Veganstvo

Biti vegan ili ne? to postiemo time to ne koristimo stvari koje su ivotnjskog porijekla ili
time to ne jedemo nita to dolazi od ivotinjskog porijekla? Dali je to dobro za nae
zdravlje? Odgovori na ova pitanja mogu biti uznemirujua te nam svakako mogu promijeniti
nain na koji gledamo hranu koju redovito jedemo.
Da bi mogli razumjeti rije vegan prvo bi trebali predstaviti ime se bave i koji su njihovi
ciljevi i zato oni navode da je biti vegan dobro. Ipak postoji mala koliina ljudi koji su se
odluili na jedan nain zatiti ivotinje od patnje i boli time to ne jedu ni ne oblae nita to
je ivotnjiskog porijekla da bi bi mogli promijeniti svijet i nain ivota ostalih ljudi koji
jedenje mesa smatraju potpuno normalnim.
Ne moemo rei kako vegani ne rade nita po tom pitanju, na mnogim glavnim trgovima
moemo vidjeti uznemirujue i tune prizore kako ivotinje pate prilikom samog procesa
prerade, organiziraju se prosvjedi koju nam pokuavaju promijeniti pogled na svijet i
promijeniti nain na koji se hranimo te mnoge internetske stranice koje nam mogu pokazati
zato i na koji nain moemo zatiti ivotinje i kako sami moemo postati vegani.
Mnoge studije pokazale su da prilikom jedenja mesa u svoj organizam uvodimo veliku
koliinu vitamina, bjelanevina, minerala te da nam meso pomae u razvoju naeg tijela i
organizma. Naime, poto vegani ne jedu meso niti nita to je ivotinjskog porijekla ne
moemo rei da su manje zdravi te da vrlo esto podlijeu raznim bolestima.
Vegani su osobe koje ne jedu niti odijevaju proizvode ivotinjskog porijekla. To znai da osim
to izbjegavaju meso, ne jedu ni jaja, mlijeko i mlijene proizvode ivotinjskog porijekla, niti
med. Takoer kao odjevne predmete ne nose kou, krzno, svilu i vunu. Ukoliko se osoba
odlui postati vegan postoje mnoge internetske stranice i forumi koji ga mogu uputiti to treba
raditi, koju hranu izbjegavati, a koju ne.
to se tie samog zdravlja vegana njihov organizam takoer unosi dovoljno vitamina i
minerala koji su vani za razvoj tijela i organizma, ali kako bi mogli slijediti ta pravila i
ouvati zdravlje svoga tijela naa prehrana kao vegan mora biti jako dobro organizirana.

Mladi znanstvenici u suradnji s profesorima na sveuilitu u Americi1 pokazali su kako dobro

isplanirana veganska prehrana moe zadovoljiti potrebe organizma.

Loe organizirana veganska prehrana moe uzrokovati manjak kalcija, joda,omega-3 masne
kiseline, eljeza, vitamina B12 i vitamina D, koji se onda moraju uzimati iz vitaminskih i
mineralnih dodataka prehrani. Kao sistem prehrane poznata je od davnina, na Istoku,
prvenstveno u Indiji, gdje je bila dio vjerske prakse tzv. ahimse (nenasilja). Danas oko 30%
Indijaca izbjegava meso.

U Europi veganstvo i vegetarijanstvo propagirao grki filozof Pitagora u 6. st. p. Krista, on i

njegovi sljedbenici prakticirali su vegetarijansku dijetu iz nutricionistikih i etikih razloga. Iz
Indije dolazi u Europu zahvaljujui Englezima koji su je kolonizirali.U Londonu je 1847.
godine osnovano prvo vegetarijansko drutvo kojem je pripadao i Gandhi, za vrijeme svog
studiranja. Veganstvo prakticiraju rastafarijanci, afriki izraliti, hindusi, budisti, tibetanci i dr.
U SAD-u se oko 3% stanovnitva izjanjava kao vegetarijanci s tendencijom porasta tog
broja.
Naime, iako veganstvo ima svoju povijest i ve je dugo u svijetu, postoje mnogo razloga zato
taj nain ivota nije dobar. Meutim, dok je prehrana uravnoteena s produktima soje, kao to
je tofu, dotle manjak pojedinih aminokislina dovodi do zdravstvenih poremeaja.
Izbjegavanje riba moe dovesti do nedostatka omega 3 masnih kiselina koje su zaslune za
prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Taj manjak moe se nadoknaditi uzimanjem oraaraljenjaka, badema, pistacija.
Jo prije nekoliko godina medicinska je znanost neosporno tvrdila, da se vitamin B-12
(kobalamin) nalazi iskljuivo u mesu, tonije u jetri, i u proizvodima ivotinjskog podrijetla
(jaja, sir mlijeko, maslac), a da ga nema u biljnoj hrani i itaricama.
eljezo je neophodan mineral za ljudski organizam. Sudjeluje u prijenosu kisika do svih
stanica u organizmu, preventivno djeluje na nastanak infekcija, daje energiju itd. Iako se
eljezo nalazi i u povru, organizam najbolje moe iskoristiti upravo eljezo iz mesa, pri
emu je najbolje crveno meso. Apsorpciju poboljava vitamin C2. Moram svakako
napomenuti kako manjak eljeza i mesa moe uzrokavati anemiju tj. stanje koje je definirano
smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji i/ili smanjenom
koliinom hemoglobina (proteina koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).
1 "Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets.". J Am Diet Assoc 109 (7): 12661282. July
2009. doi:10.1016/j.jada.2009.05.027. PMID 19562864.http://www.eatright.org/About/Content.aspx?id=8357.

2 http://metro-portal.hr/zasto-je-dobro-jesti-meso/55834

Kao posljedica toga je smanjena sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva. Hemoglobin mora
biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva i organa.
Meu tri glavna uzroka anemije spadaju prekomjeran gubitak krvi (hemoragija), prekomjerno
unitenje crvenih krvnih stanica (hemoliza) ili nedostatna proizvodnja crvenih krvnih stanica
(nedostatna eritropoeza).

Ova istraivanja nas mogu navesti na razmiljanje te promijeniti na pogled na svijet ukoliko
se odluimo postati vegani, no veganstvo ima i svojih dobrih strana.

Kada se odluimo za taj nain ivota nae ivotne navike se mijenjaju. to se etikih principa
tie, veganska prehrana sprijeava masovni uzgoj i sustavno klanje velikog broja ivotinja na
farmama.

Veganska hrana sadri nii nivo kolesterola i masti od uobiajene prehrane.

S ekolokog gledita, mesna industrija sudjeluje u zagaenju zraka, zemlje i vode, doprinosi
eksploataciji i krenju uma i velikih zemljinih povrina za uzgoj biljnih kultura
namijenjenih prehrani velikog broja uzgajanih ivotinja . Isto tako veganstvo nas moe zaititi
od modanog udara zbog toga to u nae tijelo ne unosimo veliku koliinu soli i zasienih
masnoa. Migrena je jako rairena bolest ako ju tako moemo nazvati, a smanjenjem unosa
mlijenih proizvoda smanjujemo njezinu pojavu u naim ivotima.3

Nakon razmatranja te iznoenja negativnih i pozitivnih strana veganstva i osoba koje se

odlue promijeniti svoj ivot i zatiti ivotinjski, moemo zakljuiti kako veganstvo zapravo
nije loe za osobu koja je spremna na tako veliku korak. Moe nam pomoi da izgubimo viak
kilograma te da sprijeimo neke bolesti, ali naalost ne u potpunosti. Prema anketama, vegani
ine izmeu 0.2% i 1.3% amerike populacije i izmeu 0.25% i
0.4% populacije Ujedinjenog Kraljevstva4 to nije tako veliki broj ljudi, stoga to moe biti
razlog zato za vegane ne zna dovoljan broj ljudi i zato veina ne preferira takav nain
ivota.
3 http://www.vegan.hr/zdravlje.aspx

Meso je vrlo bitan u faktor u naem ivotu kao to smo ve naveli, pa tako ne bi bilo lako
promijeniti svoj nain ivota i svoje prehrambene navike. Ljudi postaju vegani iz mnogo
razloga, ukljuujui etiku brigu za ivotinje i prirodnu okolinu, kao i neke osobnije, vezane
za zdravlje, duhovnost i vjeru, ali naalost to nije dovoljno da bi promjenili svoje navike poto
od poetka ovjeka do danas meso se pojavljuje u svim kulturama i u cijelom svijetu. Kao to
je rekao Chi Chi Rodriguez poznati golf igra "Kau da je crveno meso tetno, ali moram
priznati da nikad nisam vidio tigra koji izgleda bolesno." Moram priznati kako je imao pravo i
kako meso nije zapravo toliko tetno i da nismo bez razloga na vrhu hranidbenog lanca.

4 "How Many Adults Are Vegetarian?". Vegetarian Journal. Vegetarian Resource

Group. http://www.vrg.org/journal/vj2006issue4/vj2006issue4poll.htm