SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SMJER: MENADMENT RAUNOVODSTVA I REVIZIJE
NIVO STUDIJA: MAGISTARSKI

VILDANA LUPEVI

INTERNA REVIZIJA I NJENA ULOGA NA PREVENICJI

KRIMINALNIH RADNJI I NEPOTREBNOG UVEANJA
TROKOVA
SEMINARSKI RAD

Travnik, Juli, 2014.god.

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
SMJER: MENADMENT RAUNOVODSTVA I REVIZIJE
NIVO STUDIJA: MAGISTARSKI

VILDANA LUPEVI

INTERNA REVIZIJA I NJENA ULOGA NA PREVENICJI

KRIMINALNIH RADNJI I NEPOTREBNOG UVEANJA
TROKOVA
SEMINARSKI RAD
IZJAVA:
Ja Vildana Lupevi student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez, Indeks broj: 03312/MRR odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj
rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora.

STUDENT: Vildana Lupevi

MENTOR-PROFESOR: Prof.dr. Abid Hodi
PREDMET: Savremena revizija
1

PREDGOVOR
Radi ostvarivanja i zatite sredstava osiguranja, osiguravajua drutva imaju strunu slubu za
reviziju i kontrolu. Kontrola nije znak nepovjerenja niti je ona poniavajua za onoga ko se
kontrole (iako ima i takvih shvatanja), jer je kontrola ne samo pravo, nego i obaveza.
Naalost, praksa nedvosmisleno ukazuje kako kod nas nema urednih i redovnih kontrola, ali
kada ih i imamo, esto su formalne i povrne, to omoguava zaposlenima, koji su skloni raznim prisvajanjima, da otete imovinu drutva na razne naine.
Efikasna i permanentna revizija i kontrola mogu u znatnoj mjeri da suzbiju i onemogue kriminalne aktivnosti odmah u zaetku, te na taj nain da sprijei nastupanje vee tete. Uz to,
njihova aktivnost djeluje i preventivno, jer e svaki mogui izvritelj zazirati od brzog otkrivanja putem neke od kontrola.
Interna revizija i kontrola istovremeno stvaraju u drutvu atmosferu brige za imovinu i njeno
to efikasnije i efektivnije uvanje i zatitu, to je opet sigurna brana protiv bilo ije kriminalne djelatnosti. Prema toma, kontrola djeluje ne samo u trenutku odvijanja nego, i jo vie, preventivno. Organizovani kriminal i dalje predstavlja ozbiljan problem i potrebni su mnogo vei
napori za obraun sa njime.

SAETAK
Istraivanja u radu se zasnivaju na internoj reviziji i nainima sprijeavanja kriminalnih
radnji.
Rad je posveen osnovnim definisanjima interne revizije, uzrocima nastajanja, te metodama
prepoznavanja rizika prevare.
Cilj rada je utvrditi zadatke inretnih revizora u otkrivanji pogreaka, prevara i poveanja
trokova, poev od identifikacije, kontrole i djelovanja.
Problem istraivanja su posljedice i negativni efekti na preduzea.

SADRAJ:
1.

UVOD................................................................................................................ 4
1.1.

Problem, predmet i objekti istraivanja.................................................................5

1.2.

Radna hipoteza i pomone hipoteze......................................................................5

1.3.

Svrha i ciljevi istraivanja................................................................................. 5

1.4.

Znanstvene metode.......................................................................................... 5

1.5.

Struktura rada................................................................................................ 6

1.6.

Ocjena dosadanjih istraivanja...........................................................................6

2. ZADACI INTERNE REVIZIJE U OTKRIVANJU POGREAKA, PREVARA I POVEANJA

TROKOVA.............................................................................................................. 6
Meunarodni komitet za revizorske standarde je definisao sljedee tipove prevara:.................7
2.1.

Identifikacija sustava unutar organizacije...............................................................8

2.2.

Identifikacija rizika i kontrola............................................................................. 8

2.3.

Procjena djelotvornosti internih kontrola...............................................................9

2.4.

Neovisno djelovanje........................................................................................ 9

3.

PRIMJER PREVARE U PREDUZEU.....................................................................11

4.

ZAKLJUAK.................................................................................................... 17

LITERATURA.......................................................................................................... 19

1. UVOD
Cilj je revizije finansijskih izvjetaja omoguiti revizoru da izrazi miljenje o tome jesu li
finansijski izvjetaji, u svim znaajnim odrednicama, pripremljeni u skladu s naznaenim
okvirom finansijskog izvjetavanja Dakle, funkcija revizije mora doprinijeti vjerodostojnosti
finansijskih izvjetaja preduzea te e na taj nain korisnici tih informacija imati vie
povjerenja pri koritenju potrebnih informacija, nego da se funkcija revizije ne provede.

1.1. Problem, predmet i objekti istraivanja

U ovome radu istraivanja se zasnivaju na internoj reviziji i njenoj ulozi na prevenciji
kriminalnih radnji i nepotrebnog uveanja trokova.
Problem istraivanja predstavljaju naini prevencije kriminalnih radnji i nepotrebnog
uveanja trokova.
Predmet istraivanja su efekti interne revizije i mjera zatite.

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze

Iz sloenosti problema i predmeta istraivanja postavljena je sljedea radna hipoteza:
Kvalitetna interna revizija i kontrola je nuna u preduzeu u cilju boljeg poslovanja i
sprijeavanja kriminalnih radnji.
Ovako postavljena glavna hipoteza omoguava postavljanje dvije pomone hipoteze:
Hp1: Preduzea trebaju znatno vie pozornosti i resursa posvetiti upravljanju rizicima prevare
Hp2: Interni revizori mogu imati kljunu ulogu pri otkrivanju i spreavanju nezakonitih radnji

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

Cilj rada je prikazati nagativne uticaje i definisati mjere za ublaavanje kriminalnih radnji.
Vano je utvrditi sve kljune elemente koji su vani njihovo sprijeavanje i nepotrebnog
uveanja trokova.
5

1.4. Znanstvene metode

U ovom seminarskom radu koristit e se vie strunih-znanstvenih metoda kao to su;
1. Osnovna metoda koja e se koristiti u radu je deskripcija.
2. Metode analize i sinteze po kojoj e se analizirati znaaj interne revizije u sprijeavanji
kriminalnih radnji i nepotrebnog uveanja trokova. Uz sintezu pojedinanih elemenata
mogue je doi do ukupnih sintetikih zakljuaka.

1.5. Struktura rada

U

uvodu

su

navedeni

problem istraivanja, znanstveni projektni zadatak i objekti

istraivanja, znanstvena hipoteza i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, ocjena

dosadanjih istraivanja i znanstvene metode te striktura rada.
Drugi dio rada daje osnovne zadatke internih revizora u otkrivanu pogreaka, prevara i
poveanja trokova,

identifikaciju sustava unutar organizacije, procjenu djelotvornosti

internih kontrola i neovisno djelovanje.

Treim dijelom rada daje se osvrt na primjere prevara u preduzeu.
U posljednjem dijelu, Zakljuku, dana je sinteza rezultata istraivanja kojim su dokazane
hipoteze.

1.6. Ocjena dosadanjih istraivanja.

Treba rei kako se revizija intenzivnije poela razvijati u dvadesetom vijeku kada se osnivaju
nacionalni instituti ovlatenih revizora u svim dravama svijeta. Danas su, pak, u svim
razvijenim trinim preduzeima velike potrebe za revizijom jer vlasnici preduzea nisu u
stanju svakodnevno pratiti i kontrolirati apsolutno sve aktivnosti njegova preduzea te se tako
angairajui ovlatene revizore tite od potencijalnih manipulacija, a s druge strane su i
uspostavljeni mehanizmi postojanja materijalne odgovornosti revizora ukoliko se utvrdi
nestrunost istih.

2. ZADACI INTERNE REVIZIJE U OTKRIVANJU POGREAKA,

PREVARA I POVEANJA TROKOVA
Budui da postoje razliite vrste prevara, interni ih revizori teko otkrivaju iz tri razloga:1

pruanje usluge- smatra se da revizor prua dobru uslugu i da njegov ugled raste ako
uspije pronai prevaru

samozatite- interni revizor mora potivati kodeks etike ako je pronaao kaznena djela
te mora reagirati kod najviih instanci u preduzeu; ako je u prevaru umijean top
menadment onda i izvan njega

odgovornosti prema drutvu- revizora uvijek treba voditi naelo javnog interesa, dakle
treba svoj pasao obaviti kvalitetno.

Meunarodni komitet za revizorske standarde je definisao sljedee tipove

prevara:2

Glavni tipovi

Obuhvataju:

prevara:

Prevare u vezi sa akontacijama provizija, prevare pri

Investicione

avansnim plaanjima, robne prevare, prevare pri prodaji

prevare

inostranog zemljita, berzanske prevare, blagajnike

Bankarske i

prevare, neosnovano dobijanje franiza i sl.

Otkrivanje i dokazivanje prevare u osiguranju,

finansijske

hipotekarne prevare, prevare sa ekovima i kreditnim

prevare

karticama, prevare zadravanja transfera itd.

Direktorske i

Steajne prevare, prevare dugog opstajanja firme,

kompanijske

posrednike

prevare

transakcijama, prevare obrauna plata, prevare sa

Pomorske

novcem, prevare sa zalihama i slino.

Smanjenje zapremine, prevare u obraunu pomorskih

prevare

tarifa i sline pojave.

prevare,

prevare

prodajnim

1 Katarina ., Lajo ., Raunovodstveni standrardi, financijski izvjetaji i

revizija, Zagreb, 1996.god.
2 Ibidem.

Kompjuterske
prevare

Kompanijske prevare uz pomo kompjutera, prevare sa

neautorizovanim softverom, prevare sa kompjuterskim
prekidima i slino

Na koji nain i to interni revizori trebaju initi kako bi otkrili pogreke i prevare bit e
objanjeno kroz ovo poglavlje. Naime, njihova je uloga pruati savjete i jamstvo
menadmentu o okruenju internih kontrola. Meutim, zadatak internih revizora razliit je
zbog razliitog organizacijskog koncepta interne revizije u pojedinim preduzeima, ali i
raznolikosti ekonomske kulture kao i shvaanja svrhe i ciljeva iste, to je u vezi s razinom
ekonomske razvijenosti pojedine zemlje. Zbog toga je potrebno uiniti odredenje radnje koje
su dio opih revizorskih uloga u preduzeu.3

2.1. Identifikacija sustava unutar organizacije

Naime, interni sustavi preduzea identificiraju se kroz sastavni dio svakodnevnog rutinskog
posla interne revizije. Prema tome, interni revizori trebaju pripremiti trogodinji do
petogodinji strateki plan revizije koji se odnosi na identifikaciju sustava u cjelini i ocjenu
rizika tog podruja koja se temelji na procjeni rizika i uestalosti pokrivenosti interne revizije.
Interni bi se revizori, takoder, trebali precizno izraavati u opisu rizika preduzea u sustavu
kojeg pokrivaju.
2.2. Identifikacija rizika i kontrola
Nakon procjene rizika kao jednog od procesa interne revizije u preduzeu, interni revizori na
temelju dobivenih informacija definiraju koja su podruja sklona riziku. Najee se to odnosi
na sljedea podruja potencijalnog visokog rizika: novane transakcije, disperzirane lokacije
(podrunice), neodgovarajui nadzor visoke vrijednosti, malo kvalificiranih pojedinaca. Kad
se uoe podruja koja su sklona riziku, tada se omoguava odgovarajue alociranje resursa
kako bi se smanjila mogunost izloenosti riziku prevare i nepotrebnih trokova.

2.3. Procjena djelotvornosti internih kontrola

3 Ivica. F., Revizija, Zagreb, 2009.god.
8

Budui da interni revizori prilikom ispitivanja i vrednovanja sustava nastoje ispitati postizanje
ciljeva menadmenta i uoiti prepreke njihovu ostvarenju, oni trebaju uoiti potencijalna
problematina podruja za nastanak prevare i korupcije kako bi se dale preporuke s ciljem
spreavanja njihova nastanka. Neki praktiari interne revizije spominju da bi interni revizori
trebali provoditi proaktivnu reviziju kako bi istraili nepravilnosti i pronevjeru u finansijskim
izvjetajima, a to bi mogli postii upotrebom kompjuterskim revizijskim tehnikama, ali i
razlicitim drugim analitikim procedurama.

2.4. Neovisno djelovanje

Jedan od znaajnih elemenata rada interne revizije je zasigurno revizorova priroda neovisnosti
ispitivanja, kojom se osigurava objektivno ispitivanje i treba je promatrati kao dodatak
menaderskoj sposobnosti oblikovanja djelotvornih sustava internih kontrola koje, pak,
sadravaju detektivne, preventivne i korektivne elemente i radnje bitne za voenje preduzea.
Takoer, prema Standardima interne revizije, kojima se regulira odgovornost revizora,
potrebno je provesti jo neke zadatke koji su navedeni u nastavku.4

Spreavanje prevara

Kako bi se umanjio rizik nastanka pogreaka i prevara potrebno je uvesti interne kontrole. Za
uvoenje i spreavanje istih zaduen je i odgovoran menadment preduzea. Meutim, u tome
mu interni revizori mogu pomoi, jer je njihov zadatak povezan s ispitivanjem i ocjenjivanjem
uinkovitosti internih kontrola.

Otkrivanje i istraivanje prevara

Interni revizor prema ovome nastoji detaljno ispitati svaku poslovnu transakciju koja ukazuje
na mogunost nastanka prevare. Takoer, treba ispitati i funkcioniranje internih kontrola ili
pojedine stavke u finansijskim izvjetajima. Jednako tako revizori moraju, budui da imaju
znanja o vrstama i karakteristikama prevara kao i o tehnikama koje se primjenjuju u
otkrivanju istih, upozoriti na slabosti koje je otkrio ispitivanjem.

Ispitivanje sloenosti nastale prevare

4 Ivica. F., Revizija, Zagreb, 2009.god.

9

Nakon to revizor otkrije prevaru, nuno mora ocijeniti razinu i veliinu iste te njeno znaenje
za poslovanje preduzea. U svoj rad moe ukljuiti i ostale strunjake- eksterne revizor,
pravnike, finansijske savjetnike i sl. kako bi mogao ocijeniti postoji li neka veza izmeu
nezakonitih radnji i zaposlenika koji rade na tim poslovima.

Izvjetavanje

Na kraju, obveza je revizora izvjetavanje uprave ili nadzornog odbora o rezultatima rada.
Ono ovisi o predmetu i sloenosti ispitivanja, a moe biti usmeno ili pismeno, godinje,
polugodinje ili kvartalno i njime revizor daje informacije o uincima prevare na finansijski
poloaj preduzea i ukupno poslovanje. Takoer, revizor treba dati svoje miljenje i preporuke
korektivnih mjera koje menadment treba poduzeti kako bi se pogreke i prevare ubudue
sprijeile.
Iz svih prethodno navedenih razloga jasno se zakljuuje kako je nuno jaati zakonske
odredbe protiv pranja novca, odnosno prije svega poveati tradicionalnu kontrole poslovanja
preduzea.
Takoer, postoje odreene preporuke za uspjeno suprotstavljanje pranju novca, prema kojima
bi preduzea trebala:5

poznavati svoje klijente, tj. saznati identitet i na odgovarajui nain provjeriti nove

poslovati u skladu s visokim moralnim standardima i propisima, tj. osigurati da se

potuju zakoni i da se ne ostvari usluga ako postoje razlozi da je rije o pranju novca

suraivati s nadlenim tijelima za spreavanje protuzakonitih radnji

posvetiti panju osposobljavanju i informiranju zaposlenih o prihvaenoj politici i

dosljedno provoenje odluke o obveznom utvrivanju pravog identiteta klijenata.

Naime, problemi pranja novca prisutni su u cijelom svijetu te za njegovo spreavanje nije
bitna samo borba protiv kriminala, ve nastojanje da se ouva integritet finansijskih institucija
i sustava u cjelini. Isto tako vano je i iznalaenje novih zakonskih rjeenja u borbi protiv
pranja novca, stvaranje i razvoj novih specijaliziranih slubi. Takoer, najbitniji je razvoj
meunarodne saradnje uz koritenje modernih i uinkovitih metoda. U suprotnom, svi e
pojedinani napori donijeti slabe rezultate i prouzroiti velike trokove.

5 Ivica. F., Revizija, Zagreb, 2009.god.

10

3. PRIMJER PREVARE U PREDUZEU

U ovom poglavlju e se prikazati nain rada interne revizije u jednom preduzeu na
dokazivanju poinjene prevare. Revizor sada mora preuzeti vie odgovornosti za
iskorjenjivanje i prijavljivanje kriminalnih radnji. Elementi u kojima su prisutne pojave
kriminalnih radnji su: neefikasne kontrole, odnosno, u mnogim sluajevima, sposobnost
rukovodstva da zaobie kontrole te stav u preduzeu kojim se prevara prihvata kao neto
normalno. Takodje e biti neohpodno da se ide tragom svake sumnje o pojavi kriminalne
radnje, i da e svoj posao raditi u skladu sa svim raunovodstvenim standaradima i
zahtjevima.

LAMIJA d.o.o.
U preduzeu LAMIJA d.o.o. sistem interne kontrole izmeu ostalog postoji da bi
sprjeavao kriminalne radnje i greke. Unutar firme postoji odbor za reviziju i interna revizija.
Oni provjeravaju funkcionisanje interne kontrole da nebi dolo do zloupotrebe, da se izdaju i
kontroliu dokumenti i da ih potpiu nadlena lica. Svi revizori imaju svoju specijalnost i to
kontroliu.
Plan estomjesene revizije preduzea LAMIJA d.o.o.:
Mjesec januar:
-

Interna kontrola proizvodnje

Interna kontrola prodaje

Mjesec februar:
-

Interna kontrola blagjne

Interna kontrola dobavljaa

Mjesec mart
-

Interna kontrola skladita

Interna kontrola zaposlenih

Mjesec april
-

Interna kontrola dugoronih obaveza

11

Mjesec maj
-

Interna kontrola inventara

Mjesec juni
-

Interna kontrola kupaca

Bilans stanja preduzea LAMIJA

Na dan 01.01.-30.06.2013.
IMOVINA

IZNOS

IZVORI IMOVINE

IZNOS

(AKTIVA)
Zemljite

330.000

(PASIVA)
KAPITAL:

Zgrada

250.000

Temeljni kapital

585.000

Uredska oprema

30.000

Zadrana dobit

31.000

Osobno vozilo

60.000

OBVEZE:

Sitan inventar

2.000

Kredit od banke

70.000

Potraivanja od kupaca

12.000

Izdani ekovi

4.000

iro raun

18.000

Dobavljai

20.000

Blagajna
UKUPNO AKTIVA

23.000
725.000

Kratkoroni kredit
UKUPNO PASIVA

15.000
725.000

Slika 1. Prikaz bilansa br.1.

Bilans koji su sastavili radnici preduzea LAMIJA d.o.o. i prema kojem su sve stavke
bilansa ispravno prikazane i prema kome se poslovanje kontinuirano i uspjeno odvija.
Cilj estomjesene interne revizije u preduzea LAMIJA d.o.o. jeste otkriti nepravilnosti
poslovanja preduzea i svih zaposlenih u njemu. Isto tako cilj revizije jeste da se ona provede
u skladu sa MRS i MSFI i svim raunovodstvenim naelima.

Bilans stanja preduzea LAMIJA d.o.o.

12

Na dan 01.01.-30.06.2013.
IMOVINA

IZNOS

IZVORI IMOVINE

(AKTIVA)
Zemljite

330.000

(PASIVA)
KAPITAL:

Zgrada

250.000

Temeljni kapital

585.000

Uredska oprema

30.000

Zadrana dobit

31.000

Osobno vozilo

60.000

OBVEZE:

Sitan inventar

2.000

Kredit od banke

70.000

Potraivanja od kupaca

12.000

Izdani ekovi

4.000

iro raun

18.000

Kratkoroni kredit

Blagajna
UKUPNO AKTIVA

3.000
705.000

UKUPNO PASIVA

IZNOS

15.000
705.000

Slika 2. Prikaz bilansa br.2.

Stvarni prikaz bilansa nakon izvrene revizije i kontrole . Prema bruto bilansu utvreno je da
je obaveza prema dobavljau nula, a onda internom revizijom utvreno je da je plaanje
vreno sa blagajne a da stvarne obaveze nisu izmirene ve da je blagajnik prisvojio sebi iznos
od 20.000 KM to je utvreno potvrivanjem otvorenih stavki. Dobavlja je nakon izvrene
revizije potvrdio da obaveze nisu izmirene kako je i samom revizijom utvreno.

Izvjetaj internog revizora

13

Menadmentu preduzea
Vlasnicima preduzea
"LAMIJA" d.o.o.
Predmet: Interna revizija pojedini stavki aktive i pasive u otkrivanju kriminalni radnji
Stavke koje su bile kontrolisane u ovom izvjetaju su ona pitanja koja su uoena u toku
interne revizije te nuno ne obuhvataju sve stavke u okviru preduzea. Poduzete su sve mjere
da se na osnovu pruenih informacija i pregledane dokumentacije saini to kvalitetniji i
taniji izvjetaj.
Izvjetaj je kreiran za Menadment preduzea kao i vlasnike preduzea. Ovaj izvjetaj
obuhvata reviziju bilanshnih stavki za estomjeseno poslovanje i izraen je na osnovu
prezentovanih poslovnih dogaaja i finansijksih izvjetaja koji su sainjeni za estomjeseno
poslovanje.
Pri formiranju miljenja uzeto je u obzir sljedee:

Rezultate svih internih revizija provedenih tokom godina koja se zavrile

Finansijske izvjetaje poslovanja

Efekte svih materijalnih promjena o ciljevima ili aktivnostima

Pitanja koja proizilaze iz ranijih izvjetaja podnesenih rukovodstvenim tijelima

Postojanje ogranienja resursa koja su mogla naruiti sposobnost da se zadovolji

cjelokupna potrebe preduzea za internom revizijom;

Na osnovu pregleda prezentiranih poslovnih dogaaja smatra se da preduzee nije u

potpunosti poslovalo u skladu sa odgovarajuim raunovodstvenim i revizijskim standardima,
te na osnovu toga daje preporuke menadmentu i vlasnicima da budue poslovanje zasniva na
istim kriterijima i etici poslovanja.

U procesu interne revizije dat je naglasak na:

14

Reviziju proizvodnje

Reviziju prodaje

Reviziju blagjne

Reviziju dobavljaa

Reviziju skladita

Reviziju zaposlenih

Reviziju dugoronih obaveza

Reviziju inventara

Reviziju kupaca

Proizvodnja i prodaja je u skladu sa zahtijevanim Meunarodnim raunovodstvenim

standardima vrednovanja istih, te naina njihovog bilansiranja i iskazivanja u bilansi stanja
preduzea.
Revizijom blagjne, dobavljaa, skladita i zaposlenih utvreno je da nije u skladu sa
zahtijevanima Meunarodnih raunovodstvenih standarda vrednovanja istih, te naina
njihovog bilansiranja i iskazivanja u bilansi stanja preduzea.
Uzimajui u obzir prezentirane dokumente utvren je manjak na blagajni od 20 000 KM.
Detaljna kontrola i istraivanja doveli su do dokaza o poinjenoj prevari zaposlenih. Revizija
dobavljaa pokazala je da su zaposleni na blagajni poinili prevaru uzimajui iznos od 20 000
KM tako to je raunovodstvo prikazalo da su izmirene obaveze prema dobavljaima.
Provjereno je stanje na skladitu koje je isto kao i prije i potvreno je od dobavaljaa
neizvreno plaanje obaveza.
Potrebno je poboljati funkcionisanje sistema internih kontrola u cilju otklajnjanja utvrenih
nedostataka, kao i dosljedne primjene zakona i propisa o poinjenim prevarama.
Dugoronie obaveze, inventar i kupaci su u skladu sa zahtijevanim Meunarodnim
raunovodstvenim standardima vrednovanja istih, te naina njihovog bilansiranja i iskazivanja
u bilansi stanja preduzea.
Potpis internog revizora:

Broj licence internog revizora:

15

1 x Upravni odbor - menadment preduzea

2 x vlasnicima

4. ZAKLJUAK

16

tete koje nastaju zbog toga to su investitorima i povjeriocima prezentirani finansijski

izvjetaji, koji ne pruaju pravu sliku performansi preduzea, se ne ogledaju samo u
finansijskim gubitcima zbog loe donijetih odluka. Naime, ovakva situacija, ako potraje, bi
mogla dovesti do gubitka povjerenja korisnika, investitora i povjerilaca, u finansijske
izvjetaje. Globalizacija privrede i stvaranje svjetskog finansijskog trita samo su pojaali
znaaj zdravog finansijskog izvjetavanja.
Odgovornost za sprjeavanje, detekciju i istraivanje prevara u finansijskim izvjetajima lei
u rukama menadmenta preduzea, ali i u rukama drugih kontrolnih institucija i mehanizama.
Sistem interne kontrole, interne revizije i odbor za reviziju su kljuni elementi u sprjeavanju
prevara koje se javljaju kroz zloupotrebu imovine kao i onih koji koriste finansijske izvjetaje
kao instrument prevare. Eksterna revizija i forenziko raunovodstvo provode retrospektivnu
kontrolu finansijskih podataka u svrhu otkrivanja propusta i prevara, a sa ciljem
obezbjeivanja pouzdanosti i vjerodostojnosti finansijskih izvjetaja.
U cilju sprjeavanja koritenja mjera kreativnog raunovodstva i povrata povjerenja u kvalitet
finansijskog izvjetavanja, potrebno je da vlade, regulatorna tijela i lanovi raunovodstvene
profesije rade na konstantnom unapreenju normativne osnove, unapreenju eksterne revizije
procesa finansijskog izvjetavanja, osnaivanja uloge i osposobljenosti odbora za reviziju,
jaanju iterne revizije i vrenju promjenu kulture kroz reafirmisanje etikih standarda u
menaderskoj i raunovodstvenoj profesiji.
Budui da su vremena sve vie turbulentnija i neizvesnija u pogledu poslovanja i opstanka na
tritu, mnoga preduzea (pored voenja brige o ostvarenim rezultatima, zaposlenim, rizicima
u poslovanju i sl.) moraju adekvatnu panju da posvete i spreavanju finansijskih prevara koje
ih mogu zadesiti. Mnogi zaposleni u velikim preduzeima, voeni linim interesima, mogu
iskoristiti svoj dominantan poloaj u kompaniji i izvriti odgovarajue malverzacije putem
falsifikovanja bitnih finansijskih izvetaja, na taj nain obmanjujui najiru javnost. Izuzetno
je loe, to danas (naroito kod nas) se vrhunski menaderi i strunjaci udruuju i na
osnovu zajednikih dogovora obavljaju prevare. Rjeenje za finansijske prevare svakako treba
traiti u zakonima i zakonskim procedurama, koje se kod nas, na alost, i dalje ne potuju i ne
vae podjednako za sve.
Iz navedenog primjera prevare zakljuuje se kako je najeci razlog zaposlenikove uinjene
prevare vie povezan s motivacijom, nego s prilikom, jer su nezadovoljni radnici frustrirani i
tako se, vjerovatno, na neki nain ele osvetiti svojim nadreenima, odnosno vlasniku.
Dakle, vrlo je vano uoiti ta je glavni razlog poinjene prevare u preduzeu kako bi se lake

17

i bolje procijenio rizik prevare, ali jednako tako i postavio odgovarajui korektivni kao i za
budue vrijeme preventivni postupak.
Pravovremenom i kvalitetnom kontrolom internih revizora smanjlili bi se nepotrebni trokovi
koji su uzrokovani prevarama zaposlenih u preduzeima, takoe bi se smanjile prevare i
obezbjedio pravilniji rad preduzea.
Radom je dokazana glavna hipoteza da je kvalitetna interna revizija i kontrola nuna u
preduzeu u cilju boljeg poslovanja i sprijeavanja kriminalnih radnji kako bi javnost i
konkurenti mogli imati povjerenja u cjelokupno poslovanje preduzea. Takoer,dokazana je i
prva pomona hipoteza da preduzea trebaju znatno vie pozornosti i resursa posvetiti
upravljanju rizicima prevare kako bi se mogunost nastanka prevara mogla svesti na
minimalnu razinu. Uz to, dokazana je i druga pomona hipoteza da u suvremenim
organizacijama interni revizori mogu imati kljunu ulogu pri otkrivanju i spreavanju
nezakonitih radnji jer iako se smatra kako je njihova glavna uloga vie naglaena pri
ocjenjivanju efikasnosti poslovanja na nivou svih funkcija, jo uvijek se menadment
preduzea oslanja na njihovu pomo i sposobnost pri otkrivanju i procjeni moguih prevara.
Poznato je kako su danas sve uestalije pojave nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju
preduzea te su takvi dogadaji prerasli u afere, odnosno preduzea se ponaaju neetino i
lano prikazuju, tj. friziraju podatke i financijske izvjetaje o poslovanju. Prema nekim
istraivanjima, preduzea najee propadaju zbog prijevara i ostalih kriminalnih radnji, a
ponekad se sve prevare ne uspiju ni otkriti zbog oito jako dobrog naina prikrivanja istih.
Uzroci se takvog gospodarenja u svijetu najee vezuju uz pojam globalizacije i poslovne
saradnje koja se uspostavlja meu poslovnim odnosima kao i ubrzanim razvojem tehnologije.
Naime, iako tehnologija nesumnjivo pozitivno utjee na svijet i unapreenje svih oblika
poslovanja, ona s druge strane olakava krae i poveava mogunosti financijskih prijevara.
Takoer, gotovo se svako preduzee suoava s rizikom prevare, iako ih veina nije potpuno ni
svjesna.

18

LITERATURA
1. Ivica. F., Revizija, Zagreb, 2009.god.
2. Katarina ., Lajo ., Raunovodstveni standrardi, financijski izvjetaji i revizija,
Zagreb, 1996.god.

Popis slika:
Slika 1. Prikaz bilansa br.1.
Slika 2. Prikaz bilansa br.2.

19