Professional Documents
Culture Documents
Njega je Molijer
doarao veoma verno. To je ovek koji pozajmljuje sa kamatom a nikad ne daje. Veoma
pohlepan, sebian, usredsreen samo na sticanje bogatstva. Njegovo bogatstvo i novac za
njega predstavlja cilj ivljenja, cilj postojanja. On je ovek koji vie voli novac nego svoju
roenu decu ili bilo kog drugog oveka. Novcu se obraa kao prijatelju, kao neem
najdragocenijem i dolazi u apsurdnu situaciju da novac poseduje njega, a ne on novac.
Harpagon je postao muitelj svojih ukuana, kao i posluge zbog svog trvdiluka. Obuzet je
novcem da mu ga neko ne ukrade, sumnja na sve i na svakoga, a samim tim postaje i muitelj
sebe. Jednom reju, njegov tvrdiluk razara sve to je zdravo i normalno. Drugi lik u
Tvrdici koji je razliit od Harpagona, je njegov sin Kleant. On na svaki nain pokuava da
svog oca odvrati od njegovog ponaanja. Pokuava da svom ocu pokae da nije sve u novcu.
Medjutim, nema ba uspeha u tome.
-Ima 5 cinova -Pravilo tri jedinstva: radnja je jedinstvena bez epizoda, odvija se u jednom
danu i na jednom mjestu ( u Harpagonovoj kuci) -O dogadjajima koji su se desili izvan scene
saznajemo samo iz govora likova( u samoj drami nije opisano to kako je Harpagon posmatrao
Marijanu , nije opisan niti susret i zaljubljivanje Marijane i Kleanta, vec to saznajemo kasnije
iz njihovih dijaloga i monologa) -Komedija Tvrdica je koncentrisana samo na jedan sredisnji
susret, u koji je ukljucen manji broj licnosti i u njoj se strogo odrazava jedinstvo tona- obican
zivot i komika komedije. -U njoj se izlaze jasna misao i jasna moralna poruka (uzdize se
vrlina- ljubav, a kaznjava porok- skrtost) -Dramski interes pomjeren je sa fizickih zbivanja na
psiholoska stanja koja same licnosti analiziraju u svom govoru- kroz dijaloge i monologe
likova saznajemo njihove osobine, ideale i ceznje. -Klasicisticka drama u cjelini je racionalna,
jer Harpagon ipak dozvoljava da razum nadvlada njegov inat i neku vrstu ljubavi koju je
osjecao prema Marijani, jer se na kraju odlucuje za novac.
Harpagon nije samo tvrdica, skrtac, zelenas, covjek koji je novac i bogatstvo pretvorio u svoje
bozanstvo, nego je i covjek koji, u tom svom privatnom ludilu, gubi relacije sa vlastitom
porodicom, s vlastitim godinama, gubi dakle smisao za realnost, pa iz njega ne govori samo
gramzivost vec i pokvarenost. Moj jadni novac, moj dragi prijatelj! Uzese mi te! A bez tebe
nemam oslonca, ni utjehe, ni radosti...ako ne nadjem svoj novac objesit cu se i ja. Kroz cijelu
dramu Harpagon nam svojim rijecima i djelima pokazuje da je novac njegova porodica,
njegov najbolji prijatelj i sve sto mu je potrebno.Njemu novac ne treba, jer ga ionako ne trosi,
vec mu samo treba osjecaj da posjeduje nesto vrijedno.
Valer je Anselmov sin, zaljubljen u Elizu ( Harpagonovu kcerku). Veoma je mudar, zna sto
ciniti i govoriti da se dodvori Harpagonu. Njegova ljubav prema Elizi je cista i neiskvarena
bogatstvom koje posjeduje njen otac.Za razliku od Harpagona koji kaze da ce se objesiti ako
ne nadje svoj novac, Valer kaze da bi vise volio umrijeti nego da i u mislima uvrijedi Elizu,
sto govori o karakteru njegove licnosti.
Kleant- Harpagonov sin. Iako ne voli da rasipa novac, on prezire skrtost svoga oca. Zaljubljen
je u Marijanu i cini sve da njih dvoje budu zajedno. Za razliku od svog oca on nije skrt, iz
njegovog govora saznajemo da bi on volio da pomogne Marijaninoj porodici, samo kad bi mu
otac dao novac. Na kraju je pokazao da je veoma mudar i snalazljiv, tim sto je ocevu skrtost i
pohlepu za novcem uspio okrenuti u svoju korist. Sukob starih i mladih U drami Tvrdica, kao
i u Dundo Maroju nalazimo sukob starih i mladih. Predstavnik starih ovdje je Harpagon, a
predstavnik mladih je Valer. Kroz dramu i njihove dijaloge saznajemo da oni imaju potpuno
razlicite ideale. Harpagon postavlja novac kao svoje bozanstvo, njemu ni njegova porodica, ni
ljubav ni cast nisu vazni toliko koliko mu je vazno da mu niko ne ukrade novac. Na drugoj
strani imamo mlade ljude koji su pokazali da su im ljubav, cast i blizina voljene osobe na
prvom mjestu.
Njegova je krtost epska i protee se kroz stoljeda o Plauta preko Drida i Moliera pa sve o
ananjih ana. Ta je krtost centralna tema Moliereve rame, ona pokrede sve likove u njihovim