SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET - SPLIT

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA NA

NA PRIMJERU ''Kra d.d.''

MENTOR:
Dr.sc.Sandra Pepur

STUDENTICA:
Barbara Deli

Split, rujan 2011. godine

Sadraj:
Uvod
3
1.Financijske informacije kao temelj financijskih izvjetaja
4
2.Temeljni financijski izvjetaji
5
2.1.Cilj i obiljeja
5
2.2.Temeljni financijski izvjetaji poduzea
7
2.2.1.Bilanca
7
2.2.2.Raun dobiti i gubitka
9
2.2.3.Izvjee o novanom tijeku
10
2.2.4.Biljeke uz financijske izvjetaje
14
2.2.5.Izvjee o promjeni glavnice
15
3.Analiza financijskih izvjetaja
16
3.1.Svrha i korisnici analize financijskih izvjetaja
16
3.2.Metode analize financijskih izvjetaja
16
3.2.1.Komparativna analiza
16
3.2.2.Analiza trenda
17
3.2.3.Analiza putem pokazatelja
17
3.2.3.1.Pokazatelji likvidnosti
18
3.2.3.1.1.Pokazatelj tekue likvidnosti
18
3.2.3.1.2.Pokazatelj ubrzane likvidnosti
19
3.2.3.2.Pokazatelji menadmenta imovine
19
3.2.3.2.1.Prosjeno razdoblje naplate potraivanja
19
3.2.3.2.2.Pokazatelj obrta zaliha
20
3.2.3.2.3.Pokazatelj obrta dugotrajne imovine
20
3.2.3.2.4.Pokazatelj obrta ukupne imovine
21
3.2.3.3.Pokazatelji menadmenta duga (zaduenosti)
21
3.2.3.3.1.Pokazatelj zaduenosti
21
3.2.3.3.2.Pokazatelj pokria kamata
22
3.2.3.4.Pokazatelji profitabilnosti
22
3.2.3.4.1.Bruto profitna mara
22
3.2.3.4.2.Neto profitna mara
23
3.2.3.4.3.Temeljna snaga zarade
23
3.2.3.4.4.Povrat na ukuonu imovinu/investicije (ROA ili ROI)
23
3.2.3.4.5.Povrat na vlastiti kapital/dioniku glavnicu (ROE)
24
3.2.3.5.Trini pokazatelji
24
3.2.3.5.1.Pokazatelj cijena/zarada (P/E)
24
3.2.3.5.2.Pokazatelj trina/knjigovodstvena vrijednost
25
3.2.3.6.Du Pont sustav pokazatelja
25
4.Analiza financijskih izvjetaja na primjeru Kra d.d
27
4.1.Analiza trenda u kombinaciji s komparativnom analizom bilance i
raun dobiti i gubitka Kra d.d. a (za razdoblje od 2008.-2010.g.) 29
4.2.Analiza odabranih financijskih pokazatelja Kra d.d. a
(za razdoblje od 2008.-2010.g)
5.Zakljuak
6.Popis literature
7.Popis slika
8.Popis tablica

35
39
41
42
43

UVOD
Ukoliko se eli promiljati o poslovanju nekog poduzea, neophodna je adekvatna
informacijska podloga u vidu raunovodstvenih, odnosno financijskih informacija.
Osnovni zadatak raunovodstva kao uslune funkcije, neophodne za upravljanje
poduzeem,je prikupljanje i obrada podataka financijske prirode, te njihovo prezentiranje
zainteresiranim korisnicima. Raunovodstvene informacije predstavljaju bazu za financijsko
izvjetavanje i uobliene su u vidu raznih financijskih izvjetaja. Utom kontekstu,financijski
izvjetaji predstavljaju zavrnu fazu raunovodstvenog procesuiranja podataka i u konanici
se pojavljuju kao nositelji financijskih informacija.
Cilj financijskog izvjetavanja je,informiranje zainteresiranih strana (odnosno,sadanjih i
potencijalnih investitora,vjerovnika,kreditora i ostalih internih i eksternih korisnika) na nain
koji e biti razumljiv i osobama koje ne posjeduju usko struna raunovodstvena znanja.
Ovaj rad biti e usmjeren na analizu financijskih izvjetaja (na konkretnom primjeru ), koju
moemo definirati kao proces primjene razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih
se podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za
donoenje poslovnih odluka i upravljanje.
Za poetak, upoznati emo se s financijskim informacijama kao temeljnom jedinicom
strukture financijskih izvjetaja i financijskog izvjetavanja uope. Zatim emo se upoznati s
ciljem, obiljejima i vrstama financijskih izvjetaja, te nainima analize financijskih
izvjetaja, koje emo u konanici ovog diplomskog rada praktino primjeniti na konkretnom
primjeru poduzea ''Kra d.d.''.

1.FINANCIJSKE INFORMACIJE KAO TEMELJ

FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Financijske informacije, ine podlogu u poslovnom odluivanju. One predstavljaju tzv.
''finalni proizvod'' raunovodstvenog procesa (odnosno konani rezultat poslovanja poduzea
izraen u novcu) i uobliene su u vidu raznih financijskih izvjetaja. Financijske informacije
ine glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke. Moemo ih definirati kao obraene
podatke, prezentirane u formi koja je pogodna za primaoca, a koji imaju znaajnu vrijednost u
tekuim ili buduim aktivnostima ili odlukama.
Financijski izvjetaji ine glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke. Publikacije analitiara
vrijednosnica i izvjea brokerskih kua za tvrtku i industriju, takoer mogu biti jedno od
izvora financijskih informacija. Kao izvor financijskih informacija mogu se koristiti i interna
izvjea sastavljena za potrebe menadmenta, meutim informacije iz ovih izvora u pravilu
nisu dostupne analitiarima, vjerovnicima i investitorima. Takoer se, kao izvor financijskih
informacija, mogu koristiti i trini podaci koji ukljuuju podatke s financijskih trita i trita
proizvoda i usluga, oni odraavaju imbenike koji odreuju konkurentnu poziciju tvrtke, a
time i njenu perspektivu.
Informacije predstavljaju specifinu vrstu resursa. Njihova specifinost proizlazi iz injenice
da se uporabom ne troe i toga to se u narednom razdoblju mogu ponovo upotrebljavati.
Informacije ne gube na vrijednosti, osim u sluaju zastarijevanja.
Kvaliteta informacija je podijeljena na dvije razine, i to na primarnu i sekundarnu.
Primarna razina kvalitete odreena je relevantnou i pouzdanou. Naime, relevantnom se
smatra ona informacija koju karakterizira mogunost predvianja, povratna veza te
pravovremenost. To znai da se relevantna informacija odnosi na budue vrijeme, korigira ili
potvruje prijanja predvianja, a korisnicima je prezentirana u pravo vrijeme. Pouzdana
informacija jest istinito prikazana i dokazljiva informacija, osloboena greaka. Da bi
informacija bila pouzdana, treba biti nepristrana, to znai da se za razliite korisnike ne
mogu o istoj pojavi prezentirati razliite, proturijene informacije.
Sekundarna razinu kvalitete informacija odreena je komparabilnou i konzistentnou. Da
bi se neka ekonomska pojava ocijenila potrebno ju je promatrati u relevantnim odnosima, tj. u
odnosu prema nekoj relevantnoj bazi usporedbe. Tek tada se mogu donositi zakljuci o
meusobnim slinostima i razlikama, ukljuujui princip povratne veze, te donositi odreene
poslovne odluke. Za poduzee je vrlo znaajno da je takva analiza omoguena u prostoru (tj.
izmeu srodnih oblika) i vremenu. Vremenska usporedivost je usko povezana s
konzistentnou. Konzistentnost zahtijeva postojanost primjene nekog odreenog postupka,
to u raunovodstvenom smislu znai da je poduzee duno primjenjivati jednom usvojenu
metodu za biljeenje svih istovrsnih poslovnih dogaaja.
Pored prethodno navedenih kvalitativnih karakteristika, namee nam se i razumljivost kao
jedna od vanih karakteristika. Takoer, izmeuostalog, kvalitetu financijskih informacija
potrebno je promatrati i s aspekta ogranienja koja se pojavljuju pri procesu njihova
formiranja. Naime, jedno od osnovnih ogranienja reflektira se u obliku cost/benefit analize
koja zahtijeva da koristi od neke informacije moraju biti vee od trokova njezina dobivanja

2.FINANCIJSKI IZVJETAJI
2.1.Cilj i obiljeja
Financijski izvjetaji predstavljaju zavrnu fazu raunovodstvenog procesuiranja podataka i
pojavljuju se kao nositelji raunovodstvenih,odnosno financijskih informacija. Oni
predstavljaju glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke. Sadre informacije o prolim
aktivnostima i rezultatima tvrtke, koje krajnjem korisniku mogu biti od velike vanosti. Iako
dobri povijesni rezultati nisu garancija da e se takav pozitivan trend nastaviti u budunosti,
tako ni loiji povijesni rezultati ne garantiraju nastavak takvog trenda u budunosti. Unato
tome, povijesni rezultati mogu biti korisna smijernica krajnjem korisniku.
Financijski izvjetaji se obino sastavljaju uz pretpostavku da poduzee vremenski
neogranieno posluje te da e poslovati i dalje,u doglednoj budunosti.trebaju
pruiti istinit i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, te promjena financijskih poloaja
i dobiti ili gubitka pri emu je vano da se poslovni dogaaji mogu pratiti prema njihovom
nastajanju i razvoju.
Temeljni financijski izvjetaji uvaju se trajno i u izvorniku,te se sastavljaju se za poslovnu
godinu. Iznimno,poduzetnici sezonskog karaktera djelatnosti mogu sastavljati financijske
izvjetaje za poslovnu godinu koja je razliita od kalendarske godine. Rjeenje o tome izdaje
ministar financija na zahtijev poduzetnika. Mali poduzetnici nisu obvezni sastavljati izvjetaj
o tijeku gotovine. Financijske izvjetaje potpisuje zakonski predstavnik poduzetnika.
Osnovni cilj financijskih izvjetaja jest da prue informacije o financijskom poloaju i
uspjenosti poslovanja poduzea. Prema Meunarodnim raunovodstvenim standardima
(MRS) i Meunarodnim revizijskim standardima (MRevS), svrha financijskih izvjetaja je da
prue korisnicima realne i objektivne informacije o djelotvornosti poslovanja poduzea, koje
su velikom broju korisnika znaajne pri donoenju poslovnih odluka. Te informacije korisnik
e nai u financijskim izvjetajima (bilanci,raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o novanim
tijekovima, izvjeu o promjeni glavnice i biljekama).
Vano je naglasiti kako su svi ovi financijski izvjetaji meusobno povezani i upueni jedni
na druge. Neki su statikog karaktera jer prikazuju situaciju u odreenoj toki vremena (npr.
bilanca), dok drugi ukazuju na na promjene ekonomskih kategorija odreenog razdoblja, te
zbog toga imaju dinamiki karakter (npr. raun dobiti i gubitka). Promatrani zajedno,u
meusobnoj interakciji, govore o tzv. ''zdravstvenom stanju'' promatranog poduzea, a utvrditi
i razumjeti to ''stanje'' znai imati mogunost donositi primjerene i racionalne poslovne
odluke.
S obzirom na irok spektar internih i eksternih korisnika (kao to su namjetenici,investitori,
zajmodavci, dobavljai i ostali vjerovnici, kupci, vlade i njihove agencije, te javnost),
poduzea sastavljaju godinje financijske izvjetaje kako bi interne i eksterne korisnike
upoznali s poslovanjem poduzea. To je posebice vano za eksterne korisnike koji nemaju
direktan pristup raunovodstvenim evidencijama, pa se moraju osloniti na informacije
sadrane u financijskim izvjetajima.

Pritom treba naglasiti kako unato velikoj vrijednosti koju financijski izvjetaji predstavljaju
za korisnika, oni ne pruaju sve informacije koje su potrebne korisniku pri donoenju
ekonomskih odluka, jer oni uglavnom daju sliku financijskih uinaka prolih dogaaja i ne
pruaju nefinancijske informacije. Zbog orjentiranosti financijskih izvjetaja na korisnike,
vano je spomenuti kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja. Naime, kvalitativna obiljeja
su upravo ona znaajka koja informacije predoene u financijskim izvjetajima ini
upotrebljivima za korisnika.
Kvalitativna obiljeja su:
1.Razumljivost
Osnovna kvaliteta financijske informacije pruene u financijskim izvjetajima jest da je
razumljiva korisnicima. U tu svrhu, korisnici bi trebali imati dovoljno znanja o poslovnim i
ekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu.
2.Vanost
Da bi informacija bila korisna,ona mora biti vana za potrebe korisnika pri donoenju
poslovnih odluka. Tako su, npr. informacije o poloaju i poslovnoj uspjenosti u
prolosti,osnovna podloga za predvianje budunosti, budueg financijskog poloaja i
uspjenosti, te niza pitanja za koje su korisnici zainteresirani (kao npr. isplate dividendi, plaa,
kretanje cijena vrijednosnih papira i sposobnosti poduzea da udovolji svojim obvezama u
roku dospijea).
3.Pouzdanost
Svaka informacija da bi bila korisna, mora biti pouzdana. To znai da u njoj nema znaajne
pogreke i sumnji u vjerodostojnost prikazivanja svega onoga to predstavlja ili bi se moglo
oekivati da e to predstavljati. Svaka informacija mora vjerno predoiti sve relevantne
dokaze, transakcije i druge dogaaje koji informaciju ine pouzdanom. (npr. bilanca bi trebala
vjerno prikazati transakcije i druge dogaaje koji proizlaze iz imovine, obveza i glavnice na
datum izvjeivanja koji udovoljava kriterijima priznavanja.)
4.Usporedivost
Sve financijske informacije u financijskim izvjetajima moraju biti usporedive, kako bi
korisnici mogli biti u stanju identificirati trendove financijskog poloaja poduzea i njegove
poslovne uspjenosti, i to kako unutar poduzea, tako i u odnosu na druga srodna poduzea i
grupacije u cjelini. Takoer je vano i kvalitativno obiljeje obavijetenosti korisnika o
raunovodstvenoj politici koja se primjenjuje u poduzeu pri pripremi financijskih izvjetaja,
kao i o bilo kakvim promjenama tih politika, te o uincima takvih promjena u.

2.2.Temeljni financijski izvjeetaji

Financijsko izvjetavanje u Republici Hrvatskoj ureeno je zakonom o raunovodstvu.
Temeljni financijski izvjetaji su:
1.
2.
3.
4.
5.

Bilanca
Raun dobiti i gubitka
Izvjetaj o novanom toku
Izvjetaj o promjeni glavnice
Biljeke uz financijske izvjetaje

Godinje izvjee prua informacije o znaajnim poslovnim dogaajima u poslovnoj godini,

vjerodostojnom i vjerojatnom pregledu razvoja poslovanja, aktivnostima na podruju
istraivanja i razvoja, stjecanju vlastitih dionica1. Sva velika i srednja poduzea jednom
godinje obavezni su javno objaviti financijske izvjetaje.
Financijski izvjetaji slue za:
1. Predoenje vlasnicima
2. lanovima drutva u roku od 4 mjeseca (mala i srednja drutva)
3. lanovima drutva u roku 6 mjeseci (velika)
4. lanovima drutva u roku 9 mjeseci (grupe-konsolidirani financijski izvjetaji)
Za izradu financijski izvjetaja primjenjuju se MRS-ovi. Prema ZOR-u ukoliko se financijski
izvjetaji sastavljaju prema MRS-ovima namjenjeni su prvenstveno vanjskim korisnicima,
temeljni financijski izvjetaji moraju pruiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine,
obveza, kapitala, promjene financijskog poloaja te dobiti ili gubitka.

2.2.1. BILANCA
Prilikom osnivanja drutva na temelju inventara sastavlja se poetna bilanca iz koje se koriste
podaci za otvaranje poslovnih knjiga. Na kraju poslovne godine sastavlja se zakljuna bilanca
koja ujedno predstavlja poetnu bilancu u iduoj poslovnoj godini.
Bilanca (tal.Bilancia=vaga) je temeljni financijski izvjetaj, statikog karaktera koji pokazuje
resurse kojima poduzee raspolae (aktivu), te glavnicu i obveze poduzea (pasivu) na
odreeni datum (dan bilanciranja). Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku
koji se vie nee ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski poloaj poduzea.
Nadalje,aktiva se dijeli na kratkotrajnu imovinu (kratkorone izvore) i dugotrajnu imovinu
(dugorone izvore),a pasiva na obveze (ktatkorone i dugorone) i vlasniki kapital (dioniku
glavnicu).
Kratkotrajna imovina realizira se tijekom jedne godine ili jednog poslovnog ciklusa. Ona
ukljuuje zalihe (sirovine i materijal, proizvodnju u tijeku, gotove proizvode, trgovaku robu i
predujmove), potraivanja (od kupaca, povezanih poslovnih subjekata, zaposlenih, drave i
sl.), financijsku imovinu (udjeli i dionice u povezanim poduzeima, vrijednosne papire, dane
1

V. Belak: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2003, str. 35.

kredite i depozite,kaucije,zajmove povezanim poduzeima i ostala kratkotrajna ulaganja), te

novac u banci i blagajni.
Dugotrajna imovina prikazuje se kao bruto imovina umanjena za obraunatu kumulativnu
amortizaciju. Ukljuuje i imovinu koja je uzeta na koritenje financijskim leasingom.2
Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se vie nee ponoviti. U tom
trenutku ona prikazuje financijski poloaj poduzea. Predstavlja sustavni pregled
imovine,kapitala i obveza gospodarskog subjekta na odreeni datum, najee na datum
zavretka fiskalne godine.3 Daje osnovnu podlogu za analizu financijskih izvjetaja
poduzea,za utvrivanje eventualnih slabosti u poslovanju i otklanjanje tih slabosti, kao i za
predvianje poslovanja u budunosti. Razlikovanje bilannih pozicija omoguava procjenu
financijskoga zdravlja tvrtke. Na temelju analize bilance stanja donosi se ocjena financijskog
potencijala poduzea. Daje informacije o financijskom poloaju poduzea, a njena ravnotea
se ogleda u ravnotei aktive i pasive, to znai da imovina mora biti jednaka izvorima iz kojih
se financira.Vano je pritom istaknuti, kako podatke iz bilance treba koristiti imajui na umu
da su podaci temeljeni prvenstveno na povijesnim trokovima, a ne na trinim vrijednostima,
te s toga daju i samo opu procjenu vrijednosti tvrtke.4
U naelu dugorona bi sredstva trebala biti jednaka dugoronim izvorima, a isto naelo vrijedi
i za kratkorona sredstva i izvore. Rije je o tzv. harmoniji ronosti, to znai da bi dugorona
sredstva trebala biti u ravnotei s dugoronim izvorima. Znatnije naruavanje ovoga naela
dovodi u pitanje financijsku stabilnost tvrtke. Neuravnoteenost pojedinih dijelova aktive i
dijelova pasive, po obujmu i roku, moe uzrokovati insolventnost.5

Tablica 1. Skraena bilanca (na odreeni datum)

AKTIVA
A.Potraivanja za upisani a
neuplaeni kapital

PASIVA
A.Kapital i rezerve
I.Upisani kapital
II.Premija na emitirane
dionice
III.Revalorizacijska rezerva
IV.Rezerve
V.Zadrani dobitak ili
preneseni gubitak
VI.Dobitak ili gubitak tekue
godine

Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb 2008 ,str.359

Lj.Vidui:Ibid, str.358
4
Lj.Vidui:Ibid, str 358
5
Branko Ora: ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA i Ocjena boniteta tvrtke,materijali iz kolegija
Poduzetniko projektiranje, Sveuilite u Splitu, Split, 2010.
2
3

B.Dugotrajna imovina
I.Nematerjalna imovina
II.Materjalna imovina
III.Financijska imovina
IV.Potraivanja
C.Kratkotrajna imovina
I.Zalihe
II.Potraivanja
III.Financijska imovina
IV.Novac u banci i blagajni
D.Plaeni trokovi budueg
razdoblja i nedospjela naplata
prihoda
E.Gubitak iznad visine
kapitala
F.Ukupna aktiva
G.Izvanbilanni zapisi

B.Dugorona rezerviranja

C.Dugorone obveze

D.Kratkorone obveze
E.Odgoeno plaanje
trokova i prihod budueg
razdoblja
F.Ukupna pasiva
G.Izvanbilanni zapisi

Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str. 359.

2.2.2.RAUN DOBITI I GUBITKA

Raun dobiti i gubitka spada u temeljna financijska izvjea tvrtke. Naziva se jo i izvjetaj o
uspjenosti poslovanja, koji kao vraeni film prikazuje poslovanje poduzea tijekom
razdoblja. Sadri vjerojatno najznaajnije pojedinane informacije o poslovanju, odnosno
prihode, rashode i razliku izmeu njih koja moe biti dobit ili gubitak. Raun dobitka i
gubitka je dinamiki, zbirni raunovodstveni izvjetaj prihoda i rashoda poduzea u
izvjetajnom razdoblju koji korisnicima osigurava informaciju o uspjehu, odnosno rezultatu
poslovanja za odreeno obraunsko razdoblje. Sastavlja se na temelju rauna glavne knjige na
kojima se evidentiraju prihodi i rashodi obraunskog razdoblja. Sadraj rauna dobiti i
gubitka u materijalnom i formalnom smislu propisan je Zakonom o raunovodstvu, a razlikuje
se za male, srednje i velike poduzetnike.
Prihod je poveanje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili
poveanja imovine ili smanjivanja obveza, to ima za posljedicu poveanje kapitala. Prihode
u raunu dobiti i gubitka dijelimo na prihode od prodaje proizvoda, prihode pruanja usluga,
financijske prihode i izvanredne ili prihodi koji ne nastaju od redovne djelatnosti (inventurni
vikovi, naplata potraivanja iz proteklih godina i sl.).
Rashodi su smanjenja ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili
troenja ili stvaranja obveza to za posljedicu ima smanjivanje glavnice. Rashode u raunu
dobiti i gubitka dijelimo na redovne (trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama,
trokovi prodaje i administrativni trokovi, financijski rashodi), izvanredni rashodi (rashodi
pri obavljanju neredovitih aktivnosti, inventurni manjkovi, elementarne nepogode, ratna
djelovanja).

Tablica2. Skraeni raun dobiti i gubitka (za razdoblje jedne izvjetajne godine)
Redni br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7a.
7b.
8
9a.
9b.

Pozicija
Prihodi iz osnovne djelatnosti
Rashodi iz osnovne djelatnosti
Prihodi iz drugih aktivnosti
Rashodi iz drugih aktivnosti
Izvanredni prihodi
Izvanredni rashodi
Dobitak prije oporezivanja (1+3+5 minus 2+4+6)
Gubitak prije oporezivanja (2+4+6 minus 1+3+5)
Porez na dobitak ili gubitak
Dobitak financijske godine (7a.-8)
Gubitak financijske godine (7b.+8 ili 8-7a.)

Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str. 361.

2.2.3. IZVJEE O NOVANOM TIJEKU

Izvjee o novanom tijeku iskazuje neto novani tok ostvaren poslovanjem u odreenom
razdoblju. Svrha ovog izvjea je osigurati informacije o tokovima novca vezanim uz
poslovanje odreenog subjekta, kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostima
subjekta tijekom tog razdoblja.
Izvjee o novanom tijeku temelji se na novcu i novanim ekvivalentima. Novac ukljuuje
gotovinu u blagajni, novac na iro-raunu i drugim bankovnim raunima ukljuujui
prekoraenja dok su novani ekvivalenti likvidna, lako i brzo unoviva kratkorona ulaganja
koja nisu pod utjecajem znaajnog rizika promjena vrijednosti s rokom dospjea do 3
mjeseca.
Svrha i koristi od izvjetaja o novanom tijeku:
1. Procjena sposobnosti drutva za ostvarenje budueg istog novanog tijeka
2. Ocjena sposobnosti drutva za ispunjenje obveza vjerovnicima, plaanje dividendi te
ocjena potreba za vanjskim financiranjem
3. Ocjena uzroka razlika neto dobiti i istog novanog toka, povezivanje novanih
primitaka i izdataka
4. Procjena uinaka novanog toka te nenovanih investicijskih i financijskih aktivnosti
tijekom razdoblja na financijski poloaj drutva
5. Mogunost usporedbe sadanje vrijednosti buduih novanih tokova razliitih
drutava
6. Eliminacija uinaka razliitih raunovodstvenih postupaka pri istim transakcijama i
dogaajima

Izvjetaj o novanom tijeku sastavlja se temeljem:

1. Poslovnih,
2. Investicijskih (ulagateljskih)
3. Financijskih aktivnosti
Poslovne aktivnosti vezane su za tekue poslovanje tvrtke i raune balance koji se odnose na
kratkotrajnu imovinu i kratkorone obveze, te amortizaciju. Svrha ovih aktivnosti je
ostvarivanje neto dobitka . Gotovina od poslovnih aktivnosti u izvjetajnom razdoblju
razlikuje se od iznosa neto dobitka zbog promjena koje nastaju u iznosima imovine i obveza.6
Investicijske aktivnosti su aktivnosti stjecanja i otuivanja dugotrajne imovine i drugih
ulaganja, koja nisu novani ekvivalenti (ulaganja u dunike i vlasnike vrijednosne papire te
ostalu dugotrajnu imovinu, odobravanje kredita kao i povrat ulaganja te povrat glavnice
odobrenih kredita).
Financijske aktivnosti su aktivnosti koje rezultiraju promjenama veliine i sastava glavnice i
dugova drutva (emisija dionica, zaduivanje, otkup dionica, isplata dividendi, povrat
dugova).

Novani primici i izdaci po pojedinim aktivnostima:

1. Poslovna aktivnost
Novani primici:
Primici od prodaje proizvoda, robe, usluga ili kratkoronih ulaganja koja nisu novani
ekvivalenti, primici od kamata i primljenih dividendi i primici od naplate teta od osiguranja,
naplate po rjeenju sudskih sporova.
Novani izdaci:
Izdaci za nabavu sirovina i materijala, usluga, izdaci za plae, izdaci za poreze, doprinose,
carine, lanarine, kazne, penale, za kamate i ostali izdaci i ostalo (za karitativne svrhe,
novani povrati kupcima i sl.).
2. Investicijska aktivnost
Novani primici:
Primici od prodaje ulaganja u dunike vrijednosne papire, prodaje zajmova, povrata glavnice
odobrenih zajmova, prodaje vlasnikih vrijednosnih papira, primici od ulaganja (kamate,
dividende, udjeli, naknade i sl.) i primici od prodaje materijalne i nematerijalne dugotrajne
imovine
Novani izdaci:
Izdaci od ulaganja u dunike i vlasnike vrijednosne papire, za kupnju dugova, plasmani i
zajmovi drugim subjektima i izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine.

Lj.Vidui: op cit,str 363

3. Financijska aktivnost
Novani primici:
Primici od emisije vlasnikih vrijednosnih papira (dionica) i primici od emisije dunikih
vrijednosnih papira (obveznica, zadunica), primljenih kredita.
Novani izdaci:
Izdaci za dividende, otkup vlastitih emitiranih dionica (trezorskih) i izdaci za otplatu kredita
(samo glavnice zajma).

Izvjee o novanom tijeku moemo sastavljati pomou dvije metode:

1. Direktna metoda
2. Indirektna metoda
Temeljna razlika izmeu ove dvije metode je u iskazivanju novanog tijeka od poslovnih
aktivnosti. Prednost ima direktna metoda zbog objektivnosti informacija i analize gotovinkih
tijekova.Direktnom metodom iskazuju se osnovne vrste novanih primitaka i izdataka od
poslovnih aktivnosti, nakon toga zbroj odnosno novani tijek.Dok indirektnom metodom
novani tijek od poslovnih aktivnosti utvruje se neizravno, tj. prilagodbom neto dobiti
poduzea za uinke od:
a) poveanja ili smanjenja zaliha, potraivanja i obveza,
b) amortizacije dugotrajne imovine, prihoda i rashoda od prodaje dugotrajne
imovine (koji se odnose na investicijske aktivnosti), prihodi i rashodi od otpisa
dugova (financijske aktivnosti).
Tablica 3. Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne godineindirektnom metodom
Poslovne aktivnosti
Neto dobitak
Usklaivanja
1.Amortizacija
2.Promjena radnog kapitala
a)Promjene kratkotrajne imovine:
smanjenje (poveanje) zaliha
poveanje (smanjenje) potraivanja od kupaca
smanjenje (poveanje) plaenih trokova budueg razdoblja
smanjenje (poveanje) ostalih potraivanja

b)Promjene kratkoronih obveza:

poveanje (smanjenje) obveza prema dobavljaima
poveanje (smanjenje) ostalih obveza
poveanje (smanjenje) odgoenih plaanja i prihoda budueg razdoblja
1. NETO TIJEK IZ POSLOVANJA

Investicijske aktivnosti
2.

NETO TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Financijske aktivnosti

poveanje kratkoronih kredita

poveanje zadunica
otplata obveznica
plaene obine i prioritetne dividende

3.
4.

NETO TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

NETO TIJEK NOVCA I EKVIVALENATA IZ
POSLOVNIH,INVESTCIJSKIH I FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
(1+2+3)
POETNI SALDO NOVCA I NOVANIH EKVIVALENATA
KONANI SALDO NOVCA I EKVIVALENATA (4+5)

5.
6.

Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str. 372.

Tablica 4. Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne godinedirektnom metodom
Poslovne aktivnosti

Novac primljen od kupaca

Novac isplaen dobavljaima i djelatnicima
Novac isplaen za poreze i doprinose
Ostali izdaci s temelja poslovnih aktivnosti

1.NETO TIJEK IZ POSLOVANJA

Investicijaske aktivnosti

Novane isplate za stjecanje poduzea, dijelova

poduzea, opreme i druge dugotrajne imovine
Novani primici od prodaje dugotrajne imovine
Novani primici od naplate glavnice danih
kratkoronih i dugoronih kredita
Novani primici od prodaje vrijednosnica i udjela
drugih poduzea (osim novanih ekvivalenata i onih
koji se dre za poslovne svrhe)
Novane isplate za stjecanje vrijednosnica i udjela
drugih poduzea (osim novanih ekvivalenata i onih
koji se dre za poslovne svrhe)

2.NETO TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Financijske aktivnosti

Novani utrci od izdavanja

dionica,obveznica,komercijalnih zapisa
Novani primici od kredita
Novane isplate za stjecanje vlastitih dionica
Novani izdaci za dividend
Novane otplate glavnice kredita

3.NETO TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

4. NETO TIJEK NOVCA I EKVIVALENATA IZ
POSLOVNIH,INVESTICIJSKIH I FINANCIJSKIH
AKTIVNOSTI (1+2+3)
5.POETNI SALDO NOVCA I NOVANIH
EKVIVALENATA
6.KONANI SALDO NOVCA I EKVIVALENATA
(4+5)
Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str.373.

2.2.4.BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE

Obveznici sastavljanja biljeki uz financijske izvjetaje jesu svi poduzetnici koji vode
poslovne knjige i sastavljaju financijske izvjetaje prema Zakonu o raunovodstvu, bez obzira
na organizacijski oblik (d.d., d.o.o. i ostali) i veliinu (mali srednji, veliki poduzetnici).
Biljeke uz financijske izvjetaje detaljnije obrazlau informacije sadrane u ostalim
temeljnim financijskim izvjetajima - bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o novanim
tijekovima i izvjetaju o promjenama u glavnici. Uz to, u njemu se navode i one informacije
koje nisu sadrane u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o novanim tijekovima i
izvjetaju o promjenama u glavnici.
Biljeke pruaju korisnicima dodatne informacije koje su potrebne za pravilno razumijevanje
financijskih izvjetaja, te ine njihov sastavni dio. Biljeke nisu formalno odreene, odnosno
shematizirane. esto se prezentiraju u obliku tablica i mogu sadravati mnotvo razliitih
podataka, iji sadraj i struktura ovise o specifinosti svakog pojedinog poduzea, kao to su
vrsta djelatnosti, organizacijski oblik poduzea, struktura imovine, obveza, kapitala i sl.
Biljeke uz financijske izvjetaje nisu same sebi svrhom, ve se pripremaju za korisnike, pa u
postupku njihove pripreme treba uvaavati potrebe i zahtjeve korisnika. To znai da one ne bi
smjele sadravati umu podataka i informacija koje su korisnicima nejasne i stoga
neupotrebljive u donoenju poslovnih odluka. Naprotiv, financijski izvjetaji sadre biljeke i
dodatne tablice te ostale informacije o pozicijama financijskih izvjetaja, koje su znaajne za
potrebe korisnika. Prema tome, u biljekama uz financijske izvjetaje treba objaviti
pojanjenja i kvantifikacije znaajnih promjena i iznosa.

2.2.5.IZVJEE O PROMJENI GLAVNICE

Izvjee o promjeni glavnice prikazuje poveanje ili smanjenje neto imovine za razdoblje
izmeu dva datuma bilance. Sadri promjene koje proizlaze iz transakcija s dioniarima
(emisija, otkup dionica, isplate dividendi) i promjene koje proizlaze iz aktivnosti drutva
(dobit, gubitak).
Moemo ga sastaviti na dva naina, tako da:
a) obuhvaa sve promjene u glavnici
b) obuhvaa djelomine promjene osim promjena koje proizlaze iz transakcija s
vlasnicima (emisija i otkup dionica) i raspodjele vlasnicima (isplate dividendi).
Djelomini izvjetaji o promjeni glavnice esto se svodi na izvjetaj o promjeni zadrane
dobiti ili izvjetaj o promjeni rezervi, revalorizacijskih rezervi i sl., s obzirom na vanost tih
informacija s aspekta vlasnika dionica (investitora).

Tablica 5. Izvjetaj o svim promjenama glavnice

R. br.

Naziv stavke

1.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

2.

7.

8.

9.
10.

Upisani kapital
Premije na emitirane dionice
Rezerve zakonske
Zadrana dobit
Dobit tekue godine
Dividende
Ukupni uloeni i zaraeni kapital
Revalorizacijske priuve
a) Revalorizacija nekretnina
Postrojenja i oprema
b) Revalorizacija ulaganja
c) Ostala revalorizacija
Teajne razlike s naslova neto
Ulaganja u inozemni subjekt
Ukupno izravno poveanje kapitala
Promjene raunovodstvenih politika
Ispravak temeljnih pogreaka

Ukupno izravno poveanje

Zadrane dobiti
SVEUKUPNA GLAVNICA
Sveukupne promjene
Izvor: www.limun.hr, ulaz 16.08.2009.godine

Stanje
31.12.20XX
3.

31.12.20XY
4.

3.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

3.1.Svrha i korisnici analize financijskih izvjetaja
Financijski izvjetaji predstavljaju saete informacije o imovini, obvezama i kapital
upromatranog subjekta u bilanci, te prihodima i rashodima u raunu dobiti i gubitka.
Analiza financijskih izvjetaja je procjena prolih financijskih rezultata tvrtke i njihovih
izgleda u budunosti.
Svrha analize financijskih izvjetaja je procjena trenda, veliine, dinamike i rizinosti buduih
gotovinskih tijekova tvrtke. Radi stjecanja cjelovite slike i to objektivnije slike o perspektivi
tvrtke ija izvjea su predmet analize, potrebno je dobivene rezultate procijeniti u svjetlu
vremenske dinamike, rezultata konkurencije i korporacijske strategije (koja determinira
politiku ekspanzije i financiranja) uz pravilan izbor pokazatelja.7
Cilj ovakvog financijskog izvjetavanja je informiranje zainteresiranih strana, odnosno,
sadanjih i potencijalnih investitora, vjerovnika, kreditora, dioniara, investicijskih fondova,
financijskih analitiara, brokera, poreznih vlasti, te ostalih internih i eksternih korisnika.
.

3.2.Metode analize financijskih izvjetaja

Analiza financijskih izvjetaja moe se provoditi slijedeim metodama:
Komparativnom analizom
Analizom trenda
Analizom putem pokazatelja

3.2.1 KOMPARATIVNA ANALIZA

Komparativna analiza provodi se usporedbom odabranih financijskih pokazatelja s
povijesnim pokazateljima analiziranog subjekta kroz dva ili vie uzastopnih izvjetajnih
razdoblja, to ujedno predstavlja i jednu od metoda trenda.
Moemo ju provoditi usporedbom odabranih financijskih pokazatelja promatranog subjekta s
pokazateljima konkurencije, odnosno prosjenim podacima industrije u kojoj analizirani
subjekt djeluje radi procjene perspektiva u budunosti. Moe se provesti i pomou analize
veliina iz rauna dobiti i gubitka promatranog subjekta i njegovog vanog konkurenta.
Lj.Vidui 7: Ibid, str. 376

Takoer, komparativnu analizu je mogue provoditi usporedbom odabranih financijskih

pokazatelja s planiranim veliinama izraunatim na bazi planskih izvjea u svrhu procjene
performansi promatranog subjekta u odreenom vremenskom periodu.

3.2.2. ANALIZA TRENDA

Analiza trenda daje uvid u kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. Pored usporedbe
financijskih pokazatelja izraunatih za vie sukcesivnih izvjea, ova se analiza moe provesti
izraunom trendnih - indeksiranih izvjea (horizontalna analiza) i izvjea uobiajene
veliine /strukturnih izvjea (vertikalna analiza), a esto se koristi u kombinaciji s
komparativnom analizom.8
Horizontalna analiza prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvjetaja tijekom vie
obraunskih razdoblja. Kroz nju se uoava tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija
temeljnih financijskih izvjetaja. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui
da se usporedbom elemenata financijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama,
izmeu dva ili vie razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na
osnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanja.
Pri tom je vano za naglasiti kako trendni raun dobiti i gubitka, kao i trendna bilanca,
pruaju informacije o apsolutnim promjenama pojedinih stavki u izvjeima.
Vertikalna analiza prikazuje pojedine pozicije bilance kao postotne udjele ukupne vrijednosti
aktive, odnosno pasive. U vertikalnoj analizi rauna dobiti i gubitka vrijednost ukupnih
prihoda postaje baza usporedbe.

3.2.3. ANALIZA PUTEM POKAZATELJA

Financijski pokazatelji pokazuju financijsko stanje promatranog subjekta, odnosno poduzea te
utvruju smjer kretanja s obzirom na postavljene ciljeve. Izraunavaju se na temelju podataka iz
financijskih izvjetaja. Korisnici financijskih izvjetaja trebaju znati da pokazatelji imaju
nekoliko ogranienja. Na primjer, menedment moe ui u transakcije na kraju godine koje e
privremeno popraviti glavne pokazatelje i dati bolju sliku financijskog stanja promatranog
subjekta nego to ona uistinu jest.
Prema Vidui,9 klasificiramo ih u pet kategorija:
1.
2.
3.
4.
5.
8

Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji menadmenta imovine (efikasnosti, aktivnosti)
Pokazatelji menadmenta duga (zaduenosti)
Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti)
Pokazatelji financijskih trita (trine vrijednosti)

Lj.Vidui: Ibid, str. 377

Lj.Vidui: Ibid, str 382

Pored grupa pokazatelja koriste se i sustavi pokazatelja od kojih je u irokoj upotrebi du Pont
sustav pokazatelja koji je dobio ime po amerikom kemijskom divu koji ga je prvi poeo
koristiti.10

3.2.3.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje sposobnosti poduzea da podmiri
kratkorone obveze. Oni usporeuju kratkorone obveze s kratkoronim (ili tekuim)
izvorima dostupnim za podmirivanje tih obveza. Iz tih se odnosa moe dobiti bolji uvid u
tekuu solventnost poduzea i sposobnost poduzea da ostane solventno u nepovoljnim
okolnostima.11 Izraunati pokazatelji ne izraavaju se ni u kakvim jedinicama, ve samo u
istim brojkama.
Za analizu likvidnosti najee se koriste dva pokazatelja:
Pokazatelj tekue likvidnosti
Pokazatelj ubrzane likvidnosti

3.2.3.1.1.Pokazatelj tekue likvidnosti

Pokazatelj tekue likvidnosti je najbolji pojedinani indikator likvidnosti.12 Predstavlja
najrairenije koriteno mjerilo mogunosti kratkoronog plaanja obveza, a izraunava se
dijeljenjem ukupne kratkotrajne imovine s ukupnim kratkoronim obvezama.
Pokazatelj tekue likvidnosti (ptl) = kratkotrajna imovina / kratkorne obveze13

to je vei pokazatelj tekue likvidnosti, to kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari i

ostali kratkoroni vjerovnici tradicionalno su vjerovali da pokazatelj tekue likvidnosti treba biti
najmanje 2 prema 1. Meutim, ne treba insistirati na prevelikom povjerenju u "pravila odoka",
kao to je npr. "pokazatelj tekue likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1". Donositelj
odluka mora prvo razumjeti jedinstvene karakteristike kompanije i grane djelatnosti u kojoj radi,
te ocijeniti vrijednost ovog pokazatelja usporedbom s prosjekom industrije, te analizom trenda.
Trgovci na malo tee e imati vei pokazatelj tekue likvidnosti nego trgovci na veliko ili
proizvodne kompanije. Uslune vrste poduzea koje nemaju zaliha imaju nie pokazatelje tekue
likvidnosti nego trgovinske ili proizvodne kompanije. Velika poduzea s vrlo pouzdanim
izvorima prihoda i novanih primitaka u mogunosti su raditi s niim pokazateljima tekue
likvidnosti nego to su manje kompanije s manje stabilnim zaradama. Vrlo visok pokazatelj
moe znaiti da je previe imovine "vezano" u tekuoj imovini te da je moda isputena
10

Lj.Vidui: Ibid, str. 383

J. C. Van Horne, J. M. Wachowicz, JR.: Osnove financijskog menadmenta, 2008.godina, str. 128
12
Lj.Vidui: op cit, str. 383
13
Lj.Vidui:Ibid, str. 383
11

mogunost za rast, odnosno ukazuje na slabo upravljanje kratkotrajnom imovinom,

nekonkurentnost zaliha ili slabo koritenje kratkoronih kredita. Silazan trend pokazatelja
ukazuje na rast kratkoronih obveza i/ili smanjenje kratkotrajne imovine ili pak bri rast
kratkoronih obveza od kratkotrajne imovine.

3.2.3.1.2. Pokazatelj ubrzane likvidnosti

Pokazatelj ubrzane likvidnosti pokazuje sposobnost poduzea da u vrlo kratkom roku osigura
odeenu koliinu gotovog novca.14 Govori o tome da li poduzee ima dovoljno kratkoronih
sredstava da podmiri dospjele obveze bez prodaje zaliha, koje predstavljaju najnelikvidniji dio
kratkotrajne imovine jer im je potrebno dulje vrijeme da se pretvore u gotovinu. Rauna se
dijeljenjem tekue imovine, umanjene za zalihe sa kratkoronim obvezama.
Pokazatelj ubrzane likvidnosti (pul) = tekua imovina zalihe / kratkorone obveze
Ovisno o industriji, ovaj pokazatelj bi trebao iznositi 1 ili vie. Visok pokazatelj ukazuje na
potrebu za smanjenjem vika gotovine ili za smanjenjem kratkotrajne koristi od dugotrajne
imovine.

3.2.3.2. Pokazatelji menadmenta imovine

Pokazatelji menadmenta imovine koriste se za ocjenu efikasnosti kojom se upravlja
imovinom tvrtke za ocjenu njezine poslovne efikasnosti.15
Temeljni pokazatelji menadmenta imovine su:16

Prosjeno razdoblje naplate potraivanja

Pokazatelj obrta zaliha
Pokazatelj obrta dugotrajne imovine
Pokazatelj obrta ukupne imovine

3.2.3.2.1.Prosjeno razdoblje naplate potraivanja

Pokazatelj prosjenog razdoblja naplate potraivanja pokazuje broj dana koji je potreban da se
dobije gotovina od prodaje npr. na kredit. On reflektira efikasnost naplate potraivanja, kreditne
politike i aktivnosti menadmenta. Pokazatelj se rauna dijeljenjem potraivanja na kraju
razdoblja ili prosjeka u toku godine (poetna plus konana potraivanja podijeljena s dva) s
prodajom na kredit, koja je izraena na dnevnoj bazi (dobivena dijeljenjem prodaje ostvarene na
I. Mati, I. Pavi, . Mateljak: Menadment , Sveuilite u Splitu, Split 2009., str 222.
Lj.Vidui: op cit, str. 385
16
Lj.Vidui:Ibid, str. 385
14
15

kredit s 360). Ako se ne raspolae s podatkom koliki je dio prodaje bio na kredit, uzima se
ukupan iznos prodaje. 17

Razdoblje naplate potraivanja(u danima) (rnp) = potraivanja / prosjena dnevna (kreditna)

prodaja
Ovisno o kreditnom razdoblju koje je tvrtka ponudila kupcima, due razdoblje naplate u odnosu
na industriju je znak oportunitetnog troka kapitala, odnosno da je tvrtka uloila vie financijskih
sredstava u zalihe po jedinici prodaje, to upuuje na potrebu za donoenjem mjera za ubrzanjem
naplate. Razlozi dueg razdoblje naplate mogu biti loa kvaliteta proizvoda, loa politika naplate,
recesija u gospodarstvu i sl. Isto tako, na visinu ovog pokazatelja mogu je utjecaj dugo
nenaplaenih potraivanja koja menadment ne eli otpisati jer bi time smanjio profit. Nizak
pokazatelj moe odraavati restriktivne politike koje ograniavaju prorodaju.
Alternativni pokazatelj je pokazatelj obrta potraivanja. On pokazuje broj novanih jedinica
prodaje koje se mogu ostvariti jednom kunom uloenom u potraivanja.

Pokazatelj obrta potraivanja (kop) = UP / Potraivanja

3.2.3.2.2.Pokazatej obrta zaliha

Pokazatelj obrta zaliha pokazuje broj godinjeg obrtaja prosjenih zaliha, odnosno efikasnost
menadmenta zaliha. Nizak pokazatelj ukazuje na neproduktivno koritenje sredstava, odnosno
visoke oportunitetne trokove. Mogue je postojanje dijela starih nekoritenih zaliha,koje
snavaju pokazatelj,dok se druge dobro obru, s toga bi ih trebalo prodati uz diskont ili otpisati.
Previsok pokazatelj ukazuje na esto iscrpljivanje zaliha i time gubitak kupaca.
Rauna se dijeljenjem prodaje ili trokova prodane robe s prosjenom razinom zaliha u toku
godine.
Pokazatelj obrta zaliha = Ukupan prihod / Zalihe

3.2.3.2.3.Pokazatelj obrta dugotrajne imovine

Pokazatelj obrta dugotrajne imovine mjeri efikasnost tvrtke u koritenju opreme i postrojenja,
povezujui prodaju i dugotrajnu imovinu tvrtke.18 Rauna se dijeljenjem prodaje i dugotrajne
imovine.
Pokazatelj obrta dugotrajne imovine (kodi) = Ukupan prihod / Prosjena neto dugotrajna
imovina
17

Lj.Vidui:Ibid, str. 385

18

Lj.Vidui: Ibid, str 388

Poeljan je vii pokazatelj. Nii pokazatelj ukazuje na neuspjele kapacitete i loe koritenje
dugotrajne imovine, te potrebu promjene tehnoloke razine ili poveanja kratkotrajne imovine, ili
pak upuuje na problem s marketingom. Ovaj pokazatelj nije primjeren kod kapitalno
intenzivnih tvrtki ili djelatnosti, prijerice u bankarstvu.

3.2.3.2.4.Pokazatelj obrta ukupne imovine

Pokazatelj obrta ukupne imovine odraava upravljanje potraivanjima, zalihama i dugotrajnom
imovinom, te pokazuje efikasnost koritenja imovine u stvaranju rezultata tvrtke. Rauna se
dijeljenjem ukupnog prihoda ostvarenog od prodaje s iznosom ukupne imovine, a izraava se
kao puta.
Pokazatelj obrta ukupne imovine ( Koi) = Ukupan prihod / Ukupna imovina

3.2.3.3.Pokazatelji menadmenta duga (zaduenosti)

Pokazatelji zaduenosti pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzee financira svoju
imovinu. Predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzee, odnosno odreuju
stupanj koritenja posuenih financijskih sredstava.
U analizi menadmenta duga vane su dvije vrste pokazatelja zaduenosti (financijske poluge):19
1.Pokazatelji na temelju stavljanja u omjer rauna bilance radi utvrivanja razmjera u kojem se
imovina financirala posuenim sredstvima
2.Pokazatelji na temelju rauna dobiti i gubitka radi utvrivanja koliko su puta fiksne naknade
pokrivene dobitkom.
Najei pokazatelji menadmenta duga su:
Pokazatelj ukupnog duga prema ukupnoj imovini
Pokazatelj pokria kamata
Pokazatelj pokria fiksnih naknada

3.2.3.3.1.Pokazatelj zaduenosti (ukupni dug prema ukupnoj imovini)

Pokazatelj zaduenosti pokazuje do koje mjere tvrtka koristi zaduivanje kao oblik financiranja,
odnosno postotak imovine koja je nabavljena pomou zaduivanja. Vei postotak duga ukazuje
na vei financijski rizik, te vee trokove kamata. Daje informaciju o tome da li tvrtka kontrolira
svoje dugove, to je osobito vana informacija za vjerovnike i dioniare.

19

:Lj.Vidui: Ibid, str 389

Rauna se dijeljenjem ukupnih obveza (dugoronog duga i kratkoronih obveza) s ukupnom

imovinom.20
Pokazatelj zaduenosti = Ukupan dug / Ukupna imovina

Iz ovog pokazatelja, oduzimanjem njegove vrijednosti (izraene u obliku decimalnog broja) od

broja 1, dobiva se Pokazatelj samofinanciranja (trajnog kapitala).21

3.2.3.3.2.Pokazatelj pokria kamata

Pokazatelj pokria kamata pokazu razmjer u kojem poslovni dobitak moe pasti, a da se ne
dovede u pitanje plaanje kamata. On se rauna dijeljenjem dobitka iz poslovanja (EBITdobitak prije poreza uvean za trokove kamata) i trokova kamata.22

Pokazatelj pokria kamata = EBIT / troak kamata

3.2.3.4.Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i
investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu uinkovitost poslovanja tvrtke. Mjere
sposobnost tvrtke da ostvari odreenu razinu dobiti u odnosu prema prihodima, imovini ili
kapitalu. U tom kontekstu, najee koriteni pokazatelji su:

Bruto profitna mara

Neto profitna mara
Temeljna snaga zarade
Povrat na ukupnu imovinu / investicije ( ROA ili ROI)
Povrat na vlastiti capital / dioniku glavnicu ( ROE)

3.2.3.4.1.Bruto profitna mara

Bruto profitna mara odraava odnos cijene, obujma roba i trokova. Rauna se, na temelju
podataka iz rauna dobiti i gubitka, dijeljenjem prihoda od prodaje umanjenih za troak
prodane robe s prihodima od prodaje. Ovaj pokazatelj ukazuje na efikasnost proizvodnje,
odnosno kontrolu trokova.
20
21
22

Lj.Vidui:Ibid, str 390

Lj.Vidui:Ibid, str 390
Lj.Vidui:Ibid, str 391

Bruto profitna mara = Prodaja Trokovi za prodano / Prodaja

3.2.3.4.2.Neto profitna mara

Neto profitna mara odraava kontrolu trokova, prihoda i rashoda, te pohazuje efikasnost
menadmenta. Takoer se izraunava na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, na nain
da se neto dobitak umanjen za dividend prioritetnih dioniara podijeli sa prihodima od
prodaje.
Neto profitna mara =Neto dobitak Dividende prioritetnih dioniara/Prodaja

3.2.3.4.3.Temeljna snaga zarade

Temeljna snaga zarade dobar je pokazatelj za usporednu analizu u sluaju kada postoje razlike
u stupnju financijske poluge. Rauna se dijeljenjem EBIT-a s ukupnom imovinom tvrtke.
Temeljna snaga zarade = EBIT / Ukupna imovina

3.2.3.4.4.Povrat na ukupnu imovinu (ROA)

Povrat na ukupnu imovinu predstavlja indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju
dobiti, a odnosi se na dobit koju poduzee generira iz jedne novane jedinice imovine. Rauna
se se dijeljenjem neto dobitka umanjenog za dividendeprioritetnih dioniara s ukupnom
imovinom.
Povrat na ukupnu imovinu ( ROA) =Neto dobitak dividend prioritetnih dioniara / Ukupna
imovina
Usporedbom ove stope s kamatnom stopom dolazi se do zakljuka o tome da li se tvrtki
isplati zaduivati.
Ovaj pokazatelj govori o intenzivnosti imovine. Naime, kapitalno intenzivne industrije koje
zahtjevaju skupu opremu i strojeve, samim tim zahtjevaju i visok stupanj intenzivnosti
imovine, to e se zbog visokih trokova odravanja imovine odraziti na smanjivanje dobiti, a
samim tim i na niu profitabilnost imovine.

3.2.3.4.5.Povrat na vlastiti kapital ( ROE )

Povrat na vlastiti kapital predstavlja moda i najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazuje
koliko novanih jedinica dobiti tvrtka ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala, odnosno
snagu zarade u odnosu na ulaganja dioniara (izraena prema knjigivodstvenoj vrijednosti).
Rauna se dijeljenjem neto dobitka umanjenog za dividend prioritetnih dioniara s vlastitim
kapitalom (obinom dionikom glavnicom).23
Povrat na vlastiti kapital ( ROE) = Neto dobitak nakon prioritetnih dividendi / Trajni kapital
Na temelju usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i profitabilnosti imovine, te kamatne
stope koja odraava cijenu kotanja tueg kapitala, mogue je doi do zakljuka o isplativosti
koritenja vlastitim ili tuim kapitalom.Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo
visoke, ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tuim
kapitalom, i obratno.

3.2.3.5.Trini pokazatelji
Trini pokazatelji raunaju se usporedbom podataka iz financijskih izvjetaja i trinih
vrijednosti dionica. Oni reflektiraju
naklonost investitora ,te nisu pod kontrolom
menadmenta.
Pokazatelji trine vrijednosti su:24

Pokazatelj cijena / zarada

Pokazatelj trina / knjigovodstvena vrijednost
Stopa isplate dividendi
Povrat od dividendi

3.2.3.5.1. Pokazatelj cijena / zarada ( P/E )

Pokazuje koliko su investitori voljni platiti za 1 kunu zarade tvrtke. Vii pokazatelj ukazuje na
dobru perspektivu tvrtke, na kunu zarade vee je bogatstvo investitora. Pokazatelj je nii za
rizinije tvrtke. Rauna se dijeljenjem trine cijene dionice sa zaradom po dionici (EPS).
Pokazatelj (P/E) = Trina cijena dionice / Neto dobitak nakon prioritetnih dividendi po
obinoj dionici (EPS)

23
24

Lj.Vidui:Ibid, str 394

Lj.Vidui:Ibid, str 395

EPS se rauna dijeljenjem neto dobitka umanjenog za prioritetne dividend e s brojem dionica
u prometu. Izraava se jedinicama puta.
Neto dobitak nakon prioritetnih
dividendi po obinoj dionici (EPS )= neto dobitak nakon prioritetnih dividendi / br.obinih
dionica u prometu

3.2.3.5.2.Pokazatelj trina / knjigovodstvena vrijednost

Pokazatelj trine / knjigovodstvene vrijednosti ukazuju na to kako investitori procjenjuju
vrijednost tvrtke, kao i isplativost ulaganja u nju. Ovisno o uspjenosti tvrtke, u trinim
gospodarstvima kree se izmeu 0,5 do 3 puta. Rauna se dijeljenjem trine cijene po dionici
s knjigovodstvenom vrijednou po dionici.
Pokazatelj trina / knjigovodstvena vrijednost = trina cijena po dionici / knjigovodstvena
vrijednost po dionici
Knjigovodstvena vrijednost po dionici predstavlja vrijednost dionike glavnice, odnosno
vlastitog kapitala nakon odbitka dugova od ukupne imovine tvrtke. Knjigovodstvena
vrijednost po dionici dobiva se dijeljenjem obine dionike glavnice s brojem dionica u
prometu.
Knjigovodstvena vrijednost po dionici = Obina dionika glavnica / broj dionica u prometu

3.2.3.6.Du pont sustav pokazatelja

Du Pont sustav pokazatelja je sustav pokazatelja za ocjenjivanje uinkovitosti poduzea,
kojeg je 1919.g prva poela upotrebljavati Du Pont Company. Ovaj sustav ima posebnu
vanost za razumijevanje prinosa na ulaganje poduzea.
Osnovna Du Pont jednadba (ROA) izraava povrat na imovinu kao rezultat profitne mare i
obrta ukupne imovine.25
ROA= (NETO DOBITAK / PRODAJA) * (PRODAJA / UKUPNA IMOVINA)
Usporedbom ove jednadbe za tvrtku i industriju u kojoj egzistira, dolazi se do zakljuka o
kritinim podrujima za poceanjem povrata na imovinu.

25

Lj.Vidui:Ibid, str 399

Proirena du pont jednadba pokazuje kako kombinacija profitne mare, obrta imovine I
financijske poluge determinira stopu povrata na vlastiti kapital, potvrujui meuzavisnost
pokazatelja.26
ROE= (NETO DOBITAK/PRIHODI OD PRODAJE)*(PRIHODI OD PRODAJE/UKUPNA
IMOVINA)*(UKUPNA IMOVINA /DIONIKA GLAVNICA)
Tj.
ROE = PROFITNA MARA*OBRT UKUPNE IMOVINE*MULTIPLIKATOR DIONIKE
GLAVNICE
Tj.
ROE= ROA * MULTIPLIKATOR DIONIKE GLAVNICE

26

Lj.Vidui:Ibid, str 399

4.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

NA PRIMJERU Kra d.d
Iako, kao to je ve prethodno navedeno, postoji pet temeljnih financijskih izvjetaja, ovaj
diplomski rad bit usmjeren na analizu dva financijska izavjetaja koja daju bazine
informacije o poslovanju tvrtke, a to su bilanca i raun dobiti i gubitka. Naime, analiza
bilance i raun dobiti i gubitka, obuhvatit e komparativnu analizu i analizu putem trenda za
promatrane tri godine poslovanja (2008.,2009. i 2010. godinu)27, te izraun i analizu temeljnih
financijskih pokazatelja koji e nam dati sliku o financijskom stanju promatranog subjekta,
Kra d.d.-a.

Tablica 6. Skraena bilanca za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn):

Naziv pozicije:

2008.

2009.

2010.

636.710
5.140
532.916
98.635
0
499.209
146.993
271.518
51.748
28.951
5.020

636.132
3.732
530.031
102.344
0
482.830
136.643
254.920
61.586
29.682
4.657

1.140.940
58.822.624

1.123.619
54.829.402

657.417
306
166.892

648.563
426
145.581

AKTIVA:

A)Potraivanja za upisani a neuplaeni

kapital
B) Dugotrajna imovina
I. Nematerjalna imovina.
II.Materjalna imovina
III.Financijska imovina
IV.Potraivanja
C) Kratkotrajna imovina
I.Zalihe
II.Potraivanja
III.Financijska imovina
IV.Novac u banci i blagajni
D) Plaeni trokovi budueg razdoblja i
nedospjela naplata prihoda
E) Ukupna aktiva
F) Izvanbilanni zapisi

669.477
6.132
558.814
104.515
0
503.973
138.211
299.448
28.451
25.784
2.076
1.173.450

PASIVA:

A)Kapital i rezerve
B)Dugorona rezerviranja
C) Dugorone obveze
27

653.935
323
199.296

Potrebno je naglasiti kako su iznosi rezultata u bilanci i raunu dobiti i gubitka za 2009.i 2010. godinu
(financijski izvjetaji za 2009./2010.g) zaokrueni na tisue kuna, to u izvorniku nije sluaj, zbog lake
usporedbe s rezultatima iz 2008. godine koji su u izvorniku izraeni u tisuama kuna, pri emu su mogua tim
proizala odstupanja polazinih vrijednosti analize u odnosu na izvornik.

D)Kratkorone obveze
320.219
305.447
318.228
E)Odgoeno plaanje trokova i prihod
6.556
10.879
10.821
budueg razdoblja
F)Ukupna pasiva
1.173.450
1.140.940
1.123.619
G)Izvanbilanni zapisi
58.822.624
54.829.402
Izvor: Financijski izvjetaji za 2008./2009. i 2009./2010.godinu, www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine

Tablica 7. Skraen raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn) :

Redni br.

2008.

2009.

2010.

POSLOVNI PRIHODI

1.035.722

1.050.302

1.013.802

2.

Ph od prodaje
Ostali poslovni ph
POSLOVNI RASHODI

1.023.980
11.742
993.829

1.024.566
25.736
988.240.

992.977
20.826
977.167

3.

FINANCIJSKI PRIHODI

15.920

21.959

19.534

4.

FINANCIJSKI RASHODI

34.487

31.805

27.911

5.

UDIO U DOBITI OD
PRIDRUENIH
PODUZETNIKA
UDIO U GUBITKU OD
PRIDRUENIH
PODUZETNIKA
IZVANREDNI - OSTALI
PRIHODI
IZVANREDNI-OSTALI
RASHODI
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI

0
0

1051.642
1.028.316

1.072.262
1.020.046

1.033.337
1.005.077

DOBITAK PRIJE
OPOREZIVANJA
POREZ NA DOBIT
DOBITAK RAZDOBLJA

23.326
7.874
15.452

52.216.
12.379
39.837

28.259
8.789
19.470

1.
I.
II.

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Pozicija

Izvor: Financijski izvjetaji za 2008./2009. i 2009./2010.godinu, www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine

44.1.Analliza tren
nda u k
kombina
aciji s kompar
k
rativnom
m
an
nalizom
m bilancce raun
n dobitii i gubittka Kraa d.d. a

(za razzdoblje ood 2008

8.-2010.g
godine)

Tablica 88. Skraeni raun dobitii i gubitka zaa razdoblje 2008.-2010.

2
(u000kn):
(
Godina
Prihodi
Trokovvi (osim kamatta)
EBIT
Kamate
Porez
Neto dobitak

2008.
2
1.051.642
95
59.906
57
7.249
33
3.923
7.874
7
15
5.452

2009.
1.072.26
62
988.441
83.821
1
31.605
5
12.379
9
39.837
7

2010.
1.033.3377
977.387
55.949
27.690
8.789
19.470

Slika 1. K
Kretanje priihoda kroz promatrane
p
ggodine poslo
ovanja Kra d.d.
d a

Kreetanje prrihoda k
kroz prom
matranee godine
posslovanja
1.080.000

prihodu000kn
p

1.070.000

1.072.262
2

1.060.000
1.050.000

1.051.642

1.040.000
Prihod
di
1.030.000

1.033.337

1.020.000
1.010.000
8.
2008

2009.
godina

2010.

Slika 2. K
Kretanje trookova kroz promatrane
p
ggodine poslo
ovanja Kra d.d. a

troskovi u 000 kn
troskoviu000kn

Kreetanje tro
okova ((osim ka
amata) kroz
promatrrane god
dine posllovanja
995.000
990.000
985.000
980.000
975.000
970.000
965.000
960.000
955.000
950.000
945.000

988.441
977.38
87
Trokovi(osimkam
mata)
959.906

2008.

2009.

2010
0.

godina

Slika 3. Kretanje trookova kama

ata kroz prom
matrane god
dine poslovan
nja Kra d.d.
d. a

Kretan
nje trosk
kova kam
mata kro
oz promatrane
godine
g
pooslovanja
40.000
kamateu000kn

35.000
30.000

33.923

25.000

331.605
27.690
0

20.000

KKamate

15.000
10.000
5.000
0
2008.

22009.
ggodina

2010..

Slika 4. K
Kretanje netto dobitka krroz promatraane godine poslovanja
p
Kra
K d.d. a

netodobitaku000kn

Kretan
nje neto dobitka
d
kroz pro
omatran
ne
godiine posloovanja
445.000
440.000
335.000
330.000
225.000
220.000
115.000
110.000
5.000
0

39.837

19.470

15.452

2008.

2009.

Netodobitak
N

2010.

godina

Tablica 99. Skraeni trendni

t
(ind
deksirani) raun dobiti i gubitka
g
za ra
azdoblje 20008.-2010.:
(2008.=100))
Godin
na
Prrihodi
Trookovi (osim kamata)
k
EB
BIT
Kaamate
Poorez
Neeto dobitak

2008.
100
100
100
100
100
100

2009.
2
10
01,96
10
02.97
14
46.41
93.17
9
15
57.21
25
57.81

20010.
988,26
1011,82
977,73
811,63
1111,62
1266,00

Trendnii raun dobbiti i gubitka nam govoori da su prrihodi u 2009.godini pporasli u od

dnosu na
baznu 22008. godinuu za 1,96%, dok su se u 2010.god
dini smanjili u odnosu na 2008. zaa 1,74%.
Takoerr je vidljivoo da su i tro
okovi (osim
m kamata) u 2009.god
dini porasli za 2,97% u odnosu
na 20088. , dok se u 2010.godiini takoer se biljei rast
r u odnosu na 20088. godinu od
d 1,82%,
meutim
m ukoliko imamo
i
u vidu
v
rast iz 2009.-te godine
g
,jasno
o je kako see taj rast odvija po
opadajuuoj stopi. Porast
P
prihoda u 20099. godini, uz
u smanjenjje kamata ((6,83%) do
ovodi do
porasta EBIT-a od 46,41% i znaajnog poorasta neto dobitka od 157,81%, to se se odrrazilo na
o 57,21%. U 2010.goddini, vidljiv
v je negativaan trend u oddnosu na prrethodnu
poveannje poreza od
2009.goodinu. Uz smanjenje prihoda u odnosu naa 2008. god
dinu za 0,223%., vidljivo je i
smanjennje dobiti izz poslovanjja (EBIT-a)) za 2,27% , no s obzirom na sm
manjenje kaamata od
18,37%, u 2010.goodini, biljei se rast nneto dobitkaa od 26% to se refleektira na po
oveanje
poreza od 11.62%. U 2010.godini, vidljjiv je negattivan trend u odnosu nna prethodn
nu 2009.
godinu, dok u odnoosu na bazn
nu 2008. goodinu, obje promatranee godine (20009. i 2010
0.godina)
biljee ppozitivan trend, pri em
mu je taj trennd znatno izraeniji u 2009.
2
godinni.

Tablica 10. Skraenaa bilanca za razdoblje 20008.-2010. (u000kn):

(u

Godina
Zalihe
Kratkotraajna imovina
Dugotrajjna imovina
Ukupna iimovina
Kratkorone obveze
Dugoronne obveze
Ukupna ddionika glavnnica

2008.

2009.

2010.

138.211
503.9733
669.4777
1.173.4500
320.2199
199.2966
653.9355

146.993
499.209
636.710
1.140.940
305.447
166.892
657.417

136.643
482.830
636.132
1.123.619
318.228
145.581
648.563

imovinau000kn

Slika 5. K
Kretanje kun
nske vrijedn
nosti imovinee Kra d.da u promatra
anom razdooblju

Kretan
njekunsskevrijeednostiimovine
krozp
promatrranegod
dineposslovanja
a
8
800.000
7
700.000
6
600.000
5
500.000
4
400.000
3
300.000
2
200.000
1
100.000
0

669.477
503
3.973

636.710
99.209
49

636.132
4482.830
Kratkotrajnaimovina
Dugotrajnaimovina

2008.

2009.

2010.

godina

Slika 6. K
Kretanje kun
nske vrijedn
nosti vrijednoosti obveza Kra d.da u promatraanom razdoblju

Kretan
njekunsskevrijeednostiobveza kroz
prromatra
anegodineposlovanja
3
350.000

320.219

305.447

318.228

obvezeu000kn

3
300.000
2
250.000
2
200.000

199.296
166.8992

150.000

145
5.581

Kra
atkoroneobvveze
Dugoroneobveeze

100.000
50.000
0
2008.

2009.
godina

2010
0.

Tablica 11. Skraena trendna (indeksirana) bilanca za razdoblje 2008.-2010. (2008.=100) :

Godina
Zalihe
Kratkotrajna imovina
Dugotrajna imovina
Ukupna imovina
Kratkorone obveze
Dugorone obveze
Ukupna dionika glavnica

2008.

2009.

2010.

100
100
100
100
100
100
100

106,35
99,05
95,11
95,11
95,39
83,74
100.53

98,87
95,80
95,02
95,02
99,38
73,05
99,18

Trendna bilanca u 2009.godini pokazuje porast zaliha za 6,35%,te njihov pad u 2010.godini
od 1,13% u odnosu na 2008.Takoer biljei i porast dionike glavnice za 0,53%, te njezin
daljnji pad od 0,82% u udnosu na 2008.godinu, dok stavke imovine i obveza biljee negativan
trend. U 2010.godini sve stavke biljee negativan trend. U promatranom razdoblju zamjetno
je znaajno smanjenje dugoronih obveza. Naime, u 2009. godini su dugrone obveze
smanjene za 16,26% u odnosu na 2008.godinu, te se taj trend nastavio i u 2010.godini kada su
dugorone obveze smanjene za 26,96% u odnosu na 2008.godinu. Takoer, zanimljivo je za
primjetiti poveanje zaliha u 2009.godini od 6,35% u odosu na 2008.godinu, te njihovo
smanjenje u 2010.godini od 1,13% u odnosu na 2008.godinu. U promatranom razdoblju
dugotrajna imovina biljei negativan trend. U 2009.godini se smanjila za 4,89%, a u
2010.godini za 4,98% u odnosu na 2008.godinu. Ukupna imovina takoer biljei negativan
trend. U 2009.godini se smanjila za 4,89%, a u 2010.godini 4,98% u odnosu na 2008.godinu.
Kratkorone obveze u 2009.godini bilje smanjenje od 4,61%, , dok u 2010.godini to
smanjanje iznosi 0,62% u odnosu na 2008.godinu,

Tablica 12. Raun dobiti i gubitka uobiajene veliine (u %):

Godina
Prihodi
Trokovi prodane robe i poslovanja
EBIT
Kamate
Neto dobitak

2008.

2009.

2010.

100
94.5
5.4
3.2
1.5

100
86.6
7.3
2.8
3.5

100
87.0
5.0
2.5
1.7

Iz ovako prikazanog rauna dobiti i gubitka zamjetan je veliki udio trokova u ukupnom
prihodu u promatranom razdoblju, to upuuje na potrebu daljnje analize trokova kako bi se
otkrio uzrok tako velikom udjelu trokova u ukupnom prihodu. Naime, udio trokova je
najvii u 2008.godini (94,5 postotnih poena), te se u 2009.godini smanjuje za 7.9 postotnih
poena (iznosi 86,6 postotnih poena), dok u 2010.godini biljei blagi porast od 0,4 postotna
poena u odnosu na 2009.godinu te iznosi 87 postotnih poena. Udio EBIT-a u prihodima u
2008.godini iznosi 5,4 postotna poena, u 2009.godini taj udio raste za 1,9 postotnih poena te
iznosi 7,3postotna poena, dok u 2010.godini taj udio pada za 2,3 postotna poena u odnosu na
2009.godinu te iznosi 5 postotnih poena. Upromatranom razdoblju, vidljivo je da udio kamata
u prihodima ima tendenciju pada. U 2008.godini udio kamata iznosi 3,2 postotna poena, u
2009.godini taj udio se smanjuje za 0,4 postotna poena u odnosu na 2008.godinu, te iznosi2,8

postotnih poena. U 2010.godini, udio kamata takoer biljei pad od 0,3 postotna poena, te
iznosi 2,5 postotnih poena. Udio neto dobitka se u promatranom razdoblju kree od 1,5
postotnih poena u 2008.godini, u 2009.godini taj udio biljei rast od 2 postotna poena u
odnosu na 2008.godinu, te u 2010.godini pada za 1,8 postotnih poena u odnosu na prethodnu
2009.godinu iznosi 1,7 postotnih poena.

Tablica 13. Bilanca uobiajene veliine (u %):

Godina

2008.

2009.

2010.

Ukupna imovina
Zalihe
Kratkotrajna imovina
Dugotrajna imovina
Kratkorone obveze
Dugorone obveze
Dionika glavnica

100
11.8
42.9
57.1
27.3
17.0
55.7

100
12.9
43.8
55.8
26.8
14.6
57.6

100
12.2
43.0
56.6
28.3
13.0
57.7

Udio zaliha u ukupnoj imovini u 2008.godini iznosi 11,8 postotnih poena, u 2009.godini se taj
udio poveava za 1,1 postotan poen te iznosi 12,9 postotnih poena, da bi se u 2010 godini taj
udio opet smanjio za 0,7 postotnih poena u odnosu na 2009.godinu. Kretanje udjela
kratkotrajne imovine zapoinje udjelom od 42,9 postotnih poena u 2008.godini, u 2009.godini
raste za 0,9 postotnih poena u odnosu na 2009.godinu, te se u 2010.godini opet smanjuje za
0,8 postotnih poena. Udio dugotrajne imovine u 2008.godini iznosi 57,1 postotnih poena, u
2009.godini se taj udio smanjuje za 1,6 postotnih poena te iznosi 55,8 postotnih poena, da bi u
2010.godini porastao za 0,8 postotnih poena te iznosio 56,6 postotnih poena. Udio
kratkoronih obveza u 2008.godini iznosi 27,3 postotna poena, u 2009.godini se smanjuje za
0,5 postotnih poena te iznosi 26,8 postotnih poena. Trend dugoronih obveza u 2008.godini
zapoinje udjelom dugoronih obveza u ukupnoj imovini od 17 postotnih poena, u
2009.godini se smanjuje za 2,4 postotna poena te udio iznosi 14,6 postotnih poena.U
2010.godini se taj udio opet smanjuje za 1,6 postonih poena u odnosu na 2009.godinu, te
iznosi 13 postotnih poena.Udio dionike glavnice u ukupnoj imovini takoer biljei porast u
promatranom razdoblju. U 2008.godini taj udio iznosi 55,7 postotnih poena, u 2009.godini taj
udio raste za 1,9 postotnih poena te iznosi 57,6 postotnih poena, te u 2010.godini opet biljei
blagi porast od 0,1 postotan poen te iznosi 57,7 postotnih poena.

4.2.Analiza odabranih financijskih pokazatelja Kra d.d.-a

(za razdoblje od 2008.-2010.g)
Analizu odabranih financijskih pokazatelja Kra d.d.-a zapoet emo izraunom pokazatelja
tekue i ubrzane likvidnosti koji e nam dati uvid u kretanje sposobnosti podmirenja
kratkoronih obveza promatranog Kra d.d.-a, kroz promatrani period od tri godine. Nadalje
emo izraunati kretanje prosjenog razdoblja naplate potraivanja, te kretanje pokazatelja
obrta ukupne imovine u promatranom poriodu. Izraun pokazatelja zaduenosti dat e nam
uvid u kretanje financiranja iz tuih i vlastitih izvora kroz promatrano razdoblje. Pokazatelj
pokria kamata dat e nam uvid u kretanje pokrivenosti troka kamata kroz promatrani period.
Izraunom povrata na ukupnu imovinu dobit emo sliku o kretanju ostvarenog povrata na
svaku kunu koritene imovine u promatram razdoblju, dok e nam pokazatelj povrata na
vlastiti kapital dati uvid u kretanje ostvarenog povrata na svaku uloenu kunu vlastitog
kapitala.
Tablica 14. Odabrani pokazatelji za analizu:

Pokazatelj

Formula

1.Pokazatelj tekue
likvidnosti

Kratkotrajna imovina / Kratkorone

obveze

2.Pokazatelj ubrzane
likvidnosti
3.Prosjeno razdoblje
naplate potraivanja
4.Pokazatelj obrta
ukupne imovine
5.Pokazatelj
zaduenosti
6.Pokazatelj pokria
kamata
7.Povrat na ukup.
Imovinu (ROA) 28
8.Povrat na vl.
Kapital (ROE)29

(Kratkotrajna imovina-zalihe)/
Kratkorone obveze
Potraivanja/Prosjena dnevna prodaja
Ukupan PH/Ukupna imovina
Ukupan dug/Ukupna imovina
EBIT/Troak kamata
(Neto dobitak/ Ukupna imovina)*100

Rezultat
2008.
2,1

2009.
1,6

2010.
1,5

1,1

1,2

1,1

105
dana
0.9
puta

95
dana
0.9
puta

92
dana
0.9
puta

44.3%
1.7
puta

41.4%
2.7
puta

41.3%
2.0
puta

1.3%

3.5%

1.7%

2.8%

7.3%

3.5%

(Neto dobitak /Vlastiti kapital)*100

1.Pokazatelj tekue likvidnosti

2008.g = 503.973/320.219 = 2.1
2009.g. = 499.209/305.447 = 1.6
2009.g. = 482.830/318.228 =1.5
28

I. Mati, I. Pavi, . Mateljak: op. cit, str 225.

29

I. Mati, I. Pavi, . Mateljak: ibid, str 226

Pokazatelj tekue likvidnosti u 2008.godini je optimalan i iznosi 2,1, to znai da tvrtka nije
imala nikakvih problema s podmirivanjem tekuih obveza. Iako su pokazatelji iz 2009. i
2010. godine neto nii u odnosu na onaj idealan odnos 2:1, ukoliko uzmemo u obzir veliinu
promatrane tvrtke, te pouzdanost izvora prihoda i novanih primitaka koji omoguavaju
promatranoj tvrtki da radi s niim pokazateljima tekue likvidnosti, moemo konstatirati da
su pokazatelji iz 2009. i 2010.godine takoer zadovoljvajui te ukazuju na relativno dobru
likvidnost promatrane tvrtke, iako pokazuju silazan trend u odnosu na 2008.godinu.

2.Pokazatelji ubrzane likvidnosti

2008.g = (503.973-138.211)/320.219 = 1.1
2009.g = (499.209-146.993)/305.447 = 1.2
2010.g = (482.830-136.643)/318.228 = 1.1

Pokazatelj ubrzane likvidnosti u promatranom razdoblju od tri godine iznosi vie od 1, te

ukazuje da je promatrana tvrtka u promatranom razdoblju bila sposobna u vrlo kratkom roku
osigurati odreenu koliinu gotovog novca za podmirenje kratkoronih obveza, odnosno da
promatrana tvrtka imala dovoljno kratkoronih sredstava da podmiri dospjele obveze bez
prodaje zaliha.

3.Prosjeno razdoblje naplate potraivanja

Tablica 15. Potrebne stavke iz bilance i rauna dobiti i gubitka za izraun prosjenog razdoblja
naplate potraivanja
Stavka
2008.
2009.
2010.
Kr. poraivanja
299.448
271.518
254.920
Ph od prodaje
1.023.980
1.024.566
992.977
Izvor: Financijski izvjetaji za 2008./2009. i 2009./2010.godinu, www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine

2008.g = (299.448/ (1.023.980/360) = 105 dana

2009.g = (271.518/ (1.024.566/360) = 95 dana
2010.g = (254.920/ (992.977/360)) = 92 dana
Prosjeno razdoblje naplate potraivanja u promatranom razdoblju je imalo tendenciju pada.
U 2008.godini je iznosilo 105 dana. U 2009.godini se ovaj pokazatelj naplate smanjio za 15

dana, dok se u 2010.godini smanjio za 3 dana u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 18

dana u odnosu na 2008.godinu i time je bio sveukupno najnii u promatranom razdoblju.
Ukoliko imamo na umu da je u promatranom razdoblju, cjelokupna svijetska ekonomija bila
manje ili vie pod utjecajem recesije u gospodarstvu, dulje razdoblje naplate potraivanja ne
iznenauje. Ono je odraz recesije, te problema s likvidnou distributera.S obzirom na to da
promatrana tvrtka nema velikih potraivanja koja bi trebalo otpisati, trebala bi koristiti metode
ubrzanja naplate potraivanja kako bi smanjila razdoblje naplate koliko je god to mogue s
obzirom na okolnosti u gospodarstvu.

4.Pokazatelj obrta ukupne imovine

2008.g = 1.051.642/1.173.450 = 0.9 puta
2009.g = 1.072.262/1.140.940 = 0.9 puta
2010.g = 1.033.337/1.123.619 = 0.9 puta
Pokazatelj obrta ukupne imovine u promatranom razdoblju od tri promatrana godine je
konstantan i iznosi 0,9 puta. Pokazatelj od 0,9 puta nam govori da tvrtka na jednu kunu
uloene imovine ostvaruje 0,9 kuna prodaje.

5. Pokazatelj zaduenosti
2008.g = (199.296+320.219)/1.173.450 = 44.3 %
2009.g = (166.892+305.447)/1.140.940 = 41.4 %
2010.g = (145.581+318.228)/1.123.619 = 41.3 %
Promatrana tvrtka je 2008.godine 44,3% svoje imovine financirala iz tuih zvora, kroz daljnje
promatrano razdoblje,taj se postotak smanjuje, odnosno poveava se financiranje iz vlastitih
izvora. U 2009.godini financiranje iz tuih izvora iznosi 41,4%, dok u 2010. godini iznosi
41,3%. Ovo smanjenje financiranja iz tuih zvora zamjetili smo prethodno u analizi trenda
kad smo konstatirali da je u promatranom razdoblju dolo do zamjetnog smanjenja
dugoronih obveza.

6.Pokazatelj pokria kamata

2008.g = 57.249/33.923 = 1.7 puta
2009.g = 83.821/31.605 = 2.7 puta
2010.g = 55.949/27.690 = 2.0 puta
U 2009.godini troak kamata je bio pokriven 1,7 puta, u 2009.godini 2,7 puta, dok je u
2010.godini bio pokriven 2 puta.

7.Povrat na ukupnu imovinu (ROA)

2008. = (15.452/1.173.450)*100 = 1.3 %
2009. = (39.837/1.140.940)*100 = 3.5%
2010 = (19.470/1.123.619)*100 =1.7%
Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu ukazuje na to da je u 2008.godini na svaku kunu
koritene imovine ostvaren povrat od 1 kune i 30 lipa, u 2009.godini se taj povrat poveava na
3 kune i 50 lipa ,te se u 2010.godini opet smanjuje na 1kunu i 70 lipa.

8.Povrat na vlastiti kapital (ROE)

2008.g= (15.452/549.448)*100 = 2.8 %
2009.g = (39.837/549.448)*100 =7.3%
2010.g = (19.470/549.448)*100 = 3.5%
Pokazatelj povrata na vlastiti kapital u 2008.godini pokazuje da je promatrana tvrtka na 1
kunu vlastitog kapitala ostvarila dobit od 2 kune i 80 lipa. Taj povrat je u 2009.godini
znakovito porastao na 7 kuna i30 lipa na 1 kunu vlastitog kapitala, te se u 2010.godini opet
smanjio u odnosu na 2009.godinu kad je iznosio 3 kune i 50 lipa.

5.ZAKLJUAK
Promatrana tvrtka Kra d.d. je u promatranom razdoblju od tri godine biljeila poboljanje
cjelokupnog poslovanja u 2009.godini u odnosu na prethodno promatranu 2008.godinu, da bi
u konanici promatranog razdoblja, u 2010.godini dolo do pogoranja poslovanja u odnosu
na 2009.godinu, pri emu u odnosu na 2008.godinu, 2010.godina biljei poboljanje. Naime,
znakovito poboljanje poslovanja i poveanje neto dobiti u 2009. godini proistjee iz
poveanja prihoda, smanjenja dugotrajne i kratkotrajne imovine, te kratkoronih i dugoronih
obveza, unato poveanju trokova poslovanja, pri emu se smanjenje dugoronih obveza
reflektira na smanjenje trokova kamata. Pogoranje poslovanja u 2010.godini je odraz
smanjenja prihoda i poveanja kratkoronih obveza u odnosu na prethodnu 2009.godinu.
Unato smanjenju prihoda u odnosu na prethodne dvije godine, 2010.godina biljei poveanje
neto dobiti u odnosu na 2008.godinu, to je rezultat smanjenja dugoronih i kratkoronih
obveza, kamata, te dugotrajne i kratkotrajne imovine u odnosu na 2008.godinu..
Ovakvo variranje poslovanja moemo pripisati gospodarskoj krizi, odnosno recesiji i njezinim
odjecima, koja je u promatranom razdoblju zahvatila itav svijet, ukljuujui i trita na
kojima promatrana tvrtka posluje, te problemima
s nelikvidnou distributera i
poskupljenjima sirovina.
Promatrana tvrtka imala je zadovoljavajuu likvidnost. Naime, iako je pokazatelj tekue
likvidnosti imao tendenciju pada, koja se moe pripisati recesijskim uvjetima na tritu,
ukoliko uzmemo u obzir da promatrana tvrtka ima pouzdane izvore prihoda i novanih
primitaka koji joj omoguavaju da radi s niim pokazateljima tekue likvidnosti, te njenu
veliinu, moemo konstatirati da je tekua likvidnost u promatranom razdoblju bila
zadovoljavajua. Pokazatelj ubrzane likvidnosti u promatranom razdoblju od tri godine
iznosio je vie od 1, to znai da je promatrana tvrtka imala dovoljno kratkoronih sredstava
da podmiri dospjele obveze bez prodaje zaliha.
Prosjeno razdoblje naplate potraivanja u promatranom razdoblju je imalo tendenciju pada.
U 2008.godini je iznosilo najvie, odnosno 105 dana. U 2009.godini se to razdoblje smanjuje
za 15 dana, odnosno u 2010. godini za 18 dana u odnosu na 2008 . Unato poboljanju,
ovakvo relativno dugo razdoblje naplate je odraz recesije, te problema s likvidnou
distributera.
Pokazatelj obrta ukupne imovine u promatranom razdoblju od tri promatrana godine je
konstantan i iznosi 0,9 puta, to nam govori da tvrtka na jednu kunu uloene imovine
ostvaruje 0,9 kuna prodaje.
U promatranom razdoblju zaduenost ima tendenciju pada, to znai da se poveava se
financiranje iz vlastitih izvora. To smo prethodno zamijetili u analizi trenda kod negativnog
trenda kamata u promatranom periodu i zamjetnog smanjenja dugoronih obveza.
Povrati na ukupnu i vlastitu imovinu ukazuju na ve spomenutu konstataciju o ponaanju
poslovanja u promatranom razdoblju. Naime. u 2008.godini na svaku kunu koritene imovine
ostvaren je povrat od 1 kune i 30 lipa, u 2009.godini se taj povrat poveao na 3 kune i 50
lipa,te se u 2010.godini opet smanjio na 1kunu i 70 lipa. Promatrana tvrtka je 2008.godine na
1 kunu vlastitog kapitala ostvarila dobit od 2 kune i 80 lipa, u 2009.godini taj povrat je

znakovito porastao na 7 kuna i 30 lipa, da bi se u konanici promatranog razdoblja u

2010.godini opet smanjio,te je iznosio 3 kune i 50 lipa.
Promatrana tvrtka Kra d.d. je u promatranom razdoblju imala zadovoljavajue poslovanje.
Ukoliko uzmemo u obzir specifine recesijske okolnosti na tritu, ovakvo kretanje
poslovanja u promatranom razdoblju (rast u 2009. i pad u 2010.godini) nimalo ne zauuje.

6.POPIS LITERATURE

Branko Ora: ANALIZA

tvrtke,materijali iz kolegija
Split, 2010

FINANCIJSKIH IZVJEA i Ocjena boniteta

Poduzetniko projektiranje, Sveuilite u Splitu,

Mati, I. Pavi, . Mateljak: Menadment , Sveuilite u Splitu, Split 2009.

J. C. Van Horne, J. M. Wachowicz, JR.: Osnove financijskog menadmenta, deveto
izdanje, 2008.
Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb 2008
V. Belak: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2003

Izvori s interneta:
www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine
www.limun.hr, ulaz 16.08.2009.godine

7.POPIS SLIKA

Slika 1. Kretanje prihoda kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a29
Slika 2. Kretanje trokova kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a30
Slika 3. Kretanje trokova kamata kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a...30
Slika 4. Kretanje neto dobitka kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a..31
Slika 5. Kretanje kunske vrijednosti imovine Kra d.da u promatranom razdoblju.32
Slika 6. Kretanje kunske vrijednosti vrijednosti obveza Kra d.da u promatranom
razdoblju..32

6.POPIS TABLICA

Tablica 1. Skraena bilanca (na odreeni datum)........................................................8

Tablica 2. Skraeni raun dobiti i gubitka (za razdoblje jedne izvjetajne godine)..10
Tablica 3. Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne
godine- indirektnom metodom..12
Tablica 4. Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne
godine- direktnom metodom.13
Tablica 5. Izvjetaj o svim promjenama glavnice.15
Tablica 6. Skraena bilanca za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn)...27
Tablica 7. Skraen raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn)..28
Tablica 8. Skraeni raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-2010. (u000kn)...29
Tablica 9. Skraeni trendni (indeksirani) raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.2010. (2008.=100)31
Tablica 10. Skraena bilanca za razdoblje 2008.-2010. (u000kn ) .32
Tablica 11. Skraena trendna (indeksirana) bilanca za razdoblje 2008.-2010.
(2008.=100) 33
Tablica 12. Raun dobiti i gubitka uobiajene veliine (u %)..33
Tablica 13. Bilanca uobiajene veliine (u %) 34
Tablica 14. Odabrani pokazatelji za analizu35
Tablica 15. Potrebne stavke iz bilance i rauna dobiti i gubitka za izraun prosjenog
razdoblja naplate potraivanja.36