nia nego kod mlijeka.
Mastitis moe uitjeoati na TL zbog promjena sastava imlijeka. Kod ilakih
upala mljene lijezde (suibklinifci mastitis) moe doi do snienja sadraja
laktoze uz istovremeno povienje (koncentracije Na+ i Cl~ iona. Stoga kod lak
ih upala mljene lijezde, prema U h 1 i g - u, nije naena razlika u TL izme
u masti'tinog i noirmalnog imliljeka. Meutim jae upale mljene lijezde do
vode, prema B r a t h e n - u li K i n g - u, bezuvjetno do povienja TL. To se
objanjava nedovoljnim djelovanjem mehanizma laktoze iona za izjedna
avanje, koji slabi i dovodi do veeg odstupanja sadraja laiktoze od normalne
vrijednosti.
2. Utjecaji okoline uzrokovani vanjskim iniocima podruje, godinje
doba, hranidba, napajanje, veernja i juitarnja munja. Podruje prema
T h o m a s o w - u naene su razlike po regionima u TL imlijeka. One se (mora
ju povezati sa razliitim pasminama, podrujima, klimom, odnosima u hranidbi
itd. Za srednju vrijednost TL na pr. iz pokrajine Schleswig-Holstein i Baden-Wrttemberg naena je razlika 0,004"C.
U toku godine prema D e m o t t - u visoke vanjske temperature prati
visoka TL, a visoku relativnu vlagu zraka niska TL. Openito je zimi TL mli
jeka nia nego ljeti.
Utjecaj naina ishrane krava muzara na TL mlijeka dokazali su mnogi
autori. Prema S h i p e - u visok udjel koncenifcrirane krme u obroku dovodi do
vie TL nego kada se imuzare hrane sijenom i travom.
K 1 e y n smatra da veernje mlijeko ima niu TL od jutarnjeg. Vie auto
ra je utvrdilo da do povienlja TL dolazi nakon prelaska iz suhe na panu is
hranu. Vei sadraj ugljikohidrata u hrani sniava TL. Povienje sadraja
NaCl za 100 g u hrarai u prosjeku sniava TL za 0,001'*C.
Povlienje TL nakon napajanja muznog grla ovisno je o koliini uzete
vode. Prema T h o m a s o w - u veernje mlijeko ima za 0,005^^0 niu TL od
jutarnjeg mlijeka. Nizozemska istraivanja daju razliku od 0,008^0, a britanska
0,002"C. Vea TL jutarnjeg mlijeka objanjava se time ato je koncentracija od
reenih tvari u ranim jutamjiim satima pala na iminimum. Budui je to u ovis
nosti sa ishranom grla dolaze i irazlike. No, razlike se imogu reducirati kroz
uvijek jednake razimalke vremena munije. Kako se od proizvoaa preuzima i
otprema ukupna munja (veernja i jutarnja) razlika se u skupnom mlijeku ne
zapaa. Kod kontrole je potrebno uzeti uzorke jutarnje i posebno veernje
munje. Uzorke posebno ispitati i pomijeati, te dobiti aritmetiku sredinu
izmjerenih podataka.
3. Prirodne promjene mlijeka kiseljenje, odzraivanje prozraivanje.
Poveanje kisellositi 'mlijeka ima vrlo snaan utjecaj na njegovu TL, budui da
se time povisuje broj osloboenih dijelova u mlijeku, te se jedna imolekula
laktoze razgrauje na etiri molekule mljene kiseline. Osim toga poviena
kiselost mlijeka dovodi do koloidalno osloboenih soli u otopini. Radi toga sni
ava se TL imlijeka. Snienje pH vrijednosti za 0,1 odgovara snienju TL od
oko 0,00550c.
Korektuirne vrijednostii po B i n d e r - u kod raznih "SH mlijeka. Kod 7,0
"SH nita. Za svaki 0,1 "SH ispod 7,0 SH dodaje se 0,02. Za svaki 0,1 SH iznad
7,0^811 odbija se 0,08. Poveana koliina topljivih soli u mlijeku moe prikriti
eventualno dodavanje vode. Do S^SH, odnosno 0,189 mljene kiseline, moe se za
Mljekarstvo 34 (8) 1984.

245

mjerenje TL akceptirati. No, postoji linearni odnos izmeu kiselinskog stupnja i

TL. Nizozemci primjenjuju, u sluaju da mlijeko prelazi 8"SH, korekturu. Meu
tim, B i n d e r odluionio tvrdi da u sluaju poviene kiselosti imlijeka iznad 8
"SH korektura ne dolazi u pitanje, te se tono odreivanje TL takovog m.lijeka,
kao i sa 'jo veom kiiselou me moe tono odrediti, pa prema toime niti iska
zati koliina dodane vode.
Mli'jeiko koje je napustilo mijenu lijezdu ima dosta konstantan sadraj
plinova, naroito sllobodinog CO2 koji utjee na osimo'tski tlak i time na TL mli
jeka. Na svjee namueno imilijeko djeluje parcijalni atmosfersiki tlak, nakon
toga se sadraj CO2 mlijeka reducira, te dolazi do (povienja TL, Poslije sikladitenja mlijeka pri 5"C to poveanje TL moe se povezati sa prirodnim pro
zrai van j em imlijeka. Primjenom tehniko-tehniollokih zahvata ovo iprozraivanje imioe se pospjeiti.
4. Tehniki zahvati na mlijeku (hlaenje, smrzavanje, zagrijavanje).
Vie autora utvrdilo je poveanje TL kod skladitenja mlijeka za 0,002 do
0,004C.
Smrzavanje uzoraka imlijeka dovodi do povienja TL, to se moe objas
niti, prema T h oim a s o w - u, smanjenoim disocijacijoim i lotapiinom soli mli
jeka. Kod skladitenja mlijetka 10 dana kod 25^^0, moe to iznositi 0,004^0.
Istraivanja D e m o t t a i B u r c h a pokazuju da 93 dana smrznuto mlije
ko ima viu TL od svjeeg mlijeka. Razlika je bila od 0,003^0 do 0,025**C. Dje
lovanje smrzavanja na TL ovisno je od vremena.
Zagrijavanje uzrokuje poveanje TL. Prema S o r e c k - u i S k a 1 - u to
se objanjava otklanjanjem CO2 i uslijed netopivih Ca soli. Oba uinka pojaa
vaju se povienjem temperature. to je vea temperatura i uinak zagrijavanja
mora se raunati i sa poveanom TL. Prema T h o m a s o w - u promjena TL
uslijed pasterizacije (iznimna je pasterizacija pod vakuumom) je neznatna
( + 0,002^0). tako da se u pasteriziranom mlijeku moe dokazati dodatak vode
pomou odreivanja TL mlijeka. Meutim, uslijed poveane primjene vakuuma
u mnogim tehnolokim postupcima to postaje oteano.
P u h a n navodi da djelovanje pojedinih utjecaja na povienje TL u to
plinski obraenom imlijeiku, kao to je to pasterizirano i 'kratkotrajno sterilizi
rano mlijeiko, nije jo's do danas dovoljno istraeno. Po dosadanjem stanju is
traivanja odreivanje imoe siluiti samo za dokazivanje dodane vode sirovom
mlijeku.
5. Dodatak sredstava za konzerviranje. Dodatak kaliumbikromata, klorida
i formalldehida kao konzervansa u svrhu odrivosti uzoraka mlijeka mora biti
izoitonioan s mlijeikoim u koliko ne eflimo mijenjati TL mlijeka. Aid kako je TL
i O'smotki tlaik sumnjivog uzorka mlijeka nepoznat moe dodatak baktericida
dovesti do pomicanja TL.
Korektivne vrijednosti za pribliavanje prave TL ravnaju se prema vrsti
i koncentraciji upotrebljenog sredstva za (konzerviranje. Na pr. ako se milijeko
konzervira sa 0,01^/0 otopinom klorida TL se prema A s c h a f f e n b u r g - u
korigira za 0,004^0.
6. Nenamjerno razvodnjavanje uzrokovano je uslijed ostataka odreenih
koliina vode u postrojenjima za munju, mljekovodima, kantama, posudama,
bazenima, kadama za hlaenje, tankovima i autocisternama, a nakon zavrenog
pranja istih vodom u raznim sistemima pranja. Poveana primjena protonog i
246

Mliekarstvo 34 (8) 1984.

automatskog pranja koid proizvoaa, na sabiralistima ikao i u imKjdkarama mo

e uzrokovati poveanje nenamjernog i nesmotrenog razvodnjavanja mlijeka.
Meutim, svojim uinkom na TL to se izjednaava sa namjernim dodavanjem
vode u m'li'jeko i vodi poveanju TL.
Odreena koliina vode koja ulazi u mlijeko :mora se kao tehniko-tehnoloki neizbjena i neminovna tolerirati. Prema istraivanjima nizozemskog
Instituta za mljdkarstvo, kod proizvoaa dolazi u prosjeku do nenamjernog
ulaska vode od 0,33"/o, a u mljekarama je ustanovljeno prosjeno poveanje
TL za 0,003^/0, to odgovara dodatku voe od 0,5"/o. Prema A s p e 'r g e r - u i
B i n d e r - u dogaa se da nenamjeran dodatak vode u mljekarama iznosi
2^/0, a pandkald i vie. Naime, to je primijenjena vea automatizacija i to su
tehnoloke iMnije vee i za (kontrolu nepregledni je, to je postotak nenamjernog
dodavanja vode i vei.
Prema F l c k i g e r - i u riziko razvodnjavanja je primjenoim visoke auto
matizacije porastao, te je praktiki prisutan na svim mjestima kaiko kod proiz
voaa mlijeka ta/ko i u mljeikarama. Mala i neizbjena 'koliina ostataka vode,
kao i kondenzne vode, koja zaostaje na povrinama kuda mlijeko prolazi
neizbjeno dolazi u mlijeko. Sto su te povrine vee, irazvodnjavanje je vee.
Prema model istraivanjima nakon paljivog rada u tehnolokom procesu (is
putanje vode i kondenza) oko 40 imll vode po m^ povrine neizibjeno ulazi u
proizvod. Kod proizvoaa je to oko 0,3^/0. Razvodnjavanje u podruju imljekarske industrije moe se ikontrolirati usporeivanjem TL iulaznog i izlaznog
mlijeka. Provedbom savjetovanja i izobrazbom proizvoaa i mljeikarsikih rad
nika, te organiziranom kontroilom svih podruja imljekarke privrede, moe se
znatno smanjiti namjerno i nenamjerno razvodnjavanje mlijeka. Sadraj vode
gotovog proizvoda konzuimnog mlijeika u odnoisiu na ulazno imlijeko ne smije
prijei 0,5%. Djelovanje pojedinih faktora kumulira.
Na tritu se nalaze mnogi tipovi d modeli krioskop aparata za mlijeko,
raznih tvrtka kao na pr. FUNKE GERBER, CRYOSTAR I i II, THERMISTOR,
ADVANCED, FISKE itd. Zahtjev je da zadovoljavaju IMV STANDARD broj
108. Slue za pojedinane i serijske analize. Dok odreivanje TL pomou B e c km a n n krioskopa traje oko 30 minuta. T h e r m i s t o r elektronski krioskop
to obavlja za oko 2 minute.
Posljednjih godina dolo je do razvoja i usavravanja krioskopa za analizu
TL mlijeka, te je postalo mogue provoditi sistematske kontrole i analize u
znatno veem obimu. Omoguena je kontrola svih proizvoaa mlijeka sva
kodnevno, pa 'je time ikontrola postala intenzivnija, a time je mogunost doda
vanja vode smanjena.
Gubici uslijed patvorenja mlijeka dodavanjem vode
Ovisno o dodanim koliinama vode u mlijeko, materijalni gubici za poje
dine mljekare (u koliko se prekrioci ne predaju pravosudnim organima i nad
lenom sudu) su razliiti. Dolazi do poveanja trokova: kod sakupljanja mlije
ka od proizvoaa, na sabiralitu, kod hlaenja sirovog mlijeka, kod skladite
nja, prijevoza (mlijdko + voda) uveanih koliina, hlaenja na prijemnom od
jelu mljekare, kod pasterizacije i ponovnog hlaenja, kod svih tehnolokih po
stupaka (naroito suenja mlijeka, u sirarstvu i sterilizaciji mlijeka), poveanog
utroka vremena i radne snage, poveanih trokova utroka energije (para,
voda, plin, nafta, struja itd.). Smanjenje izdanosti, poveanje kala, reklamaMliekarstvo 34 (8) 1984.

247

ija sa trita, s m a n j e n j e p r e h r a m b e n o - f i z i o l o k i h v r i j e d n o s t i svih proizvoda,

poveanje p r i j a v a inspekcijskih slubi i k a n j a v a n j e od s t r a n e O k r u n o g pri
vrednog s u d a zbog djela p r i v r e d n o g p r i j e s t u p a , u v e a n o g financijskog iznosa
za plaanje kazni za uinjene p r i v r e d n e p r i j e s t u p e ltd.
Zakljuak
Mjes'to d o d a v a n j a vode u mlijeko (proizvoa, vozar, sabiralite ili voza
specijalnog vozila), ipotrbno je sigurno i vjerodostojno odrediti. P r a v i l n i k n a m
stavlja n a k o r i t e n j e dvije m e t o d e . R e f r a k t o m e t a r s k u , koja o d r e u j e postotak
dodane v o d e priblino, i kriosikopsku, odnosno o d r e i v a n j e T L mlijeka. O d r e
ivanje T L imlliijeka je najpouzdanija, j e d n o s t a v n a , ibrza i s i g u r n a analiza za
dokazivanje i n a j m a n j i h koliina d o d a n e v o d e u mlijeko.
Dokazivanje r a z v o d n j a v a n ja slijedi p r e k o u s p o r e d n o g ispitivanja T L s u m
njivog u z o r k a s a stajsikim uzorkom. O d s t u p a n j e T L od k o n s t a n t n i h g r a n i c a
moe n a s t a t i uslijed djelovanja r a z n i h utjecaja, t e j e niuno odrediti r e g i o n a l
nu TL. N a d z o r i ana'lizu p o t r e b n o je vriti i n t e n z i v n o , a kod s u m n j i v i h u z o r a k a
svakodnevno.
Za s l u b e n u kontro^lu po d o s a d a n j e m s t a n j u z n a n s t v e n i h istraivanja TL
moe sluiti s a m o za odreivanje d o d a n e v o d e u mlijeko. Riziko n e n a m j e r n o g
r a z v o d n j a v a n j a p o r a s t a o je uslijed t e h n i k o t e h n o l o k o g n a p r e t k a . P o m o u
B e c k m a n n krioskopa odreivanje T L t r a j e oko 30 m i n u t a , dok s u v r e m e n i
elektronski T h e r m i s t o r krioskop (po I M V S T A N D A R D U br. 108) T L od
reuje za oko 2 m i n u t e , to omoguuje s v a k o d n e v n u p r o v e d b u analize svih
proizvoaa isti d a n . U cilju zatite d r u t v e n i h i n t e r e s a , prekrioce t r e b a s p r i
jeiti i prijavliiti n a d l e n i m s l u b a m a i o r g a n i m a u cilju p o k r e t a n j a p o s t u p k a i
kanjavanja, b u d u i je p a t v o r e n j e krivino djelo p r i j e v a r e i nezaikonitog ostva
renja dobiti. Istodobno potrebno je p o d n i j e t i o d t e t n i zahtjev za n a d o k n a d u
uinjene tete.
Literatura
SABADOS: Kontrola i ocjenjivanje kvalitete mlijeka i im.ljenih proizvoda. Zagreb,
1970.
Pravilnik o imetadama uzLmanija uzoraka te imetodama kemijskih i fizikalnih analiza
mlijeka i mlijenih proizvoda. SI. list SFRJ broj 32. od 1. srpnja 1983.
Pravilnik o kakvoi imlijeka, imlijenih proizvoda, sirila i istih kultura. SI. list broj
51. od 27. kolovoza 1982.
Pravilnik o uvjetima is nainom ispitivanja ivenih namirnica predaneta ope upo
trebe u toku njihove proizvodnje i o nainu voenja evidencije o izvrenim ispitiva
njima proizvoda i sirovina u vlasititom laboratoriju proizvoaa. Narodne Novine,
Slubeni list SR Hrvatske broj 35/1980.
KOTTERER MNCH: Untersuchungsverfahren fr das milchwirtschaftlichen Laboratorium.
JRGENS: Untersuchungen ber Rohmilchverwsserung in Schleswig-Holsteiin.
Deutsch Milchwirtschaft 22 (1983).
THOMASOW: Fremdwasserzusatz zu Rohmilch und sein Nachweis. Informationstagung fr Fachberater der Milchwirtschaft, 12.15. April 1983. Kiel.
SCHMID, GUTHY: ber Einflsse auf den Gefrierpunkt der Milch, Deutsche Molkerei Zeitung 39 (1983.)
INTERLAB: Die Vernderungen des Gefrierpunktes in Milch. Bern Zollikofen
27. X. 1983. Welt der Milch 3 (1984.)

248

M l i e k a r s t v o 34 (81 1984.