Svijet Dzina I Sejtana

Omer b.
Sulejman el-Ekar
SVIJ ET DINA l EJTANA
Omer b. Sulejman el-Ekar
'
SVIJET DZINA
v
l SEJTANA
B uim, 2010
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Neka je hvala Svevinjem Allahu, Njega hvalimo, od Njega po

mo i oprost traimo, Njemu se utjeemo od zla naih dua i
naih loih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moe u zabludu
odvesti, a koga u zabludu odvede , niko ga ne moe uputiti.
Svjedoim da nema istinskog boanstva osim Allaha, Koji
nema sauesnika i svjedoim da je Muhammed, sallallahu
'alejhi ve sellem, Allahov rob i poslanik.
Neki ljudi misle da se o ovoj temi pie samo s ciljem obra
ivanja informacija i zato preferiraju da se ona povrno obra
uje, ne razmiljaj ui mnogo o njenoj sutini. lsto tako, dre
da je korist od izuavanja ove tematike ograniena i da nezna
nje u vezi s tim ne teti ovjeku. To njihovo miljenje ja neu
.
do u detalje pobij ati.
ovjeanstvo sada troi ogromne sume novca u dokaziva
nju, odnosno negiranju postojanja ivota i ivih bia na dru
gim planetarna prostranog svemira, novac kojim bi se gradovi
mogli podii i drave osnovati, dok velikim dijelom Zemlj e
vlada glad. lzuavajui to, znanstvenici jo ulau i veliki trud
i mnogo vremena.
ta onda rei u vezi s izuavanjem ivih razumnih bia koja
ive s nama, na naoj planeti, mijeaju se s nama u kuama,
jedu i pij u s nama, mogu unititi na um i srce, potaknuti nas
da se sami unitimo, da jedni druge ubijamo, navesti nas da
jedni druge oboavam o, odnosno da oboavamo neko drugo
stvorenje, da bi na nas navukli Allahovu, delle anuhu, sr
dbu koju bismo zasigurno osjetili? A kraj je onih koji se dignu
protiv Svevinjeg Allaha vatra razbuktana!
Informacije koje moemo dobiti iz kur'anskih ajeta i auten

tinih Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadisa ne mo
gu se platiti zlatom. Naime, ti nam erijatski tekstovi otkrivaju
tajnu svijeta dina i ejtana, govore nam o detaljima njihovog
ivota, ali i upozoravaju na neprijateljstvo koje dio njih gaji
prema ljudima i neprestan trud koji ulau da bi nas odveli u
zabl udu i upropastil i .
Ako bude prouavao ajete koji govore o dinima i ejta
nima, ovjek e uoiti da je Sveznajui Allah ovoj temi posve
tio veliki broj ajeta u asnom Kur'anu, to treba biti pokazatelj
njene vanosti.
Onaj ko studira te erijatske tekstove svjestan je da je ovje
kov ivot zapravo jedna velika borba izmeu njega i ejtana:
ejtan ga eli unititi i upropastiti, a ovjek kojeg je Allah, del
le anuhu, pomogao Svoji m svjetlom bori se da se odri na
Pravome putu i da na njemu odri druge ljude. Na tome se
p utu mora boriti protiv neprijatelja koji zadire u dubinu nje
gove due, koji vesvesama, loim mislima napada njegovo srce,
budi u njemu raznorazne elje i potie na ostvarenje snova i
nastojanja. Isto tako, ovjek uvijek mora preispitivati svoje ci
ljeve, bliske i daleke, da bi bio svjestan blizine, odnosno uda
ljenosti od Svevinjeg Allaha, s jedne, te sauvanosti od nepri
jatelja koji ga eli zaulariti i voditi kao to zemljoradnik vodi
tegleu ivotinju, s druge strane.
Objedinio sam erijatske tekstove koji se bave pitanjem
dina i ejtana i izjave autoritativnih islamskih uenjaka s tim
u vezi, te sam ih prostudirao i pripremio ovu knjigu koja se
sastoji od est poglavlja.
U prvom poglavlju dao sam osnovne informacije u vezi sa
svijetom dina i ejtana. Govorio sam o materiji od koje su
stvoreni i nainu njihovog stvaranja, njihovim imenima i vr
stama, hrani, piu i sklapanju braka, mjestima na kojima bo
rave, ivotinjama s kojima ive i njihovim jahalicama, a na
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
kraju poglavlja govorio sam o moi koj u im je Svemogui Allah

dao.
U drugom sam poglavlju objasnio radi ega su dini i ej
tani stvoreni, govorio sam o nainu dostavljanja Boijeg za
kona i propisa njima te o sveobuhvatnosti Resulullahovog,
sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanstva.
U treem, najvanijem poglavlju ove knj ige , u est sam stu
dija razmatrao nekoliko stvari. Prvo sam govorio o neprijatelj
stvu izmeu ovjeka i ejtana navodei dokaze koji ukazuju na
jainu i okrutnost toga neprijateljstva, te o All ahovom, del
le anuhu, upozorenj u na njihovo neprijateljstvo. Potom sam
govorio o ejtanovim bliskim i dalekim ciljevima, a onda sam
razmatrao naine na koje ejtan zavodi ovjeka. Zati m sam
neto zapisao o ejtanovom predvoenju te borbe i o vojsci
kojom raspolae, nakon ega sam razmatrao spletke koj ima
ejtan spletkari protiv ovjeka. Poglavlje sam zavrio govorei
o ejtanovim vesvesama (zlim mislima i sumnjama) , njego
vom oruju u kvarenju ljudi i sijanju nereda u nj ima samima.
Tu sam objasnio nekoliko stvari za kojima poseu ejtani u
zavoenju lj udi: pretvaranje u odreene likove, obraanje lju
dima i teti koja iz toga proizilazi, spiritizam (dozivanje du
hova) - da li je to mogue i kakva je veza izmeu spiritizma i
ejtana, a potom sam razmatrao pitanje poznaj u li dini gajb,
budunost i o teti koja proizilazi iz uvjerenja nekih ljudi da
dini poznaj u budunost. Ovo sam poglavlje zavrio razma
tranjem veze izmeu dina i l eteih tanjira.
U etvrtom sam poglavlj u govorio o oruju kojim se musli
man mora naoruati da bi mogao voditi borbu protiv ejtana.
U petom poglavlju govorio sam o lijeenj u ejtanskog do
dira.
U estom, posljednjem poglavlju razmatrao sam mudrost
u stvaranju ejtana.
Na kraju, molim Svemogueg Allaha da od ove knjige korist
SVIJET DINA l EJTANA
bude imao njen autor, izdava i itatelj, da svima On osigura

prestinu nagradu na onome svijetu, da nas zatiti od ejtana
i stavi nas u okrilje Svoje brige i panje, a On je, zaista, divan
zatitnik i divan pomaga!
l neka je mir i spas na Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, njegovu asnu porodicu i sve ashabe.
dr. Omer b. Sulejman b. Abdullah el-Ekar
Kuvajt, 28. x 13 9 8. h. g. (3 0. IX 1 97 8. god.)
POG LAVLJ E
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA

SVIJETOM DINA l EJTANA
D I N I - ZASEBAN SVIJ ET
Dini su zaseban svijet, potpuno neovisan od naega svijeta
i svijeta asnih meleka, osim to izmeu njih i ljudi postoje
odreene zajednike osobine : imaju razum i slobodu izbora
izmeu dobra i zla. Dodue , od ljudi se razlikuju u nekim stva
rima. Najvanija razlika jeste materija od koje su stvoreni. Na
zvani su dinima jer su nevidljivi. Ibn-Akil , rahimehullah, za
pisao je: "Dini su nazvani tim imenom jer su nevidljivi i skri
veni. Odatle se dijete u majinoj utrobi naziva denn. Isto
tako, tit je dobio ime mudnn jer titi ratnika u borbi."1 Ovu
konstataciju asni Kur'an jasno potvruje: "On (ejtan) vas vi
di, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite." (El-A'raf, 27.)
MATERIJA OD KOJ E SU DINI STVOREN I I
NAIN NJIHOVOG STVARANJA
OD EGA SU D I N I STVOR E N I
Svevinji Allah izvijestio nas j e d a su dini stvoreni o d vatre :
" . . .a jo prije stvorili smo dine od vatre uarene." (El-Hidr,
27.) Takoer: " . . . a dina (je stvorio) od plamena vatre . . . " (Er
-Rahman, rs.) Komentirajui sintagmu plamena vatre, Ibn-Ab
bas, Ikrime, Mudahid, Hasan el-B asri i neki drugi komenta
tori Kur'ana kau da se to odnosi na zavretak plamena, a po
1
Akamu1-merdan, str. 7
IO
drugoj verziji, na isti plamen i njegov najbolji dio.1 Imam En

-Nevevi zapisao je sljedee : "Izraz miird odnosi se na plamen
koji je pomijean s crnilom vatre. "2
U Aiinom, radijallahu 'anha, predanju navodi se da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao sljedee : "Me
leki s u stvoreni od svjetlosti, dini su stvoreni od plamena va
tre, a ovjek je stvoren od onoga to vam je ve opisano."3
KADA SU D I N I STVORE N I
Nesumnjivo j e d a s u dini stvoreni prije ovjeka, na osnovu
jasnih Allahovih, delle anuh u, rijei: "Mi smo stvorili Ade
ma od ilovae, od blata ustajalog, a jo prije smo stvorili di
ne od vatre uarene." (El-Hidr, 26.-27.) Neki prvaci sma
traju da su dini stvoreni prije ovjeka na hiljadu godina, ali
za takvu tvrdnju ne postoj i dokaz u Kur'anu ni u hadisu.
KAKO D I N I IZGLE DAJ U

Kako dini izgledaju, kakav je njihov oblik i koja ula imaj u sve to znamo samo u onoj mjeri u kojoj nas je Svevinji Allah
izvijestio. Naime, pouzdano znamo da oni imaju srce, oi i
ui: "Mi smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni
srca imaju - a njima ne shvaaju, oni oi imaju - a njima ne
vide, oni ui imaju - a njima ne uju; oni su kao stoka, ak i
gori . . . " (El-A'raf, 179.) Isto tako, ejtan ima glas, to se uoava
iz ajeta: "l zavodi glasom svojim koga moe . " (El-Isra', 64.)
U hadisima se jo navodi da ejtan ima jezik, da dini jedu,
piju, smiju se i neke druge stvari koje e uvaeni itatelj pro
itati u ovoj knjizi.
.
El-Bidajetu ven-nihaje, I/59

El-Minhad, r 8jr23
3 Muslim (2996)
2
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJETOM DINA l EJTANA
IMENA DINA U ARAPSKOM J EZIKU
Il
N J I HOVE VRSTE
S tim u vezi, lbn-Abdulberr rekao je sljedee : "Prema jeziko

znalcima, dina postoji nekoliko kategorija. U osnovnom zna
enju, za njihove individue kae se din. Ako se podrazumije
vaj u oni dini koji ive s ljudima, kae se ummiir. Dine koji se
bave djecom ljudi nazivaju erviih. Ako su zloesti i uznemira
vaju ljude, to su ejtiini. Ako su gori od toga, onda su to miiridi,
a ako su jo gori i vie napasni, to su onda ifriti (mn. afarit)."1
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izvijestio nas je: "Dini
se dijele na tri vrste : oni koji lete, dini u obliku z mija i pasa,
te oni koji odsjedaj u i p utuju."2
DOKAZI POSTOJANJA DINA
POSTOJA N J E DINA- N E OS PORNA INJ E N ICA

Izuzetno malo ljudi u potpunosti nijee postojanj e dina, a
neki mnogoboci smatraj u da se pod izrazom dini podrazu
mijeva snaga zvijezda.J
Neki filozofi smatraju da se pod izrazom din misli na lou
stranu i poroke ljudske due, odnosno da se pod izrazom me
leki podrazumijeva dobra strana due.4
Dio modernista, opet, kae da su dini ustvari bakterije i
mikrobi, koje je otkrila savremena nauka.
Dr. Muhammed el-Behi tvrdi da su dini zapravo meleki,
da su jedan svijet i da meu njima nema razlike . Izmeu osta
log, on se pozvao na inj enicu da su meleki nevidljivi ljudima,
1
Akamul-merdan, str. 8.
2 Hadis su zabiljeili: Et-Taberani, El-Hakim i El-Bejheki, u djelu El-Esma'u
ves-sifat, s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-dami'a , 3/85.
3 Vidjeti: Medmu 'a tul-fetava, 24/280, djelo ejhul-islama Ibn-Tejmijje.
4Vidjeti: Medmu 'a tulfetava, 4/364
12
i u svijet dina uvrstio (kad se radi o vjerovanju, odnosno ne

vjerovanju i dobru, odnosno zlu) sve to je ovjeku nevidljivo.1
DA
Ll
J E N EZNAN J E ARGUMENT
Spomenute kategorije ljudi koje opovrgavaju postojanje dina

ne raspolau znanjem u vezi s tim, i to je najvie ime se ru
kovode. A neznanje nije argument.2 Nerazumno je da ovjek
nijee odreenu stvar samo zato to ne zna da ta ista stvar
postoji! Zbog negiranja nepoznatog Svevinji je Allah osudio
nevjernike rekavi : "Oni poriu prije nego to temeljito sa
znaju ta ima u njemu " (J unus, 39.) Zar je bilo nemogue da
ljudi koji su ivjeli prije stotine i stotine godina demantiraj u
savremene izume (koje niko ne moe porei) da ih je s tim u
vezi izvijestio iskren ovjek? Da li je to to nismo bili u stanju
uti nebrojene glasove u svemiru dokaz njihovog nepostoja
nja? Zatim smo izumili radio-talase, pa smo postali kadri uti
ono to ne moemo registrirati ulom sluha.
Govorei o skupini dina koju je Allah, delle anuhu; po
slao Resulullahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, da sluaju uenje
Kur'ana, Sejjid Kutb, rahimehullah, u tefsiru Fi zilall-Kur'a n
ostavio je sljedei zapis:
"Dogaaj spomenut u Objavi u vezi sa slanjem nekoliko
dina radi sluanja Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem,
uenj a Kur'ana te prenoenje njihovih rijei i postupaka usljed
.
1 Vidjeti: Tefsiru sure tir-Rahman, str. 8.

2 Svoje miljenje nemaju pravo dokazivati predanjem koje je zabiljeio
imam El-Buhari u kojem se kae da je Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, ni

jekao Resulullahovo, sallallahu 'alejhi ve sellem, obraanje dinima i nji
hovo obraanje njemu. Naime, Ibn-Abbas je nijekao razgovaranje, a nije
poricao postojanje dina. tavie, neki drugi ashabi, a, izmeu ostalih, i
lbn-Mes'ud, radijallahu 'anhu, potvrdili su da se razgovor izmeu Vjero
vjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i dina dogodio, a onaj ko raspolae
informacijom vie, ima dokaz protiv onoga ko tom istom informacijom
ne raspolae.
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA
13
toga - sve je to samo po sebi dovoljan dokaz postojanja dina

i potvrivanja toga dogaaja, kao i dokaz da dini mogu slu
ati uenje Kur'ana na arapskom jeziku, onako kako ga je uio
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , te dokaz da su
dini stvorenja koja mogu biti vjernici i nevjerni ci , spremni
ponijeti uputu i spremni izabrati zabludu. Stoga nema po
trebe da se ta konstatacija jo vie dokazuje i potvruje, jer o
vjek ne moe poveati stvarnost odreene stvari ije je posto
janje konstatirao Sveznajui Allah, osim to mi pokuavamo
objasniti tu istu stvarnost u domenu ljudskog shvatanja.
Svemir, koji nas okruuje, obiluje tajnama, silama i stvore
njima iju sutinu i svojstva ne poznaj emo. ivimo u okrilju
tih sila i tajni, malo o njima znamo, a mnogo nam je nepozna
to. Svakog dana otkrijemo odreenu tajnu i dok uimo neto o
tim istim silama. Nepoznata stvorenja upoznajemo ponekad
sutinski, ponekad njihova svojstva, a ponekad preko tragova
koji ukazuju da postoje uz nas.
Pa ipak, jo smo na samom poetku, jo upoznajemo ovaj
svemir, u kojem ivimo, u kojem su ivjeli nai preci, oevi i
djedovi , u kojem e ivjeti nai potomci, djeca i unuci; slini
smo jednom truniu. tavie, Zemlja u odnosu na veliinu i
teinu svemira nije vrijedna spomena.
Ono to smo sada otkrili - a jo smo na samom poetku - u
odnosu na ljudsku spoznaj u samo pet stoljea unazad, smatra
se veim udom od uda postojanja dina. Da je neko prije
pet stoljea progovorio o tajnama atoma, o koj ima mi danas
raspravljamo, ljudi bi pomislili da je lud, ili bi rekli da govori
o neemu definitivno udnijem od dina.
Spoznajemo i otkrivamo u skladu sa svoj im, lj udskim mo
gunostima koje su nam date u svrhu namjesnitva na Zemlj i,
saglasno zahtjevima namjesnitva, shodno onome to nam je
Svevinji Allah potinio, da bi nam otkrio taj ne i da nam pot
injeno bude posluno, samo zato da bismo izvrili dunosti
14
koje nalae namjesnitva na Zemlji. l ma koliko potrajao ivot

ovjeanstva, ma koliko nam bilo potinjeno svemirske snage
i ma koliko nam se otkrilo tajni, naa spoznaja i otkria, po
svom karakteru i obimu, nee prevazii granice koje iziskuje
poziv namjesnitva: sve e, u skladu s Allahovom, delle anu
hu, mudrosti i odreenjem, ostati u granicama potrebnog za
poziv namjesnitva.
Mnoge emo stvari otkriti, mnogo emo saznati, dokuit
emo brojne tajne svemira i njegovu snagu, to zapravo pred
stavlja siuni dio u odnosu na svemir i to je ravno djeijoj
igraki u odnosu na stvarnost ivota, ali emo ostati u o
vjeku predvienim granicama u vezi sa spoznajom, u grani
cama Allahovih, delle anuhu, rijei: ' . a vama je dato samo
malo znanja.' (El-Isra', 85.) U odnosu na taj ne i nevidljivo, koje
poznaje samo Stvoritelj , Odravatelj , i u odnosu na Nj egovo
neogranieno znanje, mi izuzetno malo znamo. A naini nae
spoznaje ogranienog su karaktera, na osnovu sljedeeg ajeta:
'Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad pre
sahne, ulije jo sedam mora, ne bi se ispisale Allahove rije
i ' (Lukman, 27.)
U takvom stanju nemamo pravo tvrditi ni negirati posto
janje, odnosno odreivati oblik niti ga odricati kad se radi o
nepoznatom, skrivenom, tajnama i silama svemira samo zato
to je to naem razumu strano ili to nemamo iskustva kad
je rije o tome. Razlog je tome inj enica da jo nismo otkrili
sve taj ne koje krije nae tijelo, njegove mogunosti i snagu, a
kamoli tajne svog razuma i due.
Treba napomenuti da postoje i one tajne koje uope ne
ulaze u paket onoga to moemo otkriti, u paket onoga u
ij u sutinu moemo proniknuti, i tada moemo otkriti. samo
svojstvo, trag ili pak injenicu koja ukazuje na postojanje, tim
prije jer pronicanje u sutinu tih istih tajni ne donosi nam ni
kakvu korist u pogledu namjesnitva na Zemlji.
.
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA I EJTANA
15
Dakle, kad nam Sveznaj ui Allah u Kur'anu otkrije odre

enu tajnu ili potencijal, onoliko koli ko nam je predodreeno
(a ne ta otkrijemo svoj im iskustvom, znanjem i potenc ijalom ,
koje nam je On dao), tada Njegov dar treba prihvatiti, zahva
ljujui Mu i povinuj ui se; prihvatamo ih onakve kakvi jesu:
bez dodavanja i oduzimanja, utoliko to nam je jedini izvor
(Objava) iz kojeg saznajemo sline stvari pruio samo toliko,
ne davi nam mogunost da dodajemo; a drugi izvor iz koj eg
bismo mogli dokuiti te iste tajne ne postoji."
Rezime: jedino ispravno uenje jeste da su dini trei svi
jet, pored svij eta meleka i ljudi, i da su razumna, svj esna bia,
da su obveznici, na koje se odnose naredbe i zabrane, a nisu
semantiki poj movi, niti su bakterije.
NUNO POZNATA STVAR U ISLAMU

ejhul-islam lbn-Tejmijje, rahi mehullah , zapisao je: "Nijedan
pripadnik sekte koja se pri pisuje islamu ne porie postojanje
dina, niti to da im je Allah, del l e anuh u, poslao poslanika
Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem. tavie, veina ne
vjernika potvruje postojanje dina. Sljedbenici Knjige, idovi
i krani, vjeruju u postojanje dina kao to vjeruju musli
mani , iako meu njima postoje neki koji negiraj u njihovo po
stojanje, kao to i meu muslimanima postoje odreeni lj udi
koji tu istu stvar negi raj u, kao naprimjer, dehmije i mu'tezile.
Meutim, veina muslimana i njihovi i mami vjeruju u posto
janje dina. Razlog tome uvjerenj u muslimana jeste injenica
da je postojanje dina potvreno mutevati r-predanjima koja
su prenesena od vjerovjesnika, to je nuno poznato. l sto tako,
nuno je poznato da su dini iva razumna bia koja imaj u
slobodnu volj u. tavie, oni su erijatski obveznici i na nj i h
se odnose naredbe i zabrane. Oni, takoer, nisu svojstva ni
semantiki pojmovi pri ovjeku, niti pri nekom drugom stvo-
r6
renju, kako tvrde neki bezbonici. Poto je postojanje dina

vijest koja je od vjerovjesnika prenesena mutevatir putem, to
je poznato obinom svijetu i uenjacima. Nemogue je da nji
hovo postojanje nijee skupina koja se pripisuje plemenitim
poslanicima. "r
S tim je u vezi ejhul-islam ostavio i sljedei zapis: "Sve
sekte koje se pripisuju islamu potvruju postojanje dina a i
veina nevjernika: veina sljedbenika Knjige, veina arapskih
i drugih mnogoboaca, Hamovih potomaka. U njihovo po
stojanje takoer vjeruje veina Kenanovih potomaka i veina
Grka, Jafetovih potomaka. Dakle, svi oni vjeruju u postojanje
zina. "2
dv
Imam El-Duvejni napominje da je "veina uenjaka, iz re
dova ashaba i tabi'ina, jednoglasna u miljenj u da dini i ej
tani postoje i da je traenje utoita u Allaha od njihovog zla
legitimna stvar. Tom njihovom konsenzusu ne proturjei onaj
ko ima ikakve veze s vjerom."3
AJ ETI l HADlSI
B rojni erijatski tekstovi potvruju postojanje dina i ejtana.
M noge od njih smo spomenuli u knjizi, iako su toliko poznati
da ih nema potrebe ni spominjati. Allah, delle anuhu, rekao
je : "Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina prislukivalo i reklo . . "' (El-Dinn, 1.) U 6. ajetu iste sure Sveznajui je
Allah rekao: " . i bilo je ljudi koji su pomo od dina traili,
pa su im tako obijest poveali . . . "
.
Medmu 'a tul-fetava, I9/IO
2 Medmu'atul-fetava, I9/I3
3 Aka mul-merdan,
str. 4
17
VIENJ E l POSMATRANJ E GOLIM OKOM

Mnogi ljudi u naem vremenu, a i oni prije nas, vidjeli su odre
ene prizore s tim u vezi, mada mnogi od onih to su to vidjeli
ili uli ne znaju da se radi o dinima, pa tvrde da se radi o du
hovima, prikazama, vanzemalj cima . . . Naj istinitije to postoji
s tim u vezi jeste predanje u koj em se kae da je Resulullah,
sallallahu 'alej hi ve sellem, vidio dine, razgovarao s njima, po
uio ih odreenim stvarima i uio im kur'anske aj ete. Preda
nje koje o tome govori navest emo na odgovarajuem mjestu.
MAGARAC l PAS MOGU VIDJETI DINE

l ako ljudi u osnovi ne mogu vidjeti dine, postoje iva bia
koja to mogu. Primjer takvih bia su magarac i pas. El-Buhari
i Muslim zabiljeili su Ebu-Hurej rino, radijallahu 'anhu, pre
danje u kojem se kae da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, rekao : "Kada ujete pjevanje pijetla, molite Allaha
za dobrote Njegove, jer je pijetao vidio meleka. A kada ujete
revanje magaraca, utjeite se Allahu od ejtana, jer je maga
rac vidio ejtana."r Ebu-Davud je zabiljeio predanje u kojem
Dabir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, prenosi sljedei Vjero
vjesnikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis: "Kada ujete lave
pasa i revanje magarca, utjeite se Allahu, jer oni vide ono to
vi ne vidite."2
Ne izaziva uenje da odreene ivotinje vide ono to je
nama nevidljivo, u ta su se znanstvenici i uvjerili. Naprimj er,
pela vidi ultravioletne zrake, pa zato vidi sunce i kad je obla
no; sova vidi mia u mrkloj noi itd.
1
2
El-Buhari (3303), Muslim (2729) i Ebu-Davud (4255)

Ebu-Davud (4256)
r8
POBIJAN J E MILJ ENJA O N I H KOJ I KAU DA DINI

PRIPADAJ U SVIJ ETU MELEKA
Prethodio je hadis u kojem se kae da su meleki stvoreni od
svjetlosti, a dini od vatre, u kojem je Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, naglasio razliku izmeu dvij e materije, to za
pravo znai da se radi o dva posebna svijeta, a ne o jednom,
istom svijetu.
Onaj ko prostudira erijatske tekstove u vezi s melekima
i dinima uvjerit e se da izmeu njih postoji velika razlika:
meleki ne jedu, ne piju, ne opiru se onome to im Svezna
j ui Allah zapovijedi , izvravaju ono to im se naredi. . . , doim
dini jedu, piju, iskazuju neposlunost Allah u, suprotstavljaj u
Mu se, lau . . .
Naravno, i mi kaemo da su to dva nama skrivena svijeta
koja ne vidimo, ali su potpuno razliiti u pogledu materije od
koje su stvorena i u pogledu karakteristika.
EJTAN! l DINI
KO JE EJTAN
ejtan, o kojem nam je Sveznajui Allah objavio mnoge ajete,
pripada svijetu dina. U poetku je oboavao Svevinjeg Alla
ha i ivio na nebu, s melekima. Uao je u Dennet, a potom je,
kad mu je Allah, delle anuh u , naredio da se pokloni Ademu,
iz oholosti i elje za neredom, odbio Njegovu zapovij est, i tada
ga je Svemogui Al lah protj erao iz Denneta.
Imenica ejtan u arapskom jeziku upotrebljava se za svakog
oholog i buntovnog ovjeka. ejtan je, zbog svoj e oholosti i
buntovnosti prema Gospodaru, dobio naziv tagut: "Vjernici
se bore na Allahovom putu, a nevjernici na ejtanovom (ta
gutovom). Zato se borite protiv ejtanovih tienika, jer je
OSNOVNE INFORMACIJ E U VEZI SA SVIJ ETOM DINA J EJTANA
19
ejtanova lukavstvo zaista slabo." (En-Nisa', 76.) Imenom ta

gut nazvan je zato to je preao granice u zlu, u buntovnosti
prema Allahu, delle anuhu, i zato to se postavio za boan
stvo koje drugi oboavaju. A imenica ejtan, u tom obliku , po
znata je skoro svim narodima na Zemlji, to spominje El-Ak
kad u djelu lb/is.
ejtan je stvorenje koje je izgubilo nadu u Allahovu, delle
anuhu, milost, zbog ega ga je Sveznajui Allah nazvao Ibli
som, a korijen te rijei u arapskom jeziku ima znaenje onoga
u kome nema nikakvog dobra, koji je izgubio nadu i postao
izgubljen.
Ko studira kur'anske ajete i hadise koji govore o ejtanu
vidi da je on razumno stvorenje, da shvata, kree se itd., a nije
"olienje zla u dui i semantiko znaenje za poroke u ljud
skoj dui, koji je, ako mogu, odvraaju od idealnih duevnih
visina".r
KOJ E M SVIJ ETU PRIPADA EJTAN

Prethodilo je miljenje da ejtan pripada dinima, meutim,
neki prvi i potonji uenjaci, raspravljajui o tom pitanju, ka
zali su da ejtan pripada melekima. U tome su se poveli za
Allahovim, delle anuhu, rijeima: "A kada rekosmo mele
kima: 'Poklonite se Ademu!' - oni se poklonie, ali Iblis ne
htjede, on se uzoholi i posta nevjernik." (El-Bekare, 34.) Kau:
"U ovom i slinim ajetima Svevinji Allah spominje meleke i
izuzima Iblisa, a ono to se izuzima obino je dio onoga iz ega
"
se 1zuz1ma.
U djelima koja se bave tefsirom i hi storijom navedena su
miljenja nekoliko uenjaka koji smatraju da je Iblis bio me
lek, uvar Denneta, ili uvar ovozemaljskog neba, da je bio
najbolji melek, najboljeg porijekla itd.
o
Da'iretul-me'arifil-hadise, str. 357
20
lbn-Kesir, rahimehullah, zapisao je sljedee: "S tim u vezi,

prenesena su brojna predanja od prvih generacija, a veina
njih jesu israilijati koji se moraju razmatrati - a Sveznajui
Allah zna jesu li tani - osim to postoje i oni israilijati ija je
neistinitost kategorina, utoliko to se jasno suprotstavljaju
Istini, koju imamo pred sobom.
U asnom Kur'anu dovoljno nam je reeno i ne moramo
posezati za predanjima prijanj ih naroda, tim prije to su ta
predanja veinom izmijenjena: na njih je dodato neto ili je
od njih oduzeto. Vie od toga, s tim u vezi izmi ljena su brojna
predanja, a prijanji narodi nisu imali precizne pre nosioce koji
bi ta predanja sauvali iskrivljavanja od strane fanatika i pri
svajanja zabludjelih, za razliku od ovog ummeta koji ima e
stite i bogobojazne imame, vrsne uenjake, prvake, perfek
tne kritiare s izuzetno jakim i preciznim pamenjem, koji su
zapisali hadise, prouili ih, te klasificirali na autentine, do
bre, slabe, iznimne, zapostavljene i apokrifne; koji su zapisali
imena prenosilaca laaca, onih s nepoznatom biografijom, i
sve prenosioce svrstali u odgovarajuu kategoriju. Sve to ura
dili su da zatite autoritet posljednjeg poslanika, prvaka o
vjeanstva, Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem - da mu
se ne pripie la, ili da se o njemu ne pripovijeda ono to nije
uinio."1
Njihovo dokazivanje injenicom da je Svevinji Allah spo
menuo meleke i iz nj ih izuzeo Iblisa nije kategorian dokaz
jer postoj i mogunost da ono to se izuzima nije iste vrste kao
ono iz ega se izuzima (ar. istisna'un munkati'a). tavie, za
cijelo se radi o toj vrsti izuzimanja, na osnovu jasnih Allaha
vih, delle anuhu, rijei u kojima se navodi da je ejtan pripa
dao svij etu dina: "A kad smo rekli melekima: 'Poklonite se
Tefsirul-Kur'a nil-azim, 4/397
OSNOVNE lN FORMACIJE U VEZl SA SVIJETOM DlNA l EJTANA
21
Ademu! ' - svi s u s e poklonili osim Iblisa, o n je bio jedan od

dina. . . " (El-Kehf, so.)
Da su dini potpuno razliit svijet od meleka i ljudi doka
zujemo ve spomenutim hadisom koji je zabiljeio imam Mu
slim: "Meleki su stvoreni od svjetlosti, dini su stvoreni od
plamena vatre, a ovjek je stvoren od onoga to vam je ve
.
opisano. "
Hasan el-Basri, rahimehullah, jednom je prilikom izjavio :
" lblis nije pripadao melekima ni koliko traje treptaj oka."1
A ejhul-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah, ustanovio je da
. je ejtan pripadao melekima s obzirom na fiziki izgled, a ne s
obzirom na osnovu materije od koje je stvoren, niti s obzirom
na sutinsku slinost melekima. 2
DA Ll J E EJTAN PRE DAK D I NA ILI J E SAMO .

J E DAN O D N J I H
Kad j e rije o ovom pitanju , ne raspolaemo dokazima, osim
to je oitija mogunost da je on jedan od dina, i to na osnovu
prethodno navedenog ajeta: " . . .on je bio jedan od dina. . . "
(El-Kehf, so.) Ipak, ejhul-islam, rahimehullah, smatra da je
ejtan predak dina, kao to je Adem, 'alejhisselam, predak
ljudskog roda.3
EJTANOV IZGLED
ej tan izuzetno runo izgleda i to je ustaljeno u lj udskoj svi
jesti. Odatle je Sveznaj ui Allah plodove drveta Ze kk um, koje
raste usred Dehennema, poistovjetio sa ejtanskim glavama
jer je poznato da one izuzetno runo izgledaju : "To je drvo
1 El-Bidajetu ven-nihaje, I/79
2 Vidjeti: Medmu'atul-fetava, 4/346
3 Vidjeti: Medmu 'a tul-fetava, 4/235 i 346
22
koje e usred Dehennema rasti; plod e mu poput glava ej

tanskih biti." (Es-Saffat, 64.-65.)
Krani su u srednjem vijeku crtali ejtana u liku ovjeka
j aree brade, visokih obrva, s ustima iz koj ih stre vatreni je
zici, s rogovima, papci ma i repom . 1
Ibn-Omer, radijallahu 'anhu, prenosi da je Resul ullah, sal
lallahu 'alejhi ve sellem , rekao: "Nemoj te prati ti izlazak i zala
zak sunca i tada klanjati, jer ono izlazi izmeu dva ejtanova
roga."2.
Isti ashab prenio je sljedee Poslanikove, sallallahu 'alejhi
ve sellem, rijei: "Kada se pojavi okrajak sunca, odloite obav
ljanje namaza, sve dok sunce ne odskoi , a kada pone zalaziti,
odloite njegovo obavljanje, sve dok ne zae . l nemoj te pratiti
izlazak i zalazak sunca i tada klanjati, jer ono izlazi izmeu dva
ej tanova roga."3
Smisao ove Vjerovjesnikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, za
brane jeste u tome to su neki mnogoboci oboaval i sunce
i padali mu niice prilikom njegovog izlaska i zalaska, pa bi
ejtan stao na stranu na kojoj je bilo sunce kako bi ti isti mno
goboci njemu seddu uinili.
To se jasno kae u predanj u koje je zabiljeio imam Mu
slim, a u kojem se navodi da je Amr b. Abesa es-Sulemi, radi
j allahu 'anhu, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, u vezi s namaskim vremenima, na ta mu je Resulul
lah, sallallahu 'alejhi ve sellem, odgovorio: "Nakon to klanja
sabah-namaz, sustegni se od namaza, sve dok sunce ne izae
i ne odskoi, jer ono izlazi izmeu dva ej tanova roga i tada
mu nevjernici padaju niice; od tada moe klanjati, tada na
mazu prisustvuju meleki i tada klanjaju dobri, sve dok sunce
1
Vidjeti: Da 'iretul-me'a rifil-hadise, str. 357.
2 Muslim (828)
3
El-Buhari (3272 i 3273) i Muslim (829), koji je zabiljeio samo prvi dio ha
disa.
23
ne bude u zenitu, i tada se raspaljuje Dehennem , a nakon to

sunce pree zenit, opet moe klanjati, tada namazu prisu
stvuju mel eki i tada klanjaju dobri . . . " Potom mu je zabranio
obavljanje namaza poslije ikindijskog farza: " . . . nakon to kla
nja ikindiju-namaz, sustegni se od namaza, sve dok sunce ne
zae, a ono zalazi takoer izmeu dva ejtanova roga i tada
mu nevjernici padaju niice."1
Dakle , zabranjeno je obavljanje namaza u spomenuta dva
vremena, osim to je , po ispravnijem miljenju, u tim vreme
nima doputeno obavljanje namaza s odreenim povodom ,
kao naprimjer, tehijetul-mesdida, a zabranjeno je obavljanje
namaza bez povoda, ope nafile, na osnovu Poslanikovih, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Nemojte pratiti. . . ", a znaenje
je : nemojte s obavljanjem namaza ekati to vrijeme.
U vezi sa ejtanovim rogovima, imam El-Buhari zabiljeio
je Ibn-Omerovo, radijallahu 'anhu, predanje : "Vidio sam Re
sul ullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, kad je pokazao prema
istoku i rekao sljedee: 'Smutnja e se tamo pojaviti, smutnja
e se tamo pojaviti, tamo gdje se pojavljuju ejtanovi rogovi."'2
Znaenje je: na istoku, gdje se pojavljuje ejtan.
DINS KA HRANA, PIE l SKLAPANJ E BRAKA
DINSKA HRANA l PIE

Di ni i ejtani jedu i piju. Dokaz je za to predanje koje je za
biljeio El-Buhari preko Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, u ko
jem se navodi da mu je Vjerovjesnik, sal lal lah u 'alejhi ve sei
lem, naredio da donese kamenie za ienje poslije fiziolo
ke potrebe i naglasio: " . . .ali mi nemoj donijeti kost ni izmet! "
1
2
Musli m (823)
EI-Buhari (3279)
24
Kada je Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, upitao Resulullaha,

sallallahu 'alej hi ve sellem, zbog ega mu je rekao da ne donosi
kost ni izmet, odgovorio mu je: "Jer je to hrana dina; dolo
mi je izaslanstvo dina Nasibija, a divni su bili, i od mene tra
ili da molim Allaha da ih opskrbi, pa sam zamolio Allaha da
u svakoj kosti i izmetu koje nau osjete lijep okus."1
Imam Et-Tirmizi zabiljeio je hadis koji je prenio Abdullah
b. Mes'ud, radij allahu 'anhu, a u njemu se navodi da je Vjero
vjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : "Nemojte se poslije
fizioloke potrebe istiti s izmetom ni s kostima jer je to hrana
vae brae dina. "2
Isti ashab prenio je i sljedee Poslanikove, sallallahu 'alej
hi ve sellem, rijei: "Doao mi je izaslanik dina, pa me poveo
sa sobom; tamo sam im uio Kur'an." Tada nas je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, odveo da vidimo njihove tragove
i tragove vatre koju su zapalili. Oni su od Vjerovjesnika, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, traili da moli Svevinjeg Allaha da
ih opskrbi, na ta im je rekao: "Vaa je hrana kost svake ivo
tinje pri ijem je klanju spomenuto Allahovo ime, i ona vam
je bolja od mesa, a za vae j ahae ivotinje hrana je balega."
Tada je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ashabima re
kao: "Zato se nemojte istiti kostima i balegom, to je hrana
vae brae."3
injenica da je izmet dinska hrana i hrana njihovih jaha
ih ivotinja nije jedini razlog za zabranu ienja s izmetom;
razlog je i neistoa izmeta, to je Resul ullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, j asno rekao.4
1
El-Buhari (3860). A u Es-Serahsijevoj verziji se kae: "...pa sam zamolio

Allaha da na svakoj kosti i izmetu nau hranu."
2 Et-Tirmizi (17) s ispravnim lancem prenosilaca.
3 Muslim (450) i Et-Tirmizi (2595). Ako je zabranjeno unitavanje dinske
hrane, s razlogom vie zabranjeno je unitavanje hrane koju konzumiraju
ljudi.
4 El-Buhari (156)
25
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako se navodi

u l bn-Omerovom, radijallahu 'anhu, predanju, izvijestio nas
je: "Neka ovjek jede desnom rukom i neka p ije desnom ru
kom, jer zaista ejtan jede i pije lijevom rukom"1 , nareujui
nam razlikovanje od njega.
Tu je i sljedei hadis : "Kad ovjek ue u kuu izgovara
jui Allahovo ime, ejtan kae: 'Ovdje nema konaka ni veere !'
A kad ue u kuu i ne spomene Allahovo ime, ejtan kae:
'Ovdje ima konaka! ' A ako ovjek ne spomene Allaha prije jela,
ejtan jo kae: 'Ovdje ima konak i veera! "'2 U navedenim je
hadisima kategoriki dokaz da ejtani jedu i piju.
Kao to je ljudima zabranjeno konzumiranje mesa pri i
jem klanju nije spomenuto Allahovo, delle anuhu, ime, to
je, isto tako, zabranjeno dinima vjernicima, a Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, kao nadomjestak, odredio je da nji
hova hrana budu kosti ivotinje koja je zaklana u ime Svevi
njeg Allaha; kosti one ivotinje pri ijem klanju nije izgovo
rena bismila ostaje na raspolaganju ejtanima i dinima ne
vjernicima. Razlog je tome injenica da ejtani smatraj u do
putenim konzumiranje mesa one ivotinje koja nije zaklana
u ime Sveznajueg Allaha. l upravo zbog toga neki su uenjaci
zakljuili da je strv hrana ejtana, jer nije zaklana uz spomen
Allahovog, delle anuhu, imena.
Ibnul-Kajji m , rah imehullah , iz ajeta: "O vjernici, vino i ko
cka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejta
novo djelo " (El-Ma'ide, 9 0 .) zaklj uio je da ejtan konzu
mira opojna pia. Taj je zaklj uak izveo na sljedei nain: ej
tan konzumira ono pie na ije konzumiranje navraa svoje
tienike, u emu i sam sudjeluje, te nosi isti grijeh i zasluuje
istu kaznu.
Na ispravnost Ibnul-Kajjimovog, rahimehullah, zaklj uka
.
1 Muslim (2020)
2 Muslim (2018)
26
SVI J ET DINA l EJTANA
ukazuje predanje u kojem se kae da je Abdullah b. jezid izja

vio : "Omer, radij allahu 'anhu, poslao nam je dopis u kojem je
stajalo sljedee : 'Poslije navedenog, prokuhajte pie da nesta
ne ejtanov udio, jer on ima dva puta vei udio nego vi."'r
DA Ll SE D I N I M E US OBNO E N E l RAZMNOAVAJ U
ini se da dini sklapaju branu vezu. To su neki uenjaci do
kazivali aj etom koji govori o denetskim enama: " one koje
preda se gledaju, one koje, prije njih, ni ovjek ni din nije
dodirnuo . " (Er-Rahman, 56.) Izraz tams, spomenut u ajetu,
ima znaenje spolnog odnosa, a, po nekim uenjacima, zna
enje spolnog odnosa usljed kojeg nastaje krvarenje.
Imam Es-Sefarini, rahimehullah, naveo je predanje iji la
nac prenosilaca treba ispitati, a u kojem se kae da je Resulul
lah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : "Dini se razmnoavaju
kao to se ljudi razmnoavaju , oni su ak broj nij i od lj udi."2
Svejedno bio n avedeni hadis autentian ili ne, ajet jasno
ukazuje da dini mogu imati spolni odnos i to nam je dovoljno
kao dokaz .
Osuuj ui lj ude koji su za zatitnika prihvatili ej tana i nje
gov porod, Svemogui Allah je rekao: " . . . Pa zar ete njega i
porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su
vam oni neprijatelji? . " (El-Kehf, so .) l z ajeta se zakljuuje da
ejtan ima porod. Ovo emo zavriti sljedeom Katadinom,
rahimehullah, izjavom: "ejtani se razmnoavaju kao to se
ljudi razmnoavaju i oni su broj niji od ljudi."3
.
En-Nesai (5275)
2 lbn Ebi-Hatim i Ebu-cjh , u djel u El-Azame, kao Katadino predanje.
3 Lukatul-merdan, str. 51.
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZ.l SA SVIJETOM DINA l EJTANA
27
STAV N EKIH U E NJAKA DA DlNl N E J E DU, N E PlJU l

N E SKLAPAJ U B RAN U VEZU
Postoje i oni uenj aci koji smatraju da dini ne jedu, ne pij u i
ne sklapaju branu vezu, a to njihovo miljenje pobijaj u pret
hodno navedeni ajeti i hadisi.
S tim u vezi, neki su uenjaci svij et dina podijelili na ne
koliko kategorija: na one koj i jedu i piju, one koji nemaju te
karakteristike itd. Kad je o tome rije, Ibn-Derir et-Taberi za
biljeio je sljedeu izjavu Vehba b. Munebbiha, rahimehullah:
"Dina postoji nekoliko kategorija. Pravi dini slini su vjetru:
ne jedu, ne piju, ne umiru, ne sklapaju branu vezu i ne raz
mnoavaju se. A postoje i oni koj i imaju sve te karakteristike.
To su enski demoni, dini koj i stalno mijenjaju oblik i sl."1
Ova Vehbova, rahimehullah, izjava mora se potkrijepiti doka
zom, a dokaz tome ne postoji.
Umjesno je napomenuti i to da su neki uenjaci pokuali
raspravljati o nainu jedenj a kad je rije o dinima: vau li i
gutaju, ili hranu konzumiraju ulo m mirisa, disaj nim p utem.
A pogreno je to uope i istraivati. tavie, to nije doputeno
jer ne raspolaemo informacijom o nainu na koji jedu, poto
nam ni Sveznaj ui Allah ni Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, nisu o tome nita rekli.
MOGU Ll LJU D l l DlNl STUP ITI U B RA N U VEZU 2

esto ujemo da se taj i taj ovjek oenio demonkom, od
nosno da se odreena ena udala za dina. Imam Es-Sujuti
naveo je nekoliko predanja od prvih generacija i kasnijih ue-
' Levami'ul-envar, 2j222

2 Ko eli vie detalja u vezi s ovim pitanjem neka konsultira knjigu Aka
mul-merdan, str. 66.
nj aka koja ukazuj u da je stupanje u branu vezu izmeu ljudi

i dina mogue. 1
ejhul-isl am lbn-Tejm ijje, rahi mehullah, ostavio je sljedei
zapis: "Mogue je i esto se desi da ljudi i dini stupe u meu
sob n u branu vezu i stekn u porod."2
Pod pretpostavkom da je takva brana veza ostvariva, ne
kol i ko uenjaka dri da je takva brana veza pokuena. Tako
smatra j u : Hasan el-Basri, Katade, El-Hakem, l shak b. Raha
vejh
A imam Malik, rahimehullah, nije nalazio argument
koj i to zabranj uj e, osim to to lino nije preporuivao. To je
svoje miljenje ovako obrazlagao: "Mrsko mi je da ljudi stu
paju u branu vezu s dinima, jer kad ena zatrudni i kad je
neko upita ko je njen mu, odgovorit e: 'Din', a iz toga e
proistei vel iki nered."3
Neki drugi uenjaci dre da je sklapanje takve brane veze
zabranjeno. Svoj stav dokazuj u injenicom da je Allah, delle
anuhu , kao dobroinstvo, spomenuo blagodat davanja ljud
skom rodu supruge iz njihove vrste : "...i jedan od dokaza
Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se
uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i sami
lost. " (Er-Rum, 2 1 .) Ovi islamski autoriteti kau: "Da se ta
kav brak sklopi , ne bi se mogla ostvariti sloga i harmonija me
u suprunicima jer su razl iite vrste, i tada bi mudrost braka
bila potrta, a smiraj i ljubav, spomenuti u ajetu, ne bi se mogli
ostvariti. "
Kad j e rije o sklapanju braka izmeu lj udske i dinske vr
ste, postoje ljudi koj i smatraj u da se to deavalo u prolosti ,
ali da e se deavati i u budunosti. U svakom sluaj u, ako se
takav brak sklopi, to je nastranost, i rijedak je sluaj da e taj
mladoenja upitati u vezi sa erijatskim propisom sklapanja
.
Vidjeti : /,ukatul-merdan, str. 53

Medmu 'atul-fetava, 19/39
3 Vidjeti: Akamul-merdan, str. 67.
OSNOVNE I N FORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA
29
takvog braka, osim to se moe desiti da ovjek moda bude

primoran tako postupiti, utoliko prije jer se ne moe oslobo
diti utjecaja dina.
Jedan od dokaza koji ukazuj u na realnu mogunost sklapa
nja braka izmeu dvije vrste jeste ajet u vezi sa denetskim lj e
poticama: "...one koje preda se gledaju, one koje, prije njih,
ni ovjek ni din nije dodirnuo " (Er-Rahman, 56.) Dakle,
ajet ukazuje da su lj udi i dini, bez razlike , sposobni za upra
njavanje spolnog odnosa s hurijama.
.
IVOT l SMRT DINA

Dini i ej tani nesumnjivo su smrtnici. l na nj ih se odnose
aj eti: "Sve to je na Zemlji prolazno je, ostaje samo Gospo
dar tvoj, Velianstveni i Plemeniti - pa, koju blagodat Go
spodara svoga porieten" (Er-Rahman, 26.-28.)
Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, prenio je sljedeu Vjerovje
snikovu, sallallahu 'alejhi ve sellem, dovu: "Moj Allahu, stav
ljam se u okrilje Tvoje moi, nema istinskog boanstva osim
Tebe, Ti Koj i ne umire, a dini i lj udi smrtnici su."'
Ne znamo koliko dugo dini ive, ali po svemu sudei ive
due od lj udi, a Sveznaj ui Allah izvijestio nas je da e prokle
ti lblis ivjeti do Sudnjeg dana: '"Daj nti vremena do Dana
njihova oivljenja!' - zamoli on. 'Daje ti se vremena!' - ree
On." (El-A'raf, 14.-r s .)
Izmeu ostalih dokaza da su dini smrtnici jeste i predanje
u kojem se navodi da je Halid b. el-Velid, radijallahu 'anhu,
ubio demonku koja je bila zaduena za Uzzaa, drvo koje su
oboavali predislamski Arapi, te predanje u kojem se n avodi
da je jedan ashab ubi o dina koj i se pretvorio u zmiju, a njega
emo, inallah , kasnije navesti .
1
El-Buhari (2451 )
30
MJ ESTA NA KOJ IMA DlNI IVE l SUSREU S E

Dini ive na naoj planeti. Preteno s e nalaze u koj ekakvim
ruevinama, na pustim mjestima, neistim mjestima, u ja
vnim kupatilima, zahodi ma, deponijama smea i mezarista
nima. Zbog toga, kako kae ejhul-islam lbn-Tej mijje, rahi
mehullah, na ta mjesta - ej tanska prebivalita odlaze mnogi
starci koj i imaju odreenu vezu sa ejtanima. Odatle je Vje
rovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio obavljanje na
maza u javnim kupatilima, jer je to neisto mjesto i jer na
njemu ive ejtani, kao i namaz u mezaristanu, jer to vodi u
irk itd.
Takoer, dini se nalaze u mjestima na koj i ma mogu po
kvariti ljudske odnose, kao naprimjer, trnice i sl. Selman el
-Farisi, radijallahu 'anhu, nekim svoj im prijateljima oporuio
j e : "Ako si u mogunosti, nipoto ne budi prvi koji e ui na
trnicu, a niti posljednji koj i e je napustiti, jer je trnica bo
jite na kojem se ejtani bore i na kojem je razvijena njegova
zastava."1
ej tani zapravo ive u kuama, s lj udima, a otjeruje ih iz
govaranje Al lahovog, delle anuhu, imena, zikrullah, itanje
Kur'ana, posebno sure El -Bekare i Ajetul-Kursije. Allahov Po
slanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom je prilikom upozo
rio da ejtani nastupanjem noi u velikom broj u polaze iz svo
j ih prebivalita, te nam naredio da u tom periodu uvedemo
djecu u kuu. 2
ejtani bjee kad uj u ezan, u ramazanu su u potpunosti
okovani, a priinjava im zadovoljstvo sjediti na granici hlada,
zbog ega je to Resul ullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabra
nio)
1 Muslim (2451)
2 Predanje s tim u vezi zabiljeili su El-Buhari i Muslim.
3 Tako se navodi u autentinom predanju koje su zabiljeili odreeni mu
hadisi u svojim hadiskim zbirkama.
31
IVOTINJ E UZ KOJ E IVE DINI I NJ IHOVE JAHALl C E

U Ibn-Mes'udovom , radijal lahu 'anhu, predanju navodi se da
su dini od Vjerovjesnika, sallallahu 'al ej hi ve sellem, traili da
moli Svevinjeg Allaha da ih opskrbi, na ta i m je rekao : "Vaa
je hrana kost svake ivotinje pri ijem je kl anju spomenuto
Allahovo ime, i ona vam je bolja od mesa, a za vae ivotinje
hrana je balega."1 Dakle, dini imaju jahalice, ija je hrana ba
lega ljudskih jahalica.
Isto tako, Svevinj i nas je Allah obavijestio da ej tan i ma
konjicu koju potjeruje na svoje neprijatelje iz lj udskog roda:
"l zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju
konjicu i svoju pjeadiju . . . " (El-Isra.', 64.)
Postoje odreene ivotinje u ijoj su pratnj i ejtani, a neke
od njih jesu deve. Vjerovj esnik, sal lallahu 'al ejhi ve sellem, re
kao je: "Zaista su deve stvorene od ejtana, i zaista svaku Q.evu
slijedi ejtan. "2 To je razlog Posl anikove , sallallah u 'alejhi ve
sellem, zabrane obavljanja namaza u stajama za deve. El-Bera
b. Azib, radij allahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sal
lallahu 'alej hi ve sellem, rekao : "Nemojte obavljati namaz u
staji za deve, jer su deve stvorene od ejtana, a moete obav
ljati namaz u toru za ovce, jer one su blagoslovljene."3
Abdullah b. Mugaffel el-Muzeni pripovij edao je da je Vje
rovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem , jednom prilikom rekao :
"Moete klanjati u toru za ovce, ali nemojte klanjati u odmo
riti ma za deve pored vode, jer deve su stvorene od ejtana. "4
Ovi hadisi pobijaju milj enje onih uenjaka koji kau da je
razlog za zabranu obavljanja namaza u stajama za deve ne
istoa njihove mokrae i izmeta; po ispravnije m miljenju,
mokraa i izmet ivotinja ije je meso jestivo isti su.
1
Musli m (450)
> Seid b. Mensur, u Es-Sunenu, s dobrim ali m ursel lan c e m prenosilaca. Vi
djeti: Sahihul-dami'a , 2/52.
3 Ebu-Davud (r69)
4 Jbn-Made (623)
Ebul-Vefa b. Akil pitao se u vezi sa znaenjem Poslaniko

vog, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadisa: "Crni pas je ejtan",
kad se zna da je nastao od psa i kuje, odnosno u vezi sa znae
njem hadisa: " . . . jer su deve stvorene od ej tana", iako su ro
ene od dromedara i deve. Na to je pitanj e dao odgovor u ko
jem se kae da je to reeno u s mislu nj ihovog poistovjeivanja
sa ej tanima. Naime, crn je pas najgora i naj manje korisna vr
sta pasa. A deva je slina dinima u smislu to je nj ih, deve,
teko ukrotiti i koristiti. Isto se kae i za ovjeka: "Taj i taj je
ejtan", kad je naporan i zloest.1
Na ispravnost ovoga Ebul-Vefa'ovog, rahimehullah, obra
zloenja ukazuje injenica da je sve to ivi na planeti Zemlji
stvoreno od vode : " i da Mi od vode sve ivo stvaramo? I
zar nee vjerovati?" (El-Enbija', 30.) A ejtani su stvoreni od
vatre .
.
MO l S LABOST DINA
MO l S POSOBNOST KOJ U IM J E ALLAH DAO

Svemogui Allah dao je dinima mo i sposobnosti koj e lju
dima nije dao. Neke stvari s tim u vezi saznali smo iz Objave,
a izmeu ostalih, izdvajamo sljedee :
Brzina kretanja. Govorei o brzini dina, Allah, delle a
nuhu, izvijestio nas je da se I frit obavezao prij esto kraljice Je
mena donijeti u Kuds prije nego to ovjek moe ustati , u e
mu ga je pretekao od njega ueniji din. Sveznaj ui Allah kae:
'"Ja u ti ga donijeti' - ree Ifri t, jedan od dina - 'prije nego
iz ove sjednice svoje ustane, ja sam za to snaan i pouzdan.'
'A ja u ti ga donijeti' - ree onaj koji je uio iz Knjige - 'prije
Vidjeti: Akamul-merdan, str. 22, i Lukatul-merdan, str. 42.
33
nego to okom trepne.' l kad Sulejman vidje da je prijesto

ve pored njega postavljen, uzviknu: 'Ovo je blagodat Go
spodara moga . . . "' (En-Neml, 39.-40.)
Pretea u kretanju kosmosom. Jo od davnih vremena di
ni su se penjali visoko na nebo radi tajnog prislukivanja nebe
skih vijesti, da bi za odreene dogaaje znali prije nego to se
dese. A kad je Resulullah, sal lallahu 'alejhi ve sellem, poslan,
nebo je dodatno zatieno uvarima: ". . .i mi snto nastoja
li da nebo dotaknemo i utvrdili smo da je monih uvara
i zvijezda padalka puno; i sjedili smo okolo njega po busi
jama da bisnto to uli, ali e onaj, ko sada prislukuje, na
zvijezdu padalicu koja vreba naii. . . " (El-Dinn, 8.-9.)
Allahov Poslanik, sal lallahu 'alejh i ve sellem, objasnio nam
je kako ej tani kriom prislukuju. Ebu-Hurej re, radijallahu
'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je
dnom prilikom rekao : "Kad Allah odredi neto na nebu, me
leki udare svojim krilima, kao da su lanac kojim se udara po
kam enu, povinuj ui se toj Njegovoj odredbi. A kad ih proe
strah, upitaju: 'ta je rekao va Gospodar?' Tada onima koj i su
postavili pitanje drugi meleki odgovore : 'ls tinu je rekao, a On
je Svevinj i i Veliki ! ' l tada te rijei uj u oni koj i kriom pri
slukuj u, koj i stoje jedni na drugima (to je prenosilac S ufjan
demonstri rao pruivi aku i razdvojivi prste), pa din uje
odreenu rije i prenese je onome koji je ispod njega, on je
prenese onome ispod sebe, sve dok tu istu rije ne donesu si
hirbazu ili vrau. - Ponekad dina sustigne zvijezda padal ka
prije nego to prenese ono to je uo, a ponekad je prenese pa
ga ona tek tada sustigne. Na tu istinitu rije sihirhaz, odnosno
vra doda stotinu lai, i ljudi govore : 'Zar nije rekao da e se
toga i toga dana desiti to i to ! ', te mu se povjeruj e zbog jedne
nebeske vijesti koj u je uo."1
El-Buhari (4800)
34
Poznavanjem razloga padanja zvijezda pobija se pagansko

praznovjerje s tim u vezi. Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, pripo
vijedao je: "Jedan me je ensarija izvijestio da su jednom pri
likom sjedili s Resulullahom , sallallahu 'alejhi ve sellem, kad
jedna zvijezda zasvijetli i izgubi se iz vida. Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, upita ih : 'ta ste u paganskom dobu govorili
kad vidite ovakav prizor?' Odgovorili su: 'Allah i Njegov Po
slanik najbolje znaju, a mi smo govorili: 'Ove je noi roen
jedan vel ikan a umro drugi velikan! ' Vjerovjesnik, sall allahu
'alejhi ve sellem, ree: 'Zvijezde ne padaju zbog neije smrti
niti zbog roenja, ve, kad na Gospodar, blagoslovljeno je i
uzvieno Njegovo i me, neto odredi, meleki koji nose Ar do
nesu tesbih, potom donesu tesbih meleki na nebu i spod njega,
sve dok tesbih ne dopre do meleka na ovozemaljskom nebu.
Tada oni meleki koj i su najblie nositeljima Ara upitaj u ih:
'ta je rekao va Gospodar?', i oni ih izvijeste o tome , a onda
meleki jedni druge pitaju s tim u vezi , sve dok vijest ne doe
na ovozemaljsko nebo, pa dini kri om prislukuju i tu istu
vijest brzo nose svoj im tienicima: ono to prenesu kako su
uli istina je, a1i oni na to dodaju i pomijeaj u istinu s neistinom.' "I
Ponekad ejtani kriom prislukuj u na laki nain od spo
menutog, sluaj ui o dogaajima koje je Svevinji Al lah odre
dio. Aia, radijallahu 'anha, prenijela je sljedei Poslanikov,
sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis : "Meleki u oblacima razgo
varaj u o dogaajima na Zemlji, pa ejtani uju rije i apnu je
vra u na uho, kao to se ape u flau, ali na nju dodaj u stotinu
v o "2
.
l az1
Vjetina u graenju i proizvodnji. Al lah, delle anuh u , go
vori nam da je dine bio potinio vjerovjesniku Sulejmanu,
Muslim (2229)
2 El-Buhari (3288)
OSNOVNE INFORMACIJ E U VEZI SA SVIJETOM DINA l EJTANA
35
'alejhisselam, koj i. su za njega obavljali mnoge poslove koji za

htijevaju snagu , proniclj ivost i spretnost: " . ..i da dini, vo
ljom njegova Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od
njih otkazao poslunost nareenju Naem, uinili bismo da
ognjenu patnju osjeti. Oni su mu izraivali to god je htio:
hramove i spomenike, i zdjele kao atrnje, i kotlove nepo
kretne . . . " (Sebe', 12. -13.)
Dini su moda jo davno izumili radio, televi zij u i sl. ej
hul-islam lbn-Tej mijje, rahimehullah, navodi da mu je jedan
sufijski ejh koji je imao vezu s dinima rekao sljedee : "Dini
mi prikazuju bljesak u obliku vode i stakla i na tome mi prika
zuju ono u vezi s ime ih upitam, te ja ljude izvijestim u vezi
s onim to sam vidio. Vie od toga, na taj mi nain prenose
pozive mojih drugova koji od mene trae pomo, odazovem
im se, a di ni njima prenose moj odgovor."r
Pretvaranje u odreene likove. Dini se mogu pretvoriti u
odreene lj udske likove , ali i u ivotinje. ejtan se prikazao
na dan Bitke na Bedru u liku Surake b. Malika, obeavajui
nevjernicima pomo i pobjedu. S tim u vezi objavljene su slje
dee rijei: "l kada im je ejtan kao lijepe njihove postupke
predstavio i rekao: 'Niko vas danas ne moe pobijediti, i ja
sam va zatitnik!' - onda je on, kada su se dva protivnika
tabora sukobila, natrag uzmaknuo, i rekao: 'Ja nemam nita
s vama, ja vidim ono to vi ne vidite, i ja se bojim Allaha "'
(El-Enfal, 48.) Pobjegao je kad su se sukobile dvije vojske i kad
je vidio meleke to se sputaj u s neba.
Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, imao je zgodu sa ejtanom
koji se pretvorio u lj udski lik. Ovaj je ashab pripovijedao : " Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ovlastio m e d a uvam sa
dekatul-fitr; doao je neki ovjek i uzeo nekoliko pregrti hra
ne, a ja sam ga uhvatio na dj elu i zaprijetio mu: 'Allaha mi,
Medmu 'a tul-fetava, I I/309
tvoj u sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallal lahu

'alejhi ve sellem!' On se poalio : 'Veliki sam nevolj nik i imam
djecu!' Pustio sam ga, a sutra ujutro Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, upitao me: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom kojeg
si j uer uhvatio na djelu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie,
poalio se na veliku neimatinu i djecu, pa sam mu se smilo
vao i pustio ga.' 'Slagao je, vratit e se ! ', upozorio me Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem. l znao sam, na osnovu tih njegovih
rijei, da e se ponovo vratiti, te sam na njega ekao, u zasjedi.
Opet je doao i uzeo nekoliko pregrti hrane, pa sam ga i tada
u hvatio na djelu. Opet sam mu zaprijetio: 'Allaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallal lahu 'alejhi
ve sellem ! ' On ree: 'Nemoj me prijaviti, nevoljnik sam , imam
djecu, neu ovo vie ponoviti ! ' Saalio sam se i pustio ga, a su
tra ujutro Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , upitao me: 'O
Ebu-Hurejre, ta bi s ovjekom kojeg si juer uhvatio na djelu?'
Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, poalio se na veliku ne
imatinu i djecu, pa sam mu se smilovao i pustio ga.' 'Slagao
je, vratit e se!', opet me upozori Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem. Zbog toga sam ga i po trei put ekao u zasjedi i, za
ista, opet je doao. Uzeo je nekoliko pregrti hrane pa sam ga
i tada uhvatio na djelu. Ponovo sam mu zaprijetio : 'Allaha mi,
tvoj u sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku , sallallahu
'alejhi ve sellem! Ovo je trei put kako obeava da ovo nee
ponoviti, a opet ponavlja.' On ree : 'Pusti me, pouit u te
rijeima od koj ih e, Allahovom voljom, imati koristi.' 'Koje
su to rijei?', upitao sam. On odgovori: ' Kad legne u poste
lj u, proui Ajetul-Kursij u u cjelosti, i nad tobom e brigu pre
uzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' l ja
sam ga pustio. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sell em, upitao
me: 'O Ebu-Hurejre, ta bi s ovjekom koj eg si j uer uhvatio
na djelu?' Odgovorio sam : 'Allahov Poslanie, obeao je da e
me pouiti rij eima od koj ih u, Allahovom voljom, imati ko-
37
risti .' 'A koje su to rijei?', upita Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi

ve sellem. Odgovorio sam : 'Rekao mi je da u postelji prouim
Ajetul -Kursiju u cjelosti. Jo je dodao : 'Nad tobom e brigu
preuzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' - A
najvie smo udjeli da ujemo dobro. Tada mi je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : 'Istinu ti je rekao mada je
laac. Zna li s kim razgovara ve tri noi, Ebu-Hurejre?' 'Ne
znam', odgovorio sam. Na to mi Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem , samo ree : 'Bio je to ejtan."'r
ejtan se moe pretvoriti u devu, magarca, kravu, psa, ma
ku . . . , a najee se pretvara u crnog psa i maku. Vjerovje
snik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dao nam je na znanje da pro
lazak crnog psa ispred ovjeka kvari namaz, navodei kao ra
zlog sljedee: "Crni pas je ej tan."2 ejhul-islam Ibn-Tejm ijje,
rahimehullah, to objanjava na sljedei nain: "Crni je pas ej
tan meu psima, i dini se veoma esto pretvaraju u njegov lik,
kao i u lik crne make, jer je u crnilu objedinjena vea snaga
za ejtane nego u drugim bojama i ona vie privlai s unevu
energi J U. "
. .
Dini ive i u kuama. Rekli smo da se dini mogu pre

tvoriti u zmije koj e se slobodno kreu pred ljudima, i Resu
lul lah , sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio je ubijanje kunih
zmija iz straha od toga da se radi o dinu-zmij i koji je prihvatio
islam. S ti m u vezi, Ebu-Se'id el-Hudri, radijallahu 'anhu, pre
nio je sljedee Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei:
"Uistinu u Medini ive dini koj i su prihvatili islam, stoga, ako
El-Buhari (23n). Neki uenjaci smatraju da je ovaj hadis prekinut jer se

imam El-Buhari nije izjasnio da je hadis uo od svoga ejha Osmana el
-Hejsema. Medutim, hadis su sa spojenim lancem prenosilaca zabiljeili
En -Nesa'i i neki drugi muhadisi. Vidjeti : Fethul-Bari, 4/488.
z Muslim (sr o)
SVI) ET DINA l EJTANA
nekome u kuu ue zmija, neka tri dana trai od nje da izae,

pa ako se ponovo pojavi, neka je ubije, to je ejtan."r
J edan je ashab ubio kunu zmij u, i to ga je stajalo ivota.
Ebus-Sa'ib pripovijedao je: "Jednom sam prilikom uao u kuu
Ebu-Se'ida el-Hudrija i zatekao ga na namazu. Sjeo sam eka
j ui da zavri, pa sam u jednom dijelu kue, na gredama, uo
nekakav zvuk. Okrenuo sam se kad ono - zmija, i odmah sam
skoio da je ubijem, ali mi je Ebu-Se'id, radijallahu 'anhu, po
kazao da sjednem. Sjeo sam. Kada je zavrio namaz, pokazao
mi je na jednu kuu upitavi: 'Vidi li onu kuu?' 'Da', odgovo
rio sam. Ree mi: 'U njoj je ivio jedan mladi, koj i tek to se
bio oenio; kad smo s Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem,
kopali opkop oko Medine, taj je mladi traio doputenje od
Vjerovjesnika, sallallahu 'alej hi ve sellem, da u pola dana ide
svojoj kui. l tako je jednog dana zatraio doputenje, a Vje
rovjesnik, sallallahu 'al ejhi. ve sellem, dopustio m u j e , ali mu
je rekao: 'Ponesi oruje, bojim se da e ti idovi iz plemena
Kurejza nauditi.' On je uzeo oruje i poao. Kad je stigao kui,
zatekao je suprugu da stoj i izmeu dvoja vrata, pa je, pone
sen lj ubomorom, zamahnuo koplj em htijui je ubiti. Ona mu
ree : 'Ne gaaj me! Ui u kuu i vidi zato sam pobjegla napo
lje ! ' Kada je uao, vidio je veliku zmiju, smotanu na postelj i.
Nabo ju je na koplje i iznio u dvorite, meutim ona se oko
mila na njega i niko ne zna je li ona prije umrla ili on. Otili
smo obavij estiti Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi
s tim i rekli mu: 'Moli Allaha da nam oivi mladia! ' A on je
rekao : 'Mol i te Allaha da oprosti vaem prijatelj u! Uistinu u
Medini ive dini koj i su prihvatili islam, stoga, ako nekome
u kuu ue zmija, neka tri dana trai od nje da izae, a ako se
ponovo pojavi , neka je ubije, to je ej tan."'z
Vane napomene u vezi sa zmijama koje ulaze u kuu:
1
Muslim (2236)
2 Muslim (2236)
OSNOVN E I N FO RM ACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA
39
- zabrana ubijanja ivotinja koje uu u kuu odnosi se samo

na zmije;
- zabrana se ne odnosi na sve zmije, ve samo na one koje o
vj ek vidi u kui, a one koje vidi napolj u treba svakako ubiti ,
tako nam je nareeno ;
- ako u kui vidimo zmij u , naredit emo joj da izae: "Zakli
njem te Al lahom , izai iz ove kue i potedi nas svog zla, u
protivnom , ubit emo te ! " i sl., a ako se nakon tri dana vidi
u kui , treba je ubi ti ;
- razlog njenog ubijanja poslije tri dana lei u tome to smo
se uvjerili da se ne radi o dinu muslimanu , jer da se radilo o
musliman u, on bi nap ustio kuu ; ako se radi o pravoj zmiji,
ona svakako zasluuje da b ude ubijena; ako se radi o bun
tovnom dinu nevj erniku, i on zasluuje da b ude ubijen,
u toliko prij e to plai ukuane ;
- kad je rije o kunim zmijama, izuzetak je vrsta zmija koja
se ubija a da se od nje ne trai da napusti kuu . Ebu-Lubabe,
radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, rekao sljedee : "Nemojte ubijati bijele bez
opasne zmije, ali ubij te kusorepu otrovnicu koja ima dvije
pruge po lei ma, jer ona izaziva abortus i sljepilo; zato je
ubij te!"1
U vezi s p itanj em da li se u svakoj zmiji nalazi din ili samo
u nekim zmijama - postoji hadis u kojem se kae da je Alla
hov Poslanik, sall allahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Zmije su po
primile dinski oblik kao to su neki Izraeliani pretvoreni u
maj mune i svinje."2
1
2
El-Buhari (33 1 1 )
Et-Taberani i Ebu- ejh, u djelu El-Azame, s vjerodostojnim lancem pre
nosilaca. Vidjeti : Silsiletul-ehadisis-sah iha (104).
40
SVIJET DlNA l EJTANA
Kola ljudskim tijelom kao to kola krv venama i arteri

jama. E nes, radijallahu 'anhu, pripovijeda da je Poslanik, sal
l allahu 'alejhi ve sel lem, jednom prilikom rekao : "Zaista ejtan
kola ljudskim tijelom kao to kola krv."1
Vjerovjesnikova, sallallahu 'alejhi ve sellem, supruga Safijja
bint H ujej p ripovijedala je: "Resulullah, sallallahu 'alejhi ve
sellem, bio je u i'tikafu, pa sam ga jedne noi dola posjetiti
i s njim porazgovarati. Kad sam krenula, on je ustao da me
isprati - a ivjela sam u kui Usame b. Zejda - i tada su pored
nas prola dvojica ensarija i, poto su ga vidjeli, pourili su, na
ta im je rekao: 'Usporite vas dvoj ica! Ovo je Safijja bin t Hujej ! '
Rekoe: 'Subhanall ah ! Allahov Poslanie ! ' Vjerovjesnik, sallal. lahu 'alejhi ve sellem, ree : 'Zaista ejtan kola ovjekom kao
to kola krv, pa sam se pobojao da vas ne navede na lou po
misao.' lli je rekao : ' . . . pa sam se pobojao da vas ne navede na
kakvu misao.' "2
S LABOST D I NA l N J I HOVA N EM O
D ini i ej tani imaj u odreenu mo, ali imaju i slabosti, kao
i ljudi. Allah, delle anuhu, kae: " . . . jer je ejtanovo lukav
stvo zaista slabo." (En-Nisa', 76.) U ovom emo odj eljku raz
matrati neke njihove slabosti o kojima su nas upoznali Sve
znajui Allah i Nj egov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem.
Izdvajamo slj edee :
Ne1naju vlast nad dobrint Allahovint robovinta. Svevinji
Allah ej tanu nije dao mo da ljude prisili na zabludu i nevjer
stvo : " '. . . ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad robo
vima Mojim!' A Gospodar tvoj je dovoljan kao zatitnik!"
(El-Isra', 65.) Takoer: " . . .i oni su se poveli za njim, osim
1
2
El-Buhari (7171) i Muslim (2175)

El-Buhari (3281)
41
nekolicine vjernika nad kojima nikakve vlasti nije imao . . . "

(Sebe', 20.-21.)
Znaenje navedenog je slj edee : ne postoji nain na koji
ejtan moe ovladati vjernicima, niti kad se radi o argumen
tima, niti kad se radi o mogunosti ma, i on tu stvarnost ite
kako dobro zna: '"Gospodaru moj' - ree - 'zato to si me u
zabludu doveo, ja u njima na Zemlji poroke lijepim pred
staviti i potrudit u se da ih sve zavedem, osim medu njima
Tvojih robova iskrenih."' (El-Hidr, 3 9 . -40.)
ejtan ima vlast samo nad onim lj udi ma koji prihvataj u
njegov nain razmiljanja i dobrovoljno ga slij ede : "Ti nee
imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima
koji te budu slijedili, od onih zalutalih." (El-Hidr, 42 .) U
drugom ajetu se kae : " . . . njegova je vlast jedino nad onima
koji njega za zatitnika uzimaju i koji druge Allahu ravnim
smatraju." (En-Nahl, roo.) A na Kijametskom danu ejtan e
svoj im sljedbenicima, koje je zaveo i upropastio, rei: " . . . ali,
ja nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozi
vao i vi ste tui se odazivali. . . " (Ibrahim, 22.)
Vlast koj u ejtan ima nad ljudima jeste navoenje na z lo i
zavoenje, ime zapravo ovlada lj udima, navodei ih na ne
vjerstvo i irk, dosaujui im time i ne doputajui im da to
napuste. Potvrdu za to nalazimo u sljedeem ajetu: "Zar ne vi
di da Mi nevjernike ejtanitna preputamo da ih to vie na
zlo navraaju?" (Merjem, 83.) Glagol ezz e , spomenut u ajetu,
i ma znaenje podsticanja na zlo i buenje poriva u ovjeku.
Zanimlj ivo je da je ejtan ovladao lj udima bez ma kakvog
valjanog razloga i dokaza, oni se odazivaj u isto na poziv, s
obzirom na to da se taj njegov poziv u potpunosti podudara
s njihovim prohtjevima i ciljevima. Oni su zapravo ti koji su
digli ruku na sebe i omoguili svom neprijatelj u vlast nad so
bom, jer su saglasni s njim i slijede ga. Poto su mu se potinili
i predali, data mu je vlast nad nj ima, kao kazna zbog nj iho-
42
vog ponaanja. A Svemogui Allah nee ejtanu dati vlast nad

vjernikom sve dok se vjernik ne pokori ejtanu i ne prui mu
p riliku da sudjeluje u njegovom ivotu ; tada m u Allah, delle
anuhu, da vlast i mo nad njim.
Prevlast nad vjernicima zbog grijeha. U jednom hadisu na
vodi se sljedee : "Svevinji je Allah uz kad iju sve dok ne poini
nepravdu, a kad poini nepravdu, odrekne ga se i prepusti ga
ejtanu ."r
Ebul-Fered b. el -Devzi, rahimehullah, zapisao je preda
nj e u kojem je Hasan el-Basri, rahimehullah, ispriao jednu
zgodu koja je, bez obzira na svoju autentinost, pokazatelj o
vjekove moi kad se radi o pobjeivanj u ej tana, ako je iskren
prema Allahu, delle anuh u, odnosno pokazatelj je ej tanove
prevlasti nad ovjekom kad on skrene s Pravoga puta. Ovaj
asni tabi'in pripovij eda: "Postojal o je drvo koje su lj udi obo
aval i mimo Svemogueg Al laha, pa je neki ovj ek donio odl u
ku i rekao: 'Zacijelo u to drvo posjei ! ' l doao je da ga posi
jee Al laha radi, ali ga je Iblis, koji se pretvorio u lik ovjeka,
preduhitrio i upitao: 'ta hoe?' 'Hou posjei ovo drvo, ljudi
ga oboavaj u mimo Al laha!', odgovorio je. Iblis ga upita: 'Ako
ga ti ne oboava, zar si na teti ako ga neko drugi oboava?! '
'Sigurno u ga posjei !', zaprijeti ovjek, a Iblis upita: 'eli li
bolje od toga? Svakog e jutra pored jastuka nai dva zlatnika.'
ovjek upita: 'Ko mi garantira dva zlatnika?' lb lis odgovori: 'Ja
ti garan tiram.' On se vrati i sljedeeg jutra pored jastuka nae
dva zlatnika, ali prekosu tra uj utro ne nae ih pa se, lj ut, uputi
prema drvetu da ga posijee. lb lis mu se prikaza u preanjem
liku i upita: 'ta hoe?' On odgovori : 'Hou posjei ovo drvo,
ljudi ga oboavaj u mimo Svevinjeg Allaha!' Meutim, lb lis ga
osudi : 'Lae ! Ti to ne moe uini ti .' ovjek se priblii drvetu
El-Hakim i El-Bejheki, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sah ih ul

-dami'a , 2/130.
OSNOVNE lNFORMAClJE U VEZl SA SViJ ETOM DlNA l EJTANA
43
da ga posijee, ali ga lblis baci na zemlju, poe daviti i zamalo

ga ne ubi. Upita ga: 'Zna li ko sam ja? )a sam ej tan. Prvi si
put doao drvo posjei Allaha radi , pa te u tome nisam mogao
sprijeiti ni na kakav nain, ali sam te prevario s dva zlatnika,
i ti si drvo zanemario. A poto si sad doao posjei ga u ime
zlatnika, ja sam tobom ovladao.' "1
Sveznajui Allah izvijestio nas je o ovjeku kojem je Allah,
delle anuh u, dao Svoje aj ete, koje je on shvatio i spoznao, ali
ih je posl ije toga zanemario, pa je Allah ejtanu dao prevlast
nad nj im: odveo ga je u zlo i zabludu, te je taj isti ovjek po
stao primj er za druge i kazivanje koje se kazuje. Uzvieni Allah
rekao je: "I kai im vijest o onome kome smo dokaze Nae
dali, ali koji se od njih udaljio pa ga je ejtan dostigao, i on
je zalutao. A da smo htjeli, mogli smo ga s njima uzvisiti, ali
se on ovome svijetu priklonio i za svojom strau krenuo.
Njegov sluaj je kao sluaj psa: ako ga potjera on isplaena
jezika dahe, a ako ga se okani on opet dahe. Takvi su ljudi
koji Nae dokaze smatraju lanim; zato kazuj dogaaje da
bi oni razmislili. Lo su primjer ljudi koji ne priznaju Nae
dokaze, oni zlo ine sami sebi." (El-A'raf, 175.- 177.) ) asno je da
je ajet primjer onih koji su spoznali ls tinu, ali su je porekli, kao
to su uinili, naprimjer, idovi, koj i znaju da je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, poslan od Sveznaj ueg Allaha, ali
ne vjeruj u u njega.
Kad se radi o odreivanj u ovjeka na kojeg se odnosi pret
hodni ajet, neki uenjaci kau da se radilo o Bel amu b. Baurau ,
koj i je bio dobar ovjek p a je postao nevjernik, dok drugi tvrde
da se radilo o Umejj i b. Ebus-Saltu, koji je u paganskom dobu
ispovijedao monoteizam i doivio vrijeme kada je Resulul lah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, primio objavu, ali u njega nije po
vjerovao iz zavisti, utoliko to se nadao da e on biti poslanik.
1
Te/bisu iblis, str. 43
44
( Kad se radi o odreivanju osobe na koju se misli u ajetima, ne

raspolaemo autentinim dokazom.)
Oni koji spoznaj u Istinu pa se okrenu nevjerstvu, opasna su
kategorija ljudi i imaj u slinosti sa ejtanom: i on se okrenuo
nevjerstvu nakon to je spoznao Istinu. Vjerovjesnik, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, strahovao je za svoj ummet od spomenute
kategorije lj udi. Hafiz Ebu-Ja'la zabiljeio je Huzej fino, radi
jallahu 'anhu, predanj e: " Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao je sljedee: 'Za vas, izmeu ostalog, strahujem od o
vjeka koji ita Kur'an s uitkom i ispovijeda islam odreeno
vrijeme, ali ga onda u potpunosti napusti i baci za lea, te na
svog komiju digne oruje i optui ga za mnogobotvo.' Upi
tao sam: 'Allahov Poslanie, kojeg od njih dvoj ice treba ubiti :
tuitelja ili optuenog za mnogobotvo?' 'Tuitelja', odgovo
rio je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem ."1
Strahuju i izbjegavaju neke dobre Allahove robove. Kad
se ovjek uvrsti u islam u, nj egovo vjerovanje ustali u srcu i
pomno uva Allahove, delle anuh u, granice, ej tan bjei od
njega. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom je
prilikom Omeru, radijallahu 'anhu, rekao: "Omere, zaista ej
tan strahuj e od tebe !"2 U vezi s njim, rekao je: "Gledam: ej
tani-dini i ejtani-ljudi pobjegli su od Omera."3 Sa'd b. Ebi
-Vekkas, radijallahu 'anhu, pripovijedao je da se Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, jednom prilikom obratio Omeru: "Ta
ko mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, kad god te ej tan sret
ne na odreenom putu, izabere drugi put!"4
Ovo nije karakteristino samo za Omera, radijallahu 'an
hu. Svaki dobar vjernik vlada svojim ej tanom i dri ga poni
Vidjeti: Tefsirul-Kur'a nil-azim, 3/252. lbn-Kesir, rahimehullah, kae: "Lanac prenosilaca ovog predanja dobar je."
2 Et-Tirmizi (2913)
3 Et-Tirmizi (2914)
4 El-Buhari (3294)
45
ena za ular. Dokaz je za tu konstatacij u hadis koji je zabilje

io imam Ahmed, a u kojem se kae sljedee: "Zaista vjernik
vlada svojim ejtanom kao to ovjek dri za ular svoju devu
dok putuje."1
tavie, musliman moe na svog ejtana utjecati u toj mjeri
da on prihvati islam. Dokaz je za to hadis koji prenosi lbn
-Mes'ud, radijallahu 'anhu: "Svakom je ovjeku odreen pra
tilac ejtan i pratilac melek." Ashabi se zaudie: "ak i tebi,
Allahov Poslanie?!" "ak i meni, osim to mi je Allah pomo
gao protiv ejtana: prihvatio je islam i navraa me samo na
dobro", odgovori Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem.2
Bili su potinjeni vjerovjesniku Sulejmanu, 'alejhisselam.
Izmeu ostal ih stvari, Svevinji je Allah vjerovjesniku Sulej
manu, 'alejhisselam, potinio dine i ejtane koji su za njega
obavljali ono to je htio, a kanjavao je i tamniio neposlune
meu nj ima: "l Mi smo dali da mu slue: vjetar - koji je pre
ma zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio
- i ejtani, sve graditelji i gnjurci, i drugi u bukagije oko
vani." (Sad, 36.-3 8 .) Takoer: " . . . i da dini, voljom njegova
Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od njih otkazao
poslunost nareenju Naem, uinili bismo da ognjenu pat
nju osjeti. Oni su mu izraivali to god je htio: hramove
i spomenike, i zdjele kao atrnje, i kotlove nepokretne . . . "
(Sebe', 12.-13.)
Potinj avanj e u tolikoj mjeri zapravo je Allahov, delle a
nuhu, odaziv na S ulejmanovu, 'alejhisselam, dovu: " . . .i da
ruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee imati! Ti, uistinu,
Nakon to je naveo hadis, Ibn-Kesir, rahimehullah, u djelu El-Bidajetu

ven-nihaje, I/73, zapisao je sljedee: "Izraz vlada odnosi se na dranje ej
tana za kiku, u emu je pobjeda i prevlast nad njim, kao to ovjek ukro
uje devu kad se uznemiri. U drugoj verziji se navodi: 'Zaista vjernik iznu
ri svog ejtana . . .', jer ga, zbog velikog poniavanja, oslabi, savlada, pobi
jedi i uini svojim zarobljenikom."
2 Muslim (2814)
bogato daruje!" (Sad, 35.) Ta je njegova molba sprijeila Vje

rovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezanj u dina kad je
ovaj donio eravicu koj u je htio baciti na Poslanikovo, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, lice. Ebud-Derda, radijallahu 'anhu, pri
povijedao je: "Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ustao je
klanjati i uli smo ga da govo i i: 'Utjeem se Allahu od tebe !'
Potom je tri puta rekao: 'Prizivam na tebe Allahovo proklet
stvo ! ' , pruaj ui ruku, kao da eli neto uzeti. Po zavretku na
maza upitali smo : 'Allahov Poslanie, uli smo da neto izga
vara dok si klanjao, a nismo uli da to prije izgovara, i vidjeli
smo da si pruio ruku ! ' On ree: 'Allahov neprijatelj Iblis do
nio je eravicu koju je htio baciti na moje lice pa sam tri puta
rekao: 'Stavljam se u Allahovu zatitu od tebe !' Potom sam re
kao : 'Prizivam na tebe veliko Allahovo prokletstvo ! ', ali on ni
nakon tri p uta nije ustuknuo. Htio sam ga zarobiti i, Allaha
mi, da nije molbe mog brata Sulejmana, lblis bi bio svezan i
medinska bi se djeca s njim igrala! "'1
Ovaj se dogaaj ponovio vie puta. Ebu-Hurejre, radijalla
hu 'anhu, prenio je sljedee Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rijei: "!frit, jedan od dina, juer me iznenada napao
elei pokvariti moj namaz. Allah mi je dao vlast nad njim pa
sam ga poeo daviti i, kad sam ga htio svezati za jedan damij
ski stup, da ga svi posmatrate, sjetio sam se molbe svog brata
Sulejmana: ' . . .i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee
imati . ', i Allah ga je otjerao poraena."2
.
Slagali su na Sulejmana, 'alejhisselam. idovi i njihovi sa

vez nici, koji se slue dinskim posredovanjem u pravlj enj u si
hra, tvrde da je Sulejman, 'alejhisselam, koristio dine u tu
svrhu. Nekoliko uenjaka prve generacije navelo je da su ej
tani napisali knjige o sihru i nevjerstvu poslije Sulejmanove,
Muslim (542)
2 El-Buhari (3423) i Muslim (541)
47
'alejhisselam, smrti i stavil i ih ispod njegovog prijestola te su

rekl i: "Sulej man je koristio dine u svrhu pravljenja sihra", iz
ega su neki zaklj uili: "Da to nije bila istina i doputeno, Su
lej man to ne bi inio ! " S tim u vezi, Allah, delle anuhu, obja
vio je sljedei ajet: "A kada im je poslanik od Allaha doao,
potvrujui da je istinito ono to ve imaju, mnogi od onih
kojima je Knjiga dana - za lea svoja Allahovu Knjigu od
bacuju, kao da ne znaju." (El-Bekare, ro r.) A u sljedeem je
ajetu objasni o ta oni zapravo slijede i negirao Sulejmanovu,
'alejhisselam, vezu sa sihrom: " . . . i povode se za onim to su
ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije
bio nevjernik - ejtani su nevjernici . " (El-Bekare, r o2.)
.
Nisu kadri donijeti nadnaravno djelo. Dini ne mogu do

nijeti ni ta slino mudizi, nadnaravnom djelu, koja je dokaz
istinitosti onoga to su poslanici donijeli. Naime, kad su neki
nevjernici poeli tvrditi da je Kur'an ljudski produkt, Svevi
nji je Allah objavio: "Kur'an ne donose ejtani, nezamislivo
je da to oni ine; oni to nisu kadri, oni ga nikako ne mogu
prislukivati." (E-u'ara.', 2 ro.-212.) tavie : "Reci: 'Kad bi se
svi ljudi i dini udruili da saine jedan ovakav Kur'an, oni,
takav kao to je on, na bi sainili, pa makar jedni drugima
pomagali."' (El-Isra', 88.) l to je ujedno Allahov, delle anuh u,
izazov svim lj udi ma i dinima.
Nisu kadri pretvoriti se u Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve

sellem, lik. ej tani se ne mogu pojaviti u snu u Vjerovjesnika
vom, sal lallahu 'alej hi ve sell em, liku. Ebu-Hurejre, radijallahu
'anhu, prenosi sljedei hadis: "Ko me sanja, mene je vidio, jer
se ejtan ne moe pretvoriti u moj l i k."1
Kad je rij e o nemogunosti ej tana da se pokae u Resu
Et-Tirmizi (1859)
lullahovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, liku, imamo sljedea

predanja:
- Enesovo, radijallahu 'anhu, koje su zabiljeili El-Buhari i
Muslim: "Ko me sanja, ve me vidio, jer se ejtan ne moe
pretvoriti u moj l ik." A to je ujedno i Ebu-Hurejrino, radi
jallahu 'anhu, predanje koje je zabiljeio imam Muslim ;
- Se'idovo, radij allahu 'anhu, koje je zabiljeio El-Buhari : "Ko
me sanja, uistinu je mene sanjao, jer se ejtan ne moe pri
kazati u mom liku";
- Dabirovo, radijallahu 'anhu, koje je zabiljeio Muslim: "Ko
me sanja, uistinu je mene sanjao , jer je nemogue da se ej
tan pretvori u moj lik." U drugoj verziji s e kae: " . . .j e r je
nemogue da mi ejtan bude slian ."1
Jasno je da se ejtan ne moe pretvoriti u Resulullahov, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, stvarni lik, ali se moe pretvoriti u
neki drugi, a ne njegov lik, i tvrditi da je to Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem. Ovo je lbn-Sirinovo, rahimehullah, shvatanje
koje je od njega zabiljeio El-Buhari.2
l na osnovu toga predanja nije doputeno tvrditi da je svako
ko je sanjao Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, zaista vidio
njega, osim ako ga je vidio u liku koj i potp uno odgovara pre
danjima zabiljeenim u hadiskim zbirkama koja govore o nje
govom izgledu. Uostalom, mnogi ljudi tvrde .da su sanjali Vje
rovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali suprotno od onoga
kako je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, opisan u auten
tinim predanjima.
Nisu kadri prodrti preko granica nebesa i Zemlje. Svezna
j ui je Allah rekao : "O druine dina i ljudi, ako moete da
El-Buhari (6993-6997) i Muslim (2266-2268)
2 Es-Sahih, 1 2/383
OSNOVNE I N FORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA
49
preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moi ete

prodrijeti jedino uz veliku mo! - pa, koju blagodat Gospo
dara svoga poriete?! Na vas e se ognjen plamen i rasto
pljeni mjed prolivati, i vi se neete moi odbraniti " (Er
-Rahman, 33.-35.) Dakle, i pored svoje moi i brzine kretanja,
ne mogu prodrijeti preko odreenih granica, a ako to poku
aju, nastradat e.
.
Nemaju snage otvoriti vrata zatvorena bismilom. S tim u

vezi, Dabir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, prenio je sljedee
Resulullahove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "U predve
erje zadrite djecu u kui jer su ejtani tada svuda prisutni,
a kada proe odreeno vrijeme, pustite ih. Zakljuajte vrata
spominjui Allahovo ime jer ejtan ne moe otvoriti zaklju
ana vrata . "1 U Muslimovoj verziji nalazi se dodatak: "Po
krijte posude, zatvorite mjeine, zatvorite vrata i ugasite svje
tiljke, a zaista ejtan ne moe otvoriti mjeinu, niti moe otvo
riti vrata, niti moe otkriti posudu."2
El-Buhari (3304 i 5623) i Muslim (2012)
2 Muslim (20I2)
POGLAVLJ E
OBVEZIVANJ E DINA
SVRHA STVARANJA DINA

Svemogui je Allah dine i lj ude stvorio iz istog razloga: "Di
ne i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju." (Ez
-Zarijat, s 6.)
Odatle, dini su obveznici, potpadaj u pod zapovijesti i za
brane. l ko se pokori, njime e Svevinji Allah biti zadovoljan
i uvest e ga u Dennet. A onoga ko Mu bude neposluan i ko
se uroti protiv Njega, Allah, delle anuhu, bacit e u Vatru.
Dokaz za to jesu broj ni erijatski tekstovi.
Na Kijametskom danu Sveznajui e Allah ukoriti nevjer
nike iz redova dina i lj udi : " 'O skupe dinski i ljudski, zar
vam iz redova vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam
ajete Moje kazivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan do
ekati?' Oni e rei: 'Mi to priznajemo na svoju tetu.' Njih
je ivot na Zemlji bio obmanuo i oni e sami protiv sebe po
svjedoiti da su bili nevjernici." (El-En'am, 130.) U ajetu j e
dokaz d a j e Allahov, delle anuh u, vjerozakon dostavljen di
nima i da su im dolazili opominjai, dostavljai.
Dokaz da e dini biti kanjeni u Vatri j esu sljedee Alla
hove rijei: "Ulazite u Dehennem s narodima, sa dinima i
ljudima koji su prije vas bili i nestali! " (El-A'raf, 38.) "Mi
smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili . " (El-A'raf,
179.) " ali Ja sam ve istinu rekao: 'Napunit u, zaista, De
hennem dinima i ljudima zajedno!"' (Es-Sedde, q.) "A za
onoga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, bit
.
52
e dva perivoja - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori

ete?!" (Er-Rahman, 46.-47.)
Posljednjim su ajetom oslovljeni dini i ljudi, od poetka
sure govor je o njima. U prethodnom ajetu Uzvieni Allah spo
minje ulazak u Dennet - Svoje dobroinstvo kojim e poa
stiti dine vjernike, a da to dobroinstvo oni ne mogu zaslu
iti, Sveznaj ui ga Allah ne bi ni spomenuo.
Ibn-Muflih u djelu El-Furu ' zapisao je sljedee : "Po jedno
glasnom miljenju svih uenjaka, dini su u globalu obveznici.
Po jednoglasnom miljenj u, dini nevjernici ui e u Vatru.
S hodno Malikovom i afijevom miljenju, oni e ui u Den
net i nee biti pretvoreni u prainu, kao ivotinje; njihova je
nagrada u spasu od Vatre, za razliku od miljenja Ebu-Hanife,
Lejsa b. Sa'da i njihovih istomiljenika." Jo je dodao: "Oito je
prvo miljenje: vjernici dini ui e u Dennet i u njemu ui
vati kao ljudi, i to shodno veliini zasluene nagrade, za ra
zliku od onih islamskih autoriteta (Mudahid) koji smatraju
da dini u Dennetu nee jesti ni piti, odnosno za razliku od
onih uenj aka (Omer b. Abdulaziz) koji kau da e se nalaziti
na periferiji Denneta. Ibn-Hamid u svom djelu ostavio je slje
dei zapis : 'Dini imaj u status lj udi kad se radi o obveznosti i
ibadetu.' "1
E-ibli je u jednoj svojoj knjizi naslovio poglavlje : Dini su
obveznici po konsenzusu svih teoretiara. U njemu je naveo
Ibn-Abdulberrov, rahimehullah, stav da su dini obveznici, po
nekim uenjacima, na osnovu ajeta: " pa koju blagodat Go
spodara svoga poriete?!" (Er-Rahman, 13.) Er-Razi je u svom
tefsiru ostavio sljedei zapis: "Ajet se odnosi na sve dine jer
su svi obveznici."
E-ibli je takoer prenio sljedeu Abduldebbarovu izjavu:
"Ne znamo da postoji razilaenj e meu teoretiarima o pi.
Vidjeti: Levami'ul-envaril-behijje, 2j222-223
OBVEZIVANJE DINA
53
tanju obveznosti dina, osim to je u djelu El-Meka/at zapi

sano da haevije1 kau : 'Dini su determinirani da ine ono
to ine, i oni nisu obveznici."'
Razmatrajui ovo pitanje, E-ibli je zapisao i ovo: "Dokaz
da su dini obveznici j esu ajeti u kojima Allah, delle anu
hu, ukorava ejtane i proklinje ih, nareuje klonjenje njiho
vih poroka i zla i opisuje kaznu koju im je pripremio, a sve
to Svemogui Allah ini samo kad se radi o onome ko se svo
jom voljom i uz mogunost da tako ne postupi suprotstavlja
Njegovim zapovijestima i zabranama, ini velike grijehe i na
ruava svetost Njegovih propisa. Dokaz za to j este injenica
da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, proklinjao ej
tane, objanjavao njihovu sutinu, govorio d a pozivaju u zlo
i poroke, da ubacuju rune misli, a sve to ukazuje da su oni
obveznici. Dokaz za to takoer su 1. i 2. ajet sure El-Dinn."2
"Dini su obveznici u pogledu glavnih i sporednih dijelova
vjere, i to u skladu sa sutinom svog bia, j er oni nisu isto
vjetni ljudima ni poloajem ni sutinom. Odatle zapovijesti i
zabrane kad je rije o njihovom poloaju, nisu istovjetni zapo
vijestima i zabranama koji se odnose na ljude, ali j esu istovjet
ni ljudima u pogledu vrste obveznosti : zapovijesti i zabrane,
halala i harama, i ne znam da u vezi s ovim pitanjem postoji
razilaenje meu muslimanima", zapisao j e ejhul-islam lbn
-Tej mijje, rahimehullah.3
Haevije su oni koji se dre samo doslovnog oblika rijei pri tumaenju
hadisa. (op. prev.)
2 E- ibli, Gara'ibu ve 'ada'ibul-dinn, str. 49
3 Medmu 'a tul-fetava, 4/233
54
KAKO E EJTAN! BITI KANJ E N I VATROM

A O D VATRE SU STVOREN I
Neki lj udi izazivaju sumnju sljedeim pitanjem: "Tvrdite da
su dini stvoreni od vatre pa potom kaete da e dini nevjer
nici biti kanjeni dehenemskom vatrom, odnosno kaete da
one koji kriom prislukuj u gaaju zvijezde padalice. Kako je
mogue da budu kanjeni vatrom a od vatre su stvoreni?!"
Odgovor na ovo pitanj e glasi: dini jesu stvoreni od vatre,
to je osnovna materija nj ihovog stvaranja, meutim, nakon
to su stvoreni, oni su stvorenja koja se u potpunosti razlikuj u
od vatre. Isti je sluaj s ovjekom: stvoren je od praine, ali je,
nakon to je stvoren, postao suta suprotnost materij i od koje
je stvoren. tavie, kad bi ovjeka neko jako udario komadom
peene zemlje, moda bi ga ubio ; kad bi ga posuo prainom ,
uinio bi mu neprijatnost; kad bi ga zakopao u zemlj u, uguio
bi ga: iako je stvoren od zemlje, ona mu moe nanijeti bol. Isti
je sluaj s dinima.
itamo sljedee rijei Ebul-Vefa'a b. Akila: "Allah, delle
anuhu, dinima i ejtanima pripisao je stvaranj e od vatre u
istom smislu u kojem j e ovjeku pripisao stvaranje od praine,
zemlje i peene zemlje. U vezi sa ovj ekom, pod tim se podra
zumijeva da je osnovna materija od koje je stvoren blato, ne
da je on blato, to je samo bio. Isti je sluaj s dinom: vatra je
samo osnovna materija od koje je stvoren."'
N E POSTO J I N IKA KVO S RODSTVO IZMEU DINA l

UZVIE N OG ALLAHA
Dini su Allahova, delle anuhu, stvorenja, Njegovi robovi
koje je stvorio da Mu budu posluni i koje je obavezao sli
jeenjem erijata, o emu smo govorili, i to pobija prazno1
Lukatul-merdan , str. 33
OBVEZIVANJE DINA
55
vjerja nastala usljed pogrenog shvatanja, tajenja znanja i ra

irenosti neznanja. Kod idova i arapskih mnogoboaca rai
reno je vjerovanje da je Svevinji Allah - uzvien i ist neka je
od onoga to Mu pripisuju - zaprosio enu iz reda najboljih
dina i oenio se s njom, pa su meleki nastali iz toga braka.
Sveznajui Allah izvijestio nas je o tom njihovom praznovjerju
i objasnio njegovu neosnovanost: "Mnogoboci izmeu Nje
ga i dina srodstvo uspostavljaju, a dini odavno znaju da
e oni koji tako govore u vatru biti baeni - hvaljen neka je
Allah i daleko od onoga kako Ga oni predstavljaju! Allahovi
iskreni robovi nisu za to krivi." (Es-Saffat, rs8.- r6o.)
Komentirajui ove ajete, l bn-Kesir, rahimehullah, zapisao
je sljedee : "Mudahid je rekao da su mnogoboci jednom pri
likom izjavili: 'Meleki su Allahove keri!' - neka je Allah uzvi
en od toga! - pa je Ebu-Bekr, radijallahu 'anhu, upitao : 'A
ko je njihova majka?', na ta su odgovorili : 'Kerka najboljih
dina.' Ovako su ajet tumaili Katade i lbn-Zejd. A El-Avfi pre
nosi da je Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, izjavio: 'Al1ahovi ne
prijatelj i govore da su Svevinj i Allah i l blis braa, neka je Allah
visoko iznad toga ! ' "r
POS LANICI IZ DINSKE VRSTE

Budui da su dini obveznici, nuno je da im Svevinji Allah
dostavi objavu i protiv njih uspostavi argument. Odatle se na
mee pitanje: kako im je dostavljana objava, jesu li oni imali
poslanike iz svoje vrste, kao to su to lj udi imali, ili su u po
gledu nj ih bili mjerodavni poslanici iz ljudske vrste?
Allahove , delle anuhu, rijei: "O skupe dinski i ljudski,
zar van1 iz redova vas samih poslanici nisu dolazili " (El
-En'am, 130.) ukazuj u da je Sveznajui Allah dinima slao po.
' Tefsirul-Kur'a nil-azim, 4/24.
s6
slanike, ali ajet nam ne govori jesu li ti isti poslanici bili ljudske
ili dinske vrste. Drugim rijeima, sintagma "iz redova vas sa
mih", spomenuta u ajetu, moe imati dvojako znaenje: prvo,
svakoj su vrsti slati poslanici iz njihove vrste; i, drugo, posla
nici ljudima i dinima bili su iz jedne, ljudske vrste.
Kad je rije o pitanju jesu li dini imali poslanike iz svoje
vrste, islamski autoriteti imaju dva miljenja.
Prvo, dini su imali poslanike iz svoje vrste, i ovo je milje
nje, izmeu ostalih, zastupao Ed-Dahhak. lbnul-Devzi, ra
himehullah, rekao je: "To se zakljuuje iz spoljanjeg smisla
rijei." A lbn-Hazm, rahimehullah, zapisao je sljedee: "Di
nima prije Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije poslan
nijedan poslanik iz ljudske vrste."
Drugo; dini nisu imali poslanike iz svoje vrste, ve su nji
hovi poslanici bili iz ljudske vrste. Es-Sujuti, rahimehullah,
zapaa: "Veina prvih i potonjih uenjaka smatra da dini ni
kada nisu imali poslanika ni vjerovjesnika iz svoje vrste. To je
miljenje preneseno od ibn-Abbasa, Mudahida, El-Kelbija i
Ebu-Ubejde ."1
J edan od (nekategorikih) dokaza kojim p retee miljenje
da s u poslanici iz lj udskog roda slati dinima jeste izjava dina
koj i su uli uenje Kur'ana: '"O narode na' - govorili su - 'mi
smo sluali Knjigu koja se poslije Musaa objavljuje "' (El
-Ahkaf, 3 0 .)
Umjesno je napomenuti da od ovog pitanja ne zavisi ni
jedno praktino djelo, niti u vezi s nj im postoji kategoriki
erijatski tekst.
. . .
Vidjeti: Levami'ul-envaril-behijje, 2/223- 224, i Lukatul-merdan, str. 73
OBVEZIVANJ E DINA
57
UNIVERZALNOST MUHAMMEDOVOG, S. A. V. S.,

POS LAN STVA
Na Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslan je dinima i
lj udima. S tim u vezi, ejhul-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah,
ostavio je podui zapis u kojem se kae i sljedee : "To je temelj
koji je jednoglasno prihvaen od ashaba, tabi'ina, koji su ih sli
j edili dobro inei, od imama muslimana, ehli-sunneta i svih
drugih sekti koje se pripi suju islamu.
Dokaz je za to izazov u vezi s Kur'anom upuen dinima i
ljudima: "Reci: 'Kad bi se svi ljudi i dini udruili da saine
jedan ovakav Kur'an, oni, takav kao to je on, ne bi sainili,
,
pa makar jedni drugima pomagali."' (El-Isra', 88.)
Skupina dina pourila je povjerovati kad je ula uenje
Kur'ana: "Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina pri
slukivalo i reklo: 'Mi smo, doista, Kur'an, koji izaziva divlje
nje, sluali, koji na Pravi put upuuje - i mi smo u nj povje
rovali i vie nikoga neemo Gospodaru naem ravnim srnatrati.
. . . "' (El - D zmn,
"'
r .-2. )
Na tu istu skupinu koja j e ula uenj e Kur'ana odnose se
sljedei ajeti: "Kada ti poslasmo nekoliko dina da Kur'an
sluaju, kada dooe da ga uju, oni rekoe: 'Pst!' A kad se
zavri, vratie se narodu svome da opominju. 'O narode na'
- govorili su - 'mi smo sluali Knjigu koja se poslije Musaa
objavljuje, koja potvruje da su istinite i one prije nje, i koja
ka istini i na Pravi put upuuje. O narode na, odazovite se
Allahovu glasniku i vjerujte u Allaha, On e vam neke gri
jehe vae oprostiti i vas od patnje neizdrljive zatititi!' A
oni koji se ne odazovu Allahovu glasniku, takvi Mu na Zem
lji nee umai i mimo Njega zatitnika nee nai. Oni su u
velikoj zabludi." (El-Ahkaf, 29. -32.)
Dakle, sluali s u Kur'an, povjerovali u njega i svom se na-
ss
rodu vratili kao misionari , pozivajui ih u tevhid i vjerovanje,

donosei im radosne vijesti i upozoravaj ui ih.
Dogaaj u vezi s ovom skupi nom dina koja je sluala Po
slanikovo, sallallahu 'alejhi ve sellem, uenje Kur'ana zabilje
ili su El-Buhari i Musl im1 preko Ibn-Abbasa, radijallahu 'an
hu. On je pripovijedao : "Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, i nekoliko ashaba zaputili su se prema tritu Ukaz, a ej
tani su bili onemogueni u prislukivanju nebeskih vijesti i
bili su gaani zvijezdama padalicam a. Kad su se ejtani vra
tili svom narodu, ovi su ih upitali : 'ta je s vama?' 'Onemogu
eni smo u prislukivanj u nebeskih vijesti i gaani smo zvi
jezdama padalicama', odgovorili su im. Na to im njihov na
rod ree: 'Onemogueni ste u prislukivanj u nebeskih vijesti
samo zbog velikog dogaaja, zato proputujte po istoku i za
padu i utvrdite o em u se radi.' Ti isti dini , koj i su se bili
zaputili prema Tihami, promijenili su pravac kretanja i kre
nuli prema Poslaniku, sallallahu 'alej hi ve sellem, koji je bio u
Nahli a putovao je u Ukaz. Kad su sustigli Vjerovjesnika, sal
lallahu 'alej hi ve sellem, on je predvodio sabah -namaz asha
bima; sluali su uenje Kur'ana, te su rekli: 'Allaha nam , ovo
nas je sprijeilo u prislukivanj u nebeskih vijesti!' Tad su se
vratili svom narodu i rekli: 'Mi smo, doista Kur'an, koji iza
ziva divljenje sluali, koji na Pravi put upuuje - i mi smo u
njega povjerovali i vie nikoga neemo Gospodaru naem rav
nim smatrati. . .' Tad je Allah, delle anuhu, Resulullahu, sal
lallahu 'alej hi ve sellem, objavio suru El-Dinn, u kojoj mu je
zapravo je objavljena izjava dina."2
1
z

Medmu 'a tul-fetava, 9/1 9
OBVEZIVANJE DINA
59
DELEGACIJE DINA USVAJAJU Z NAN J E O D

POSLAN IKA, S . A. V . S .
Bio je to poetak upoznavanja dina s Poslanikovim, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, poslanstvom. Ve smo spomenuli da su
sluali njegovo, sallallahu 'alejhi ve sellem, uenje asnog Kur'
ana i neki su od njih povjerovali, pa su se vratili kao pozivai i
upuivai na Pravi put.
Poslije toga, delegacije dina dolazile su kod Resulullaha,
sallallahu 'alejhi ve sellem, radi usvajanj a znanja, i on im je
posvetio dio vremena, pouavajui ih onome emu ga je Allah,
delle anuhu, pouio, uio im je Kur'an, govorio o nebeskim
vijestima itd. Sve to bilo je u Meki, prije Hidre.
Amir je pripovijedao : "Upitao sam Alkamu da li je lbn-Mes
'ud bio s Resulullahom, sallallahu 'alejhi ve sellem, u noi kad
su mu doli dini, pa mi je odgovorio da je isto pitanje on lino
postavio lbn-Mes'udu, na ta mu je on odgovorio: "Nisam, ali
dok smo jedne noi bili s Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, on - nestade. Traili smo ga po dolinama i klancima. Bu
dui da ga nismo mogli nai, rekli smo: 'Odnijeli su ga dini,
ili je na njega izvren atentat! ' Bila je to najgora no koju smo
ikada proivjeli. Kad je osvanulo, Vjerovjesnik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, pojavio se iz pravca peine Hira. Rekli smo mu:
'Allahov Poslanie, nestao si, i m i smo te traili, ali te nismo
nali. Ovo je bila najgora no koj u smo proivjeli.' On ree:
'Doao mi je izaslanik dina, pa me poveo sa sobom; tamo
sam im uio Kur'an.' Tada nas je Resulullah, sallallahu 'alej
hi ve sellem , odveo da vidimo njihove tragove i tragove vatre
koju su zapalili. Oni su od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve
. sellem, traili da moli Svevinjeg Allaha da ih opskrbi, na ta
im je rekao: 'Vaa je hrana kost svake ivotinje pri ijem je kla
nju spomenuto Allahovo ime, i ona vam je bolja od:mesa, a za
6o
vae ivotinje hrana je balega.' A nama je tada rekao: 'Zato se

vi nemojte istiti kostima i balegom, to je hrana vae brae."'r
Prouio im je, izmeu ostalog, suru Er-Rahman. Imam Es
-Sujuti, rahimehullah, zapisao je sljedee : "Et-Tirmizi, lbnul-Munzir, Ebu-ejh, u djelu El-Azame, lbn-Merdevej h, El -Bej heki, u djelu Dela'ilun-nubuvve, i El-Hakim (koji j e predanje
ujedno okarakterizirao autentinim) zabiljeili su da je Da
bir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, pripovijedao : 'Allahov Po
slanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom je prilikom izaao
meu ashabe i u cjelosti im prouio suru Er-Rahman, na ta su
oni utjeli, pa je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upi
tao : 'Zato utite?! S uru sam prouio dinima kad sam s njima
bio nou i ljepe su se ponijeli od vas. Kad god sam prouio
ajet: ' pa koju blagodat Gospodara svog poriete?!', oni su
odgovarali: 'Nijednu Tvoju blagodat, Gospodaru na, ne pori
emo, i Tebi zahvala pripada! ' "2
l to nije bila jedina no u kojoj se Vjerovjesnik, sallallahu
'alejhi ve sell em, susreo s dinima, ve su se susreti poslije toga
ponavljali. lbn-Kesir, rahimehullah, u svom je tefsiru, komen
tiraj ui s uru El-Ahkaf, naveo predanja koja govore o Poslani
kovim, sallallahu 'al ej hi ve sellem, susretima s dinima, a u ne
kim predanj ima se navodi da je lbn-Mes'ud, radijallahu 'anhu,
u jednoj od tih noi bio blizu Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem.
U jednoj El-Buharijevoj verziji navodi se da su Poslaniku,
sallallahu 'alejhi ve sellem, bili doli neki dini iz J emena, iz
mjesta zvanog Nasibin. Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, pri
povijeda da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
" . . . dolo mi je izaslanstvo dina Nasibija, a divni su bili , i od
.
Muslim (450)
2 Es-Sujuti, Ed-Durrul-mensur, 7/690
OBVEZIVANJ E DINA
6r
mene traili da molim Allaha da ih opskrbi, pa sam zamolio

Allaha da u svakoj kosti i. izmetu koje nau osj ete lijep okus. "1
POZIVAJ U LJ UDE U DOBRO, SVJ E DOE U KORIST
MUSLIMANA l RAZLI KUJ U SE U DOBRU l Z LU
U nekim se hadisima navodi da su odreeni dini odigrali zna
ajnu ul ogu u upuivanj u ljudi. Imam El -Buhari zabiljeio je
predanje u koj em se kae da je Omer, radijallahu 'anhu, j ed
nog ovj eka, koji j e u paganskom dobu bio vra, upitao u vezi
s naj udnijom stvari koj u mu je donij ela nj egova demonka.
Odgovorio j e : "Dok sam bio na trnici, dola mi je a na njoj
sam primijetio strah. Spjevala je sljedee stihove :
'Zar nisi vidio dine i slomljenost njihovu,

l oaj poslije slabosti,
l ponizno slijeenje mladih deva?!"'
Omer, radij allahu 'an hu, potvrdio je: "Istinu je rekao! Dok sam
jednom prilikom spavao pored njihovih boanstava, sanjao
sam ovjeka koji vodi tele koje je zaklao, i iz njega se uo naj
snaniji glas koj i sam ikada uo : 'O Delihu, spas je u slijede
nju rjeitog ovjeka koji e govoriti da nema istinskog boan
stva osim Allaha! ' Tad su ljudi skoili, a ja sam odluio da u
to ispi tati i saznati ta se iza toga krije. Glasni k je opet pozvao:
'O Delihu, spas je u slijeenj u rjeitog ovjeka koji e govo
riti da nema istinskog boanstva osim Allaha!' Ustao sam, a
uskoro smo uli da ljudi govore: 'Pojavio se vjerovj esnik."'2
Komentiraj ui suru El-Ahkaf, lbn-Kesir, rahimehullah, na
veo je ovo predanje i ovako ga objasnio : "Ovo je El-Buharijeva
1
z
El-Buhari (386o)
El-Buhari (3866)
verzija, a identinu je verzij u zabiljeio El-Bejheki preko lbn

-Vehba, te je dodao : 'lz vanj skog znaenja ove verzije moe se
zakljuiti da je Omer, radijallahu 'anhu, uo glas iz zaklanog
teleta, to je jasno reeno u jednoj slaboj verziji koja se pre
nosi izravno od Omera. Meutim, ostale verzije ukazuju da je
vra taj koji je sanjao tele i uo glas iz njega, a Sveznajui Allah
najbolje zna. Vra se zvao Sevvad b. Karib."'
(Uskoro emo navesti predanje u kojem nas Allahov Posla
nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izvjetava da je njegov din
-pratilac prihvatio islam i da ga navodi samo na dobro.)
Ebu-Se'id el-Hudri, radijallahu 'anhu, oporuio je Ebu-Sa'
sa'u: 'Vidim da voli uvati ovce i voli pustinju; kad bude sa
svojim stadom ili na pustom mj estu, pa nastupi vrijeme na
maza, proui ezan i podigni glas, jer dini, ljudi i sve drugo to
uje mujezinov glas svjedoit e mu na Kijametskom danu!
Ovako sam uo od Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem."r
D akle, hadis nosi obavijest da e dini na S udnjem danu svje
doiti u korist ovjeka ako uj u njegovo uenje ezana na ovom
svijetu.
RAZLIKUJU SE U DOBRU l ZLU

I ma dobrih dina koji dosljedno slijed Pravi put i ine dobro,
ima onih koj i nisu na tom stupnju, ima nemarnih, a ima i ne
vjernika, i oni su veina.
Govorei o dinima koji su sluali uenje Kur'ana, Allah,
delle anuhu , kae navodei rijei dina: " . . . a meu nama
ima i dobrih i onih koji to nisu, ima nas vrsta razliitih . . . "
(El-Dinn, n.) Znaenje je: meu nama ima onih koji su upot
punili svoju dobrotu, a ima ih koji su manje dobri i razlikuju
se u tome, kao i ljudi.
1
El-Buhari (609)
OBVEZIVANJ E DINA
Isto tako: " . . .i ima nas muslimana, a ima nas zalutalih;

oni koji islam prihvate Pravi put su izabrali, a nevjernici e u
Dehennemu gorivo biti." (El-Dinn, 14.- 15.) Ovi aj eti z nae
sljedee: meu dinima ima muslimana, a ima i onih koji su
se prema sebi ogrijeili ; oni koji su prihvatili islam svojim su
djelima ve pokazali da ele krenuti putem upute , a oni koji
su se prema sebi ogrijeili bit e gorivo dehenemsko.
KAKVA JE EJTAN OVA PRIRODA l MOE Ll ON
PRIHVATITI ISLAM
Svevinji je Allah dinima dao mogunost vjerovanja i nevje
rovanja. l zbog toga je ejtan inio ibadet s melekima pa po
tom postao nevjernik.
Poto se preobrazio u nevjernika, postao zadovoljan ne
vjerstvom, poeo preferirati zlo i traiti ga, poeo se naslai
vati njegovim injenjem i pozivanjem u njega, eljeti ga, jer
njegova pokvarena narav tako iziskuj e, iako je zlo nuan uzrok
kazne na buduem svijetu: '"E tako mi dostojanstva Tvoga'
ree - 'sigurno u ih sve na stranputicu navesti, osim Tvojih
meu njima robova iskrenih!"' (Sad, 82.-83.)
l ovjek se takoer moe pokvariti do te mj ere. Kad pokvari
svoju duu i narav, tei onom to mu teti, time se naslauje
i to enj ivo eli, u toj mjeri da sigurno unitava svoj razum,
vjeru, ponaanje, tijelo i imetak. Dovoljno je, naprimj er, raz
misliti o ljudima koji konzumiraj u opoj na pia ili cigarete : to
uni tava i ubija one koji ih konzumiraju, a tih se poroka ovjek
veoma teko moe proi.
MOE Ll EJTAN PRlHVATlTl ISLAM

Kolovoa ejtana lb lis ne moe prihvatiti islam jer nas je Sve
znajui Allah izvijestio da e ivjeti i umrijeti kao nevjernik. A
SVIJET DI NA l EJTANA
kad se radi o drugim ejtanima, ini se da oni mogu prihva

titi islam, utoliko to je Resulullahov, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, ej tan-pratilac prihvatio islam,1 osim to to neki uenjaci
ne prihvataju kao mogunost. Kau: "Nemogue je da ejtan
bude vjernik!" Izmeu ostalih uenjaka, taj je stav zauzeo ko
mentator poslanice El- 'Akidetut-tahavijje Abdusselam b. Ebul
- l zz, tumaei da hadis ne znai: ejtan je prihvatio islam, ve
da se povinovao i predao. 2
Meutim, neki uenjaci, opet, tvrde da hadis zna i : sau
van sam od njegovog zla, iako Abdusselam b. Ebul-lzz, rahi
mehullah, smatra da je to i skrivljavanje Poslani kovih, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, rijei. A imam En-Nevevi, rahimehul
lah, rekao je: "Obje su verzije poznate."3 Razmatraj ui ovo pi
tanje, En-Nevevi je El-Hattabiju pripisao preferiranje verzije
koja znai da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, sauvan
njegovog zla. Jo je rekao da je kadija ljjad odabrao verzij u
koja znai da je Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, ejtan
-pratilac prihvatio islam, to je i sam En-Nevevi preferirao.4
l lbn-Hibban, rahimehullah , jedan je od onih uenjaka koj i
smatraj u da ejtan moe prihvatiti islam. On je, komentirajui
predmetni hadis, rekao: "U ovom je hadisu dokaz da je Po
slanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, ejtan-pratilac prihvatio
islam i navraao ga samo na dobro; a da je i ostao nevjernik,
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, b io bi poteen njegovog z l a. "
Zakljuak koj i je izveo Abdusselam b. Ebul - l zz diskutabi1
Hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve se !lem, izvjetava da

ga je Allah pomogao protiv njegovog ejtana (koji je prihvatio islam i koji
ga navraa samo na dobro) zabiljeio je imam Musl im (2814).
2 Vidjeti: erhul- 'akidetit-tahavijje, str. 439
3 El-Minhad, 17/158
4 0vdje se radi o neistovjetnom itanju vokala na slovu mim. Naime, glagol
es/eme (s fethom) znai da je ejtan prihvatio islam, doim oblik eslemu (s
dammom) nosi znaenje da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
samo sauvan njegovog zla, ali ne da je ejtan prihvatio islam. (op. prev.)
OBVEZIVANJ E DINA
6s
lan je. Ako on pod tim podrazumijeva da se ejtanom nazivaju

samo nevjernici iz reda dina, onda je u pravu, ali ako smatra
da je nemogue da se ejtan preobrati u musli mana, onda je
daleko od istine, i predmetni je hadis dokaz protiv njega. Do
voljno je to znamo to da je ejtan bio vjernik pa je postao ne
vjernik, da se od ejtana trai vjerovanje i bit e kanjeni ako
ostanu nevjernici: vjerovanje i nevjerovanje jesu dvije mogu
nosti koje ejtan ima pred sobom, kao i ovjek.
POGLAVLJ E
NEPRIJATELJSTVO IZMEU
OVJEKA l EJTANA
RAZ LOZI, H ISTORIJA l VELIINA N E PRIJATELJ STVA

IZMEU OVJ EKA l EJTANA
Neprijateljstvo izmeu ovjeka i ejtana okotalog je karak
tera i datira jo od dana u kojem je Allah, delle anuh u, stvo
rio Adema, 'alejhisselam, i u njega udahnuo duu; od tada ga
ejtan poinje presretati. Enes, radijallahu 'anhu, pripovijedao
je da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao slje
dee: "Poto je Allah stvorio Adema u Dennetu i ostavio ga u
njemu koliko je On htio, ejtan ga je poeo presretati i ispiti
vati njegovu narav, i kad je vidio da je nestabilan, dokuio je
da je Allah stvorio stvorenje koj e nee moi sobom vladati."1
Vratit emo se na udahnue due u Adema. Svevinj i je
Allah udahnuo duu u Adema i naredio melekima da mu se
poklone, i kako je ejtan inio ibadet Allahu s melekima, zapo
vijest se odnosila i na njega, ali je on porastao u svojim oima,
uzoholio se i odbio uiniti seddu Ademu: ". . . 'Ja sam bolji od
njega; mene si od vatre stvorio, a njega od ilovae' - odgo
vori on." (El-A'raf, 12.)
Na praotac Adem, 'alejhisselam, otvara oi i vidi najveu
poast: meleki mu uinili seddu pozdrava, ali ustanovljava i
prisustvo stranog neprijatelja koji prijeti i njemu i njegovom
potomstvu unitenjem i stranputicom.
Sveznajui Allah protjeruje ejtana iz Denneta zbog nje
gove oholosti i daje mu obeanje d a e ga ostaviti u ivotu do
1 Muslim (26rr)
68
Kijametskog dana : " 'Daj mi vremena do Dana njihova oiv

ljenja!' - zamoli on. 'Daje ti se vremena!' - ree On." (El
-A'raf, 14.-Is.) A prokletnik se izriito zakleo da e zavoditi
lj ude: " 'E zato to si odredio pa sam u zabludu pao' - ree
'kunem se da u ih na Tvom Pravom putu presretati, pa u
im sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti e usta
noviti da veina njih nee zahvalna biti!'" (El -A'raf, 16. -17.)
Ove njegove rijei ukazuju na veliki trud koji e uloiti u
obmanjivanju ljudi, jer ejtan ljudima prilazi na svaki mogui
nain te zdesna i slijeva, sprijeda i straga - sa svih strana. Ko
mentirajui navedeni ajet, Ez-Zamaheri je ostavio slj edei za
pis: "Znaenje j e : prilazit u im sa etiri strane s koje nepri
j atelj obino napada, i ovdje se misli na ubacivanje vesvesa,
runih misli i obmanj ivanje koliko je to mogue, a u tome je
smislu ajet: "l zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na
njih svoju konjicu i svoju pjeadiju . . . " (El-Isra', 64.)1
M I LOSTIVI U POZORAVA NA EJTANA

Kur'an obiluje ajetima koji nas upozoravaj u na ej tana, uto
liko to je njegova smutnja velika, vjetina u zavoenju nenad
mana i nastojanje i elja za tim velika: "O sinovi Ademovi,
neka vas nikako ne zavede ejtan..." (El-A'raf, 27.) " ejtan je,
uistinu, va neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! . . ." (Fatir,
6.) " . ..A onaj ko za zatitnika ejtana prihvati, a ne Allaha,
doista e propasti!" (En-N isa', ng.)
Karakter ejtanovog neprijateljstva prema ovjeku nikada
se nee promijeniti, niti e ga nestati, utoliko to ejtan sma
tra da je proklet i protjeran iz Denneta zbog naeg praoca
Adema, 'alejhisselam, i stoga je neizbjeno da se osveti Ademu
i njegovom potomstvu poslije njega: '"Reci mi' - ree onda 'evo ovoga koga si iznad mene uzdigao: ako me ostavi do
1
El-Keaf, 2/7I
N EPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA
69
Smaka svijeta sigurno u, osim malobrojnih, nad potom

stvom njegovim zagospodariti.'" (El-Isra.', 62.)
Lj udi koj i su pisal i o moralu posvetili su veliku panj u du
evnoj strani, mahanama i porocima due, ali su podbacili u
upoznavanj u ljudi s njima zakletim neprijateljem, ejtanom.
EJTANOVI C I LJ EVI
KRAJ N J I C I LJ
Postoj i jedi nstven cilj koji ejtan eli ostvariti, a to je da o
vjek naposljetku zavri u Dehennem u, da mu Dennet bude
uskraen: " . . . On (ejtan) poziva pristae svoje da budu sta
novnici u vatri." ( Fatir, 6.)
TRE N UT N I C I LJ EVI
Pored kraj njeg cilja, postoje mnogi trenutni ciljevi koje ejtan
eli ostvariti, a neki od njih jesu sljedei:
Navoenje na mnogobotvo i nevjerstvo. ejtan lj ude na
vodi na mnogobotvo pozivajui ih da oboavaju nekog dru
gog, a ne Svemogueg Allaha, i na nevj erstvo u Njega i Njegov
erijat: "Slini su ejtanu kad kae ovjeku: 'Budi nevjernik!'
- pa kad on postane nevjernik, on onda rekne: 'Ti se mene
vie ne tie, ja se, zaista, Allaha, Gospodara svjetova, bo
jim!"' (El-Har, 16.)
ljjad b. Himar, radij allahu 'anhu, p renosi da je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, jednog dana odrao govor i rekao
sljedee: "Zaista mi je Allah naredio da vas pouim onome to
ne znate a emu me je On sada pouio : 'Sve ime opskrbim
Svoga roba doputeno je; Ja sam stvorio ljude pravovjernim,
ali su ih ejtani odvratili od Pravog p uta, zabranili im ono to
70
sam Ja dopustio i naveli ih da Mi druge ravnim smatraju, one

o kojima nita nisam objavio."'r
Navraanje na grijehe. Ako ejtan ne uspije ljude navesti na
mnogobotvo i nevjerstvo, ile oajava, ve je zadovoljan grije
sima na koje ih navede, odnosno neprijateljstvom i mrnjom
koje ubaci meu njih . U jednom hadisu kae se sljedee : "Za
ista je ejtan izgubio nadu da e ikada biti oboavan u ovoj
vaoj zemlji, ali e mu neki ljudi biti posluni u djelima koja vi
nipodatavate, i on e time biti zadovoljan ."2
S tim u vezi, Dabir, radijallahu 'anhu, prenio je sljedee
Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Uistinu, ej
tan je izgubio nadu da e ga klanjai oboavati na Arapskom
poluotoku, ali e on biti zadovoljan njihovim zavaanjem."3
Znaenje ovih rij ei jeste sljedee: bit e zadovoljan ubaciva
njem neprijateljstva i mrnje meu njih i obmanjivanjem jed
nih drugima, za ta potvrdu nalazimo u Allahovim, delle a
nuhu, rijeima: " ejtan eli da pomou vina i kocke unese
meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na
Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se oka
niti?" (El-Ma'ide, 9 1 .) Razlog je tome to to ej tan navodi na
svako zlo: "On vas navraa na grijeh i razvrat i na to da o
Allahu govorite ono to ne znate." (El-Bekare, r6g.)
Ovo moemo zavriti sljedeim zakljukom: svaki ibadet
koji Allah voli mrzak je ejtanu, a svako djelo koje je mrsko
Milostivom drago je ejtanu.
Navraanje na novotarije. ejtanu je drae da se ovjek bavi

novotarijama nego da ini grijehe jer se teta koja proizilazi iz
injenja novotarija odraava na vjeru. Imam S ufjan es-Sevri,
rahimehullah, jednom je prilikom izjavio : "ovjekovo bavlje
1 Muslim (2865)
Et-Tirmizi (1753)
Vidjeti: Mikatul-mesabih (ro)
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA
71
nje novotarijom drae j e lb lisu od injenja grijeha, utoliko vie

to se ljudi kaju zbog grije ha, a zbog novotarije ne kaju se."r
Odvraanje od pokornosti Svevinjem Allahu. ejtan se ne .
zadovolj i pozivanjem ljudi u nevjerstvo i navraanj em na gri
jehe, ve ih uz to odvraa od dobra. tavie, ispreava se o
vjeku ma koje dobro izabrao, odvraa ga od tog istog dobra i
omraava mu ga. Sebura b. Fakiha, radij allahu 'anhu, pripo
vijedao j e : "uo sam Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem,
da govori : 'Uistinu ej tan ovjeka presree na svim p utevima.
Presretne ga na putu islama: 'Zar e prihvatiti islam, ostav
ljaj ui svoju vjeru i vjeru svoj ih predaka?!', ali ga ovjek ne po
slua i prihvati islam. Potom ga presretne na putu hidre : 'Zar
e uiniti hidru, ostavljajui svoju rodnu grudu i svoje nebo?
Ta onaj ko uini hidru onemoguen je kao to je onemogu
en svezan konj !', ali ga ovjek ne poslua i uini hidru. Onda
mu se isprijei na putu borbe : 'Zar e poi u borbu u kojoj e
rtvovati ivot i imetak?! Zar e se boriti i poginuti, pa e se
tvojom enom neko drugi oeniti i tvoj e se imetak podije
liti?!', ali ga ovjek ni tada ne poslua i poe u borbu. l onaj ko
tako uini polae pravo kod Allaha da ga uvede u Dennet: ako
bude ubijen, polae pravo kod Allaha da ga uvede u Dennet;
ako se utopi, polae pravo kod Allaha da ga uvede u Dennet;
ako ga jahali ea zgnjei, takoer polae pravo kod Allaha da ga
uvede u Dennet.' "2
Potvrdu za ovo nalazimo u asnom Kur'anu, u aje tima u ko
j ima nas Svevinji Allah obavj etava da Mu je ejtan rekao: " 'E
zato to si odredio pa sam u zabludu pao' - ree - 'kunem
se da u ih na Tvom Pravom putu presretati, pa u im spri
jeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti e ustanoviti da
veina njih nee zahvalna biti!'" (El-A'raf, 16.- 17.)
1
2
Vidjeti: Gara'ibu
En-Nesa'i (2937)
ve
'ada'ibul-dinn, str. 206.
72
ejtanova obeanje da e lj ude presretati na Pravom putu

znai da e se mnogo baviti Pravim putem, odnosno da e
stalno motriti na njega i uvijek ga i skrivljavati .
Kad j e r ije o tumaenj u sintagme Pravi put, uenjaci prvih
generacija protumaili su je skoro istovjetno. Ibn-Abbas, ra
dijallahu 'anhu, kae: "Sintagma Pravi put ima znaenje jasne
vjere." lbn-Mes'ud, radijallahu 'anhu, kae: "To se odnosi na
asni Kur'an." Dabir, radijallahu 'anhu, kae: "Pravi put jeste
islam ." Mudahid, rahimehullah, kae: "Sintagma Pravi put
ima znaenje Istine."
Kvarenje dobrih djela. Kad ejtan ne uspije ovjeka odvra
titi od injenja dobrog djela, onda pokuava pokvariti njegovo
dobro djelo (ibadet) kako b i ga liio nagrade. Osman b. Ebul
-As, rahimehullah, poalio se Vjerovjesniku, sallallahu 'alejhi
ve sellem: "Allahov Poslanie, zaista mi ej tan ne da mira u
n amazu i ometa me dok uim Kur'an." Resulullah , sallallahu
'alejh i ve sellem, odgovorio mu je: "Taj se ejtan zove H in
zeb. Kad osjeti njegovo prisustvo, zatrai utoite u Allaha
i p lj ucni na lijevu stranu tri puta." Osman, radijallahu 'anhu,
govorio je: "Uradio sam tako, i Svevinji Allah odagnao ga je
od mene ."1
Kad ovjek zapone namaz, ejtan ga napada, donosi mu
rune misli, odvraa ga od ibadeta i podsjea na ovosvjetske
potrebe. S tim u vezi, Ebu-Hurej re, radijal lahu 'anhu, prenio je
sljedei Vjerovjesnikov, sallallahu 'alejh i ve sellem, hadis: "Kad
se oglasi ezan za namaz, ejtan bjei putaj ui vjetrove, da ne
uje ezan, a kad mujezi n zavri , on se vrati. Kad se ui ikamet
za namaz, on opet bjei pa se ponovo vrati i ovjeka zaokupi
samim sobom govorei mu: 'Sjeti se toga i toga, pa sjeti se toga
Musl i m (2203)
73
i toga . . .', ega se uope nije sj etio prije namaza, toliko da o

vjek ne zna koliko je rek'ata klanj ao. ''1
Ehu-Salih es-Sem man pri povijedao je: "Vidio sam kad je
Ebu-Se'id el-Hudri klanjao petkom iza perde, koja je sprea
vala prolazak ispred njega, i neki je mladi iz plemena Benu
-Mu'aj t htio proi i spred njega, ali ga je Ebu-Se'id sprijeio
uhvativi ga za grudi. Mladi je pogledao i, kako nije imao
drugog prol aza osim toga ispred Ebu-Se'ida, pokuao je po
novo proi ispred njega, ali ga je Ebu-Se'id tada sprijeio gru
blje nego prvi put. To je mladiu bilo krivo, pa je uao kod ha
life Mervana i poalio se na Ebu-Se'ida. Tada je kod Mervana
uao i Ebu-Se'id. Mervan ga upita: "Ebu-Se'ide, ta se desilo s
tobom i s ovim tvojim prijateljem?" On odgovori: "uo sam
Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da govori sljedee:
'Kad ovjek klanja prema neemu to ga fiziki titi od ljudi i
neko htjedne proi ispred njega, neka ga u tome sprijei, a ako
se usprotivi, neka u tome upotrijebi silu, zaista je on ej tan ."'2
lbn-Hader el -Askalani smatra da Poslanikove, sallallahu
'alejhi ve sellem, rijei "zai sta je on ejtan" znae : to njegovo
djelo jeste ej tanovo djelo. Osim to je ovaj uenjak naveo jo
jedno mogue znaenj e, i spravnije od spomenutog, rekavi :
"Mogue je da je znaenje: na to ga je naveo ejtan, utoliko
prij e to se u El-lsmailijevoj verziji navodi : ' . . . zaista je s njim
ejtan', a tome je identina lbn-Omerova, radijallahu 'anhu,
verzija koju je zabiljeio imam Muslim : ' . . . zaista je s njim zao
d rug."'3
Svako protivljenje Milostivom poslunost je ej tanu. Sve
vinji je Allah rekao : "Oni se mimo Allaha enskim kumi
rima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do ejtanu prkoEl-Buhari (6o8) i Muslim (389). S tim u vezi, El-Buhari je zabiljeio jo
predanja, i to: (1222, I 2 3 I i 1 232).
2 El-Buhari (50 9)
3 Fethul-Bari, I/584
1
74
sniku, prokleo ga Allah! . . . " (En-Nisa', II7.-n8.) Dakle, svako

onaj ko mimo Sveznaj ueg Allaha oboava bilo ta: kumire,
Sunce, Mjesec , prohtjeve, ovjeka, princip itd., on oboava ej
tana, htio ili ne htio, jer je ejtan taj koji navraa i podstie na
to. Odatle , oni koji oboavaju meleke zapravo oboavaju ej
tana: "A na Dan kad ih sve sabere, pa meleke upita: 'Zar su
se ovi vama klanjali?' oni e odgovoriti: 'Hvaljen neka si, Ti
si Gospodar na, izmeu nas i njih nije bilo prijateljstva; oni
su se dinima pokoravali i veina njih je vjerovala u njih."'
(Sebe', 40.-41.) Znaenje je: meleki im nisu naredili da ih obo
avaju , to su im naredili dini, a sve kako bi oboavali ejtane
koji im se prikazuj u; a i kipovi imaju svoje ej tane.
Rezime: ejtan navraa na svako zlo i podstie na njega, da
bi ga ljudi inili, a odvraa od svakog dobra i plai njime, da
bi ga se lj udi klonili. Potvrda je tome sljedei aj et: " ejtan vas
plai neimatinom i navraa vas da budete krti, a Allah vam
obeava oprost i nagradu Svoju " (El-Bekare, 268.) Plai nas
neimatinom govorei: "Ako udijelite imetak, osiromait e
te! " A izraz faha ', spomenut u aje tu, ima znaenje svakog ru
nog djela: krtost, nemoral . . . , na koje nas ej tan navraa.
.
Tjelesno i duevno uznemiravanje. Kao to ejtan nastoji

odvesti ovjeka u zabludu nevjerstvom i grijesima, isto tako
nastoji ga tjelesno i duevno uznemiriti. Ovdje emo navesti
neke poznate stvari kojima ejtan uznemirava ovjeka:
- napadao je na Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem ; ve smo

naveli hadis u kojem se navodi da je ejtan napao Resulul
laha, sallallahu 'al ej hi ve sellem, i donio eravicu koju je htio
baciti na njegovo lice ;
- donosi runo snovienje; ejtan je kadar ovjeku prikazati
u snu stvari koje ga uznemi ravaj u i zadaju brige, a sve kako
bi ga rastuio i nanio mu bol. U Ebu-Hurejrinom, radijalla-
NEPRIJATELJSTVO IZMEDU OVJEKA l EJTANA
75
hu 'anhu, predanj u navodi se sljedee: "Snovi se dijele na tri

vrste: radosne vijesti od Milostivog, uobraanje due i ej
tanova zastraivanje."r U verziji koj u je prenio Avf b. Malik,
radijallahu 'anhu, kae se sljedee: " . . .i ej tanova zastrai
vanje kojim eli rastuiti ovjeka."2 Ebu-Se'id el-Hudri, ra
dijallahu 'anhu, pripovijedao je da je uo Allahovog Posla
nika, sallallahu 'alej hi ve sellem, da govori sljedee : "Kad o
vjek vidi lijepo snovienje, neka se zahvali Allahu na tome,
jer je ono od Allaha, i neka ga pripovijeda. Ali, kad sanja
neto runo, to je od ejtana, pa neka se utjee od zla tog
runog sna i neka ga nikome ne spominje, i tada mu nee
natetiti"3 ;
- izaziva poar u kui; ejtan moe uznemiriti lj ude i na ovaj
nain, koristei odreene ivotinje u tu svrhu. U hadisu se
navodi sljedee : "Kad poete na poinak, ugasi te svjetiljke
jer ejtan moe navesti mia na svjetiljku i tako vas spaliti"4 ;
- napada na ovjeka u smrtnoj agoniji; Vjerovjesnik, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, utjecao se od sljedei h stvari: "Moj
Allahu, Tebi se utjeem od smrti usljed pada u provaliju, i
od smrti pod ruevinama, i od smrti od utapanja, i od smrti
u vatri! Tebi se utjeem od ejtanskog dodira prilikom na
putanja ovog svijeta! Tebi se utjeem od smrti na Tvom
putu okrenutih lea! l Tebi se utjeem od smrti od ujeda!"S;
- uznemirava novoroene neposredno nakon roenja; u Po
slanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadisu kae se slje
dee : "Svako je dijete ejtan dodirnuo prilikom roenja
lbn-Made (3154)
l lbn-Made (3155)
3 El-Buhari (6985)
4 Ebu-Davud (4369)
s En-Nesa'i (5104)
osim Merj eme i njenog sina."r S tim u vezi, Ebu-Hurejre,

radijallahu 'anhu, prenosi sljedee Resulullahove, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, rijei : "ej tan svaku bebu neposredno
po roenju ubode prstom u slabinu, osim to nije ubo lsaa,
sina Merj emina: pokuao ga je ubosti, ali ga je sprijeio ne
vidljivi zastor. "2 Ovaj isti ashab p ripovij edao je: "uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da govori :
'Svako dijete prilikom roenja ejtan dodirne pa ono gro
moglasno zaplae od tog dodi ra, osi m to Merjemu i njenog
sina nije dodirno."'3 Razlog zato su Merj ema i njen sin bili
poteeni ejtanovog uznemiravanja j este usliavanje dove
koju je uputila Merj emina majka, kad je zamol ila: " . . .i ja
nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od prokle
tog ejtana." (Alu 'lmran , 36.) l upravo zbog toga je Ebu
-Hurej re, radijallahu 'anhu, prouio ovaj ajet poto je pre
nio navedeni hadis.4 Kako je Merj emina majka iskreno za
molila Svemogueg Allaha, On se odazvao na njenu molbu
i zatitio Merjemu i njenog sina od prokletog ejtana. Isto
tako, Svevinji je Allah sauvao Ammara b. )asira, radijal
lahu 'anhu, od ejtanovog zla. U predanj u se navodi da je
Ebud-Derda, radijallahu 'anhu, upitao Alkamu Kufljanina:
"Je li meu vama ovjek kojeg je Allah sauvao od ej tana
zbog Vj erovj esnikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, dove?" El
-Mugire, radijallahu 'anhu, objasnio j e : "Onaj koga je Allah
sauvao od ejtana zbog Vjerovjesnikove, sallallahu 'alejhi
ve sell em, dove jeste Ammar"s ;
- izaziva kugu; dini mogu izazvati kugu, a u hadisu se kae
da e Poslanikov, sal l allahu 'alejhi ve sellem, ummet uni1
Muslim (2366), kao Ebu-Hurejrino, radijallahu 'anhu, predanje.

El-Buhari (3286)
3 El-Buhari (3431 )
4 El-Buhari (343 1 ) i Muslim (2366)
s El-Buhari (3287). S tim u vezi, vidjeti sljedee hadise: (3742 i 3743).
2
77
titi ubi stva i da je kuga bolest od dina neprijatelja, a u

svemu tome jeste ehadet na Allahovom p utu. r U hadisu
koji je zabiljeio El-Hakim kae se sljedee : "Kuga je bolest
od dina, i u njoj je ehadet na Allahovom putu . "2 Ono to je
zadesilo vjerovjesnika Ejj uba, 'alejhisselam, bilo je dinskim
uzrokom: "l sjeti se roba Naeg Ejjuba kada je Gospodaru
svome zavapio: ' ejtan me na zlo navraa i misli lane mi
uliva!"' (Sad, 4 r .) ;
- izaziva i neke druge bolesti; Resulullah, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je eni po imenu Himna bint Dah, koja je imala
odliv krvi (istihazu) , rekao : "To je samo jedna od ejtanovih
neprijatnosti" 3 ;
- jede, pije i ivi s lj udima; ejtan ovjeka uznemirava i time
to se okomi na njegovu hranu i pie, uestvuj ui s njim
u tome, ali s nj im dijeli i postelju u kui. A to ejtan moe
ostvariti samo ako se ovjek suprotstavlja Allahovim, delle
anuhu, propisima i zanemaruje Njegovo spominj anje; ako
se dri smjernica koje nam je Svevinj i Allah dao i ne za
boravlja uenje zikra, tada ejtan ne nalazi naina da ue
stvuje u troenju njegovog imetka i ne moe boraviti u nje
govoj kui. Ovo je zato jer je ejtan onemoguen u konzu
miranju hrane s ljudima, osim ako neko jede prethodno ne
spomenuvi Allahovo, delle anuhu, ime : bismila onemo
guuje ejtana u konzumiranju hrane. H uzej fe, radijallahu
'anhu, pripovijedao je: "Kad bismo jeli s Poslanikom, sal
lallahu 'alejhi ve sell em, ne bismo poinjali sve dok on ne
pone. Tako smo jednom prilikom jeli s njim, pa je urno
dola neka robinja i htjela uzeti hrane, ali je Resulullah, sal' Vidjeti : Sahihul-dami'a , 4/90, i lrva'ul-galil (1637)
Vidjeti: lrva 'ul-galil, 6j7o
3 Ebu-Davud (267) i En-Nesa'i (Ho), a u njegovoj verziji kae se: "To je samo
neprijatnost od ejtana."
SViJ ET DINA l EJTANA
lallahu 'alejhi ve sellem, zadrao njenu ruku. Potom je ur

no doao neki beduin i uinio isto, pa je Vjerovjesnik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, i njegovu ruku zadrao, a potom je
rekao : 'Zaista ejtan moe konzumirati hranu koja se kon
zumira bez bismile. ejtan je doao s robinjom da sebi omo
gui konzumiranje ove hrane, pa sam zadrao njenu ruku.
Onda je doao s beduinom da sebi to isto omogui, a ja sam
i njegovu ruku zadrao. Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja
dua, ejtanova i njena ruka pod mojom su kontrolom."'r
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio nam je
uvanje naih dobara od ejtana, i to zatvaranjem vrata i
pokrivanjem posuda uz izgovaranje Allahovog, delle anu
hu, imena, jer je u tome zatita od ejtanovog ataka. Da
bir b. Abdullah, radij allahu 'anhu, prenosi sljedee Vjerovje
snikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Zakljuajte vrata
spominjui Allahovo ime jer ejtan ne moe otvoriti zaklju
ana vrata. Zatvorite svoje mjeine izgovaraj ui Allahovo
ime, i izgovaraj ui Allahovo ime pokrijte svoje posude, ma
kar stavljajui preko njih odreen predmet, i ugasite svoje
svjetiljke. "2
ejtan pije s ovjekom kad pije stojei. Dokaz je za to
Ebu-Hurejrino, radijallahu 'anhu, predanje u kojem se na
vodi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, vidio ne
kog ovjeka kako pije stojei, pa mu je rekao: "Sustegni se
od toga!" ovjek je upitao zato, pa ga je Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, priupitao : "Da li bi ti bilo drago da s tobom
pije maka?" "Ne", odgovori ovjek, na ta ga Allahov Posla
nik, sallallahu 'alej hi ve sell em, upozori: "S tobom je ve pio
onaj ko je gori od make: ejtan."3
Resulullah, sali allahu 'alejhi ve sellem, pouio nas je kako
1 Muslim (217)
2 Muslim (2012)
3
Vidjeti: Silsiletul-ehadisis-sahiha (175). U vezi s predanjem, imam El-Hej-
N EPRIJATELJSTVO IZMEU OVJEKA l EJTANA
79
moemo otjerati ejtana iz kue, rekavi: "Kad ovjek ue u

kuu izgovarajui Allahovo i me, ejtan kae: 'Ovdje nema
konaka ni veere ! ' A kad ue u kuu i ne spomene Allahovo
ime, ejtan kae: 'Ovdje ima konaka!' A ako ovjek ne spo
mene Allaha prije jela, ejtan jo kae: 'Ovdj e ima konak i
vecera.1 "' 1 ;
v
- izluuje ovj eka svoj im dodirom ; ejhul -islam lbn-Tejmijj e,

rahimehullah, ostavio je sljedei zapis: "Svi ehli-sunnetski
i mami jednoglasni su u miljenj u da din moe ui u o
vjekovo tijelo. Svevinji Allah rekao je: 'Oni koji se kama
tom bave dii e se kao to e se dii onaj koga je dodirom
ejtan izbezumio . .' (El-Bekare, 27 5 .) A El-Buhari i Muslim
zabiljeili su predanje u kojem se kae da je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Zaista ejtan kola lj ud
skim tijelom kao to kola krv."'2 Abdullah, sin imama Ahme
da, izjavio je: "Rekao sam ocu da neki lj udi tvrde kako din
ne moe ui u ovjekovo tijelo, pa mi je rekao: 'Sinak, lau
oni ! ejtan ue u ovjeka i pria pokreui njegov jezik.' "
S tim u vezi, ejhul-islam zapisao j e i sljedee: " . . . i ovo to
smatra i mam Ahmed poznato je meu svijetom. Zaista din
moe ui u ovjeka i pokretati njegov jezik izgovarajui ri
jei ije znaenje on ne zna. Prilikom lijeenja njegovo se ti
jelo udara toliko snano da bi na najsnanijoj ivotinji osta
vilo trag, ali bolesnik ne osjeti te udarce kao to nije svje
stan ni rijei koje izgovara. Ponekad se desi da dini vuku
onoga u ijem se tijelu nalaze, a i onoga u ijem se tijelu ne
nalaze, prostirku na kojoj sjedi, onemogue rad s odree
nim alatima . . . Mogu se desiti i mnoge druge stvari koje kod
onoga ko ih vidi iziskuju nuno znanje da ovjekov jezik,
.
semi u svom djelu Medme'uz-zeva 'id, 3/79, zapisao je: "Predanje su zabi
ljeili Ahmed i El-Bezzar; Ahmedovi su prenosioci pouzdani. "
1 Muslim (2018)
z Medmu'a tul-fetava, 24/276
8o
odnosno spomenute predmete pokree druga, a ne ljud

ska vrsta." A ostavio je i sljedei zapis : "Ne postoji nijedan
islamski uenjak koji porie mogunost ulaska dina u ti
jelo onoga ko je izbezumljen, ali i onoga ko j e zdrav. Oni koji
to negiraju , pozivajui se da erijat odrie tu mogunost,
iznij eli su neistinu na islam, i ne postoj i nijedan erijatski
dokaz koji iskljuuje mogunost ulaska di na u ovjekovo
tij elo." Spomenuo je da su tu mogunost, izmeu ostalih,
isklj uile neke mu'tezile poput El-Duba'ija i Ebu-Bekra er
-Razija.1 Pokuat emo o ovoj temi detaljnije govoriti u pe
tom poglavlju .
IBUS UNO PREDVOD I BORBU
IZMEU LJ UDI I EJTANA
I blis je taj koji daje instrukcije za borbu protiv lj udi, on je lino
predvodi, alje sa svog prijestola trupe i izvidnice na razne
strane svijeta, odrava sjednice na koj ima raspravlja sa svo
jim podreenim i vojnicima o onome to su uinili, pa hvali
one koji su uspjeli uiniti veliki korak u zabluivanju ljudi i
njihovom navoenj u na zlo.
Dabir, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sel lem, j ednom prilikom rekao : "Zaista
Iblis stavi svoj prijesto na vodu i onda alje svoje trupe. A
najblii nj emu poloajem jeste onaj koj i prouzrokuje najveu
smu tnju. Neki mu dolaze i govore: 'Uradio sam to i to', na ta
lb lis samo kae: 'To nije nita! ' A kad mu doe ej tan i pohvali
se: 'Toga i toga ovjeka neprestano sam salijetao dok ga ni sam
odvojio od njegove supruge !', tada mu se lblis prilii i kae: 'Ti
si vrijedan! "'2
1 Vidjeti: Medmu'a tul-fetava, 19/12
2 Muslim (2814)
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJEKA l EJTANA
81
Ebu-Se'id el-Hudri, radij allahu 'anhu, pripovijedao je da je

Vjerovjesnik, sallallahu 'al ej hi ve sellem, sreo lbn-Sajjada na
jednom prilazu Medini - a Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, mislio je da je on Deddal - i upitao ga: "ta vidi?" "Vi
dim prijesto na vodi", odgovorio je Ibn-Sajjad, pa j e Resulul
lah , sallallahu 'alejhi ve sellem, zaklj uio : "Vidi lblisov pri
jesto na moru !"'
ejtan ima veliko i dugotrajno iskustvo kad se radi o zavo
enju. Vrlo vjeto planira i postavlja veoma mudre spletke i
smicalice jer zavodi ljude od poetka ovjeanstva; on ivi i
sada, ivjet e do Kijametskog dana: '"Gospodaru moj' - ree
on - 'daj mi vremena do dana kada e oni biti oivljeni!'
'Daje ti se rok' - ree On - 'do Dana ve odreenog."' (El
-Hidr, 36.-38.)
Revnostan je u irenj u zla, za ije se irenje ustvari zavjeto
vao, ne posustaje, niti mu t o dosauje. U jednom hadisu kae
se sljedee: "ej tan se zakleo : 'Tako mi Tvoga dostojanstva i
veliine, zavodi t u ljude sve dok ive !' Gospodar mu je odgo
vorio: 'Tako mi Moga dostojanstva i veliine, Ja u im opra
tati sve dok Me budu molili za oprost! ' "2
EJTANOVE VOJ S KE lZ RE DOVA DINA l LJ U D I

ejtan raspolae vojskom i z dvaju redova: i z reda dina i iz
reda ljudi. Ve je prethodio hadis u kojem Allahov Poslanik,
sal lallahu 'alejhi ve sellem, spominje lblisovo slanje trupa radi
zavoenja ljudi, a u asnom Kur'anu kae se slj edee : "l zavodi
glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju konjicu i
svoju pjeadiju . " (El-lsra', 64.) To je njegova konjica i pjea
dija koje alje na ljude, pa ih svom snagom navraaju na zlo:
.
1
2
Muslim (2025)
Ahmed i El-Hakim, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-da
mi'a , 2/72.
SViJET DiNA I EJTANA
"Zar ne vidi da Mi nevjernike ejtanima preputamo da ih

to vie na zlo navraaju?" (Merjem, 83.)
EJTAN - P RATI LAC

Svaki ovjek ima ejtana pratioca koji je s njim uvijek, ne odva
ja se od njega. Dokaz je tome Aiino, radijal lahu 'anha, pre
danje u kojem se navodi da je Resulullah, sallallahu 'alej hi ve
sellem, jedne veeri izaao iz njene sobe i nju j e obuzela lj ubo
mora; kad se Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, vratio, vidio
je to na njoj i upitao je: "ta je s tobom, Aia? Je li te obuzela
lj ubomora?" "Kako da me ne obuzme lj ubomora u pogledu
tebe?", upitala je. Na to j u je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
se1lem, upitao: "Je li ti ve doao tvoj ejtan?" Ona upita: "Alla
hov Poslanie , zar je sa mnom ej tan?" "Da", odgovori on, na
ta ona pri upita: " l sa svakim ovjekom?" " Da", odgovori on. "l
s tobom", opet upita Aia. Na to Vjerovjesnik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, odgovori: "l sa mnom, osim to mi je Allah po
mogao protiv njega: prihvatio je islam i navraa me samo na
dobro."1
lbn-Mes'ud, radijallahu 'anhu, prenio j e sljedee Poslani
kove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Svakom ovjeku odre
en j e pratilac ejtan i pratilac melek." Ashabi se zaudie :
"ak i tebi, Allahov Poslanie?!" "ak i meni, osim to mi je
Allah pomogao protiv ej tana: prihvatio je islam i navraa me
samo na dobro", odgovori. Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve
sellem.2
U Kur'anu itamo sljedee ajete : "Onome ko se bude slije
pim pravio da ne bi Milostivog veliao, Mi emo ejtana na
tovariti, pa e mu on nerazdvojni drug postati." (Ez-Zuhruf,
36.) "Mi smo im bili odredili loe drugove koji su im lijepim
1 Muslim (28 r5)
2 Muslim (28 r4)
prikazivali ono to su uradili i ono to e uraditi . . " (Fussi

let, 2 5 .)
Postoje oni ljudi - ej tanovi sljedbenici koj i su njega uzeli
za zatitnika, slijede ga u stopu i zadovoljni su njegovim ide
jama, iako je on njihov p rvi neprijatelj koji hita da ih upro
pasti, a runo je da razuman ovjek svog neprijatelja uzme za
prijatelja: " . . Pa zar ete njega i porod njegov, pored Mene,
kao prijatelje prihvatiti, kad su vam oni neprijatelji?. . . " (El
-Kehf, 50.)
Oni koji su ejtana prihvatili kao prijatelja zacijelo e na
stradati : " . . .A onaj ko za zatitnika ejtana prihvati, a ne
Allaha, doista e propasti!" (En-Nisa', ug.) Nastradat e jer
e ejtan upropastiti njihove due, pokvariti njihovu nutrinu,
liiti ih blagodati upute i baciti ih u ponor zablude i sumnj i:
" . . . a onima koji ne vjeruju - zatitnici su ejtani i oiti ih
odvode sa svjetla na tmine; oni e biti stanovnici Dehen
nema, oni e u njemu vjeno ostati." (El-Bekare, 2 5 7.) N astra
dat e jer ih on vodi u oganj : " On poziva pristae svoje da
budu stanovnici u vatri." ( Fatir, 6.) Te svoje tienike ejtan
upotrebljava kao oruje i orue u ostvarenju svoj ih planova i
ciljeva.
.
SPLETKARI l OSTAV LJA NA CJ E D I LU

Mnogi ljudi prihvataju ejtana kao prijatelja, ali on spletkari
protiv nj ih i dovodi ih u poloaj koji j e po njih sigurna pro
past i nestanak, ostavlja ih, predaje, raduje se njihovoj nesrei,
smije im se . . . tavie, navraa ih na ubistvo, krau i nemoral,
pa onda ukazuje na njihov zloin, sramotei ih. U Bici na Be
dru pojavio im se u liku Surake b. Malika i obeao im pomo i
pobjedu: " . Niko vas danas ne moe pobijediti, i ja sam va
zatitnik!. . " (El-Enfal, 48.) Ali, kad j e Allahov neprijatelj vi.
dio meleke koji silaze radi pomoi vjernicima, dao se u bijeg i

ostavio ih.
Isto je uinio s pobonjakom koji je ubio enu i dijete. Prvo
ga je navratio na blud, pa na njeno ubistvo, potom je njenoj
porodici otkrio njegov zloin i, naposljetku, navratio ga da
njemu, ejtanu, uini seddu, a kad je ovaj i to uradio, on je
pobjegao i ostavio ga. Predanje s tim u vezi kasnije emo na
vesti u cjelosti.
Na Sudnjem danu, kad on i njegovi prijatelji budu baeni
u vatru, on e im, izmeu ostalog, rei sljedee: " . . Ja nemam
nita s tim to ste me prije smatrali Njemu ravnim . " (Ibra
him, 22.) Dovede ih u najgori mogui poloaj , pa ih se onda u
potpunosti odrekne.
Kasnije emo navesti dogaaj u vezi s ovjekom koji je tvr
dio da je vrstan psiholog: ejtani su ga ostavili nakon to je ste
kao izuzetno veliku slavu, pa je postao izbezumljen, ne znajui
ta ini.
.
MO B ILIZACIJA U BORBI PROTIV VJ E RN I KA

Ljudi se dijele na dvije kategorije: Allahovi, delle anuh u, ti
enici i ejtanovi tienici. ejtanovi tienici jesu svi nevjer
nici, makar se razlikovali u vjeri koju ispovijedaju: " . . . Mi smo
uinili ejtane zatitnicima onih koji ne vjeruju." (El-A'raf,
27.)
Te svoje tienike ejtan potinjava u zavoenju vjernika,
i to sumnjama na koje oni navode vjernike : " . . .A ejtani na
vode tienike svoje da se s vama raspravljaju, pa ako biste
im se pokorili, i vi biste, sigurno, mnogoboci postali." (El
-En'am, 121.) l s umnje koje plasiraj u orijentalisti, krstai, i
dovi i bezbonici isto su ejtanska rabota.
On svoje tienike navodi da duevno uznemiravaju vjer
nike : "Saaptavanje je posao ejtanski, da bi u brigu bacio
85
vjernike " (El-Mudadele, ro.) ejtan je mnogoboce navra

ao na saaptavanje kad bi u njihovoj blizini bio musliman, pa
bi musliman pomislio da kuju zavjeru protiv njega.
tavie, potie ih na rat protiv muslimana: "Vjernici se bo
re na Allahovom putu, a nevjernici na ejtanovom. Zato se
borite protiv ejtanovih tienika, jer je ejtanova lukavstvo
zaista slabo." (En-Nisa', 76.)
Neprestano vjernike plai svojim pristalicama: "To vas je
samo ejtan plaio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a
bojte se Mene, ako ste vjernici!" (Alu 'lmran, 175.) A njego
vih je pristalica izuzetno veliki broj , za ta potvrdu nalazimo
u ajetu: "l lblis se uvjerio da je o njima ispravno mislio, i oni
su se poveli za njim, osim nekolicine vjernika." (Sebe', 20.)
.
EJTAN OVE METObii 'u izA:vonENJU LJUDI

ej tan ne zavodi ovjeka govorei in u : "Ostavi dobro, a ini
hravo pa e biti nesretan na ovom i na buduem svijetu ! " ,
. jer d a tako postupi, niko ga 'ne.bi postu!a'& O n odablre mnoge
mudre naine koje upotrebljava zavodi Allahove, delle a
nuhu, robove. Kad se radi o J]letodama kojima se ejtan slui
zavodei ljude, neke od njih spomenut emo u narednim re
cima.
ULJEPAVANJ E N E ISTIN E
Ulj epavanje neistine nain je na koji je ejtan zavodio i zavodi
ljude, predstavljajui neistinu u ruhu Istine, i obratno. ejtan
ovjeku neprestano uljepava neistinu i omraava Istinu, sve
dok ga ne navede na injenje zla, odnosno ne odvrati od Istine.
Prokle tnik se obratio Sveinjerrt Allah: " 'Gospodaru moj' ree - 'zato to si me u zabludu doveo, ja u njima na Zemlji
86
SV lJ ET VlNA l EJTANA
poroke lijepim predstaviti i potrudit u se da ih sve zave

dem, osim meu njima Tvojih robova iskrenih.'" (El-Hidr,
3 9 - -40.)
U vezi s tim, l bnul-Kajj im, rahimehullah, zapisao je slje
dee : "Jedna od ejtanovih spletki jeste neprestano obmanji
vanje razuma, sve dok ne uspije njegova spletka, a od tog ob
manj ivanja sauvan je samo onaj koga Svevinji Allah sauva.
ej tan ovjeku lijepim predstavlja djelo koj e mu teti , sve dok
ovjek ne pomisli da je to po njega najkorisnija stvar, odnosno
omraava mu najkorisnije djelo, sve dok ne pomisli da je to
neto naj tetnije po njega. Nema istinskog boanstva osim
Allaha! Koliko je ljudi podleglo tom njegovom uljepavanj u!
Koliko je lj udi usljed toga odvraeno od i slama, vjerovanja i
istinskog i bad eta! Koliko se neistine pojavilo u l ij epom obliku,
a kol i ko je samo istine odbaeno zbog nj enog izvitoperivanja!
Koliko je kritikih pogleda demantirano ! Koli ko su znalci bili
na u daru krivotvorenja! ejtan je taj koji je obmanjivao mnoge
ljude i navodio ih na kojekakve prohtjeve i raznorazna milje
nja, na svaki nai n odvodio ih u zabludu, neprestano bacao iz
propasti u propast, uljepavao im klanjanje kipovima, kidanje
rodbinskih veza, zakopavanje ivih djevojica, sklapanje braka
s majkama . . . Koliko je obeavao denetske ljepote onima nisu
vjerovali u Allahova, delle anuhu, svojstva: uzvienost iznad
stvorenja, u to da je izgovorio rijei koje je objavio, navodei
ih da negiranje toga smatraj u potvrivanj em Allahove savr
enosti ; navodio i h da se susteu od navraanja na dobro a
odvraanja od zla pod izgovorom umiljavanja ljudima, l ijepog
ponaanja i rada prema ajetu: 'O vjernici, brinite se o sebi. . . '
(El-Ma'ide, ros.) ; poticao i h na okretanje lea onome to je
donio Vjerovjesnik, sallallahu 'alejh i ve sellem , pod izgovorom
slijeenj a i zadovoljavanja m iljenj em onih koji su uenij i od
nji h ; navraao i h na l icemjerstvo i popustljivost u Allahovoj
vjeri pod izgovorom razumijevanja stvarnosti s kojim ovjek

moe uspjeti u ivotu . . . "1
Istu je metodu prokleti ejtan upotrijebio zavodei Adema,
'alejhisselam, kad mu je lijepim predstavio konzumiranje plo
dova sa zabranjenog drveta i nagovarao ga na to tvrdei da
se radi o drvetu besmrtnosti, da e mu njegovo konzumiranje
donijeti vjeni ostanak u Dennetu , ili da e postati melek,
sve dok ga Adem, 'alejhisselam, nije posluao, pa je izveden iz
Denneta.
Neka ovjek pogleda ej tnove tienike kako koriste ovu
metodu u zabluivanj u ljudi: t'u je poziv u komunizam i so
cijalizam (tvrde , to je nain da se ovjeanstvo oslobodi bez
umlja, nemira, beznadenosti, gladi. . . ), poziv u razgolienost
ene pod geslom slobode, poziv u snimanje bestidnih filmova
i serija, u kojima se potire ast, unitava moral i kre svetinje
pod izgovorom glume, vjeto obmanjivanje da se novac po
lae u banke koje posl uju s kamatom radi, kako kau, obrta i
poveavanja novca, tvrdnje da je privrenost vjeri zaostalost,
krutost i nazadak, ujedno optuuj ui islamske misionare za
ludost, douniki rad za Istok ili Zapad itd.
Sve to zapravo je nastavljanje sa primjenom ejtanove me
tode uljepavanja neistine a omraavanja istine ljudima i nje
nog predstavljanja runom, kojom je ejtan jo davno zaveo
Adema, 'alejhisselam .. Sveznajui Allah kae: "Allaha Nam, Mi
smo i prije tebe narodima poslanike slali, ali im je ejtan li
jepim predstavljao postupke njihove " (En-Nahl, 63.)
To je, Boga mi, opasna metoda, jer kad se odreeni postu
pak ovjeku prikae lijepim, on svom snagom nastoji ostvariti
ono to smatra istinom, makar u tome bila propast po njega:
"Reci: 'Hoete li da vam kaemo ija djela nee nikako pri
znata biti, iji e trud u ivotu na ovome svijetu uzaludan
.
Igasetul-lehfan, r/130
88
biti, a koji e misliti da je dobro ono to rade?'" (El-Kehf,

1 03.- 1 04 .)
Oni se posveuj u odvraanju ljudi od Allahove, delle a
nuhu, vjere i ratovanju protiv Njegovih tienika, mislei da
slijede istinu i kroe p utem upute : "Oni e ih od Pravoga puta
odvraati, a ljudi e misliti da su na Pravome putu." (Ez
-Zuhruf, 37.)
l upravo je to uzrok zbog kojeg nevjernici preferiraju ovaj
svijet, a zapostavljaj u ahiret: "Mi smo im bili odredili loe
drugove koji su im lijepim prikazivali ono to su uradili i
ono to e uraditi . . . " (Fussilet, 25.) Sintagma loi drugovi od
nosi se na ejtane : oni su im lijepim prikazali ono to su uradili
na ovom svijetu , pa ga preferiraju, i naveli su ih na poricanje
b udueg svijeta i to im lijepim predstavili, pa su porekli pro
ivljenj e, polaganje rauna, Dennet i Dehennem.
Nazivanje zabranjenih stvari omiljenim imenima

Zavodei ljude i uljepavajui neistinu, ejtan nalae da se za
branjene stvari, ije je injenje iskazivanje neposlunosti pre
ma Svemoguem Allahu, nazivaju omilj enim imenima, a sve
da bi ljude obmanuo i izvitoperio stvarnost. Da bi Ademu,
'alejhisselam, uljepao ubiranje plodova sa zabranjenog drve
ta, rekao mu je: "O Ademe, hoe li da ti pokaem drvo be
smrtnosti i carstvo koje nee nestati?" (Ta Ha, 120.)
Razmatrajui ovu ejtanovu metodu, lbnul-Kajjim, rahi
mehullah, rekao je sljedee: " . . . a u to spada i ejtanova ostav
tina njegovim sljedbenicima: nazivanje . zabranjenih stvari
omiljenim imenima. Naime, alkohol nazivaj u piem radosti,
svinjsko meso - ugodnim zalogajem, kamatu - poslovanjem,
poreze - obavezom prema dravi. . . "
D anas kamatu nazivaju profitom; plesanje, pjevanje, glu
mu i vajarstvo - umjetnosti itd.
PRET) E RIVANJ E l PODBACIVANJ E

U vezi s ovim pitanjem, lbnul-Kajjim, rahimehullah , zapisao
je sljedee : "U pogledu svake Allahove, delle anuhu, zapo
vijesti ejtan ima dvije tenje: podbacivanje ili pretj erivanje ,
i n e mari u koj u e od dvije krajnosti odvesti ovjeka. ejtan
prie ovjeku i izuava njegovu prirodu: ako nae da je malak
sao , nedovolj no ambiciozan i da odlae injenj e dobra, zavodi
ga s te strane, zadri ga i iskoristi njegovu lijenost, odlaganje
i malaksalost, ujedno otvarajui pred njim mogunost izgo
vora, nadanja i sl., ponekad ak u toj mjeri da ovjek pone iz
ostavljati sve zapovijesti. Meutim, ako pri ovjeku primijeti
oprez, ozbilj nost, spremnost i ambicioznost, zbog ega izgubi
nadu da e ga zavesti na prethodno spomenuti nain, tada ga
navraa na dodatno ulaganje truda govorei mu: 'To to ini
nije dovoljno, tvoje su ambicije vee, prilii da ini vie do
brih djela od ostalih trudbenika, da ne odmara kad oni od
maraj u, da posti kad oni ne poste, da ne malaksa kad oni
malaksaj u . . . Ako oni peru ruke i lice prilikom uzimanja ah
desta tri puta, ti operi sedam puta; ako oni za namaz uzimaju
abdest, ti se okupaj ! ' i sline izjave u kojima je pretjerivanje i
prelaenje granica, i tako ovu kategoriju navede na pretjeri
vanje i prelaenje granica Pravog puta, doim p rvu kategorij u
navodi na podbacivanje i bjeanje od Pravog puta. Treba znati,
ejtanov je cilj obje kategorije odvratiti od Pravog puta: prvu dranjem to dalje od istine, drugu - navoenjem na pretjeri
vanje i prelaenje granica. Veina je ljudi iskuana j ednom o d
dvije kraj nosti; spas j e samo u istinskom znanju, vjerovanju ,
snanoj borbi protiv toga i slijeenju sredine, a od Svemogu
eg Allaha pomo traimo !"1
' El-Vabilus-sajjib, str. 19.
90
ODVRAA N J E OD DOBRA l NAVO E N J E

NA O D LAGANJ E l LIJ E N OST
Kad je o rije o ovoj metodi, ejtan na nekoliko naina ostva
ruje svoj cilj . Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, pripovijeda da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom prilikom
rekao sljedee: "Kad ovjek zaspe, ej tan na stranjem dijelu
njegove glave svee tri vora, a veui svaki vor, kae: 'Ispred
tebe je duga no, spavaj ! ' Kad se ovjek probudi i spomene
Allaha, odvee se vor; ako uzme abdest, odvee se drugi vor;
a ako klanja, odvee se i posljednj i vor, te ovjek osvane akti
van i raspoloen, u protivnom, osvane neraspoloen i lijen."1
U drugom se hadisu kae: "Kad se ovjek probudi, neka
uzme abdest, i neka se isekne tri puta, jer ejtan spava u nje
govoj nosnoj upljini."2
U jednom predanj u navodi se da je u Poslanikovom, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, prisustvu spomenut ovjek koji prespa
va cij elu no, do svanua, pa je samo rekao : "U ui toga ovjeka
ej tan se pomokrio."3
Sve to j e zapravo ej tanovo navoenje na lijenost i odvra
anje od dobra svojim djelima, a ponekad u tu svrhu moe
upotrijebiti ubacivanje runih misli, omiljavanje lijenosti, na
voenje na odlaganje injenja dobra i ulij evanje duge nade.
Razmatrajui ovu metodu, lbnul-Devzi , rahimehullah, rekao
j e : "Mnogo je idova i krana kojima je naumpalo da vole
islam, ali ih j e ejtan neprestano odvraao govorei im: 'Ne u
rite, razmislite dobro ! ', zavlaei ih kako bi umrli u nevjerstvu.
Isto tako, grjenika zavlai s pokajanjem, nastojei ga to prije
uvui u ponor strasti a ulijevaj ui mu nadu u pokajanje, ba
kako je pjesnik spjevao: 'Ne ini grijeh urno kad god to po' El-Buhari (I I43)
2 El-Buhari (3295) i Muslim (238), a ovo je El-Buharijeva verzija.
3 El-Buhari (n44)
N EPRIJATELJ STVO IZMEU OVjEKA l EJTANA
91
eli, a pokajanj u se od Milostivog nada! ' Mnogo je onih koj i

s u odluili ozbiljno se dati n a posao, ali ih je ejtan naveo na
odlaganje! Mnogo je onih koji su hitali okititi se odreenom
vrlinom, ali ih je on od toga odvratio. Desi se da uenjak odlui
ponoviti odreene informacije pa ga ejtan zavede: 'Odmori
se trenutak! ' Ili da se pobonjak probudi nou radi nonog
namaza pa i njega zavede: 'Saekaj , ima dovoljno vremena!'
l tako ejtan ovjeku neprestano omiljava lijenost, navodi ga
na odlaganj e injenja dobra i ulijeva mu dugu nadu u vezi s
tim. Odatle, prilii da razuman ovjek postupa razumno, a ra
zumno postupati znai odluno iskoritavati vrijeme, suste
zati se od odlaganja, zanemarivati pothranjivanje nade, uto
liko prije to ovjek ne moe biti siguran od onoga to e ga
dovesti u stanje straha; a gubljenje prilike ne potie na po
duzimljivost, i to su uzroci svakog podbacivanja, odnosno to
je tenja zlu, uz postojanje duge nade. Ljudi sebe neprestano
potiu na sustezanje od zla i revno inj enje dobra, ali su to
pusta obeanja da e krenuti tim p utem. Nesumnjivo je da e
onaj ko se uzda u ivot do noi - u danu biti trom u pogledu
djela, odnosno ko se nada da e osvanuti, u noi e uiniti
samo neznatna djela, ali onaj ko oekuje brzu smrt, on e se
latiti posla. J edan dobri prethodnik govorio je: 'Upozoravam
vas na opasnost pothranjivanja duge nade, jer je to najjae ej
tanova oruje.' Trudbenik u skladu s razumom i onaj ko se
predao dugom nadanju slini su putnicima koji odsjednu u
odreenom gradu: razuman trudbenik snabdije se stvarima
potrebnim za put i spreman eka pokret, a onaj ko se predao
nadi kae : 'Snabdjet u se ve, moda ovdje ostanemo i mje
sec dana', ali se polazak karavana ve tada oglasi, pa odluni,
koji se snabdio, obraduje se, a onaj koj i je podbacio ali i osta
ne zbunjen. Isti je primjer ljudi na ovome svijetu: i ma onih
koj i su spremni, savjesni, koji se ne pokaju kad im doe Me
lek smrti, a ima i onih obmanutih, onih koji su odlagali, a oni
92
SVIj ET DINA l EJTANA
se itekako kaj u u trenutku naputanja ovog svijeta. elja za

odlaganjem i pothranjivanjem duge nade sastavni je dio o
vjekove prirode, i poto ejtan ovjeka navodi na ono to je u
skladu s njegovom prirodom, tad se teko odupire, osim onaj
ko je nadasve svjestan da se nalazi u borbenim redovima i da
njegov neprijatelj ne odustaje od njega; ako naoko i odustane,
kuje mu neku taj nu spletku i priprema mu zasjedu."'
DAVANJ E LA N IH OBEANJA l ULIJ EVANJ E LANE NADE

ejtan lj udima daje lana obeanja i ulijeva im prefinjenu na
du kako b i ih bacio u bezdan zablude : "On im obeava i pri
mamljuje ih lanim nadama, a ono to im ejtan obea samo
je obmana." (En-Nisa', 120.)
Nevjernicima obeava pomo, ponos, prevlast i pobjedu u
ratu protiv vjernika, a potom se povlai i nepovratno bjei:
"l kada im je ejtan kao lijepe njihove postupke predstavio i
rekao: 'Niko vas danas ne moe pobijediti, i ja sam va zatit
nik!' - onda je on, kada su se dva protivnika tabora suko
bila, natrag uzmaknuo, i rekao: 'Ja nemam nita s vama . . . "'
(El-Enfal, 48.)
Imunim nevjernicima obeava bogatstvo na ahiretu, zbog
ega oni izjavlj uju : " . . . a ako budem vraen Gospodaru svo
me, sigurno u neto bolje od ovoga nai." (El-Kehf, 36.) l tad
Svemogui Allah uniti njegovo bogatstvo na ovome svijetu,
pa spozna da je prevaren i obmanut.
Generalno, ejtan ovjeka zadrava ulijevajui mu lane,
prefinjene nade, koje u stvarnom ivotu ne postoje, i tako ga
odvrati od plodonosnih, ozbiljnih djela, te se ovjek zadovolj i
matom i eljama, a ustvari nita ne poduzima.
Telbisu lblis, str. 458.
93
POKAZIVANJ E SAVJ ETODAVNOSTl PREMA OVJ E KU

ej tan ovj eka navodi na grijeh tvrdei da mu je iskreni savjet
nik i da mu dobro eli. tavie, naem praocu Ademu, 'alej
hisselam, zakleo se na tome : "l zaklinjae im se: 'Ja sam vam,
zaista, savjetnik iskreni!"' (El-A'raf, 2 1 .)
Vehb b. Munebbih, rahimehullah, prenio je od sljedbenika
Knjige1 pounu priu koju emo navesti da bismo ukazali na
odreenu ej tanovu metodu u zavoenju ljudi, kako bismo
bili na oprezu kad se radi o njegovim savjetima i suprotsta
vili mu se u onome u ta nas poziva.
Vehb, rahimehullah, pripovijedao je: "Meu lzraelianima
ivio je ovjek koj i je smatran za najveeg pobonjaka svog
vremena. U njegovo su vrijeme ivjela tri brata koja su imala
samo jednu sestru, djevojku. Sva su trojica pozvana u borbu,
pa nisu znali kod koga da ostave sestru, kome da je povjere
na uvanje. Nakon premiljanja, jednoglasno su odluili da je
ostave kod spomenutog pobonjaka j er su u njega imali po
vjerenja. Otili su kod njega i zamolil i ga da sestru ostave kod
njega, u njegovom okrilj u, njemu na uvanje , dok se oni ne
vrate iz boja, ali on j e to odbio, i jo izjavio da se utjee Allahu
od zla koje moe pro istei iz toga. Oni su ga neprestano molili,
i on pristade, rekavi im: 'Smjestite je u kuu nasuprot moje
bogomolj e ! ' Oni je smjestie u tu kuu i krenue u borbu. Tako
bl. Ona je ivjela u njegovoj blizini, on j oj je osiguravao hranu
iz bogomolj e i ostavljao je kod svojih vrata, zatvarao ih i uspi
njao se u bogomolj u , pa bi joj tek tada nareivao da izae iz
kue i da uzme hranu koj u joj je ostavio. Meutim, ejtan mu
je priao, blago ga navodei i potiui na dobro s j edne, a uveli
avajui djevojin izlazak iz kue po danu, s druge strane, i jo
1
Ova i sline prie spadaju u israilijate u koje ne treba vjerovati, a ni pericati ih, osim to ih je doputeno pripovijedati, na osnovu Resulullahovog,
sallallahu 'alejhi ve sellem, hadisa: " . . . a pripovijedajte od lzraeliana, u
tome nema smetnje."
94
ga je plaio time da bi je neko mogao vi djeti i u nju se zalj ubiti.

Zaveo ga je: 'Kad bi joj lino odnio hranu i ostavio je ispred
njenih vrata, zasluio bi veu nagradu ! ' Na to ga je ejtan ne
prestano nukao, sve dok ga pobonjak u tome nije posluao :
nosio je hranu i ostavljao je ispred njene kue, al i s njom nije
razgovarao. l to je potrajalo odreeno vrijeme. Onda mu je
Iblis doao i ponukao ga na jo vee dobro i nagradu rekavi
mu: 'Veu bi nagradu zasluio kad bi hranu ostavljao u kui!'
Na to ga je ej tan neprestano nukao, sve dok ga pobonjak u
tome nije posluao : nosio je hranu i ostavljao je u njenoj kui,
i to je potrajalo odreeno vrijeme. Opet mu je lb lis doao i po
nukao ga na jo vee dobro i nagradu: 'Razgovaraj s njom, jer
e je tvoj govor usreiti, sama je i osjea veliku usamljenost!'
Na to ga je neprestano navodio, sve dok s njom nije poeo
razgovarati iz bogomolje. Zatim mu je lblis predloio : 'Sii i
sjedi kod vrata bogomolje a ona neka bude na svojim vratima,
i razgovaraj te, bit e joj prijatnije ako ti se obrati !' Na to ga je
nagovarao sve dok ga nije naveo da silazi iz bogomolje i stoj i
na vratima, a nju je naveo da izlazi iz kue i stoji na vratima:
ti njihovi razgovori trajali su odreeno vrijeme. Nakon toga,
Iblis ga je naveo na jo vee dobro i veu nagradu u odnosu
prema njoj . Rekao mu je: 'Njoj bi bilo drae da ne stoji kod
vrata bogomolje, ve da sjedi blizu nje i da tako s njom raz
govara !' l nakon nagovaranja, pobonjak ga je posluao, pa
je i to potrajalo odreeno vrijeme. Potom mu je lblis doao i
rekao: 'Po tebe bi bilo bolje da ue u kuu i da s njom raz
govara, a ne da ona stoj i na vratima pokazuj ui svoje lice!'
Na to ga je nagovarao sve dok pobonjak nij e poeo ulaziti u
kuu i po cijeli bi dan ostajao kod nje razgovarajui, a u pred
veerje bi se penjao u bogomolju. Zatim mu je lblis dolazio i
neprestano mu je uljepavao i zavodio ga, sve dok je on nije
pomilovao po bedrima i poljubio je, i, naposljetku, s njom po
inio blud. Od njega je zatrudnjela i rodila djeaka. Onda mu
NEPRIJATELJSTVO I Z M EU OVJEKA l EJTANA
95
je ejtan priao : 'ta misli, kad se vrate nj ena braa, kako e

se ponaati a s njom si blud poinio i ona je rodila?! Ne mogu
garantirati da se nee osramotiti, ili e te oni osramotiti. Ve,
dijete ubij i zakopaj , ona e to morati p reutjeti i z straha da
braa ne saznaj u za va nemoral .' l on tako uini. Zatim ga
je zavodio: 'Zar smatra da e ona sakriti od svoje brae tvoj
nemoralni in s njo m i ubistvo svog djeteta? epaj je i zako
lj i , te je zakopaj zajedno s djetetom!' lblis se nije okanio sve
dok ga nije naveo da i nju zakolje, i pobonjak ju je bacio u
i stu rupu u koj u je ranije bacio dijete, a na humku navalio ve
liki kamen i poravnao zemlju. Potom se vratio u bogomolj u
radi ibadeta. ivio je tako odreeno vrijeme, sve dok s e braa
nisu vratila iz voj nog pohoda. Poto su stigli, pitali su u vezi s
njom, a on i m je izrazio sauee, zamolio m ilost za nju, ak
je i zaplakao, te rekao : 'Zaista je b ila divna djevojka, evo ovo je
njen kabur, pogledaj te! ' Stali su iznad njenog kabura, plakali
za svojom sestrom i molili Allaha da joj se s miluje. Tu su ostali
nekoliko dana i vrati l i se svoj im porodicama. Kad je pala no i
kad su zaspali , ejtan i m se prikazao u snu, i to u l iku putnika.
Poevi od najstarijeg, upitao ga je u vezi sa sestrom. Odgova
raj ui , brat se pozvao na pobonjakovu izjavu o nj enoj smrti i
njegovu molbu za milost, a rekao m u je i to da mu je pokazao
nj en kabur. Meuti m , lblis je to demantirao : 'Pobonjak vam
nije rekao istinu o vaoj sestri ! On je s njom uinio nemoral,
pa je rodi la djeaka, a on ga je zaklao, pa je i nj u zaklao, iz
straha od vas, a njihova je trupla bacio u rupu koj u je iskopao
desno od vrata kue u kojoj je ivjela. Tamo ete nai nji h ova
tijela.' U snu se prikazao i srednj e m bratu, govorei mu sve
to je rekao najstarijem, a naposljetku se prikazao i naj mla
em bratu te i njemu sve ispriao. Kad su se probudili, svaki
je bio zauen snovi enjem. Govorili su jedni drugima: 'Sino
sam sanjao udan san . . .', i tako jedni druge i zvijestie u vezi
sa snom. Najstarij i i h upozori: 'To je samo san, on nije mjero-
g6
davan, nastavite ivjeti i ostavite san postrani! ' Ali, najmlai

se usprotivi: 'Allaha m i , neu se smiriti sve dok ne odem na
ono mjesto i ne provjerim o emu se radi ! ' l svi se tamo zapu
tie. Dooe u kuu u kojoj je boravila njihova sestra. Otvorie
vrata. Potraie mjesto koje im je opisano u snu i, uistinu, na
oe sestru i djeaka zaklane i baene u rupu, ba kako im je
u snu opisano. Opet su upi tali pobonjaka u vezi sa sluaj em,
i on je potvrdio ejtanovu verziju prie. Tuili su ga vladaru
zbog zloina i presueno je da ga razapnu. Uhapsili su ga u bo
gomolji i poveli na pogubilite. Kad su ga svezali za drvo, ej
tan mu j e priao, rekavi: 'Svjestan si da sam te ja zaveo preko
djevojke, sve dok s njom nisi poinio blud, pa je rodila, a onda
si zaklao i nju i njeno dijete. Ako me danas poslua i zanije
e Allaha, Koj i te stvorio i oblikovao, izbavit u te ! ' Pobonjak
poini nevjerstvo, a kad je zanijekao Svevinjeg Allaha, ej tan
ga j e prepustio egzekutorima i oni ga razapee."r
Ovu priu navode komentatori Kur'ana p rilikom tumae
nja Allahovih, delle anuhu, rijei: " . . . slini su ejtanu kad
kae ovjeku: 'Budi nevjernik!' - pa kad on postane nevjer
nik, on onda rekne: 'Ti se mene vie ne tie . . . "' (El-Har,
r6.), govorei da se ajet odnosi na spomenutog pobonjaka i
njemu sline, a Sveznajui Allah n ajbolje zna.
POSTUP NOST U ZAVOEN J U

I z prethodne smo prie saznali metodu koj u ej tan koristi u
zavoenju lj udi, a to j e zavoenj e korak po korak, bez klonu
losti i bez osjeaja dosade. j er, kad ejtan ovjeka navede na
odreeni grijeh, navodi ga na jo vei grijeh od prvog, sve dok
ga ne navede na najvei grij eh i tako ga upropasti. l to je Alla
hov, delle anuhu, zakon u pogledu lj udi: kad skrenu s Pra
vog puta, On ejtanu da prevlast nad nj ima i uini da njihova
1 Telbisu Jblis, str. 39
97
srca skrenu. Svevinji je Allah rekao : " . . . i kad oni skrenue

u stranu, Allah uini da i srca njihova u stranu skrenu . . . "
(Es-Saff, s.)
NAVOE N J E NA ZABORAVLJA N J E DOBROBITI ! KORISTI

ejtan je Adema, 'alejhisselam, naveo da zaboravi Allahovo,
delle anuhu, upozorenje u vezi s drvetom, neprestano mu
ubacuj ui rune misli : "A Ademu smo odmah u poetku na
redili; ali on je zaboravio, i nije odluan bio." (Ta Ha, ns.)
Musaov, 'alejhisselam, djeak opravdao se Musau: " . . .ja sam
zaboravio onu ribu - sam ejtan je uinio da je zaboravim . . . "
(El-Kehf, 63.)
Sveznajui Allah zabranio je Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve
sellem, i ashabima sjedenje u drutvu koje se ruga Allahovim,
delle anuhu, ajetima, osim to ejtan moe navesti ovjeka
na zaborav Njegovog nareenja, pa da, opet, sjedi s onima koji
se rugaj u ajeti ma: "Kada vidi one koji se rijeima Naim ru
gaju, nek si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne pre
u. A ako te ejtan navede da zaboravi, onda ne sjedi vie s
nevjernicima kad se opomene sjeti." (El-En'am, 68.)
Vjerovjesnik Jusuf, 'alejhisselam, traio je od zatvorenika
za kojeg je znao da e izbjei smrtnu kaznu i opet sluiti vla
dara da ga spomene vladaru, ali je ejtan uinio da on zabo
ravi spomenuti J usufa, 'alejhisselam, i tako vjerovjesnik J usuf,
'alejhisselam, ostade u tamnici nekolike godine : "A onome od
njih dvojice za koga je znao da e spasen biti ree: 'Spomeni
me gospodaru svome!' - ali ejtan uini te on zaboravi da ga
spomene gospodaru svome, i Jusuf ostade u tamnici neko
like godine." (Jusuf, 42.)
Ako ejtan uspije ovladati ovjekom u potpunosti, tada ui
ni da on u potpunosti zaboravi na Svevinjeg Allaha: "Njima je
ovladao ejtan i uinio da zaborave na Allaha. Oni su na ej -
g8
tanovoj strani, a oni na ejtanovoj strani e, sigurno, nastra

dati." (El -Mudadele, 19.) l ovaj se ajet odnosi na licemjere, to
se vidi iz konteksta prethodnog ajeta.
Opomene se n1oe sjetiti ako ovjek spomene Allaha, del
le anuh u, jer zikr tjera ejtana: " . . .A kada zaboravi, sjeti se
Gospodara svoga . . . " (EI-Kehf, 24.)
PLA E N J E VJ E RN I KA E JTANOVIM TI E N IC IMA

ejtan koristi i tu metodu da vjernike plai svojom vojskom i
tienicima kako se protiv njih ne bi borili, niti ih na dobro na
vraali a od zla odvraali, i to je jedna od najveih spletki koj u
kuje protiv vjernika. Svevinji Allah izvijestio nas je o tome :
"To vas je samo ejtan plaio pristalicama svojim, i ne bojte
ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici!" (Al u ' lmran, 175 .) U
vezi sa znaenj em ajeta, Katade, rahimehullah, rekao je: "ej
tan svoje pristalice uveliava u vaim grudima, i zbog toga je
Allah, delle anuhu, rekao : . 'i ne bojte ih se, a bojte se Me
ne, ako ste vjernici!' to je ovjekovo vjerovanje snanije, to
je u njegovom srcu manje straha od ejtanovih pristalica, a to
je njegovo vjerovanje slabije, vei je njegov strah od njih."
.
ZAVO E N J E P R E KO DRAGI H STVARI l POROKA

lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapisao je sljedee : "ejtan kola
ovjekom kao to kola krv, izmijea se s njim i sraste s njego
vom d uom, pa utvrdi ta ona voli i preferira, a kad je dobro
upozna, upotrebljava njene slabosti protiv ovjeka i prilazi mu
na taj nain. Isto tako, svoje je pristalice ejtan nauio da u
meusobnom ostvarenj u podlih ciljeva jedni drugima prilaze
preko onoga to vole i preferiraju, utoliko prije jer je to uspje-
99
an nain u pogledu onoga ko ga izabere, a pokuaj prilaska na

neki drugi nain polui neuspjehom i cilj ne bude ostvaren."r
ej tan je upotrijebio ovu metodu zavodei Adema, 'alejhis
selam, i Havvu. Allah, delle anuhu, rekao je: " . . .i ree: 'Go
spodar va vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne biste
meleki postali ili da ne biste besmrtni bili. . ' " (El-A'raf, 20.)
Ibnul-Kajjim, rahimehullah , kae: "Allahov je neprijatelj izu
avao Ademovu i Havvinu prirodu, pa je zakljuio da preten
di raj u na vjenost u Dennetu, da ele Kuu vjenog uitka, pa
im se, uvjerivi se da im moe prii samo na taj nain, zakli
njao da im je iskreni savjetnik: 'Gospodar va vam zabranjuje
ovo drvo samo zato da ne biste meleki postali ili da ne biste
besmrtni bili.' "
.
IZAZIVANJ E S U M N J I
Jedna o d ejtanovih metoda kojima zavodi lj ude jeste izazi
vanje kolebanja u vjerovanju sumnjama na koje navodi. Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upozorio nas je na odre
ene sumnje koje ejtan donosi . U Ebu-Hurejrinom, radijal
lahu 'anhu, predanj u kae se sljedee : "ejtan prie ovjeku i
upita ga: 'Ko je stvorio to i to? Ko je stvorio to i to?', sve dok
ga ne upita: 'A ko je stvorio Allaha?' Kad to doivi, neka ovjek
zatrai utoite u Allaha i neka prestane s tim."2
ak ni ashabi nisu bili poteeni ejtanovih sumnji i neja
snoa. tavie, neki od njih otvoreno su se poalili Vjerovje
sniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, da pate od sumnji i neja
snoa koje im ejtan donosi. Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu,
pripovijedao je: "Neki ashabi doli su kod Poslanika, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, alei se: 'U sebi osjetimo neto o emu
niko od nas ne bi smio ni progovoriti ! ' Vjerovjesnik, sallall ahu
1
2
lgasetul-lehfan, I/I32
EI-Buhari (3277) i Muslim (134)
100
'alejhi ve sellem, upita ih: 'Jeste li to ve osjetili?' 'jesmo', odgo

vorie, na ta Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem , zakljui :
'To je olienje jasnoe vjerovanja."'r
J asnoa vjerovanja jeste njihova borba protiv runih misli,
preziranje i uveliavanje te iste vesvese. Na pitanje u vezi s ve
svesom, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, odgovo
rio je: "To je olienje istote vjerovanja."2
Velike su sumnje od kojih su patili Vjerovj esnikovi, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, ashabi. Ibn-Abbas, radijallahu 'anh u, pri
povijedao je: "Neki je ovjek doao kod Vjerovjesnika, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, i poalio se: 'Allahov Poslanie, neki su od
nas izloeni takvim mislima da bi im bilo drae izgorjeti nego
se izjasniti s tim u vezi ! ' Na to Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, ree : 'Allah je najvei! Allah je najvei ! Allah je najvei!
Hvala Allahu, Koji je ejtanovu spletku sveo na vesvesu !"'3
Svevinji Allah objavio je ajete u kojima govori o sumnjama
koje ejtan ubacuje u misli: "Prije tebe Mi nijednog poslanika
i vjerovjesnika nismo poslali, a da ejtan nije, kad bi on to
kazivao, u kazivanje njegovo neto ubacio; Allah bi ono to
bi ejtan ubacio uklonio, a zatim bi rijei Svoje uvrstio Allah sve zna i mudar je - da bi ono to je ejtan ubacio ui
nio iskuenjem za one ija su srca bolesna i za one ija su
svirepa - a nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi - i da
bi oni koji su znanjem obdareni spoznali da je Kur'an istina
od Gospodara tvoga, pa u nj povjerovali i da mu srca nji
hova budu sklona. A Allah e vjernike, doista, na Pravi put
izvesti." (El-Hadd, 52.-54.)
Znaenje je sljedee : kad bi Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, razmiljao i elio, ejtan bi se spletkama mijeao u
njegovo razmiljanje i elje govorei: "Mogao bi traiti od Sve1 Muslim (132)
2
Muslim (133)
Ebu-Davud (4271)
IOI
vinjeg Allaha bogatstvo kako bi pomogao muslimanima", ili

bi ga navodio na elju da svi ljudi povjeruju , ali bi Sveznajui
Allah uklonio ono to bi ejtan ubacio u Pos lanikove , sallal
lahu 'alejhi ve sellem, elje, jer bi se on, Resulullah, sallalla
hu 'alejhi ve sellem , podsjetio na Istinu i na Allahovu volju.
Postoji miljenje da ajet znai: ejtan pokuava dodati Kur'anu
ono to nije od njega, ali je to izrazito nastrano miljenje, ne
gira ga injenica da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
bio zatien u pogledu dostavljanja Objave.
Objanjavaj ui sumnje koje ejtan ubacuje ovjeku, ekik,
rahimehullah, rekao je: "Svako j utro ejtan mi postavlja etiri
zamke: ispred, iza, s desne i s lijeve strane. Stane ispred mene i
govori mi: 'Ne plai se, zaista je Allah milostiv i prima pokaja
nje!', i ja tada prouim: 'Ja u sigurno oprostiti onome koji se
pokaje i uzvjeruje i dobra djela ini, i koji zatim na Pravome
putu istraje.' (Ta Ha, 82.) lli me presretne iza, pa me plai ne
imatinom u pogledu potomstva koje u ostaviti iza sebe, i ja
samo pro uim: 'Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga
Allah ne hrani . . .' (Hud, 6.) S desne strane zavodi me enama,
i ja prouim: ' . . . a lijep ishod e biti za one koji se budu Allaha
bojali.' (El-A'raf, 128.) S lij eve strane prilazi mi navodei me na
odavanje strastima, a ja prouim All ahove, delle anuhu, ri
jei : ' . . .i izmedu njih i onoga to budu eljeli bit e prepreka
postavljena . . .' (Sebe', 54.)"
OPOJ NA PIA, KOC KANJ E , M NOGOBOTVO l GATA N J E

Sveznaj ui j e Allah rekao : "O vjernici, vino i kocka i kumiri
i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato
se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da po
mou vina i kocke unese medu vas neprijateljstvo i mrnju i
da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati.
Pa hoete li se okaniti?" (El-Ma'ide, 90.-91.)
102
Pod vinom se podrazumijeva sve to opija, pod kumirima

sve to se oboava mimo Allaha, delle anuhu: kamenje, sta
bla, kipovi, kaburovi, istaknute linosti. . . , a pod izrazom stre
lice za gatanje misli se na strelice uz pomo koj ih ljudi pokua
vaju saznati sudbinu, iako se u tu svrhu mogu upotrebljavati
i kamenii i sl., na koji ma su ljudi ispisivali : "Gospodar mi
nareuje", odnosno : "Gospodar mi zabranj uje", pa, kad bi se
htio oeniti, poduzeti putovanje itd ., zavukao bi ruku u torbu
s tim strelicama, odnosno kameniima: ako bi izvukao ono
na emu je pozitivan zapis, poduzeo bi to isto djelo, a ako bi
izvukao ono na emu je negativan zapis, sustegnuo bi se od
tog djela.
ej tan ljude bodri na spomenute etiri stvari jer su same
po sebi stranputica i imaju kobne, rune posljedice. Naime,
opojna pia unitavaj u razum onoga ko ih konzumira, a kad
izgubi razum, ovjek ini pogubna djela, zabranjene stvari, iz
ostavlja ibadete i uznemirava lj ude .
Ibn-Kesir, rahimehullah, u svom je tefsiru naveo sljedee
Osmanovo, radijallahu 'anhu, predanje: "Klonite se vina, jer
je ono majka svih zala. Meu narodima koji su ivjeli prije vas
bio je pobonjak koji je inio ibadet i izolirao se od lj udi, pa
se u njega zalj ubila neka razvratnica i poslala svoju slukinju
da ga pozove na svjedoenje. Uao je s njom, i ona je zatvorila
vrata, te je vidio tu l ijepu enu, pored nje djeaka i posudu s
vinom. Ona mu ree: 'Boga mi, nisam te pozvala zbog svjedo
enja, ve sam te pozvala da poini blud sa mnom, ili da ubi
je ovog djeaka, ili da popije ovo vino.' Poto mu dade au
vina, on zatrai j o, i tako je pio sve dok s njom nije blud po
inio i dok nije ivot djeaku oduzeo. Zaista vino i vjerovanje
ne mogu zajedno, jedno drugo u potpunosti iskljuuje."
Ibn-Derir, lbnul -Munzir, Ibn Ebi-Hati m, Ebu- ejh, Ibn
-Merdevejh i En-Nuhas u djelu En-Nasih, zabiljeili su preda
nje preko Sa'da b. Ebi-Vekkasa, radijallahu 'anhu, u kojem se
10 3
navodi da je neki ensarija napravio ruak za odreene ashabe

i poslije ruka ih napoj io vinom, prije nego to je bilo zabra
njeno njegovo konzumiranje. Poto su se napili, poeli su se
nadmetati, pa su se sukobili, te je Sa'd b. Ebi-Vekkas u toj svai
dobio udarac po nosu s devinom elj usti, i trag od tog udarca
VidiO Se SVe do njegove Smrti. I
Isto tako, jedan je ashab stao klanjati kao imam ljudima,
a bio je pijan - bilo je to prije nego to je zabranjeno konzu
miranje alkohola - te je uio suru El-K<"ifirun na sljedei na
in: "Reci : 'O vi nevjernici, ja u se klanjati onima kojima se
vi klanjate . . . "', nakon ega je Svevinji Allah objavio: "O vjer
nici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete
znali ta izgovarate " (En-Nisa', 43.)
esto moemo vidj eti da se oronuo starac napij e i postupa
kao luak, legne na put da lj udi prelaze preko njega, smiju mu
se odrasli i djeca. .
Igre na sreu bolest su kao to je bolest i konzumiranje
opojnih pia. Kad ovjek ogrezne u njima, teko je izlijeiti se.
Upranjavanjem igara na sreu gubi se vrijeme, nepovratno
troi imetak, dovodi do mrnje i potie na zabranjeno.
Kad se radi o postavljanju kumira, ejtan to trai od ljudi
kako bi se kumiri oboavali mimo Allaha, delle anuh u. Obo
avanj e kumira bilo je rasprostranjeno u prolosti, a prisutno
je i danas. tavie, ejtani su uvijek uz kumire, ponekad se
obraaju onima koji ih oboavaju , odnosno daju im da vide
odreene stvari zbog kojih njihovi oboavatelji imaj u pouzda
nje u nj ih, pa im se obraaju u potrebama, nevoljama, od njih
trae pobjedu u ratovima, u nj i hovo ime rtvuju ivotinje , oko
njih izvode rituale plesa i svirke, u njihovo ime organiziraju
razne praznike i proslave, i to je mnoge lj ude u zabludu odve
lo, a to je spomenuo Ibrahim, 'alejhisselam, molei Svemogu.
Vidjeti: Ed-Durrul-mensur, 3/158
,.
104
SVIJET DINA J EJTANA
eg Allaha: "A kada Ibrahim ree: ' . . .i sauvaj mene i sinove

moje da se klanjamo kumirima, oni su, Gospodaru moj,
mnoge ljude na stranputicu naveli . . . "' (Ibrahim, 35.-36.)
U mnogim musli manskim zemljama rasprostranjeno je
oboavanje kaburova, njima se moli, u ime nj ih se dobroin
stvo ini, nji ma se rtve prinose . . U naem vremenu tako
er je rasprostranj ena jedna savremena novotarija zbog koje
se ejtan podsmijava ljudima, a to je dizanje spomeni ka nepo
znatom vojniku za kojeg tvrde da je oli enje ratnika: donose
mu poklone, posjeuj u ga delegacije i veliaj u ga; kad god neki
velikan posjeti zemlju u kojoj se nalazi takav spomenik, po
sjeti ga i daruje odreenim poklonom. A sve spomenuto jeste
vid oboavanja kumira, i to je ejtansko djelo.
U ejtanovo djelo spada i gatanje strelicama. Samo Svezna
jui Allah poznaje b udunost, i upravo zato nam je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio klanjanje isti hara-namaza
kad elimo poduzeti putovanje, sklopiti branu vezu i sl., pre
poruio nam je klanjanje namaza u kojem molimo Svemo
gueg Allaha da nam da najbolje rjeenje. Po islamskom ue
nju , gatanje je nitavna stvar, jer strelice za gatanje ne znaju u
emu je dobro, one to nisu u stanju, a njihovo je konsultiranje
pokazatelj manjka razuma i nedostatka znanja.
U gatanje spada i poplaivanj e ptica. Pagani su, kad bi htjeli
putovati, krenuli iz kue i poplaili pticu: ako bi poletjela de
sno, smatrali bi taj put blagoslovljenim; ako bi poletjela lijevo,
obuzeo bi ih pesimizam i vraali bi se. l to j e, takoer, zabluda.
.
VRAAN J E (SlHR)
Vraanje1 je jedna od stvari koj ima ej tan zavodi lj ude, po
uava ih toj tetnoj , a ne korisnoj vjetini, koju zli koriste za
1 O sihru sam detaljno govorio
'Alemus-sihri ve-aveza.
posebnoj knjizi kojoj sam dao naslov:
10 5
N EPRIJATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA
razdvajanje mua od ene, a taj je poduhvat u ej tana jedno

od najvrednijih djela, o emu smo ve govorili.
Sveznajui je Allah rekao: " . . .i povode se za onim to su
ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije
bio nevjernik - ejtani su nevjernici: uili su ljude vradbini
i onome to je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Ma
rutu, u Babilonu. A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne
bi rekli: 'Mi samo iskuavamo, i ti ne budi nevjernik!' l ljudi
su od njih dvojice uili kako e mua od ene rastaviti, ali
nisu mogli time nikome bez Allahove volje nauditi. Uili su
ono to e im nauditi i od ega nikakve koristi nee imati
iako su znali da onaj koji tom vjetinom vlada nee nikakve
sree na onome svijetu imati. A doista je jadno ono za to su
se prodali, kada bi samo znali!" (El-Bekare, 102.)
Da l je vradbina stvarnost ili priviaj
...
U vezi s pitanjem da l i je vradbina stvarnost ili priviaj , islam

ski uenjaci imaj u podijeljenja miljenja. Neki kau da je vra
dbina priviaj , i svoj stav dokazuj u Allahovim, delle anuhu,
rij eima: " . . .i odjednom mu se priini da se konopi njihovi i
tapovi njihovi, zbog vradbine njihove, kreu." (Ta Ha, 66.)
Doim drugi uenjaci kau da je vradbina stvarnost, a u tome
se pozivaju na 102. ajet sure E l-Bekare. Naj ispravnije je milje
nje da postoje dvije vrste vradbine : prividna vradbina, koja
se zasniva na trikovima i lahkoi pokreta, te stvarna vradbina, kojom se moe rastaviti mu od ene, nanijeti neprijat
nost . . . .
idov oparava Poslanika, s. a. v. s.

Aia, radijallahu 'anha, pripovijeda: "Al lahovog je Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem, oparao ovjek po imenu Lebid
b. el-A'sam, iz p lemena Benu-Zurejk. Vjerovjesniku, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, priinjavalo se da ini ono to u stvarnosti
106
nije inio. Tako je bilo sve dok jednog dana, ili jedne noi , nije
bio kod mene i dugo, dugo molio, pa je potom rekao: 'O Aia,
zar nisi osjetila da je Allah usliao moj u molbu! Sanjao sam
dva ovjeka koji su doli kod mene, jedan je sjeo kod moje
glave a drugi kod nogu.' Jedan drugog upita: 'Od ega boluje
ovaj ovjek?' 'Oparan je', odgovori drugi. 'Ko ga je oparao?',
opet upita prvi, na ta drugi odgovori : 'Lebid b. el-A'sam.' 'Na
ta mu je napravio sihr?', upita prvi, a drugi odgovori : 'Na e
alj i dlake spale prilikom eljanja, koj i su umotani i stavljeni
u posudu u kojoj se uva cvjetni prah za palme.' Prvi , opet,
upita: 'A gdje je to sakriveno?', na ta drugi odgovori: 'U bu
nar Zervan.' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, otiao je s
nekoliko ashaba do bunara. Kad se vratio, rekao je: 'O Aia,
voda u bunaru izgledala je kao rastopina kane a vrhovi palmi
kao da su glave ej tanske.' Upitala sam: 'Allahov Poslanie, zar
nisi izvadio sihr?', na ta je odgovorio: 'A1 lah me ve izlijeio i
bilo mi je mrsko da u ljudima izazivam zlo u vezi s tim', pa je
naredio da se bunar zatrpa."r
Ne moe se rei da se sihr koji je napravljen Resulullahu,
sallallahu 'alejhi ve sellem, negativno odrazio na poslanstvo
i prenoenje Objave, tim prije to se sihr samo oitovao na
Poslanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, asnom tijelu, nije
se odrazio na srce i razum, i stoga je imao status svih drugih
bolesti od kojih je ponekad bolovao, a Svevinji Allah sauvao
je erijat, jer: "Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo
Mi nad njim bdjeti!" (El-Hidr, 9.)
OVJ E KOVA SLABOST

U ovjeku postoji mnogo slabih taaka. One su zapravo bo
lesti koje ejtan produbljuje u njemu i naposljetku ih upotre
bljava u njegovom zavoenj u. Neke od tih slabih taaka jesu
1 EI-Buhari (5736)
10 7
sljedee : podlonost, oaj , gubljenje nade, oholost, pretjerana

radost, samozadivljenost, samohvaljenje, nepravda, raskala
enost, nijekanje, nezahvalnost, brzopletost, nepromiljenost,
bezumnost, krtost, pohlepa, raspravljanje, sumnja, neznanje,
nemar, zagrieno neprijateljstvo, samoobmana, la, nestrplje
nje, bojaljivost, uskraivanje , buntovnitvo, prelaenje gra
nica, ljubav prema imetku , opinjenost ovim svijetom . . .
Islam poziva ka popravljanj u due i oslobaanju od bolesti
od kojih ona moe oboljeti, a u to se mora uloiti trud kao to
se treba biti strpljiv na iscrpnom putovanju.
Slijeenje prohtjeva i zapovijesti due koja navraa na zlo
pristupano je i lahko svakom ovjeku. O naj ko se s ustee i
oslobaa od poroka slian je ovjeku koji u rukama nosi ve
liku stijenu i penje se uz brdo, dok je o naj ko slijedi prohtjeve
slian ovjeku koji propada u provalij u. Iz toga su se razloga
mnogi ljudi odazvali ejtanu i odatle pozivai u Istinu nailaze
na velike potekoe u pozivanju Svevinjem Allahu.
Navest emo nekoliko izjava prvih uenjaka da bismo obja
snili ej tanova iskoritavanje ovjekovih slabosti.
Mu'temir b. Sulejman, rahimehullah, pripovijedao je da je
njegov otac izjavio : "Govorili su mi da ejtan ubacuje vesvese
i pokree s e u srcu prilikom tuge i radosti, a ako ovjek spo
mene Allaha, delle anuh u, on se povlai."1
Vehb b. Muneb bih, rahimehullah, kae: "Neki je pobonjak
upitao ejtana: 'Koja ti osobina najvie pomae protiv ovje
ka?' Na to je ejtan odgovorio: 'Plahovitost; kad je ovjek pla
hovi t, mi se s njim igramo kao to se dijete igra s loptom."'2
lbnul -Devzi, rahimehullah, naveo je i sljedeu Ibn-Ome
rovu, radijallahu 'anhu, izjavu : "Nuh, 'alejhisselam, upitao j e
ejtana koja svojstva najee upropatavaju lj ude, na ta je
ejtan odgovorio: 'Zavist i pouda."'
1
2
Tefsirul-Kur'a nil-azim, 7/423

Te/bisu Jblis, str. 42.
ro8
Nije nam nepoznato kako je ejtan naveo J usufovu, 'alejhis

selam, brau da ga mrze, to je J usuf, 'alejhisselam, na kraju
potvrdio rekavi: "Allah je bio dobar prema meni kad me je
iz tamnice izbavio i vas iz pustinje doveo, nakon to je ejtan
izmeu mene i brae moje bio razdor posijao " (Jusuf, roo.)
.
E N E l LJUBAV PREMA OVOM SVI J ETU

Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izvijestio nas je da iza
njega nee ostati vea smutnja po ljude od ena. Zbog toga
je eni nareeno pokrivanje tijela, osim lica i aka, a ljudima
je nareeno obaranje pogleda. Isto tako, Resulullah, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, zabranio je osamljivanje sa strankinjom,
rekavi da je ejtan trei kad se mukarac i ena osame. U jed
nom hadisu kae se sljedee : "ena je avret, i kad izae, ejtan
uljepava njeno tijelo."1
Moemo vidjeti koliku su smutnj u ene napravile svojim
izlaskom na ulicu. Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, opi
sao ih je kao pokrivene a otkrivene. Organizacije na istoku i
zapadu poduzele su mobilizaciju ljudi i ena s ciljem irenja
vizuelnog razvrata, razvratnih p ria i porno-filmova, poroka
koji navode na razvrat.
Kad se radi o gajenj u simpatije prema ovom svijetu, to je
okosnica svih greaka. Zbog ljubavi prema ovosvjetskim do
brima i borbe u ime njegovih prolaznih ljepota skrnavi se ast,
otima tui imetak, kidaju rodbinske veze . . .
PJ EVANJ E l MUZIKA
Pjevanje i muzika naini su na koje ejtan unitava srca i kvari
due. S tim u vezi, lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapisao je slje
dee : "Izmeu ostalih spletki i zamki koj ima se slui Allahov,
1
Et-Tirmizi (936)
NEPRiJATELJSTVO iZMEU OVJ EKA l EJTANA
10 9
delle anuhu, neprijatelj , zavodei one iji je udio u znanju,

razumu i vjeri neznatan, kojima lovi srca neznalica i bezum
nika - jeste zvidanje, pljeskanje rukama i pjevanje uz pratnju
zabranjenih i nstrumenata, stvari koj ima odvraa od Kur'ana i
koristi ih u navoenju na grijehe i neposlunost. To je ejta
nova objava, gusti zastor izmeu ovjeka i Milostivog, poticaj
na pederastiju i blud. ejtan je pjevanjem i muzikom zavodio
bezumne lj ude, pri kazivao te poroke lijepim zavodei i obma
nj uj ui ljude, naveo ih na besmislena obrazloenja kad se radi
o ljepoti tih istih poroka, i oni su prihvatil i njegovo nagovara
nje, te zbog toga zapostavili asni Kur'an . " 1
Izaziva uenje injenica da neki ljudi koj i prizivaju pobo
nost prihvataj u muziku, plesanje i. lelujanje kao vrstu i ba
deta, okreui lea sluanj u Allahovog, delle anuh u, govora,
a prihvataj ui sluanje ejtanu dragog glasa. lbnul-Kajjim, ra
hi mehullah, naveo je vie od deset naziva za muziku: zabava,
besmislica, neistina, lani govor, zvidanje, pljeskanje ruka
ma, put ka bludu, ejtanov govor, pospjeiva licemjerstva u
srcu, blesavi glas, grjeni glas, ejtanov glas, ejtanov instru
ment i glas oholih. 2
Ovaj je uenjak nadugo i nairoko objasnio zabranjenost
spomenutog poroka, neistinu i potvore koje u sebi nosi, pa
neka onaj ko eli konsultira njegovo djelo.
.
ZVONO - EJTANOV I N STRUMENT

Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, prenio je sljedei Poslanikov,
sal lallahu 'alejhi ve sellem, hadis : "Zvono je ej tanov instru
ment."3 To je razlog zbog ega meleki ne putuj u s drutvom u
1 Igasetul-lehfan, rj242
2 Vidjeti: lgasetul-lehfan, r/256

3 Muslim (2II4)
liO
kojem se nalazi pas ili zvono, to se navodi u Ebu-Hurejrinom,

radij allahu 'anhu, predanju. 1
RAVNODUNOST PREMA OBAVEZAMA

Ako je ovjek privren islamu, ejtan ne moe nai naina da
ga zavede, niti da se s njim igra. Meutim, ako je nemaran
prema odreenim obavezama, ejtan ve ima priliku da ga za
vede. Sveznajui Allah kae: "O vjernici, ivite svi u miru i
ne idite stopama ejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj
otvoreni." (El-Bekare, 208.)
Dakle, ulazak u islam u potpunosti stvar je koja ovjeka
oslobaa od ejtana. Naprimjer, kad su safovi u damiji zbi
jeni, ejtani tada nemaju pristupa klanjaima, ali, ako izmeu
ljudi postoje praznine, ejtani se zbij aj u u te praznine. Resu
l ullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom je prilikom rekao
ashabima: "Poravnajte safove i ne dopustite ejtanima da uu
meu vas kao to ulaze evladul-hazef!" Neko upita: "Allahov
Poslanie, a ta je to evladul-hazef?" "To su janjad bez vune
koja ive u J emenu", odgovori Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem.2
U drugom hadisu navodi se sljedee : "Poravnajte safove i
zbijte se! f'ako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, ja doista
vidim ejtane izmeu vaih safova, kao da su pranjava sitna
stoka."3
1 Muslim (2113)
l
Ahmed i El-Hakim, s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sah

hul-dami'a , r/384.
3 Ebu-Davud i Et-Tajalisi, s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjt
Sahihul-dami'a , r/384.
III
KAKO EJTAN VESYESAMA UTJ E E NA OVJ EKA
YE SVE S E
ejtan na ovjekov razum moe utjecati n a nama nedokuiv i
nepoznat nain . U tome mu pomae ovjekova priroda prema
kojoj je stvoren. Takvo utjecanje nazivamo vesvesom. O tome
nas je izvijestio Sveznajui Allah, kad je rekao : " . . . od zla ej
tana-napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi. . " (En-Nas,
4.-5.) Kometiraj ui ove ajete, lbn-Kesir, rahimehullah, zapi
sao je sljedee: "ejtan napada ovjeka: ako ga obuzme zabo
rav i nemar, on ubacuje vesvese, zle misli ; ako spomene Sve
vinjeg Allaha, ej tan se povlai."
Prethodilo je Enesovo, radijallahu 'anhu, predanje u kojem
se navodi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao :
"Zaista ejtan kola lj udskim tijelom kao to kola krv."1
Na isti nain, ubacivanjem vesvesa, zaveo je Adema, 'alej
hisselam, navevi ga da pojede plod zabranjenog drveta: "Ali
ejtan mu poe bajati i govoriti: 'O Ademe, hoe li da ti po
kaem drvo besmrtnosti i carstvo koje nee nestati?'" (Ta Ha,
120.)
.
EJTANOVO PRIKAZIVANJ E
Ponekad ej tani prilaze ovjeku n e putem vesvese ve se pri
kazuju u ljudskom obliku, razgovaraju s ovjekom i on uje
nji hov glas. Ponekad uje njihov glas, ali ih ne vidi; nareuju ,
odnosno zabranj uju odreene stvari, s hodno svojim eljama.
Moe se desiti da se pojave u udnom obliku; lj udi u odree
nim situacijama z naju da su to dini, a ponekad dini slau i
tvrde da su meleki. Isto tako, u odreenim prilikama sebe na' El-Buhari (7171 ) i Muslim (2175)
II2
zivaju poznavatelji nevidljivog svijeta, odnosno tvrde da dolaze

iz duhovnog svijeta.
O svemu tome oni neke ljude obavjetavaju direktnim pu
tem ili preko posrednika s kojim se izmijeaj u i govore iz njega,
a odgovor se u odreenim situacijama dobije napismeno.
Dini mogu i vie od toga: nose ovjeka iz mjesta u mjesto,
i naoko izgleda da leti, donose mu stvari koje zatrai, ali sve
te usluge oni pruaju samo zabludjelim koji zanijeu Allaha,
delle anuhu, Gospodara Zemlje i nebesa, odnosno onima
koj i ine velika i pogubna zla.
Moda e takve osobe pokazivati dob rotu i bogobojaznost,
a u stvarnosti su najzabludjeliji i najgrjeniji lj udi . Kad je rije
o kazivanju o tim ljudima, prvi su uenjaci i muhadisi zapisali
brojna predanja koja se ne mogu porei jer su dostigla stupanj
mutevatir-predanja.
Izmeu ostalog, tu je lbn-Tej mijjina, rahimehullah, izjava
u vezi s El-Halladom: " . . . znao je izvoditi tri kove i ponekad
su mu ejtani bili na usluzi. Jednom je p rilikom s njim bilo ne
koliko njegovih pristalica na brdu Ebu-Kubejs, pa su od njega
zatraili halve, i on je otiao malo podalje od njih, te im donio
tanj ir halve. Poslije su razotkrili sluaj : taj je isti tanj i r halve
ukraden iz prodavnice halve u Jemenu, donio ga je ejtan za
duen za djelovanje na tom podruj u."
Zapisao je i ovo : "Sline se stvari esto deavaju i drugi m
ljudima mimo El-Hallada, onima koji imaju slinosti sa ejta
nom , i poznajemo mnoge takve savremenike, a i potonje. Od
nj ih je ovjek koji ivi u Damasku: ejtan ga je preko brda Sa
l ihijja nosio u okolna sela, pa bi kroz vazduh dolazio do kune
ograde te bi, naoigled ljudi, uao u kuu . lli bi sa svojim dru
govima uao na Malu kapiju1 Damaska; a bio je jedan od naj
pokvarenijih lj udi . Drugi je ivio u zatienoj kuli koja se na1
To je jedna od tadanjih est kapija Damaska.
Il 3
lazila na peri feriji ama, u selu ahida: ejtani su uinili da

naoigled ljudi leti na brdo. On je bio drumski razbojnik, a
veina njih jesu zli lj udi. Postojao je i ovjek po imenu Ebul
-Mudib el-Bui. Njemu su podizali veliki ator, u mrkloj noi,
i pravili kruh, pribliavaj ui mu se na taj nain, ali ne spomi
njui Allahovo, delle anuhu, ime - sa sobom nisu imali ni
jednu knjigu niti svezak u kojem je bilo napisano Allahovo ime
- i potom bi taj isti El-Bui poletio na njihove oi, uli bi kako
razgovara sa ej tanom, a ako bi se desilo da se neko nasmije
ili kriom uzme kruha, bio bi udaren defom, doim oni nisu
vidjeli ko udara tim d efom. ejtan bi ih izvijestio o nekim stva
rima u vezi s kojim bi ga pitali, pod uvjetom da mu, kao rtvu,
prinesu kravu, konja i sl., ali da tu rtvu udave ne spominj ui
pri tom Allahovo, delle anuhu, ime, i tek tada bi udovoljio
njihovoj potrebi."
ejhul-islam zapisao je da je neki starac priznao da je i
nio blud i bavio se pederastijom s maloljetnicima. Zabiljeio
je sljedee njegove rijei: "Dolazi mi crni pas koji izmeu oiju
ima dvije bijele take i govori mi: 'Taj i taj zavjetovao ti se, i su
tra e ti donijeti zavjet! ' Sutra bi taj isti ovjek uistinu donio
ono na ta se obavezao, a starac nevjernik upoznao bi ga s tim
prije nego to bi ovaj izjavio zbog ega je doao."
Isto tako, prenio je njegove sljedee rijei: "Kad bi od mene
zatraio zamjenu ladana1, rekao bih da saeka sve dok ne iz
gubim svijest, i tada bi ladan odjednom bio u mojoj ruci, a ja
ne bih znao ko ga je donio ; i jo sam hodao ispred crnog stupa
na kojem je bila svjetlost."
"Kad se ovaj starac pokajao, poeo obavljati namaz, postiti
i kloniti se zabranjenih stvari, crni je pas nestao i prestao mi
jenjati ladan, a nije donosio nita drugo", kae lbn-Tejmijje.
Pripovijedao je da je neki drugi ejh imao na raspolaganju
r
Miomirisna ljekovita smola
I I4
SVIJET DINA I EJTANA
ejtane koje je slao u odreene ljude , pa bi porodica savlada

nog dolazila kod tog istog ejha, traei da ga izlijei i plaa
jui veliki iznos u srebrenjacima, i on bi naredio svojim pri
stalicama ej tanima pa bi napustili tijelo tog ovjeka. Dini
su mu ponekad donosili srebrenjake i hranu koje bi ukrali od
svijeta. tavie, jedan je ovjek imao smokve skrivene u ko
nici, a kad j e ejh od ejtana zatraio smokve, donijeli su mu
konicu; vlasnik konice traio je smokve, ali je vidio da je ona
nestala.
Govorio je o jednom stjecatelju znanja kojeg su ejtani za
veli rekavi mu: "Oslobodit emo te obaveze namaza i donosit
emo ti sve to poeli !" l zbilja su mu poeli donositi halvu.
A kad je doao kod jednog uenjaka koji je poznavao sunnet,
pravovjerni je od njega zatraio pokajanje, i jo je vlasnicima
halve platio halvu koju je pojeo taj ovj ek kojeg su ejtani do
veli u smutnju.1
Razmatrajui odreene naine zavoenja, ejhul-islam je
rekao: "Poznajem ovjeka koj em se biljke obraaju govorei
koje koristi u sebi nose, ali mu se obraa ejtan koji se uvukao
u te iste biljke. Takoer, poznajem ovjeka kojem se obraaju
drvee i kamenje: 'Blago tebi, o tienie All ahov!' l kad on
proui Ajetul-Kursiju , ta pojava nestane. A poznajem i ovjeka
koji ode u lov na ptice, pa mu se vrapci i neke druge ptice obra
aju: 'Ulovi me, neka me pojedu siromasi ! ', a to ejtan ue u
njih kao to ue u ovjeka i obraa mu se. Ima i onih koji budu
u zatvorenoj kui pa sebe vide napolju a uope nisu otvorili
vrata, i obrnuto. To su ga dini zapravo unijeli i iznijeli veli
kom brzinom, ili su se pretvorili u njegov lik. Ako ovjek pro
ui Ajetul-Kursiju vie puta uzastopno, ta pojava nestane."2
S tim u vezi, ostavio je i sljedei zapis: "Poznajem ovjeka
kojem se neko obraa govorei mu: 'Ja sam ispunjenje Allaho1 Dami'ur-resa'il, str. rgo.-194.
Medmu 'a tul-fetava, n/300
N EPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ E KA l EJTANA
Il5
vog obeanja!', i on smatra da je to Mehdija, ijom nas je po

javom obradovao Resul ullah , sal lallahu 'alejh i ve sellem. jo
mu se deavaju neobine stvari, kao naprimjer, naumpadne
mu pokret ptice ili skakavca: ako mu naumpadne njihov po
kret desno, te ivoti nje krenu na desnu stranu ; ako mu naum
padne da krenu lij evo, one krenu na lijevu stranu: idu tamo
kuda on eli. Ako mu naum padne da odreene ivotinje stoje,
odnosno spavaju, odnosno kreu se, desi se ono to poeli a da
on s tim u vezi ne uini nikakav vidljiv pokret. Vie od toga,
nose ga u Meku i vraaju nazad, donose mu izuzetno lijepe
osobe i govore : 'Ovo su arhaneli, doli su te posjetiti!' ( . . . )
Oni mu kau: 'Znak da si ti Mehdija jeste izrastanje madea
na tvom tijelu', i made se na njegove oi pojavi. Sve ovo (a i
neke druge stvari), zapravo je ejtanova spletka."1
Prilika je navesti i njegove sljedee rijei: "Sljedbenicima
zablude i novotarija koji ive skromno i bave se ibadetom na
erijatom nelegitiman nain, ponekad se mogu desiti odre
ena otkrovenja i utjecaj . Takvi esto odlaze na mjesta na ko
jima je zabranjeno klanjati, utoliko prije to im na tim istim
mjestima ejtani dolaze i obraaj u im se odreenim stvarima
kojima se obraaj u vraevima. Naprimjer, ejtani su ulazili u
kumire i iz nji h se obraali svoji m oboavateljima, pomagali
im u izvravanju odreenih zapovijesti kao to su pomagali
arobnjacima, oboavateljima kumira, S unca, Mjeseca, zvije
zda . . . Poto bi im ovi usmjerili ibadete koje bi smatrali njima
dostojnim: njihovo slavljenje, oblaenje odreene odjee, mi
risanje i td., :noda bi i m ejtani i doli, a oni su ih nazivali
duhovnom stranom zvij ezda i moda bi ispunili neke nj ihove
potrebe."2
1
z

Medmu 'a tul-fetava, I9/4I
n6
Pribliavanje ejtanima injenjem grijeha

Ljudi m a koji prizivaj u da su Allah ovi, delle anuh u, ti enici
zapravo slue ejtani, i oni im se, ako ele ostvariti odreene
ciljeve, moraju pribliiti injenjem nevjerstva i i rka, koje ej
tani vole. ejhul-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah, spomenuo
je da m nogi od te kategorije ljudi Allahove, delle anuh u, ri
jei piu neistoom, mijenjaju kur'anska slova u surama El
-Fatiha, El-lhlas ili u nekim drugim surama. Spomenuo je i
to da e kur'anske ajete ponekad napisati krvi ili nekom dru
gom neistoom, odnosno da e napisati neke druge izjave
kojima su ejtani zadovoljni, odnosno da e to isto izgovo
riti. A kad napiu, odnosno izgovore ono ime su ej tani zado
voljni, oni im pomognu u ostvarenju odreenih ciljeva: presu
ivanju odreenog izvora, l etenj u u odreena mjesta, donoe
nju imetka od odreenih ljudi, imetka koj i ejtani ukradu od
varalica, odnosno onog imetka koj i je ostavljen na odreeno
mjesto bez izgovaranja Allah ovog, delle anuhu, imena 1
.
Prizivatelji poznavanja nevidljivog svijeta (ridizlul-gajb)

E l-lzz b. Abdusselam, rahimehullah, zapisao je da postoje ej
tani koje ljudi nazivaju ridiilul-gajb i da neki lj udi s njima raz
govaraju , pa im se dese odreene nadnaravne stvari zbog ko
j ih tvrde da su Allahovi, delle anuh u, tienici, te da neki od
njih pomau mnogobocima u borbi protiv muslimana i go
vore : "Poslanik mu je naredio da se bori u mnogoboakim
redovima protiv muslimana jer su muslimani neposluni."
Ovaj je isti uenjak j o rekao: "U stvarnosti, oni su braa
mnogoboaca. l kad se radi o njima, ueni ljudi podijelili su
se na tri tabora: prvi je tabor koj i odrie postojanje ridalul
-gajba (ali su ih ljudi vidjeli, ili su prenesena predanja od onih
koji su ih vidjeli, ili su povjerljivi ljudi priali o onome to su vi
djeli, i kad ih vide, uvjere se u njihovo postojanj e i priklone im
1
Vidjeti : Medmu'a tul-fetava, I9/35
N EPRiJATELJSTVO IZMEU OVJEKA l EJTANA
1 17
se); drugi je tabor koji i h je spoznao i pozvao se na odreenje,

pa je povjerovao da postoj i neki tajni nai n do Allaha, razliit
od onoga koji su poznavali vjerovjesnici ; i , trei je tabor koj i
nije mogao kazati da postoji evlija koj i ne potpada pod Posla
nikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, nai n i spovijedanja vjere, pa
su kazali : 'Muhammed je poslanik objema skupinama', a ovi
veliaju Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, osim to ne
poznaju njegov erijat."
Zatim je objasnio njihovu sutinu i sutinu nji hovih pri
stal ica: "Istina je da ti lj udi pristaju za ejtanima, i da su
ridalul-gajb zapravo dini, a nazivaju se ridal shodno ajetu:
" . . .i bilo je ljudi koji su pomo od dina traili (bi rdaln
minel-dinn), pa su im tako obijest poveali . . . " (El-Dinn, 6.)
Uostalom, ovjek osjea i vidi, osim to se ponekad moe iz
gubiti iz vida, al i ne uvijek. Onaj ko smatra da su ridalul-gajb
- ljudi , taj je pogrijeio jer ne zna."
Potom je E l-lzz b. Abdusselam objasnio razlog njihove po
djele na spomenuta tri tabora, rekavi da je posrijedi nerazli
kovanje izmeu ejtanovih pristalica i Allahovih, delle anu
hu, tienika. Takoer je objasnio da rijei i poduhvate takvih
ljudi treba staviti na vagu Kur'ana i hadisa: ono to se podu
dara s islamom dobro je djelo; ono to mu se suprotstavlja
greka je. l ma koji poduhvat ovjek uinio i ma koj e sposo
bnosti i mao, on nije vjernik niti Allahov tienik; makar letio
po zraku i hodao po vodi, ako nije privren Kur'anu i hadisu. 1
Dakle, ovjek mora imati mjeru kojom e razlikovati Alla
hove tienike od ejtanovih pristalica, praviti razliku izmeu
dobrih i zloestih, u protivnom, zalutat e i zastraniti, te e
Allahove, delle anuhu, neprijatelje doivljavati kao Njegove
tienike, a ta je mjera - Kur'an i hadis. l, ako je ovjek privr
en Kur'anu i hadisu, uspjet e, u protivnom, nije ni na emu,
1
Vidjeti: erhul- 'a kidetit-tahavijje, str. 571.-572.
n8
makar mi gledali da oivljava mrtve i obine metale pretvara

u plemenite.
Daj ui osnovne smjernice s tim u vezi, ejhul-islam Ibn
-Tejmijje, rahimehullah, izmeu ostalog, rekao je sljedee: "Ko
ne razlikuje izmeu mogunosti koje daje Milostivi i onih koje
daje ejtan, njemu nee biti jasna Istina od nei stine. Onaj ije
srce Allah, delle anuhu, ne prosvijetli sutinom vjerovanja
i slijeenj em Kur'ana - nee moi raspoznati put onoga koj i
slijedi Istinu od p uta onoga ko slijedi la, nj emu e stvari i mo
gunosti biti zamrene, i to u mjeri u kojoj je lj udima bilo za
mreno stanje laca Musejleme iz Jemame i drugih laaca koji
su prizivali vjerovjesnitvo, a ustvari su bili laci."1
ej hul-islam napisao j e djelo koje nam, ako ga prouimo,
daje mogunost razlikovanja izmeu Allahovih, delle anu
hu, tienika i ejtanovih pristali ca, i poslije njegovog itanja
nee nam biti nejasno nita u vezi sa ej tanovim pristalicama.
To svoje djelo nazvao je El-Furkan bejne evlija'r-Rahman ve
evlija'i-ejtan (Rastavlja izmeu Allahovih tienika i ejtana

vih pristalica).
Niko poslije vjerovjesnika Sulejmana, a. s.,
ne moe vladati dinima
Svemogui Allah usliao je Sulej manovu, 'alejhisselam, dovu i
dao mu vlast koj u niko poslije njega nee imati. Stoga, ako se
dini pokore odreenom ovjeku, to nije potinj avanj e dina
tom istom ovjeku, ve se radi o dobrovoljnoj poslunosti di
na. Namee se pitanje: je li to uope doputeno?
Na ovo kompleksno pitanje odgovorio je ejhul-islam lbn
-Tejmijje, rahimehullah, rekavi : "Kad je rije o odnosu dina
prema ovjeku, postoji nekoliko mogunosti. Moe se desiti
da ovjek navraa dine na iskren ibadet samo Svevinjem
Allahu i poslunost Poslanik u, sallallahu 'alejhi ve sell em , to
1 Dami'ur-resa'il, str. 197.
Il9
Allah i Njegovi poslanici zahtijevaju, a i neki dini na to na

vraaju ovjeka, i to su najbolji Allahovi, delle anuhu, ti
enici i Resulullahovi, sallallahu 'alejhi ve sellem, namjesnici.
Moe se desiti da ovjek koristi dine u doputene svrhe, i on
ima status onoga ovjeka koji koristi lj ude u doputene svrhe,
navraa ih na izvravanje dunosti, a odvraa od onoga to
im je zabranjeno initi, odnosno u tome ima status vladara
koji to isto ine. Ako pretpostavimo da je takav ovjek Alla
hov tienik, najvie to moemo kazati jeste to da je pripad
nik skupine Allahovih tienika i da ima status slian statusu
vjerovjesnika-vladara u odnosu na poslanika-podanika, kao
to je naprimjer sluaj sa Sulejmanom i J usufom u odnosu na
Ibrahima, Musaa, lsaa i Resulullaha, sallallahu alejhim ve sei
lem. A moe se desiti i to da ovjek koristi dine za ono to
su zabranili Svevinji Allah i Njegov Poslanik, bilo da se radi o
injenju irka, ubistvu nedune osobe, injenju nasilja kojim
se ne dovodi ivot u pitanj e: izazivanje oboljenja, navoenje
na zaboravljanje informacija i druge vrste nasilja; bilo da se
radi o razvratu: omoguavanje razvrata onome ko ga eli . . . ,
takav se ovjek potpomogao dinima u grijehu i nasilju. Ako
se nji ma potpomogao u nevjerstvu, i sam je nevjernik; ako se
nj ima potpomogao u grijehu, i sam je veliki, odnosno obini
grjenik. Ako takav ovjek nema putpun uvid u erijat pa se
potpomogne dinima u onome za ta smatra da su nadna
ravna djela, kao naprimjer, u obavljanj u hada, ili novo tarskog
uvenja, ili letenj u na Arefat - a taj isti ovjek ne obavlja prema
Kur'anu i hadisu legitiman had - ili letenju iz grada u grad
i sl., takav je ovjek zaveden i dini su protiv njega iskovali
spletke."1
120
SVI JET DINA l EJTANA
S P IRITIZAM (DOZIVAN J E DU HOVA)

U naem se vremenu rasprostranila miljenje o spiritizmu. U
to besmisleno praznovjerje povjerovalo je mnogo onih koje
lj udi smatraj u pametnim i uenim.
Tobonje dozivanje duhova ima vie naina: spiritizam u
kojem se koristi duevno nadahnue, raznorazni spoljni fak
tori i nauni trikovi, a postoj i i spiri tizam u koj em se upotre
bljavaju dini i ej tani.
Prof. dr. Muhammed b. Muhammed b. Husej n u svojoj
knjizi Er-Ruhijjetul-hadise otkriva mnoge prevare i izvitope
rivanje stvarnosti , za kojima poseu ti lj udi. Naime, oni sve
svoje pokuse izvode pod slabim, tamnocrvenim svjetlom, u
ambijentu koj i odie bojom krvi, direktnim obraanjem, po
mjeranjem tijela i njihovim pomicanjem u vel ikoj tami u kojoj
gledatelj ne moe razaznati mjesta uesnika, niti izvor glasa,
niti detalje prostorije : zidove, vrata, prozore itd.
Dr. Muhammed takoer je upozorio na upotrebljavanje
stranje (od prisutnih odvojene) sobe , odnosno na dio iste
sobe ali koji je odvojen debelim paravanom, mjesto na kojem
sjedi stranka nad kojom se izvodi tobonje utjelovljenje. l iz
toga paravanom odvojenog mjesta, uz mrak koj i vlada u pro
storij i, toboe izlaze utjelovljene due i vraaju se u tijelo a da
prisutnima nij e doputen fiziki kontakt s njima.
On smatra da oni koji se bave spi ritizmom u tako mranom
ambijentu lahko mogu posegnuti za odreenim naunim do
stignui ma uz pomo koj i h mogu izvesti svoje trikove. A va
ranje lj udi trikovima star je i poznat nain na koj i ejtani za
vode Allahove, delle anuhu, robove, jer oni kod lj udi trae
ugled kao to zahtijevaju prisvajanje nji hovog i metka. ejhul
-islam lbn-Tej mijje, rahi mehullah, spomenuo je skupinu be
taihija koja je ivjela u njegovom vremenu. Kae da su pri
zivali poznavanje nevidljivog svijeta, otkrovenje i smatral i da
121
su poznavatelji budunosti. l onda s u otkrivene neke nj ihove

lai. Naime, slali su nekoliko ena da ispitaju odreene in
ti mne stvari u porodici, pa bi vlasnika kue zapanjiH kad bi
mu to otkrili, tvrdei da su to stvari koje samo oni znaju.
ovjeku kojem su natucali na nos vlast obeali su pokazati
poznavatelje budunosti, pa su podigl i visoke stupove izmeu
kojih su razapeli konop i dal i da po njemu hoda pehlivan (to
je slino vjetini igranja stakl enim loptama na uetu), a taj je
prevareni ovjek gledao izdaleka i zaklj uio da ljudi, uzdignuti
iznad zemlje, oph ode brdo. Za taj su trik od njega uzeli mnogo
blaga, a on je naposljetku otkrio njihovu prevaru.
Drugog ovjeka po imenu Kufduk prevarili su stavivi ne
kog ovjeka u kabur, na ta je ovaj pomisl io da mrtvi govore.
Odveli su ga kod mezaristana u blizini Male kapije gdje je bio
ovjek za kojeg su mu slagali da je E-a'rani (vukodlak) koji
ivi na brdu Libanon, ali mu nisu prili blizu, ve su stajali po
dalje, da ga obuhvati njegov blagoslov. Rekoe mu da ejh od
njega trai odreeni iznos novca, na ta Kufduk ree da ejh
nastoji ostvariti otkrovenje, ali da zna da on, Kufduk, nema
toliko, pa se primakao i potegnuo za vunu, te je sa ejha spala
jareva koa kojom su ga bili ogrnuli. 1
Dr. Muhammed b. Muhammed b. Husejn objasnio je da je
posrednik (ovj ek za kojeg oni koji se bave spiritizmom tvrde
da mora biti duevno spreman kako ne bi bio obina maina
preko koje se ostvaruje kontakt s duhovima) obino laac i ve
liki prevarant. Takoer je rekao da mnogi od tih posrednika
nisu moralni, niti religiozni ljudi . tavie, oni koj i se bave spi
ritizmom ni ta od toga ne uvjetuju. Pozvao se na lino isku
stvo koje mu je, nakon utvrivanja i prouavanja, pokazalo da
je posrednik zapravo bio vel iki laac.
Govorio je o tome da neki posmatrai postignu dogovor s
' Vidjeti: Medm u 'a tul-fetava, I l/458
122
onima koj i se bave spiritizmom, o pomno izabranim osobama

za takve poduhvate i objanjavanj u neuspjeha kad meu pri
sutnima primijete pronicljive, inteligentne lj ude.
U svojoj je knjizi obradio prvi nain na koji oni koji se bave
spiritizmom toboe dozivaju duhove, a to je nai n u kojem se
koriste izmiljanje, la, duevni faktori i nauni trikovi. A le
timino je ukazao i na drugi nain u kojem se upotrebljavaju
dini, i zauzeo stav da veina tvrdnji u vezi s dozivanjem du
hova spada u drugu vrstu.
Drevna tvrdnja
Tvrdnja u vezi s dozivanjem duhova nije nova stvar, to je izu
zetno stara tvrdnja koja postoji od pamtivijeka. Ve smo go
vorili o tome kako su neki ljudi ostvarivali vezu sa dinima.
tavie, u knjigama su zapisana pouzdana predanja o tome da
su neki lj udi vjerovali da se due umrlih vraaju u ivot po
slije smrti tijela. Govorei o tome, ejhul-islam Ibn-Tejmijje,
rahimehullah, ostavio je sljedei zapis : "Kad nekima od tih
ljudP umre lan porodice, smatraju da im dolazi i obraa im
se, vraa svoje dugove i povjerene stvari, da im oporuuje . . .
Njima se samo ejtan pojavlj uje u njegovom liku, a oni misle
da je to uistinu njihov umrli. "2
Savremeni eksperiment
Ahmed b. lzzuddin el-Bejanuni lino je imao iskustvo u vezi
s dozivanjem duhova. To svoje iskustvo spomenuo je u knj izi
El-lmanu bil-mela 'ike, a ja imam elju doslovno ga prenijeti.
Autor spomenute knjige kae: "Tobonji spiritizam obuzeo
je istone i zapadne narode, o njemu je pisano na raznim je
zicima, objavljivane u arapskim i stranim asopisima, pisana
1 Misli na nevjernike, mnogoboce, arobnjake i njima sline, kategoriju
koju je ejtan dobro obmanuo.

2 Dami'ur-resa'il, str. 194.- 195
1 23
djela, studije, izvoeni eksperimenti. . . Razumni su ljudi za

kljuili da je to ista la i pozivanje u nevjerstvo i grijeenje.
Zaista je dozivanje duhova, koje plasiraj u njegovi sljedbenici,
la i obmana, a duhovi koj i se dozivaju samo su ejtani koji se
igraju s lju dima i obmanjuju ih. l niko ne moe dozvati niiji
duh, jer dua, nakon to napusti tijelo, odlazi u berzeh, gdje
uiva ili pati, ona je time zauzeta, a nije onako kako smatraju
oni koji se bave spiritizmom. l mene su pozvali u spiritizam.
Poslije dugog eksperimenta, otkrio sam da je to ista la i ob
mana uz pomo ejtana koji se poigravaju s ljudima, a iji je
cilj zavoenje, obmana ljudi i prihvatanje prijateljstva od onih
koji ele prijateljevati sa ejtanima . . . "
Poetak eksperimenta
Ahmed b. lzzuddin el-Bejanuni nastavlja: "Prije otprilike de
set godina upoznao sam ovjeka koji je tvrdio da, preko po
srednika iz ljudske vrste, upotrebljava dine u korisne stvari
i za ovjekovu dobrobit. Tvrdio je da je to postigao uenjem
Kur'ana i zikrom, ime se bavio dugo, dugo vremena, a na ta
ga je uputio strunjak u toj oblasti. jednog dana doe mi po
srednik nosei poziv tog i tog dina radi razgovora koji je za
mene od vitalne vanosti. Otiao sam na ugovoreni termin,
uzdajui se u Allaha, delle anuhu, i radujui se to u ekspe
riment izvesti iznova. . . "
Kako je poela prevara

"Poetak prevare koju su upotrijebili u mom sluaju jeste to
to je dozivanje duhova poelo traenjem oprosta od Allaha,
delle anuh u, izgovaranjem tehlila (la ilahe illallah) i uenjem
zi krova, to ovjeka u prvom naletu navede na pomisao da za
pravo razgovara s iskrenim, istim, uzvienim duama. Uao
sam u posrednikovu kuu i osamili smo se u jednoj sobi. On je
sjeo na krevet, te smo, po njegovoj uputi, poeli traiti oprost
12 4
od Allaha, delle anuhu, i izgovarati tehlil, sve dok nije za

pao u stanje pol usna, pa sam ga poloio na krevet i pokrio, po
njegovoj prethodnoj uputi . l tada se zau tih glas koji mi na
zva selam, iskaza dobrodolicu i izjavi ljubav. Upozna me sa
sobom govorei da je stvorenje, ali nije melek, niti din, ve
neka sasvim trea vrsta koja je stvorena Allahovom, delle a
nuhu, rijei: 'Budi ! ' (Jo je tvrdio da ga dini pomno sluaj u i
da izmeu njega i Svevinjeg Allaha u pogledu dostavljanja za
povijesti postoji samo pet posrednika od kojih je peti Dibril,
'alejhissdam.) Tada me poe hvaliti, govorei da e prekinuti
svaki kontakt s ljudima i da e se zadovolj iti s vezom koj u su
uspostavili sa mnom, jer sam ja, kako tvrde, poseban ovjek
u ovom vremenu, onaj kojem je Sveznajui Al lah posvetio pa
nju, odabrao ga za ovaj poziv . . . Spomenuo je jo nekoliko
divnih obeanja, o velikog li uda! Ovom novom eksperimen
tu i lanoj tvrdnji predao sam se oslanjajui se na Svemogueg
Allaha i molei Ga da me sauva posrtaja, uputi na oitu isti
nu, uzimaj ui za vodi znanje i istrajavajui na Pravom putu ,
i hvala Allahu, delle anuhu, na tome. Poslije prvog susreta,
pozvao me na drugi i zakazao termin, a potom mi je lino on
ukazao na izgovaranje odreenih rijei kojima u probuditi
posrednika. Tako i bi: posrednik ustade, protrlja oi , kao da
se probudio iz dubokog sna; on nije bio svjestan niega to se
deavalo. Doao sam na drugi, ugovoreni sastanak, a poslije
toga sastali smo se mnogo puta, u dugom vremenskom peri
odu. Na svakom sastanku ponavljana su mi divna obeanja,
opisivana fascinantna budunost koja me eka i govoreno mi
o velikoj koristi koju e ummet ostvariti mojim uzrokom."
Razvoj dogaaja
"Stvar se razvijala. Na svakom tretmanu dolazi li su mi mnogi
duhovi , javljajui se s uvodnim zikrovima i bez njih. Dok bih
s posrednikom jeo ili pio aj , njega bi obuzelo poznato stanje
NEPRIJATELJSTVO IZM EU OVJEKA l EJTANA
12 5
polusna, pa bi nagn uo glavu naprijed i spusti o bradu na prsa,

a meni bi se obratio posjetitelj koji bi tvrdio da je melek, ili
din, ili ashab, ili evlija. Bio bi to govor u kojem mi iskazuje
krajnje potovanje, velianje, blagoslov mojoj posjeti, najava
blistave budunosti ; kad bi otiao, doao bi drugi . . . "
Ko su bili posjetitelji
"Po nji hovoj tvrdnji , posjetili su me neki mel eki , odreeni di
n i , Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu - od ashaba, nekoliko evlija
od koj ih je bio Ebul-Hasan e- azili , rahimehullah, nekoliko
uenjaka koj ima je posvjedoena znanje i dobrota, kao napri
mjer, ej h Ahmed et-Termanini, rahimehullah, te neki ue
njaci koji su umrli za mog ivota, da bi se naposljetku pojavio
moj otac, rahimehullah. A jo prije obradovali su me posje
tom mog oca, koja e se desiti u tano odreenom vremenu.
Taj sam trenutak ekao tuan, i kad je nastupilo vrij eme, od
mene su trail i da glasno prouim suru El-Vaki'a, to sam ui
nio, a oni mi tada rekoe: 'Za nekoliko trenutaka doi e tvoj
otac , sluaj ta govori, i nemoj ga nita pi tati !"'
Opreznost poinje
"Nakon nekoliko minuta zauo se glas koj i je tvrdio da je moj
otac, nazvao mi selam, izrazio veliku radost zbog susreta sa
mnom i moje povezanosti s duhovima. Oporuio mi je da pri
pazim posrednika i njegovu porodicu izdvajanjem odreene
sume novca, jer je to jedini nain njegove zarade. Svoje je izla
ganje zavrio salavatima koji se ue na namazu, a znam da
je otac, rahimehullah, pridavao veliku panj u donoenj u sa
lavata na Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, posebno
formi koja se ui na namazu. (Veliko je udo bilo to to je
naglasak tog nepoznatog govornika bio slian oevom nagla
sk u.) Nazvao je selam i otiao. Ja sam se poeo pitati: 'Zato su
mi rekli da ga nita ne pitam? U tome ima neki skriveni razlog.'
126
A taj skriveni razlog, koji sam tada saznao, bila je injenica da

to zapravo nije bio moj otac, ve se radilo o njegovom prati
ocu iz reda dina, koji ga je pratio cijelog ivota: svoj je glas
preruio u glas mog oca i prikazao se u nekim njegovim po
sebnostima. Oporuili su mi d.a ga nita ne pitam utoliko to
njegov din-pratilac nije mogao znati sve pojedinosti u vezi s
njim koje poznaje njegovo dijete, makar i mnogo znao. Dakle,
upozorili su me da ga nita ne pitam iz prostog razloga to
nee znati odgovoriti i tako e se osramotiti. Tu istu metodu
upotrebljavali su dovodei druge duhove : svoje bi ime rekao
tek nakon to bi pozdravio i brzo bi nestao. Tajni razlog tome
ve sam otkrio. Da se desilo da neki od nj ih kae da je taj i taj
istaknuti ejh, moda bih s njim poeo raspravljati o odree
nom naunom pitanju, pa on ne bi mogao odgovoriti i tako
bi cijela stvar dola u pitanje. Neto tako 'zapravo se i desilo.
Jedan od njih raspravljao je sa mnom, tvrdei da je eni dopu
teno otkriti lice, da lice nije stidni dio tijela. Ja sam mu se u
tome usprotivio, a on je davao totalno nestrune odgovore, i
rasprava je buknula. Upitao sam ga: 'Kako odgovara na izjavu
pravnika koji su rekli da je enino lice avret, odnosno onih koji
kau da ga mora pokriti kad postoji bojazan od smutnje?' Ta
je diskusija zavrena bez ikakvih rezultata. Potom me obavije
stio da je on ej h Ahmed et-Termanini i - pobjegao. Tada mi
se pokazalo da je to oita la, tim prije jer je spomenuti ej h va
io za velikog afijskog pravnika, a afijski autoriteti kau : 'Ci
jelo enino tijelo avret je, makar se radilo o sijedoj starici.' Da
se radilo o spomenutom ejhu i da je u berzehu saznao nove
informacije u vezi s tim pitanjem, on bi me upoznao s tim i
uputio bi me na novi argument. Meutim, to je la, prevara i
pokuaj zavoenja. A Sveznaj ui Allah, neka Mu je hvala, htio
je da me uputi i uvrsti na Istini i Pravom putu. Jer, otkriva
nje lica, pogotovo u naem vremenu iskvarenosti i bolesnom
drutvu, stvar je koju ne doputa razuman i religiozan ovjek."
12 7
Stvarnost izlazi na vidjelo

"Stvarnost je iz sastanka u sastanak izlazila na vidjelo, sve dok
se nisam uvj erio da se radi o lai, potvori i prelaenju granica,
te sam utvrdio da spiritizam nema ni kakve veze sa estitosti
niti ima uporita u vjeri. Posrednik, do kojeg oni toliko dre
i oporuuju panju prema njemu i davanje novca za njegov
trud, ovj ek je koji ne klanja, a oni mu to ne nareuju; brije
bradu, a oni mu ne nareuju da je pusti. . . To je ovjek koji
bespravno uzima ljudski imetak, dajui im lane nade, i ta
nepotena zarada njegov je jedini nain zaraivanja. tavie,
neki mi je ovjek, ubogi siromah, poto je saznao da imam
vezu s tim istim posrednikom, doao i poalio se da ga je on
prevario uzevi od njega tri stotine sirijskih lira. ja sam po
srednika prisilio da mu vrati posueni novac, a on je to uinio
iz svoje elje i elje svojih ejtana da ostanem s njima u vezi.
Skoro svi posrednikovi poduhvati i poduhvati njegove poro
dice zasnivaju se na laima."
Rezime
- Izlaganje u vezi sa svojim eksperimentom ejh Ahmed b. lz
zuddin e1 -Bejanuni zavrava sljedeim rijeima: "Nakon to
mi se otkrila stvarnost u vezi s prizivanjem duhova, oni su me
pokuali zadrati prijetnjom, ali, hvala Svevinjem Allahu, ni
malo me nisu pokolebaH. Kroz dugi period napisao sam dvije
velike sveske njihovih izjava, u kojima sam sabrao veinu ono
ga to su mi kazivali . l kad se neistina pokazala tako da se nije
mogla drukije protumaiti, prekinuo sam vezu s njima, oka
rakterizirao ih kako sam ve okarakterizirao i spalio sveske is
punjene laima i prevarom. D uhovi koji za sebe tvrde da su
due ashaba, evlija i dobrih lj udi zapravo su ejtani , i ne pri
lii da razborit vjernik dopusti da ga prevare. A svi naini koje
upotrebljavaju oni koj i se bave spiritizmom jesu oita la i ne
istina. Isti status ima spiritizam uz posrednika, koji sam spo-
I28
menuo i lino probao, i spiritizam uz pom o stola i findana,

o kojem su mi priali neki lj udi koji su ga probali i doli do
istog zakljuka do koj eg sam ja doao. Izaziva uenje da sam,
poslije toga, proitao mnogo knjiga u vezi s dozivanjem du
hova u koj ima su razumni lj udi praktino doli do zaklj uka
do kojeg sam i ja doao, i utvrdili da su ti isti duhovi zapravo
ljudski pratioci iz redova dina, a Sveznaju i je Allah mene jo
davno uputio na to, pa neka Mu.je hvala! Ovim sam tekstom
obavio dunost savjetovanja, a Allah, delle anuhu, upuuje
na Pravi put i On je pokrovitelj uspjeha!"
Opasnost tvrdnje
Tvrdnj u da se duhovi mogu dozvati, ejtani i njihovi sljedbe
nici iz lj udskog roda upotrebljavaju u unitavanj u vjerskih te
nlelja. Duhovi koj i se prizivaj u, a to su ustvari ej tani , izgo
varaj u rijei kojima unitavaj u i potiru vjeru, donosei nove
principe i primjere, koj i se definitivno suprotstavljaj u islamu.
Naime, na jednoj takvoj seansi duh je na jeziku posrednika
izjavio da se na seansi nalazi Dibril, a poto prisutni nisu
znali ko je Dibril, duh je rekao : "Zar ne poznajete Dibrila,
koji je donosio Kur'an M uhammedu?! Na ovoj seansi imamo
njegov blagoslov."
Dr. M uhammed b. Muhammed b. H usejn prenio je iz a
sopisa 'Alemur-ruh lanak pod naslovom Govor velikog duha
Hwaita Haka. U njemu se navodi slj edee : "Moramo se ujedi
niti u ovom poduhvatu, u ovoj novoj vjeri! Mora nas predvo
diti ljubav, moramo imati snage da se meusobno podnosimo
i razumijemo . . . Moja je misija1 brinuti se o lienima i pomoi
lj udima da oslobode svoju duu od Svevinjeg Boga2 ovjek je
stvoren od Zemaljskih elemenata3 i nee doivjeti svoj u punu
1 Ovo su duhove rijei.
2 lstinu je laac rekao. Njegova je misija navesti ovjeka da ne vjeruje u
Allaha, delle anuhu.
3 Ovako doaptava ovjeku i lae mu da bi ga zaveo.
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJE KA l EJTANA
12 9
snagu sve dok u sebi ne osjeti Boiji dio i dio meleka . . . Du

hovnost je monija od drugih pojava da utemelji novu vjeru
koja e biti validna za cijeli svijet."
Iz istog asopisa takoer je prenio osnovne informacije u
vezi s organizacijom koja je osnovana radi ostvarenja tog ci
lja. U asopisu je zapisano sljedee: "Ova e organizacija biti
valjana za sve ljude, preko nje upoznat emo pripadnike du
hovnog svijeta kao novi nai n ivota, pripadnike koj i e nas
upoznati s novom stranom o Bogu i Njegovoj volji. Oni e
nam donijeti mir, smiraj , duhovnost, sreu . . . Poruit e sve
barijere izmeu naroda i pojedinaca i po trti sve razl i ke izmeu
dogmi i vjera1 , a lan u njoj moi e biti svaki ovjek, bez obzira
na njegovu nacionalnost, boju koe, vjeru i politiko opredje
ljenje."
Duhovi e ponekad tvrditi da su poslani od Allaha, delle
anuhu. S tim u vezi, dr. Muh ammed b. M uhammed b. Hu
sejn spomenuo je da je Muhammed b. Ferid Vuddi od duhova
prenio njihovu sljedeu izjavu: "Mi smo poslani od Allaha kao
to su poslanici poslani prije nas, osim to je nae uenje na
prednij e od njihovog. Na je Bog njihov Bog, osim to je na
oitiji od njihovog, ima m anje ljudskih svojstava a vie boi
jih . . . Ne povinujemo se nijednom vjerovanju, niti ga prihva
tamo bez razmatranja i razmi ljanja, kao to ne prihvatamo
ma koje uenje koje nema uporite u razumu."
Tvrde da su poslanici i vjerovjesnici samo posrednici visoke
kategorije, da su nadnaravna djela koja su im data zapravo du
hovne pojave, kao to su duhovne pojave dogaaji koji se odvi
jaj u u sobi za prizivanje duhova. Isto tako, tvrde da putem spi
ri tizma mogu ponoviti poduhvate koji se pripisuj u l sau, 'alej
hisselam.
Neke novine pokrenule su veliku propagandnu kampanju
1 Doslovno ovako.
SVl)ET DiNA l EJTANA
u kojoj tvrde da jedan od onih koji se bave spiritizmom u Ame

rici moe izvesti mudize koje je i mao Isa, 'alej hisselam: vraa
vid slijepima, govor nijemima, pokrete paraliziranim a . . . Tre
ba znati da njegov sin, tobonji ljekar, ima samo deset godina
i da se zove Michael. Na bolesnika samo stavi prste i apue
odreene dove i rijei, poslije ega se desi nadnaravno djelo.
Govore da je to dijete naslijedilo duhovni dar od svog oca i da
za svoje usluge ne uzima nikakvu materijalnu nadoknad u.1
Naslijee ovog djeaka (koje je naslijedio od oca) podsjea
nas na priu koja se pripovijedala na periferiji Palestine. Govo
rilo se da se neki ovjek prikazivao za dobrog, bogobojaznog
ovjeka i da je u to vrijeme, kad jo nisu postojali avioni i auta,
polazio na had uoi Are fata, boravio s hadi jama na Are fatu,
prenio im poruke svojih bli nj ih i prijatelja, a od njih uzimao
poruke za ove, te bi se vraao sljedee noi. M nogi su ljudi
vjerovali da je on dobar i estit ovjek, uprkos tome to nije
obavljao sve hadske obrede, nije boravio na Mini predvieno
vrijeme i nije bacao kamenie na demretima.
Ali je Sveznaj ui Allah htio da se njegova neistina razot
krije i da lj udi saznaju njegov sluaj . Naime, kad je nastupila
njegova smrt, pozvao je najstarijeg sina i obavijestio ga da e
svake godine uoi Arefata po njega doi deva koja e ga odni
jeti na Arefat. l poto je deva dola, sin ju je uzjahao, a kad ga je
odnijela u pustinju , stala je i obavijestila ga da je ona - ejtan,
da ga je njegov otac oboavao i padao mu niice, a on mu je
zauzvrat pruao spomenute usluge. l kad je sin odbio uiniti
seddu ejtanu i zatraio utoite kod Allaha od njega, on ga
je ostavio usred pustinje, ali je Svemogui Allah odredio da se
sin ipak vrati iv, a zati m ljude obavijesti o stvarnosti svog oca
nevjernika.
1 Vidjeti ekskluzivno izdanje kuvajtskih novina El-Kabes, od 17. 1 0 . 1977.
godine.
13 1
Ovu je priu u neto skraenom obliku spomenuo ej h Ah

med b. lzzuddin el-Bejanuni u svojoj knjizi El-Mela 'ike.
Da li je mogue dozvati duhove

asopis Scientific American raspisao je veliku novanu nagra
du za onoga ko uspostavi dokaz za istinitost duhovnih pojava,
i nj u jo niko nije osvojio i pored rasprostranjenosti onih koji
se bave spiritizmom, nji hovog djelovanja i umijea u Americi.
tavie, ameriki maioniar Dunninger na taj je iznos do
brovoljno dodao drugu nagradu za onoga ko dokae istinitost
spiritizma, ali do dan-danas niko je nije osvoj io.
Stav islama prema dozivanju duhova

Onaj ko razmisli o erijatskim tekstovima koji se bave ovim
pitanjem doi e do zaklj uka da je dozivanje duhova nemo
gue. Sveznajui Allah izvijestio nas je da je dua dio gajba,
nepojavnog svijeta, koji se apsolutno ne moe dokuiti : "Pi
taju te o dui. Reci: ' ta je dua - samo Gospodar moj zna, a
vama je dato samo malo znanja."' (El-Isra.', 85.)
Isto tako, izvij estio nas je da On usmruje uzimaj ui due u
asu smrti: "Allah uzima due u asu njihove smrti, a i onih
koji spavaju, pa zadrava one kojima je odredio da umru,
a ostavlja one druge do roka odreenog " (Ez-Zumer, 42.)
Svemogui Allah zaduio je odreene meleke da kanjavaj u
nesretnu, nevjerniku duu, odnosno da prue uivanje do
broj , bogobojaznoj dui. A Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, izvij estio nas je o tome kako Melek smrti uzima due
i ta s njima ini nakon toga.
Dakle, due su kod svoga Gospodara, On im je kao uvare
odredio snane i sposobne meleke i nemogue je da se one
odvoje od njih i pobjegnu ka onima koji se bave spiritizmom
i koji se igraj u s lj udima tvrdei da dozivaju duhove.
Neki od njih tvrde da su dozvali due nekih dobrih robova,
.
13 2
SVl)ET DINA l EJTANA
vjerovjesnika i ehi da, a je li mogue da oni napuste vjeno

uivanje u Dennetu i dou u mranu sobu u kojoj se dozi
vaj u duhovi?! ehidi su ivi i kod Allaha su: "Nikako ne srna
traj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni
su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga." (Alu 'lmran, r6g.)
Imam Muslim zabiljeio je predanje u kojem se navodi da je
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Due ehida na
laze se u utrobama zelenih ptica koje imaju kandilje okaene
o Ar ; lepraju po Dennetu kuda god hoe i potom se vraaju
u te kandilje."r Kako oni koji se bave spiritizmom, savremeni
laci, tvrde da mogu dozvati njihove due?! Allah, delle anu
hu, kae: "O tome oni nita ne znaju, a ni preci njihovi. Kako
krupna rije izlazi iz usta njihovih! Oni ne govore drugo do
neistinu!" (El-Kehf, 5.)
Sumnja i odgovor na nju

Oni e upitati: "Kako objanjavate injenicu da je dua upu
ena u ponaanje i djela ovjeka u koj em tvrdi da je bila?" Od
govor na ovu smumnj u glasi: onaj ko tvrdi da je duh, on je
zapravo ejtan, i to moda ej tan-pratilac, koji se ne odvaja od
ovj eka. A ve smo naveli dokaze koji ukazuju da svaki ovjek
ima ejtana pratioca, koji poznaje mnogo kad se radi o njego
vom ponaanj u, obiajima i osobinama, koji poznaje njegove
roake i prijatelje . . . Zbog toga on lahko moe odgovoriti na
postavljena pitanja, jer je upuen i raspolae informacijama.
Ako neko upita: "Kako objanjavate naune odgovore koje
nam daj u ti isti duhovi?", moemo odgovoriti da smo ve obja
snili injenicu da ejtani i dini raspolau mogunostima da
vanja naunog, korisnog odgovora. Meutim, taj njihov odgo
vor u sebi nosi pokuaj navoenja na veliku zabludu, jer oni
daj u ogranien odgovor, da bismo imali povjerenja u njih, a
1
Vidjeti: Mikatul-mesabih (3804)
1 33
onda nas usmjeravaju na zlo i stranputicu, to unitava na

identitet na ovom i buduem svij etu.
ejtan ostavljaju na cjedilu svoje pristae

Ljudi koji tvrde da mogu dozvati duhove i izlijeiti uz njihovu
pomo laci su, a ti isti duhovi jesu ejtani, to smo ve kon
stati rali . Desi se takoer da ej tani ljude ponize i ostave ih
na cjedilu. Kuvajtske novine El-Kabes1 objavile su sljedei la
nak: "Cijela Velika Britanija ovih dana govori o duhovnom
uenjaku Peteru Godwinu, koji raspolae s nadnaravnim du
hovnim sposobnostima kojima moe izlijeiti teke bolesnike,
pronai izgubljene stvari, potiniti duhove u slubi ovjeku . . .
Peter Godwin imao je jedinstvenu mo i mogao se nai na
vie mjesta u jednom trenutku: prijatelji su ga vidjeli, napri
mjer, u Londonu, drugi u Liverpoolu, trei u Manchesteru,
doim etvrta skupina ljudi tvrdi da nije bio ni na jednom od
tih mjesta, ve je, kau, bio kod kue, sa svojom porodicom.
Ponekad bi se na odreenom mjestu pojavilo nekoliko njego
vih likova. Dok bi sjedio sa svojim prijateljima, pojavio bi se
drugi Peterov lik, potom trei, pa etvrti, pa peti, te bi svi raz
govarali. Peter Godwin bio bi olienje tih pet prisutnih likova
koji vode razgovor s prisutima, ili razgovaraju jedni s drugima,
to bi prisutne zapanjilo. Ali , ovaj je ovjek nenadano izgu
bio svoje sposobnosti i preobrazio se u obinog ovjeka: nije
vie bio kadar lijeiti bolesne, niti nalaziti izgubljene stvari,
niti proricati budunost, niti potinjavati duhove u slubi o
vjeku. Godwinova je nesrea poela prole godine, kad je svoje
mogunosti htio iskoristiti u ostvarenju odreenih materijal
nih kori sti . Peter u blisku prolost gleda i govori : 'Nisam pret
postavljao da e se ovo desiti, duhovi su se naljutili na mene i
liili me svog blagoslova.' "
Vidjeti ekskluzivno izdanje ovih novina, od 12. o6. 1978. godine.
134
DIN I I POZNAVA N J E BUDUNOSTI

M nogi lj udi misle da dini poznaj u budunost, a nevjernici iz
redova dina pokuavaju uvrstiti to pogreno uvjerenje kod
lj udi. Svevinj i Allah objasnio je neistinitost tog vjerovanja.
Naime, kad je Allah, delle anuhu, uzeo duu svom vjero
vjesniku Sulejmanu, 'alejhisselam (kojem je potinio dine da
rade po njegovom nareenju) , uinio je da njegovo tijelo osta
ne uspravno, a dini su i dalje radili ne znajui da je umro, sve
dok crv nije rastoio tap na koji je bio oslonjen. Kad se Sulej
man, 'alejh isselam, sruio, ljudima je postalo jasno da su dini
lagal i govorei da znaj u budunost. S tim u vezi, Svemogui
je Allah rekao: "A kad smo odredili da umre, crv koji je bio
rastoio tap njegov - upozorio ih je da je utnro, i kad se on
sruio, dini shvatie da ne bi na n1uci sramnoj ostali da su
budunost prozreti mogli." (Sebe', 14.)
Ve smo govorili o tome kako su dini prislukivati nebeske
vijesti, kako je pojaano uvanje nebesa nakon Vjerovjesniko
vog, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanstva, poslije ega dini
rijetko mogu prislukivati.
Znaju li vraevi i proroci budunost

Veoma grijei obini svijet koj i vjeruje da neki lj udi, kao na
primjer vraevi i proroci, znaj u budunost. Moe ih se vidjeti
kako odlaze kod nj ih i pitaju u vezi s kraama, zloinima, ali
i o svojoj budunosti i budunosti svoje dj ece. Nastradao je i
onaj ko upita i onaj koga se o tome upita! Budunost zna samo
Sveznajui Allah i On je otkriva samo onome kome hoe od
Svoj i h poslanika: "On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva
nikome, osim onome koga On za poslanika odabere; zato
On i ispred njega i iza njega postavlja one koji e ga uvati da
bi pokazao da su poslanice Gospodara svoga dostavili, On u
N EPRIJATELJSTVO iZMEU OVJEKA l EJTANA
1 35
tanine zna ono to je u njih, On zna broj svega to postoji."

(El-Dinn, 26.-28.)
Zalutali je grjenik svako onaj ko vjeruje da neko zna bu
dunost. Time se suprotstavlja ispravnom islamskom vjero
vanju , koje nas ui da budunost zna samo Sveznajui Allah.
A ako to uvjerenje ovjeka navede da konsultira one koji
tvrde da znaj u budunost, tada je grijeh kudikamo vei. Jedna
Poslanikova, sallallahu 'alejhi ve sellem, supruga prenijela je
sljedee Resulullahove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei upo
zorenja: "Ko posjeti vraa i upita ga u vezi s neim, njegov na
maz nee biti primljen etrdeset dana."1
Vjerovati u ono to takvi ljudi govore nevjerstvo je. Dokaz
je za to Ebu-Hurej rino, radijallah u 'anhu, predanje koje su za
biljeili imam Ahmed u El-Musnedu i neki drugi muhadisi , a
u kojem se kae da je Resul ullah , sallallahu 'alejhi ve sellen1,
konstatirao sljedee : "Ko posjeti proroka i povjeruje u njegove
rijei ve se odrekao onoga to je objavljeno Muhammedu."2
Abdusselam b. Ebul-lzz, komentator poslanice El-Akidetut
-tahavijje, zapisao je: "Po nekim uenjacima, izraz vra pro
tee se i na astrologa, a po nekim drugim autoritetima, astro
log ima status vraa." Zatim je zapisao sljedee: "Ako se ovako
tretira onaj koji pita u vezi s budunosti, kako se onda tretira
onaj koga se o tome pita?" Znaenje je: ako se od onoga ko pita
ne prima namaz etrdeset dana, odnosno ako je onaj ko po
vjeruje vrau ili proroku nevjernik u ono to je objavljeno Re
sulullahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, kakav onda status imaj u
vra i prorok?
je li doputeno upitati vraa ili proroka s ciljem ispita

ejhul-islam lbn-Tejmijje, rahimehullah, smatra da je dopu
teno upitati vraa s ciljem ispitivanja njegovog stanja i nu1
2
Muslim (223)
SVlJET DlNA l EJTANA
trine, da bi se razluila istina od lai. Taj svoj stav dokazuje

predanj em koj e su zabiljeili El-Buhari i Muslim, u kojem se
navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, Ibn
-Sajjada upitao : "ta smatra?" "Smatram da mi dolaze iskreni
i laci", odgovori on. "Tebi su stvari zbrkane", ree mu Vjero
vj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pa se nadoveza: "Imam za
tebe jednu zagonetku !" "Rije je o di. . . "1 , proree l bn-Sajjad,
na ta Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , zaklj ui :
"Gubi se, ostat e bezvrij edan kao ostali proroci!"2 Dakle, Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitao je ovjeka koji je
tvrdio da zna budunost da bi ga razotkrio i lj udima objasnio
njegovu suti nu.
Astrolozi
Astrologija je poziv koji sadri preciznost i utjecaj , odnosno
dokazivanje zbivanja na Zemlji na osnovu deavanja u kosmo
su, odnosno mijeanje sile kosmosa u zbivanja na Zemlj i. To
je zabranjen poziv, na osnovu Kur'ana i hadisa. tavie, svi su
ga poslanici zabranili. Svevinj i Allah je rekao : " a arobnjak
nee, ma gdje doao, uspjeti." (Ta Ha, 69.) Takoer je rekao :
"Zar ne vidi one kojima je dat jedan dio Knjige kako u dibt
i ejtana vjeruju . " (En-Nisa', 5 1.) Omer, radijallahu 'anhu,
govorio je: "Dibt je vraanje."3
.
Zato astrolozi i vraevi ponekad kau istinu

Moda e se neko pozvati na to da vraevi, proroci i astrolozi
ponekad kau istinu, a odgovor na tu sumnj u glasi: nj ihova
iskrenost u mnogim si tuacijama jeste vid obmane ljud i , uto
liko prije to lj udima govore openite rijei koje se mogu pro1 Htio je rei da se radi o dimu, ali tu rije nije izgovorio do kraja. (op. prev.)
2 El-Buhari (3055) i Musl im (2930)
3 Vidjeti: erhul- 'a kidetit-tahavijje, str. 568. U vezi s astrologijom, vidjeti
djelo Ebdedul-'ul um, str. 542, iji je autor Siddik b. Hasan el-Kanudi.
N EPRIJATELJSTVO IZM EU OVJ EKA l EJTANA
1 37
tumaiti na vie naina, i kad se desi odreena stvar, oni je

ljudima protumae shodno onome to su ve rekl i .
Njihova i skrenost u odreeni m detaljima rezultat je pro
niclj ivosti i raspitivanja, ili je to i stinita nebeska vijest koj u
je din kriom uo. El-Buhari i Musli m zabiljeili su sljedee
Aiino, radijallahu 'anha, predanje : "Allahov Poslanik, sallal
lahu 'al ej hi ve sellem, upitan je u vezi s vraevima, na ta je
odgovori o: 'Ni ta ne predstavljaju.' Ljudi sugerirae: 'Allahov
Poslanie, oni nam govore o odreenoj stvari koja se ui stinu
desi ! ' Na to Resulullah, sallal lah u 'alejhi ve sellem, ree: 'To
je i stinita vijest koju din kriom uje i apne je na uho svog
tienika, pa oni na nj u dodaju stotinu lai ."'r
Ako se radi o dogaaju u prolosti u vezi s koj i m vra kae
istinu, kao naprimjer, obavijest o kradljivcu, obavijest o i menu
i prezimenu osobe koja mu dolazi prvi put, odnosno obavijest
o i menima njegove djece i porodice, on to moe saznati uz po
mo odreenog trika, naprimjer, postavljanjem ovjeka koji
e ispitivati ljude a sam prislukivati nji hov govor, prije nego
to stanu pred njega, i l i je to ejtanova rabota, a nije udno da
ejtani znaju stvari koje su se ve desile.
Vraevi - ejtanovi poslanici

lbnul-Kajjim, rahi mehullah, zapaa: "Vraevi su ej tanovi po
slanici, tim prije to im mnogoboci hrle, nji ma se obraaj u
u znaajnim stvarima, vjeruju u nj ihove rijei, uzi maj u ih za
meusobne sudije ijom su presudom ,zadovolj ni, kao to je
sluaj sljedbenika poslani ka s poslanicima. M nogoboci vje
ruj u da vraevi znaj u budunost, da i zvjetavaju o gajbu, koji
poznaju samo oni. Po mnogoboci ma, i maju status poslani ka,
a ustvari su ejtanovi poslanici , poslao ih je svoj i m pristaama
iz reda mnogoboaca i poistovijetio ih s poslanicima i skre
nim, te im se njegova skupi na odazvala. A ejtan je poistovi 1
Dami 'ul-usu1, 5/63
jeti o Allahove poslanike s nj ima kako bi otjerao lj ude od ovih,

a svoje poslanike proglasio iskrenim i poznavateljima gajba.
Budui da izmeu dvije skupine postoji isklj uiva suprotnost,
Allahov je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : 'Ko po
sj eti vraa ili proroka i povjeruje u njegove rijei ve je zane
girao ono to je objavljeno Muhammedu."'1
Dakle, ljudi se dijele na dvije skupine: pristalice vraeva i
sljedbenici poslani ka. ovj ek ne moe biti u obje skupine, ve
je dal eko od Poslanika, sallal lahu 'alejh i ve sellem, u onoj mjeri
u kojoj je bl izak vrau, i utjeruje u la Vjerovjesnika, sallallahu
'alejhi ve sellem, u onoj mjeri u kojoj vjeruje vrau.
Rekao sam: ko prostudira historiju prijanjih naroda za
kljuit e da su vraevi i sihirbazi zauzimali poziciju ejtana
vih poslanika: nj ihove su rij ei bile prihvatane, doputal i su
i zabranj ivali , uzimali imetke, zapovijedali injenje mnogih
ibadeta i rituala kojima su zadovoljavali ejtane , nareival i ki
danje rodbinskih veza, skrnavljenje asti . . . , o emu je govorio
El-Akkad u knjizi lblis.
Obaveza ummeta prema vraevima

Tvrdnje astrologa, vraeva i sihirbaza velika je zabluda i zlo
koje se ne moe zanemariti. D unost onih koj ima je Svezna
j ui Allah dao znanje o islamu, Kur'anu i Poslanikovom , sallal
lahu 'alej hi ve sellem, sunnetu jeste da rijeima osude zabludu
i argumentirano objasne neistinu. A dunost je onih koj ima je
data vlast spreavanje vraeva, proroka, onih koji gataj u gle
dajui u pijesak, kamenie, dlan, fmdan i sl . , koj i tvrde da
znaj u budunost. Moraj u sprijeiti irenje njihovih izmilja1
lgasetul-lehfan, 1/271. Hadis su u ovoj verziji zabiljeil i : Ahmed, 2/429,

Et-Taberani, u djelu El-Evsat (1453), Ebu-Davud (3904), Et-Tirm izi (135)
i Ibn-Made (639). A Ed-Darimi (n36) ga biljei u sljedeoj verziji : " Ko
spolno opi sa suprugom dok se ona nalazi u mjesenom ciklusu, ili opi
u analni otvor, ili posjeti vraa i povjeruje u njegove rijei, takav je zane
girao u ono to je objavljeno Muhammedu."
13 9
tina u novinama i asopisima, a kazniti one koji j avno poka

zuju svoje (toboe) umijee i ire zabludu. Ovo je zato jer je
Svevinji Allah osudio lzraeliane zbog meusobnog neosu
ivanja zla: ". . jedni druge nisu odvraali od grjenih postu
paka koje su radili. Runo li je zista to kako su postupali!"
(El-Ma'ide, 79.)
Ebu-Bekr, radij allahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, upozorio: "Kad ljudi vide zlo pa ga
ne sprijee, pribliilo se vrijeme da ih Allah sve kazni."1
.
DINI l LETE I TANJ IRI

U naem se vremenu m nogo p ria o leteim tanjirima. Skoro
.
da ne moe proi nijedna sedmica a da neemo uti kako je
neki ovjek, odnosno nekoliko ljudi vidjelo letei tanjir, bilo
da leti ili da stoji na tlu, ili se govori da su viena stvorenja
slina ljudima kako izlaze iz njega. Stvar je prerasla u tvrdnju
da su ta ista stvorenja traila od ljudi ukrcavanje u letjelicu i
nad njima izveli odreeni eksperiment.
Takve tvrdnje ne iznose samo anonimusi, ve i poznati lju
di, kao naprimjer predsjednik Sj edinjenih Amerikih D rava
jimmy Carter, koji vjeruje da je u Georgiji 1973. godine na ne
bu primijetio nepoznat letei predmet. On je pridavao veliku
panju izuavanju nepoznatih stvorenja koja su poela "napa
dati" planetu Zemlju. Kako navode novine, ameriki je pred
sjednik proveo cijelu no razgovarajui s jednim znanstveni
kom koji je uvjeren da ovjek nije jedino razumno bie u ko
smosu. Predsjednik Carter esto je provodio vrijeme sa svojim
savjetni kom za nauna pitanja Frankom Perezom, da bi ka
snije u dravnom opservatoriju pogledao dokumentarne fil
move koji rezimiraju posljednje rezultate istraivanja feno' lbn-Made i Et-Tirmizi, koji ga j e okarakterizirao autentinim. Vidjeti:
Mikatul-mesabih (5412).
SVI ) ET DI NA l EJTANA
mena stvorenja koja ive izvan Zemljine sfere. Te je filmove

prikazao direktor Istraivakog centra za prouavanje kosmo
sa na univerzitetu Cornell, stalnog konsultanta Agencije za
izuavanje kosmosa kad se radi o stvorenj ima koja ive izvan
sfere planete Zemlje.'
U ekskluzivnom izdanj u kuvaj tskih novina El-Hedef, od
23. 03. 1978. godine , bivem se kineskom predsjedniku M ao Ce
Tungu pripisuje da je vj erovao u postojanje vanzemaljaca i i
vota na drugim planetarna.
Autor lanka spominje podatak da oko 6r% posto Ameri
kanaca vjeruje u postojanje vanzemaljaca. Amerike novine
tvrde da je oko pola miliona Amerikanaca vidjelo letee ta
njire i da su neki od nj ih direktno stupili u kontakt s vanze
maljcima.
Nakon to je sakupio sve informacije od onih koji su vidj eli
letee tanjire, odnosno od onih koj i su stupili u kontakt s van
zemaljcima, ameriki filmski producent Steven Spielberg sni
mio je film pod nazivom Bliski susreti treL'e vrste, koji je kotao
22 miliona amerikih dolara. Film je prvo prikazan u Bijeloj
kui, a prvi ko ga je pogledao bio je ameriki predsjednik.
Nakon njegovog pri kazivanja, Istraivaki centar za pro
uavanje kosmosa imao se uvjeriti da je dalj nje prouavanje
ove oblasti nuno, te je za istraivanje 1979. godine dozna
io iznos od milion dolara, i taj je tajni poduhvat nosio ime
City. Sutina poduhvata ogleda se u slanj u posebnih svemir
skih brodova van Zemljine sfere radi hvatanja bei nih signal a
koji dolaze s drugih planeta.
Zakljuak
Nakon navedenog moemo konstatirati slj edee :
neosporno je postojanje udnih stvorenja m imo lj udske vr-
1 Vidjeti novine Es-Sijasetul-kuvejtijje (3399), od 5 12. 1977. godine.
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA I EJTANA
141
ste, to se ne moe porei, jer postoji na desetine hiljada, ak i

stotine hi ljada oevidaca. Dugo sam vremena pratio tampu
u vezi s tim i svake sedmice nalazio po lanak (ili vie), koji
govori o tome da je skupina ljudi ili pojedinac vidio neto u
tome smislu' ;
lj udi su u nedoumici kad se radi o objanj enj u sutine tih

leteih predmeta i sutine stvorenja koja nj i ma upravljaju ,
pogotovo zato to j e brzina t i h predmeta nezamisl iva i pre
vazilazi brzinu bilo koje letjelice koju je ovjek izumio;
skoro sa sigurnosti mogu tvrditi da su ta stvorenja zapravo
dini, stvorenja koja ive na naoj planeti; o njima smo pret
hodno govorili i objasnili da posjeduj u veliku mo i mogu
nosti daleko vee od ovjekovih: data im je mogunost kre
tanja brzinom veom od brzine zvuka i svjetlosti, mo pre
tvaranja i prikazivanja u raznoraznim obli cima.
lz svega toga vidimo kolika je Allahova, delle anuhu, do

brota prema nama to nas je upoznao sa svijetom dina, po
gotovo zato to primjeujemo nedoumicu i nemir pri onima
koji s tim u vezi ne raspolau informacijama s koj ima mi ras
polaemo, i to nam omoguuje uvanje umnih, znanstvenih i
materijalnih sposobnosti koje moemo iskoristiti u ono to je
korisno.
Moda e se neki od nas zapitati zato se letei predmeti
pojavljuju u naem vremenu a nisu se pojavljivali u prijanj im
vremenima. Odgovor na ovo pitanje lei u tome to dini ob
manj uj u lj ude u svakom vremenu na nain koji odgovara lju
dima, a budui da je ovo vrijeme - vrijeme naunog napretka,
dini zavode lj ude na nain koji izaziva njihovu panju i zapa1
Posljednji takav letei predmet vien je u Kuvajtu. Naime, nekoliko j e

osoba potvrdilo vienje leteeg tanjira. Kuvajtske su novine odmah izvi
jestile o tom dogaaju.
1 42
njuje ih, utoliko prije to su ljudi znatieljni u pogledu svemir

skih prostranstava i u pogledu mogunosti postojanja drugih
razumnih bia mimo njih.
U naoj knj izi 'Alemul-mela'ike (Svijet asnih meleka) govo
rili smo o tome da se meleki sputaju na Zemlju radi sluanja
Kur'ana i da su neki ashabi vidjeli sjenu u kojoj kao da su bile
svjetiljke, a sputanje meleka na spomenuti nai n moe se de
siti i nakon Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem.
POGLAVLJ E
V)ERNIKOVO ORUJE U BORBI

PROTIV EJTANA
Da bi se ovj ek odbranio od ejtana, mora se naoruati odre

enim oruj em, a ovdje emo spomenuti neka od nj ih.
OPREZ l PROMILJE NOST

ejtan je zloudni neprijatelj spletkaro koj i udi zavesti lj ude.
A ve smo saznali njegove cilj eve, metode i naine u zabludi
vanju, i shodno ovjekovoj svijesti s tim u vezi bit e i njegova
poteenost ejtanovog zla. Meutim, ako je ovjek nemaran
u pogledu zati te, njegov e ga neprijatelj porobiti i usmjeriti
kamo on eli.
lbnul-Devzi, rahimehullah, borbu izmeu ovjeka i ej
tana ilustrirao je na divan nain rekavi : "Treba znati, srce je
slino tvravi koju opasava zid na kojem postoje vrata i pu
kotine. Stanovnik te tvrave jeste razum ; nju posjeuj u me
leki. Pored tvrave nalazi se prebivalite na kojem ejtani slo
bodno obitavaju. Izmeu tvrave i tog prebivalita vodi se rat;
ejtani neprestano krue oko tvrave iekujui trenutak ne
mara njegovih straara i priliku da uu na koj u pukotinu. Zato
straar mora poznavati sva vrata tvrave koja su mu povjerena
na uvanje, kao i sve pukoti ne ; ni na jedan trenutak na smije
zapostaviti oprez, jer neprijatelj ne malaksava. ( Neki je ovjek
upitao Hasana el-Basrija spava li lblis, na ta mu je odgovo
rio : 'Da spava, osjeali bismo udobnost! ') Tvrava se osvje
tljuje zikrom i vjerovanjem . U njoj je glatko ogledalo, na koje
se ogleda svako ko proe pored njega. Prvo to ejtan uini u
144
SVl) ET DINA l EJTANA
prebivalitu jeste poveavanje dima koji ocrni zidove tvrave

i izazove mrlje na ogledalu. Zdravo razmiljanje odbija dim,
a istota zikra izotrava sliku na ogledalu. Neprijatelj povre
meno napada; ponekad ue, ali ga straar napadne i on se po
vue ; ponekad ue, pa se zbuni i povue ; ponekad se zadri
odreeno vrijeme zbog nepanje uvara; ponekad puhne vje
tar koj i odnese dim i ocrni zidove tvrave i izazove mrlje na
ogledalu, i ejtan proe pored njega ne znajui za njega; pone
kad ozlijedi straara, jer je nemaran, porobi ga i uini svoj im
slugom, te se zadri odreeno vrijeme, prouavaj ui lukav
tine u nametanju prohtjeva i tome kako da ovjek pomogne
njemu, ej tanu, protiv sebe."r
PRIVRE NOST KUR'ANU
S U N N ETU
Najbolje ime se moe sauvati ejtana jeste potpuna privr

enost Kur'anu i sunnetu , teoretski i praktino. U Kur'anu i
sunnetu sadran je Pravi put, a ejtan ulae vel ike napore da
nas odvede s tog Pravog puta: "l doista, ovo je Pravi put moj,
pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje
od puta Njegova; - eto, to vam On nareuje, da biste se gri
jeha klonili." (El-En'am, 153.)
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, protumaio je na
vedeni ajet. U predanju se navodi da je Abdullah b. Mes'ud,
radijallahu 'anhu, pripovijedao: "Allahov Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sell em, povukao je liniju po zemlji i rekao : 'Ovo je
Allahov put.' Zati m je s desne i s lijeve strane povukao neko
liko linija i rekao : 'Ovo su raznorazni p utevi , i na svakom stoji
ejtan koji poziva u njega.' Potom je Resulullah, sallallahu 'al ej -
1 Te/bisu lblis, str. 49
VJERNl KOVO ORUJE U BORBI PROTIV EJTANA
1 45
hi ve sel l em, proui o ajet: 'l doista ovo je Pravi put moj, pa se
njega drite ' (El-En'am, 153 .)"1
Prihvatanje vjerovanja, djela, rijei, ibadeta i propisa, koje
nam je Allah, delle anuh u, objavio, te sustezanje od svega to
je zabranio ima za rezul tat da ovjek bude u zatiti od ejtana.
Zbog toga je Sveznaj ui Allah naredio: "O vjernici, ivite svi u
miru (silm) i ne idite stopama ejtanovim; on vam je, zaista,
neprijatelj otvoreni." (El-Bekare, 208.)
Kad se radi o tumaenj u izraza siim, spomenutog u ajetu,
postoji vie objanjenja. Neki kau da taj izraz ima znaenje
islama, neki kau da znai poslunost Allahu, doim Mukatil
tvrdi da je to inj enje svih dobrih djela i svih vrsta dobroin
stva. Prema tome , Svevinj i Allah naredio je lj udima primjenu
svih ogranaka vjerovanja i injenje svih islamskih propisa onoliko koliko su u mogunosti, s jedne, a zabranio im slije
enje ejtanovih stopa, s druge strane. Onaj ko u potpunosti
ue u islam, udaljen je od ejtana i njegovi h stopa, a onaj ko
izostavi odreeni dio islama, ve slijedi neke ejtanove stope.
Stoga je doputanje onoga to je Sveznajui Allah zabranio, te
zabranj ivanje onoga to je dopustio i konzumiranje zabranje
nog i runog - slijeenje ejtanovih stopa, a to nam je zabra
njeno: "O ljudi, jedite od onoga to ima na Zemlji, ali samo
ono to je doputeno i to je prijatno, i ne slijedite ejtanove
stope, jer vam je on neprijatelj oevidni!" (El-Bekare, 168.)
Privrenost Kur'anu i sunnetu, teoretska i praktina, tjera
ejtana i srdi ga da ne moe vie. Ebu-Hurejre, radijallahu 'an
hu, prenio je sljedei Vjerovjesnikov, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, hadis: "Kad ovjek proita ajet sedde , pa uini seddu,
ejtan se udalji, plae i govori: 'Teko se njemu ! ovjeku je na
reeno da ini seddu, pa ju je uinio, i eka ga Dennet, a
.
Ahmed, En-Nesa'i i Ed-Darimi. Vidjeti: Mikatul-mesabih (r66). Recen

zent ovog djela kae da je njegov lanac prenosilaca dobar.
SVl)ET DlNA l EJTANA
meni je bilo nareeno da uinim seddu, pa sam odbio, i mene

eka Vatra!"'r
T RA E N J E UTOITA l ZATITE U
SVEZ NAJ U E G ALLAHA
J edan od najboljih naina da se ovjek zatiti od ejtana i nje
gove vojske jeste traenje utoita u Allaha, del le anuhu, i
stavljanje pod Njegovo okrilje, jer je On kadar zatiti ti. Kad
Allah zatiti Svog roba, kako e mu ejtan prii! Svemogui
Allah je rekao : "Ti sa svakim - lijepo! l trai da se ine do
bra djela, a neznalica se kloni! A ako ejtan pokua da te na
zlo navede, ti potrai utoite u Allaha, On uistinu sve uje
i zna." (El-A'raf, rgg.-200.)
tavie, Allah, delle anuhu, naredio je Poslaniku, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, traenje utoita u Sveznaj ueg Allaha
od ej tana: " .i reci: 'Tebi se ja, Gospodaru moj, obraam za
zatitu od privienja ejtanskih, i Tebi se, Gospodaru moj,
obraam da me od njihova prisustva zatiti!'" (El-Mu'mi
nun, 97.-98.) Hemezat je izraz pod kojim se podrazumijeva
ejtanovo navoenje na zlo i ubacivanje zlih misli.
Sveznaj ui Allah naredio nam je traenje utoita zato to
nam je ejtan neprijatelj , i to je neizbjeno. On ne prihvata
kurtoaziju, niti ma kakvo dobroinstvo, neopozivo eli ovj e
kovu propast jer je izmeu njega i ovjekovog praoca Adema,
'alejhisselam, veliko neprijateljstvo.
Ibn-Kesir, rahimehullah, zapisao je sljedee: "lstiaza je tra
enje utoita u Allaha, delle anuhu, i stavljanje pod Nje
govo okrilje od zla svih zlih stvorenja. . . Rijei : 'E'uzu billahi
mine-ejtanir-radlm' znae: stavljam se u Allahovo okri lje
od prokletog ejtana da mi ne moe nanijeti kakvo zlo u vjeri
.
Muslim (81). U Ebu-Kurejbovoj verziji navodi se da ejtan kae: "Teko se

meni. . . ", a ne: "Teko se njemu . . .
"
VJERNlKOVO ORUJE U BORBI PROTIV EJTANA
1 47
i ovom svijetu, da me ne moe odvratiti od nareenog, niti

da me uspije navratiti na zabranjeno . . . Ovo je zbog toga to
samo Allah , delle anuh u, moe odvratiti ejtana od ovjeka.
Zato je Svevinji Al lah naredio kurtoaziju , laskanje ejtanima
u ljudskom liku, lijepo postupanje prema njima kako bi ovjek
suzbio njihovu sklonost prema zlu, a naredio traenje utoi
ta od ej tana jer on ne prima mito, niti na njega utjee do
broinstvo, utoliko to je zle prirode koje ga moe osloboditi
samo Onaj Koji ga je stvorio."r
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , esto se i na
razliite naine utjecao od ejtana. Poslije poetne dove u na
mazu prouio bi:
o "'
j
E'uzu billahis-Semi'il-'Alimi mine-ejtanir-radimi min
hemzihi ve nefhihi ve nefsih !
"Prizivam Allaha, Koji sve uje i sve zna, protiv ejtana, protiv nje
govog davljenja, oholosti, i njegovog pjesnitva. "2
Izraz hemz protumaio je kao ej tanovo davljenje, nefh kao
ejtanovu oholost, a nefs kao njegovo pjesnitvo.
Situacije u kojima se trai utoite jesu sljedee :
prije ulaska u toalet; Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, utjecao se Allahu, delle anuhu, prije ulaska u toalet
od mukih i enskih ejtana. Enes, radij allahu 'anhu, izjavio je:
"Prije nego to bi uao u toalet, Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, izgovorio bi:
r
2
Tef'iirul-Ku.r'a nil- 'azim, I/28

Hadis je autentian. Zabiljeili su ga: Ebu-Davud, En-Nesa'i, lbn-Made i
Et-Tirmizi, kao Ebu-Se'idovo, radijallahu 'anhu, predanje. Njegove izvore
i ocjenu pogledati u djelu lrva'ul-galil (341).
14 8
ci l'J e l u
. A2:\
. .7 " l
'
1...
--
-:
..
,_..
... , .1
Allahumme inni e'iizu bike minel-hubusi vel-haba'is
'A llahu, Tebi se utjeem od zla ejtana i ejtanica!"'r

Ebu-Davud je zabilj eio predanje preko Zejda b. Erkama,
radij allahu 'anhu, u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, rekao: "Zaista u toaletima obitavaju ejtani , i
kad ovjek poe u toalet, neka proui: 'Stavljam se u Allahovu
zatitu od ejtana i ejtanica' "2 ;
u srdbi; El-Buhari i Muslim zabiljeili su da je S ulejman
b. Sured, radijallahu 'anhu, pripovijedao: " Dva su se ovjeka
posvaala u Vjerovj esnikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, pri
sustvu: jedan od njih psovao je drugog i lice mu je pocrvenjelo,
pa je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'ja,
u istinu, znam koja bi reenica odagnala od njega srdbu koja
ga je spopala:
E'iizu billahi mine-ejtanir-radim!
'Utjeem se Allahu od prokletog ejtanaf"'3

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pouio je Ebu-Bekra,
radij allahu 'anhu, da j utrom i veeri izgovara sljedei zikr:
.
"..,
:.
. . ' u l'Jl:..:J I fl
-- L o1
-: t: ' l'J' l H\C
' l
J L)'?_) 'l l'J
-K' w
",..
<' I.Y
"..
"'
"
-;.
.!. ,.
...
J f"
j ' 0 1 ,1 'll l 'l 0 1 l 'j

o _."
,...
Jl
'-
'ft
::;
l
_,
"...
",..
.J l
.
r
'
,..
. -:
,...
Ebu-Davud (4)
Mikatul-mesabih (2418)
3 Vidjeti:
-'
"...
"
,.
o s-
l U. l'J
o $-
lC:.. J'_f-!
::
LT
1 El-Buhari (142) i Muslim (375)
$:
..
""
o J
.
' A.)
:.
.J
--
,...
y u;:jJ l
"
l ,..,
::
.J""""
1 49
VJERNIKOVO ORUJE U BORBI PROTIV EJTANA
Allahumme 'Alimel-gajbi ve-ehadeti, Fatires-semavati

vel-erdi, Rabbe kulli ej'in ve melikehii, ehedu en la ilahe
illa Ente. E'iizu bike min erri nefsi ve ptin erri-ejtani
ve irkihi ve en akterife 'ala nefsi sii'en ev edurrehu ila
muslim
"Allahu, Poznavaoe skrivenog i pojavnog svijeta, Sazdavatelju

nebesa i Zemlje, Gospodaru i Vladaru svega postojeeg, svjedoim
da nema istinskog boanstva osim Tebe, Tebi se utjeem od zla
svoje due i zla ejtana i njegovog irka, te da poinim zlo sebi ili
bilo kojem drugom muslmanu!"1 ;
prije spolnog odnosa; Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, potie nas da traimo utoite u Sveznaj ueg Allaha prije
spolnog odnosa. El-Buhari i Muslim zabiljeili su predanje
preko Ibn-Abbasa, radijallahu 'anhu, u kojem se navodi da je
Resul ullah , sall allah u 'alejhi ve sellem, rekao: "Kad bi ovjek
prije spolnog odnosa sa svojom suprugom izgovorio:
s'_)_)
-: " \,;
"..
,..,
\
"
J.,
: U\ ,\
u \.h.:lJI -3 u \.h.:lJ \ \:::.::.. r--'
1-- .:.
-:
.;J
;.
-:
.M
Bismillah! Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi

-ejtane ma rezaktena
'S Allahovim imenom! Allahu, udalji od nas ejtana i udalji ga od

djeteta koje nam daruje!',
pa se u tom odnosu zane dijete - ejtan mu nikad ne bi na
udio"2 '
prilikom odsjedanja u odreenom mjestu; kad ovj ek, putu
jui, odsjedne u odreenom mjestu ili ue u odreen objekat,
treba zatraiti utoite u Svevinjeg Allaha, a ne u dina, kako
su inili pagani govorei: "Utjeem se prvaku ove kotline od
1 Et-Tirmizi (2798)
z
ISO
bezumnika njegovog naroda! ", to je imalo za rezultat da su se

dini uzoholili i poeli uznemiravati ljude. O njima nam go
vori Svemogui Allah u asnom Kur'anu : "l bilo je ljudi koji su
pomo od dina traili, pa su im tako obijest poveali." (El
-Dinn, 6 .) Znaenje je sljedee : lj udi su poveali obijest dina.
Isto tako, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pouio
nas je kako emo traiti utoite u Allaha, delle anuhu, kad
odsjednemo na odreenom mjestu. Havla bint Hakim, radi
jallahu 'anha, pripovijedala je da je Allahov Poslanik, sallalla
hu 'alej hi ve sellem, rekao : " Kad ovjek o dsjedne u odreenom
mjestu i proui:
E'iizu bi kelimatillahit-tammati min erri ma halek
'Utjeem se Allahovim savrenim rijeima od zla onoga to je

stvorio!'
na tom istom mjestu nita mu nee nauditi, sve dok ne otpu
tuje"1 ;
prilikom revanja magarca; Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao je: "Kad ujete revanje magarca, utjeite se Allahu
od prokletog ejtana!"2 J o nas je obavijestio da magarac reve
jer vidi ejtana3 ;
prije uenja Kur'ana; Svevinji je Allah rekao: "Kada hoe

da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu od ejtana prokle
tog, on doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju
i koji se u Gospodara svoga pouzdaju." (En-Nahl, 98.- 99.)
Govorei o mudrostima traenja utoita prilikom uenja
1 lbn-Made (2857) s ispravnim lancem prenosilaca.
2 Et-Taberani, u djelu El-Mu 'demul-kebir, s ispravnim lancem prenosilaca.

3
Vidjeti: Sahihul-dami'a (2857).

Hadis s tim u vezi zabiljeili su El-Buhari i Muslim. Vidjeti: Mikatul-me
sabih (2419).
rsr
Kur'ana, lbnul-Kajjim, rahimehullah, pozvao se, izmeu osta

lih, na slj edee razloge : "Prvo, Kur'an je lij ek za grudi, odag
nava vesvese, strasti i podle elje, koje ej tan donosi ljudima,
on je lijek protiv tih ejtanskih poroka, i stoga je nareeno da
se bolest odstrani, izbaci iz srca i oslobodi svega to ga sputava
i njemu se suprotstavlja, a sve kako bi Kur'an, uinkoviti l i
jek, imao isto polje djelovanja i valjane rezultate ( . . . ) ; drugo,
Kur'an je izvor upute, znanja i dobra u srcu, kao to je voda
izvor ivota biljaka, a ejtan je vatra koja spaljuje biljke j ednu
za drugom, te kad god osjeti dobro u srcu, nastoji ga pokvariti i
unititi, i upravo j e zato nareeno traenje utoita u Svezna
j ueg Allaha od ejtana, da ejtan ne bi pokvario korist koja
se postie uenjem Kur'ana (a razlika izmeu prvog i drugog
razloga lei u tome to se u prvom razlogu trai ostvarenje ko
risti od uenja Kur'ana a u drugom se trai trajanje i uvanj e te
iste koristi ) ; tree, meleki se pribliuj u onome ko ui Kur'an i
sluaj u njegovo uenje, to se navodi u predanju Usejda b. Hu
dajra, radij allahu 'anhu. On je, dok je uio Kur'an, vidio neto
poput hlada koji je svijetlio, pa mu je Vjerovjesnik, sallallahu
'alejh i ve sellem, rekao : 'To su meleki.' l kako je ejtan suta su
protnost meleku i njegov neprijatelj , uau Kur'ana nareeno
je da trai od Svevinjeg Allaha da udalji neprijatelja od njega,
da bi tom inu prisustvovali odabrani meleki : uenje Kur'ana
ibadet je kojem istovremeno ne mogu prisustvovati meleki i
ejtani ; etvrto , ejtan na uaa Kur'ana tjera svoju konjicu i
pj eadiju kako bi ga odvratio od cilja uenja Kur'ana: razmi
ljanja, razumijevanja i shvatanja poruka Onoga Koji ga je iz
govorio. ejtan ulae krajnji trud u to da se isprijei izmeu
ovjekovog srca i smisla Kur'ana kako ovjek ne bi i mao pot
punu korist od uenja, i stoga je nareeno uenje istiaze prije
njegovog uenja; peto, ua Kur'ana doziva Svevinjeg All aha
uenjem Njegovog govora, a Allah, del le anuhu, paljivije
slua uenje uaa koji ima l ijep glas nego to gospodar slua
svoj u robinju kad pjeva; a ej tanov je glas pjesnitvo i pjeva

nje , te je stoga ovjeku nareeno da otjera ejtana kad, uei
Kur'an, razgovara sa Svevinjim Allahom , da bi On sluao nje
govo uenje; esto, Sveznajui Allah izvijestio nas je da je ej
tan svakom poslaniku i vjerovjesniku ubacivao poneto u nji
hovo kazivanj e, po mi ljenj u svih prvih uenjaka. Ako je stanje
takvo kad se radi o poslanic i ma, ta onda rei za obine lj ude!
Odatle, ej tan ponekad navodi uaa Kur'ana na greku, po
nekad mu oteava uenje i zbunjuje ga, pa posrne u uenj u,
odnosno ometa njegov um i srce. Kad je ovjek duevno pri
sutan prilikom uenja Kur'ana, ej tan ga navodi na jednu od
spomenutih stvari, ili ih sve objedini ; i , sedmo, ejtan najvie
pretendi ra odvratiti ovjeka kad poeli uiniti kakvo dobro,
ili se makar umijeati u to; to mu je teko, i eli ga odvoj iti od
dobra"! .'
traenje utoita za porodicu; i mam El-Buhari zabilj eio je
sljedee lbn-Abbasove, radij allahu 'anhu, rijei : "Allahov Po
slanik, sallallahu 'al ej hi ve sellem, traio je zati tu za Hasana i
Husej na rijeima:
U'izukuma 2 bi kelimatillahit-tammeti min kulli ejtanin ve

hammetin ve min kulli 'ajnin lamnteh
'Stavljam vas u okrilje Allahovih savrenih rijei od svakog ej

tana, kukaca napasnika svakog oka urokljivog!'
1
2
Jgasetul-lehfan, r/I09
Ovako se ui kada se bude traila zatita Z <} dvoje djece, a kada se bu9e
traila zatita za jedno dijete, uit e se: ll4i - u'izuke za mko, a -94i
u'izuki za ensko dijete, dok e se za vie djece kazati: 41 - u'izukum
(op. prev.)
VJERNIKOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA
1 53
l jo j e govorio : 'Va praotac Ibrahim ovim je rijeima traio

zatitu za Ismaila i Ishaka."' J
ime je najbolje traiti utoite

Najbolj e ime ovjek moe traiti utoite jesu sljedee sure:
El-lhlas, El-Felek i En-Nas. Naredivi Abdullahu b. H ubejbu
uenje ovih sura naveer i uj utro, Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, mu je rekao: "Allah e te zatititi od svakog zla." U
drugoj verziji se navodi da mu je naredio uenj e sura E l-Felek
i En-Nas, pa mu je potom rekao: "To je najbolj e ime ovjek
moe zatraiti utoite." l pak, u nekim verzijama se navodi da
se radilo o Ukbi b. Amiru, a ne o Abdullahu b. H ubejbu, radi
jallahu 'anhum. U jednom predanju se kae da je Vjerovjesnik,
sali allahu 'alejhi ve sellem, rekao Abisu el-Duhenij u : "Najbo
lj e ime se neko moe staviti pod Allahovu zatitu j esu sure
El-Felek i En-Nas." l , konano, u jednoj verzij i Ukbinog, radi
jallahu 'anhu, hadisa kae se da je Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem , rekao : "Kad je rije o molbi, ne postoji nita slino
ovim surama. A kad se radi o traenju zatite, ne postoji nita
slino njima."2
Kako postupiti kad ejtan nagovara na grijehe

Pripovijeda se da j e neki uenjak prvih generacija upitao svog
uenika: "ta e uiniti kad te ejtan pone nagovarati na
zlo?" "Suprotstavit u mu se", odgovori uenik. Uitelj ga pri
upita: "A ako to ejtan opetuj e?" Na to uenik odgovori : "Su
protstavit u mu se." "Ako opetuje?", opet pri upita uitelj , na
ta uenik istovjetno odgovori. Tada uitelj ree : "To bi dugo
trajalo. Nego, ta misli, kad bi naiao pored stada i na tebe za
lajao pas-uvar, ili te sprij eio u prolazu, ta bi uinio?" "Ulo1
Vidjeti: Mikatul-mesabih (1535). Ebu-Bekr b. el-Enbari objasnio je da neki

uenjaci smatraju da izraz hiimme (kukci) ima znaenje svakog ivog bia
koje ovjeku moe nanijeti zlo. Vidjeti: Telbsu lblis, str. 47
2 En-Nesa'i (5017-5029)
1 54
io bih veliki trud da ga otjeram", odgovori uenik. "l to bi po

trajalo", zapazi uitelj , "nego zatrai pomo od vlasnika stada,
neka on odvrati psa od tebe."
Ovo je pronicljivost ovog velikog uenjaka, jer je stavljanje
pod Allahovu, delle anuhu, zatitu i pribjegavanje Njemu
izvanredno snaan nain za tjeranje ejtana i njegovo udalja
vanje. Upravo to uinila je Merjemina majka molei Allaha:
" . . . i ja nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od pro
kletog ejtana." (Alu 'lmr[m, 36.)
Zato se ejtan ponekad ne povue iako ovjek

zatrai utoite u Allaha
Neki e ljudi rei : "Mi zaista zatraimo utoite u Allaha, ali
opet osjetimo ejtanova prisustvo: ubacuje nam zle misli, na
vraa nas na zlo i zaokuplja od namaza! "
Na ovo pitanje moemo odgovoriti da traenje utoita u
Allaha ima status sablje u rukama borca: ako ima snanu ruku,
moi e savladati protivnika, u protivnom, nee mu nimalo
nakoditi iako je sablja veoma otra.
Isto tako, kad bogobojazan, edan ovjek zatrai utoite,
tin1e praktino spaljuje ejtana, a ako se radi o ovjeku koji
ini grijehe i ije je vjerovanje slabo, tada nee mnogo utjecati
na svog neprijatelja, ejtana.
S tim u vezi, lbnul-Devzi, rahimehullah, ostavio je sljedei
zapis: "Treba znati, lbli.s u odnosu na bogobojaznog ovjeka
ima status osobe koja sjedi za sofrom na kojoj je postavljena
raznorazna hrana i meso, pa pored nje proe pas, i ona ga po
tjera, pa pas pobjegne. A u odnosu na grjenika ejtan i ma sta
tus osobe koja sjedi za sofrom na koj oj je postavljena razno
razna hrana i meso, pa pored nje proe pas, i ona ga potjera,
ali to ga vie tjera, on sve vie nasre. Dakle, prvi je bogoboja
zan ovjek pored kojeg proe ejtan i dovoljno je da taj ovjek
spomene Allaha pa ejtan pobjegne, a drugi je grjenik od ko-
VJ ERN IKOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA
1 55
jeg se ejtan ne odvaja, utoliko prije to ini grijehe; utjeemo

se Allahu, delle anuh u, od ejtana!"1
Musliman koji se eli sauvati ejtana i njegovih zamki mo
ra raditi na jaanju svog vjerovanja, staviti se u Allahovu, del
le anuhu, zatitu i Njemu pribjei, a sva je mo i snaga samo
u Svevinjeg Allaha.
SPOM INJANJE ALLAHA

Spominjanje Svevinjeg Allaha takoer je naj bolje ime se o
vjek moe zatititi od ejtana. U hadisu se navodi da je Allah
naredio vjerovjesniku Jahjau, 'alejhisselam, da naredi lzraeli
anima pet stvari, a jedna od njih jeste: " . . .i nareujem vam da
Ga spominjete; onaj ko spominje Allaha lii na bjegunca kojeg
goni neprijatelj , pa se skloni u zatienu tvravu, i ovjek, isto
tako, samo se zikrullahom moe zatititi od ejtana."
Komentirajui hadis, lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapisao
je sljedee : "Da u zikru postoji samo ova jedna pozitivnost,
trebalo bi da ovjek ne prestaje initi zikr izgovarajui Alla
hovo, delle anuhu, ime. Zaista se ovjek od svog neprijate
lja moe zatititi samo zikrom, a njegov mu neprijatelj moe
prii samo u trenucima nemara. ejtan prati ovj eka: ako ga
obuzme nemar, napada i nanosi zlo; ako spomene Svevinjeg
Allaha, povlai se, ostaje ponien i malen kao ptiica, ak kao
muha. l upravo zbog toga je ejtan okarakteriziran kao el-ves
viisul-hanniis, jer ubacuje rune misli u grudi, pa ako ovjek
spomene Allaha, delle anuhu, on se povue i sustegne. Ibn
-Abbas, radijallahu 'anhu, govorio je: 'ej tan neprestano na
pada ovj ekovo srce, i ako ovjeka obuzme zaborav i nemar,
on mu donosi rune misli, a kad ovjek spomene Svevinjeg
Allaha, ejtan se povue."'2
' Telbisu. Jblis, str. 48.
z El-Vabilus-sajjib, str. 6o.
r s6
Ovaj isti imam ostavio je i sljedei zapis: "ejtani , ovjekovi

neprijatelji, navode ovjeka na osjeaj osamljenosti, a ta mi
sli o ovjeku koj eg na takav osjeaj navode njegovi zakleti ne
prijatelji koji prema njemu pokazuju bijes, koji su ga okruili
sa svih strana i svi mu maksimalno nanose zlo i neprijatnosti !
A jedini nain da ih ovjek razbije jeste spominjanje Svevi
njeg Allaha. . . "
Zatim je l bnul-Kajjim, rahimehullah, naveo predanje Ab
durrahmana b. Sem ure, radij allahu 'anhu: "J ednog je dana Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, izaao dok smo bili na tri
jemu njegove damije, stao meu nama i rekao : 'J uer sam sa
njao udan san. Sanjao sam sljedee kategorije ljudi iz mog
ummeta: ovjeka kojem je doao Melek smrti da mu uzme
duu, ali se pojavilo dobroinstvo prema roditeljima koje je
inio i odvratilo Meleka smrti od njega; ovj eka kojem je bila
pripremljena patnja u kaburu , ali se pojavio abdest koji je uzi
mao i spasio ga patnje; ovjeka kojeg su ejtani naveli na osj e
aj osamljenosti, ali se pojavio zikr i otjerao ejtane od njega;
ovjeka kojeg su opustoili meleki zadueni za kaznu, ali se
pojavio namaz koji je klanjao i izbavio ga od njih; ovjeka koji
je umirao od ei (u drugoj verziji se kae : ' . . . koji je isplazio
jezik od ei') - kad god bi se primakao vrelu, bio bi sprije
en i otjeran, ali se pojavio post mjeseca ramazana koj i je po
stio pa ga je napojio i ugasio njegovu e; ovjeka koj i je htio
prii vjerovjesnicima koji su sjedili u halkama - kad god bi se
pribliio nekoj halki , bio bi otjeran, ali se pojavio gusul koji
je uzimao, uzeo ga za ruku i posadio pokraj mene; ovjeka
ispred kojeg je bila tmina, i iza njega tmina, i zdesna tmina,
i slijeva tmina, i iznad tmina, i ispod tmina, kojeg je tmina iz
bezumila, ali su se pojavili had i umra koje je obavio pa ga
izveli iz tmine na svjetlo ; ovjeka koji se rukom zaklanjao od
dehenemske vreline i njegovih iskri , ali se pojavila milostinja
koju je udijelio, isprijeila se izmeu njega i Vatre i napravila
VJERNl KOVO ORUJ E U BORBl PROTlV EJTANA
1 57
hlad iznad njegove glave ; ovjeka koj i se obraao vjernicima a

oni se njemu nisu obraali, ali se pojavilo odravanje rodbin
skih veza koje je prakticirao i ree: 'O muslimani, on je mnogo
odravao rodbinske veze, razgovarajte s njim!', pa su vjernici s
nj i m progovorili i rukovali se s nj im; ovjeka kojeg su opusto
ile zebanije, ali se pojavilo navraanje na dobro a odvraanje
od zla koje je prakticirao i izbavilo ga od njih i predalo me
lekima milosti ; ovj eka koj i je kleao na koljenima a izmeu
njega i Svevinjeg Allaha bio je postavljen zastor, ali se pojavilo
lijepo ponaanj e koje je imao i uzelo ga za ruku pa pribliilo
Svevinjem Allahu; ovjeka ija je knjiga djela otila na lijevu
stranu, ali se pojavio strah od Allaha, delle anuhu, koji je
ovjek imao, uzeo knjigu djela i stavio je na desnu stranu; o
vjeka ija je vaga dobrih djela bila lahka, ali se pojavilo njegovo
umrlo dijete i otealo njegovu vagu; ovjeka koji je stajao na
ivici Dehennema, ali se pojavila nada u Allaha, delle anu
hu, spasila ga te on nastavi; ovjeka koji se patio u Vatri, ali se
pojavila suza koju je pustio iz straha od Svevinjeg Allaha pa
ga izbavila; ovjeka koj i je stajao na sirat-upriji i drhtao kao
to drhti palmin list na snanom vjetru, ali se pojavilo lijepo
miljenje o Allahu, delle anuh u, koje je pothranjivao, smirilo
njegovo drhtanje te on nastavi; ovjeka koji je malo puzao po
sirat-uprij i, malo hodao, malo stajao zakaen, ali se pojavio
namaz koj i je klanjao, postavio ga na noge i izbavio; i ovjeka
koji je doao do denetskih vrata, meutim ona se zatvorie
ispred njega, ali se pojavio ehadet da nema istinskog boan
stva osim Allaha, otvorio mu vrata te on ue u Dennet."'
Ovaj je hadis zabiljeio hafiz Ehu-Musa el-Medini u svojoj
knj izi Et-Tergibu fil-hisalil-mundijjeti vet-terhibu minel-hlall
-murdijje. Ova je knjiga zapravo komentar navedenog hadisa.
jo je rekao : "Ovo je hadis iji je lanac prenosilaca izuzetno
dobar. Od Se'ida b. el-Musejjiba prenijeli su ga Amr b. Azer,
Alija b. Zejd b. Ded'an i Hilal Ebu-Debel. ejhul-islam Ibn-
-Tejmijje, rahimehullah, visoko je cijenio ovaj hadis, i saznao

sam da j e govorio: 'Postoje predanja koja ga osnauju i daj u
mu stupanj autentinog hadisa."'
Smisao je u Resulullahovim, sallallahu 'alejhi ve sellem, ri
jeima: " . . . ovjeka kojeg su ejtani naveli na osjeaj osamlje
nosti, ali se pojavio zikr i otjerao ejtane od njega . . . " l ove su
rijei u podudarnosti s hadisom Harisa el -E'arija, radijalla
hu 'anhu, a u kojem se, izmeu ostalog, kae: " . . .i nareujem
vam da spominjete Svevinjeg Allaha; onaj ko spominje Allaha
lii na bjegunca kojeg neprijatelj urno goni, pa se on skloni
u zatienu tvravu i tako se spasi."
Da se ljudi od ejtana mogu zatititi samo zikrom, potvrdu
nalazimo u Enesovom, radijallahu 'anhu, predanj u u kojem
se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao: "Kad ovje k izae iz kue i izgovori :
\., \ g:;!
']-- J " 'i' \ t...
1;._ ,!_ts-, \ .,
_) .J ,
.r
'_Y ,
!-
"
!-
Bismillahi tevekkeltu 'alallahi ve la havle ve la kuvvete illa

billah
'U ime Allaha, na Allaha se oslanjam, nema moi niti snage osim
u Allaha',
tada mu bude reeno: 'Upuen si, poteen i sauvan!', te se
ejtan okrene od njega, a drugi mu ej tan kae: 'Kako e se
nositi s ovjekom koji je upuen, poteen i sauvan!"'r
El-Buhari i M uslim zabilj eili su da je Ebu-Hurejre , radij al
lahu 'anhu , prenio sljedee Vjerovjesnikove, sallallahu 'alejhi
ve sellem , rijei: "Onaj ko u toku dana stotinu puta izgovori:
J' Je )>j , \ j Jllj \ ' d: 'l j 411 ,l l 'l

,
ti
-::
::
_r.. <-:?
1
Ebu-Davud i Et-Tirmizi, osim to on nije zabiljeio dodatak u kojem se

nalazi sugestija drugog ejtana. Vidjeti: Mikatul-mesabih (1442).
V)ERNlKOVO ORUJ E U BORBI PROTlV EJTANA
1 59
La ilahe illallahu vahdehu la erike leh, lehul-mulku ve le

hul-hamdu ve Huve 'ala kulli ej'in kadir
'Nema drugog boanstva osim Allaha jedinog, Koji nema druga.

Njemu pripada vlast i hvala i On sve moe',
imat e status ovjeka koji je oslobodio deset robova, bit e mu
upisano stotinu dobrih djela, obrisano stotinu h ravih djela,
to e mu biti tit od ejtana do veeri . . . " '
Ebu-Hallad el-Misri, rahimehullah, imao je obiaj kazati :
"Ko prihvati islam uao je u tvravu ; ko ue u damij u uao
je u dvostruku tvravu, a ko sjedne u halku i u njoj spominje
Svevinj eg Allaha ve se osigurao trostrukom tvravom."
l mam El-Buhari zabiljeio je preko Muhammeda b. Sirina
od Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, sljedee predanje: "Resu
lullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ovlastio me da uvam sade
katul-fitr; doao je neki ovj ek i uzeo nekoliko pregrti hrane,
a ja sam ga uhvatio na dj elu i zaprij etio mu: 'Allaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi
ve sellem!' On se poalio: 'Veliki sam nevoljnik i imam djecu.! '
Pustio sam ga, a sutra ujutro Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, me upitao : 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom kojeg si ju
er uhvatio na djelu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, po
alio se na veliku neimatinu i djecu, pa sam mu se smilovao i
pustio ga.' 'Slagao je, vratit e se!', upozorio me Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem. l znao sam, na osnovu tih njegovih ri
jei, da e se ponovo vratiti, te sam na njega vrebao iz zasjede.
Opet je doao i uzeo nekoliko pregrti hrane, pa sam ga i tada
uhvatio na djelu. Opet sam mu zaprijetio : 'Allaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi
ve sellem!' On ree: 'Nemoj me prijaviti, nevoljnik sam, imam
djecu, neu ovo vie ponoviti !' Saalio sam se i pustio ga, a su
tra ujutro Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, me upitao: 'O
1
r6o
Ebu-Hurejre, ta bi s ovjekom kojeg si j uer uhvatio na djelu?'

Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, poalio se na veliku ne
imatinu i dj ecu, pa sam mu se smilovao i pustio ga.' 'Slagao
je, vratit e se!', opet me upozori Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem. Zbog toga sam ga i po trei put ekao u zasjedi i, za
ista, opet je doao. Uzeo je nekoliko pregrti hrane pa sam ga
i tada uhvatio na djelu. Ponovo sam mu zaprijetio: 'Allaha mi,
tvoj u sluaj zacij elo prijaviti Allahovom Poslaniku, sali allahu
'alejhi ve sellem ! Ovo je trei put kako obeava da ovo nee
ponoviti, a opet ponavlja.' On ree : 'Pusti me, pouit u te
rij eima od kojih e, Allahovom voljom, imati koristi.' 'Koje
su to rijei?', upitao sam. On odgovori: 'Kad legne u postelju,
proui Ajetul-Kursij u u cjelosti, i nad tobom e brigu preuzeti
Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore .' l ja sam
ga pustio. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, me upi
tao : 'O Ebu-Hurej re , ta bi s ovjekom kojeg si j uer uhvatio
na djelu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, obeao je da e
me pouiti rijeima od kojih u, Allahovom voljom, imati ko
risti .' 'A koje su to rijei?', upita Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi
ve sellem. Odgovorio sam: 'Rekao mi je da u postelji prouim
Ajetul-Kursiju u cjelosti. Jo je dodao : 'Nad tobom e brigu
preuzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore .' - A
najvie smo udjeli da uj emo dobro. Tada mi je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem , rekao: 'Istinu ti je rekao mada je
laac. Zna li s kim razgovara ve tri noi, Ebu-Hurejre?' 'Ne
znam', odgovorio sam. Na to mi Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, samo ree: 'Bio je to ejtan."'
Hafiz Ehu-Musa naveo je Ebuz-Zubejrovo predanje koje on
prenosi od D abira, radijallahu 'anhu, a on od Poslanika, sal
lallahu 'alejhi ve sellem: " Kad ovjek legne u postelju , prema
njemu poure melek i ej tan. Melek mu kae: 'Zaspi u dobru!',
a ejtan kae: 'Zaspi u zlu ! ' Pa ako spomene Allaha i zaspe, me
lek ga uva. Isto tako, kad se probudi, melek mu kae : 'Ustani
Ifii
u dobru!', a ejtan kae: 'Ustani u zlu ! ' l ako izgovori kad se

probudi:
El-hamdu lillahil-lezi redde ilejje nefsi ve lem jumitha fi

menamiha, el-hamdu lillahil-lezi jumsikus-semavati vel
-erda en teziila ve le in zaleta in emsekehuma min eha
din min ba'dih. El-hamdu lillahil-lezi jumsikus-sema'e en
teka'a 'alel-erdi illa bi iznih
'Hvala Allahu, Koji je vratio moju duu i nije je uzeo dok sam spa
vao! Hvala Allahu, Koji brani da se ravnotea nebesa i Zemlje po
remeti; a da se poremete niko ih drugi osim Njega ne bi zadrao!
Hvala Allahu, Koji brani da nebesa padnu na Zemlju, a to se moe
dogoditi samo s Njegovim doputenjem',
pa padne s kreveta - ui e u Dennet."1
Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, pripovijeda da je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : "Kad bi ovjek prije spolnog
odnosa sa svojom suprugom izgovorio:
l
8'_).J-- z.,u;.:.JI
"
. . . rlll ,JJ\
-1--J 0}J\ \::s.
;.
:.
"
Bismillah! Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi

-ejtane ma rezaktena
1
Ebu-Ja'la. Predanja prenosilaca ovog hadisa zabiljeena su u Es-Sahihu,

osim Ibrahima b. el-H addada e-Samija, koji je na neto slabijem stu
pnju. Vidjeti: Medme'uz-zeva'id, I 0/120. Rekao sam: nije E- ami, ve Es
-Sami.
'S Allahovim imenom! Allahu, udalji od nas ejtana i udalji ga od

djeteta koje nam daruje!',
pa se u tom odnosu zane dijete - ejtan mu nikada ne bi na
udio. "1
U autentinom se hadisu navodi da ejtan bjei kad se za
ui ezan. Suhejl b. Ehu-Salih pripovij edao j e : "Otac me poslao
u pleme Benu-Harise, a sa mnom je bio na sluga (ili je re
kao : na drug), pa ga je iza zida neko zovnuo poimenice . ! kad
je moj drug provirio iznad zida, nikoga nije vidio. Kad sam to
ispriao ocu , samo je rekao: 'Da sam predosjeao da e to do
ivjeti, ne bih te poslao. Kad uje takav glas, proui ezan, jer
uo sam da Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi Resululla
hov, sallallahu 'alejhi ve sellem , hadis : 'Kad ovjek zaui ezan,
ejtan bjei putajui vjetrove."'2
Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, pripovijedao je da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom prilikom re
kao: "Kad ovjek zaui ezan, ejtan bjei putaj ui vjetrove da
ne uje ezan, a kad mujezin zavri, on se vrati. Takoer, vrati se
i poto se proui ikamet, da bi ovjeka ometao u namazu . . "3
Ebu-Te mime je uo nekog ashaba da pripovijeda kako je
jednom prilikom jahao iza Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, pa se Res ulullahov, sallallahu 'alejhi ve sellem , magarac
spotakao, na ta je ovaj ashab rekao: "Propao ej tan ! " Na to
mu je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : "Nemoj
govoriti: 'Propao ej tan !', jer kad tako kae, on se uzoholi i
kae: 'Svojom sam ga snagom pobijedio!' Kad kae: 'Bismil
lah! ', ejtan se smanjuje, sve dok ne bude malen koliko muha."4
.
El-Buhari (8o6, 1222, 1231, 1232 i 3285) i Muslim (389)

5/9s. Ibn-Kesir je zapisao: "Ovo je predanje zabiljeio samo imam
Ahmed; njegov je lanac prenosilaca dobar." Vidjeti: El-Bidajetu ven-nihaje,
1 ;65.
2 Muslim (389)
4 Ahmed,
163
IVLJ E N J E U ZAJ EDNICI MUSLIMANA

ovj eka od padanja pod utjecaj ejtanovih zamki udaljava i
vljenje u islamskim zemljama. Prilii da ovjek sebi izabere
estito drutvo koj e e mu pomagati u l stini, poticati na nju
i podsjeati na dobra dj ela. Ovo je zato jer j e u j edinstvu izu
zetno velika snaga. Ibn-Omer, radijallahu 'anh u, pripovijeda
da im je Omer, radijallahu 'anhu, odrao govor u El-Dabiji,
kojom je prilikom rekao : "O ljudi, ustao sam pred vama kao
to je Resulullah, sal i allahu 'alej hi ve sell em, ustao meu nama
i, izmeu ostalog, rekao sljedee: 'Drite se zajednice, a u
vajte se nejedinstva, jer ejtan je u blizini jednog ovjeka, a
ve od dvojice dalj i je."'r
Validna zajednica j este zajednica muslimana koju predvodi
njihov vladar. Vano je napomenuti da zajednica u islamu ne
ma nikakve vrijednosti ako nije privrena ls tini: Kur'anu i sun
netu. Ebud-Derda, radijallahu 'anhu, izjavio j e : "uo sam Alla
hovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, da kae: 'ejtan je
ovladao troj icom ljudi, ivj eli u gradu ili u pustinji, ako ne us
postavljaju zajedniki namaz. l stoga se dri zajednice, a vuk
samo j ede onu ovcu koj a se odvoji od stada."'2
Muavija b. Ebi -Sufjan, radijallahu 'anhu, ustao j e i rekao:
"Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ustao je meu nama i
rekao: 'Zaista su se slj edbenici Knjige koji su bili prije vas po
dijelili na sedamdeset i dvije frakcije, a zaista e se ovaj ummet
podijeliti na sedamdeset i tri frakcij e : sedamdeset i dvije ui
e u Vatru, a jedna u Dennet, i to j e zaj ednica."'J
' Et-Tirmizi (1758)

2 Et-Tirmizi (541)
3 Ebu-Davud (3842)
RAZOTKRIVA N J E EJTANOVIH PLANOVA l ZAMKI

Musliman mora saznati ejtanove puteve i naine zavoenja1
i mora to ljudima objanjavati. asni je Kur'an tome posve
tio panju govorei o nainu na koji je ejtan zaveo Adema,
'alejhisselam. A Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, istu je
stvar objasnio na najbolji mogui nain. Objanjavao je asha
bima, radij allahu 'anhum, kako ejtan prislukuje, pa jednu ri
je koju uje apne vrau ili arobnjaku, a na to doda stotinu
lai, da se ne bi prevarili kad se o takvim ljudima radi; kako
ejtan ubacuje zle misli i odvraa od namaza i ostalih ibadeta;
kako ljude nastoji navesti na s umnju da su izgubili abdest, a
to ustvari nije tako; kako sije razdor izmeu mua i ene ; kako
ubacuje ovjeku sumnju postavljajui mu pitanje: "Ko je stvo
rio to, ko je stvorio to?", sve dok mu ne postavi pitanje ko je
stvorio Allaha . . .
POSTUPANJ E SUPROT N O O N OME NA TA

EJ TAN N AVOD I
ejtan se ovjeku predstavlja kao vjerni savjetnik (o emu smo
ranije govorili), zbog ega ovjek mora postupati suprotno
onome na ta ga on navodi. Neka mu kae: "Da si ikome iskre
ni savjetnik, bio bi sebi, jer si sebe bacio u Vatru i na sebe na
vukao srdbu Silnog Allaha! l kako moe biti savjetnik onaj ko
sebi ne eli dobro?"
Haris b. Kajs, rahimehullah, govorio je: "Kad ti ejtan doe
Onaj ko eli saznati pojedinosti u vezi sa ejtanovim planovima, zam

kama i spletkama, o tome kako je ljudima zakomplikovao vjerovanje, iba
dete i meuljudske odnose, te o tome kako se poigrao sa idovima, kr
anima, vatropoklonicima i ostalim mnogobocima - ne moe a da ne
proita sljedee dvije knjige imama lbnul-Kajjima: Telbisu lblis i 'lgasetul
-lehfan.
V)ERNIKOVO ORUJE U BORBI PROTIV EJTANA
16 5
dok si u namazu i kae ti: 'Ti se samo pretvara!', jo dulje kla.

. "I
nJ aJ .
Dakle, kad saznamo da ejtan voli odreenu stvar, da se
njome odlikuje, naa je obaveza da se u tome od njega razliku
jemo. Naprimj er, on j ede, pije i prihvata lijevom rukom, i mi
smo duni u tome postupati suprotno njegovoj praksi. Ebu
-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi sljedee Resulullahove,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Neka ovjek jede desnom
rukom, neka pije desnom rukom, neka uzima desnom rukom
i neka daje desnom rukom! Zaista ejtan jede lijevom rukom,
pije lijevom rukom, daje lijevom rukom i uzima lijevom rukom. "2
Takoer, ej tan pije s ovjekom koj i pije stojei, i stoga nam
je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, preporuio pijenj e
sjedei.
Isto tako, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, potaknuo
nas je na spavanje u podne obrazlaui to na sljedei nain:
"Spavajte u podne j er ejtani tada ne spavaju."3
asni Kur'an upozorio nas je na pretjerivanje, a one koji
pretjeruju svrstao u kategoriju ejtanove brae, i to j e samo
zato jer ejtani vole rasipanje imetka i njegovo bespravno tro
enje.
U pretjerivanje se ubraja bespotrebno gomilanje namjeta
ja i postelja. Potvrdu za to nalazimo u Dabirovom, radijalla
hu 'anhu, predanju u kojem se navodi da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, spomenuo postelju i rekao : "Jedna
postelja pripada muu, druga eni, trea gostu, a etvrta ej
tanu."4
Polazei od principa uvanja imetka, Vjerovjesnik, sallalla1 Te/bisu Iblis, str. 38.
2 lbn-Made (2643)
l Ebu-Nu'ajm, u djelu Et-Tibb, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahi
hul-dami'a , 4/147
4 Muslim (2084) i Ebu-Davud (3489)
r66
SVl] ET DiNA l EJTANA
hu 'alejhi ve sellem, naredio je sklanjanje prljavtine koja za

hvati zalogaj koj i ispadne ; njega ne treba ostaviti ej tanu. Da
bir, radijallahu 'anhu, govorio je: "uo sam Poslanika, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, da govori: 'ejtan prisustvuje svakom
ovjekovom poslu, ak prisustvuje i njegovom objedu. Zato,
kad nekome ispadne zalogaj , neka s njega obrie prljavtinu,
pa neka ga potom pojede i neka ga ne ostavlja ejtanu. Opet,
kad zavri s objedom, neka oblie prste , jer ovjek ne zna u
kojem je dijelu hrane blagoslov."'1
ejtanove jaha/ice
Konji i sve ostale jahae ivotinje koje ljudi ulau i grajui ha
zardne igre i na koje se klade samo su ejtanove jahalice. Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , rekao je: "Postoje tri
vrste konja: konj koji pri pada Allahu, konj koji pripada ejtanu
i konj koj i pripada ovjeku. Kad je rije o konju koji pripada
Allahu, to je onaj konj koji slui na Allahovom putu: njegovo
sijeno, izmet i mokraa - za sve to ovjek e imati nagradu.
Kad se radi o konj u koj i pripada ejtanu, to je konj s kojim
se igra hazardna igra ili se na njega kladi. A to se tie konja
koji pripada ovjeku, to je onaj konj kojeg ovjek dri radi ras
ploda, a on je tit od siromatva."2
Brzopletost - ejtanova djelo

B rzopletost je, izmeu ostalih, osobina koju voli ej tan, jer
ona ovjeka navodi na brojne greke. U Poslanikovom, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, hadisu kae se sljedee : "Smirenost
je od Allaha, a brzopletost je od ejtana."3 S tim u vezi, oba
vezni smo postupati suprotno ejtanu i raditi ono ime emo
1
Muslim (2033)
Ahmed s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-dam'a, 3/137
3 El-Bejheki, u djelu u 'a bul-man, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti:
Sahhul-dami'a , 3/57
2
16 7
stei Allahovo, delle anuhu, zadovolj stvo. Stoga j e Resulul

lah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Edu b. Abdulkajsu: "Pri
sebi ima dvij e osobine koj e voli Allah : blagost i smirenost."1
Zijevanje - ejtanova djelo

ejtan voli da ovjek zijeva. Zato nam je Allahov Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, naredio da zijevanje maksimalno spu
tamo. Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi sljedee Vjero
vjesnikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Zijevanje j e od
ej tana. Zato, kad ovjek zijeva, neka ga maksimalno sputa,
jer kad ovjek zijevajui izusti rije ha, ejtan mu se nasmije."2
Razlog je tome injenica da je zijevanje pokazatelj lijenosti, a
ej tana divi i raduje kad j e ovjek lijen i trom, tim prije to tada
ini malo djela i ulae malo truda u ono to e ga uzvisiti kod
Allaha.
POKAJAN J E l TRAENJ E OPROSTA

Ako se desi da ejtan zavede ovj eka, ovjek te njegove zamke
moe suzbiti, izmeu ostalih stvari , hitrim pokajanjem i vra
anjem Svevinj em Allahu. Sveznajui je Allah rekao : "Oni ko
ji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanska dodirne, sjete se,
i odjednom dou sebi. . . " (El-A'raf, 2or.) Izraz ta'if koji je spo
menut u ajetu protumaen je kao odluka da se poini grijeh,
odnosno samo injenje grijeha. Allahove, delle anuhu, ri
j ei : " . . . sjete se " znae: sjete se Allahove kazne i nagrade,
obeanja i prijetnje, pa se pokaju, zatrae utoite u Svezna
j ueg Allaha i brzo Mu se vrate. A rijei: " . . .i odjednom dou
sebi. . . " imaju znaenj e : ponovo kroe Pravim p utem i pro
bude se iz nemara u koji su bili zapali. l sve to ukazuje nam da
.
1
2
Muslim (17 i r8)

El-Buhari (3289), i ovo je njegova verzija, Muslim (2994) i Et-Tirmizi
(2206)
16 8
SVIJET DlNA l EJTANA
je ejtan sposoban ovjeka navesti na sljepilo i njegovo srce

okupirati sumnjama, u toj mjeri da od te koprene ne vidi Isti
nu.
Imam Ahmed u El-Musnedu i El-Hakim u El-Mustedreku
zabiljeili su hadis u kojem se kae da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao : "ejtan se zavjetovao Sve
vinjem Allahu : 'Tako mi Tvoje veliine, o moj Gospodaru,
zavodit u Tvoje robove sve dok su ivi !' Na to mu je Svevi
nj i Allah odgovorio: 'Tako mi Mog ponosa i veliine, Ja u i m
opratati sve dok M e budu molili za oprost! ' "1
l to je karakteristika Allahovih, delle anuh u , robova: kaj u
se i mole za oprost neposredno nakon uinjenog grijeha, u
emu imaju divan uzor u svom praocu Ademu, 'alejhisselam,
koji je ubrao plodove sa zabranjenog drveta, pa je primio neke
rijei od svoga Gospodara i On mu je oprostio. Adem i Hawa
obratil i su se Svemoguem Allahu rijeima: '"Gospodaru na'
- rekoe oni - 'sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprosti i
ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni."' (El-A'raf,
23.)
to se tie ejtanovih pristalica, o nji ma je Sveznajui Allah
rekao: " . . . dok prijatelje ejtanove ejtani podravaju u za
bludi i oni ne dolaze sebi." (El-A'raf, 202.) l ovdje se pod izra
zom ejtanovi prijatelji podrazumijevaju oni iz reda ljudi, kao
to je to sluaj i u aje tu : " jer su rasipnici braa ejtanova . "
(El-Isra', 27.) A to su zapravo nj ihovi sljedbenici, koji ih slu
aj u, prihvataju njihove zapovijesti i podravaj u ih u zabludi,
neumorno i neprestano im uljepavajui grijehe, a potvrdu za
to nalazimo u ajetu: "Zar ne vidi da Mi nevjernike ejtanima
preputamo da ih to vie na zlo navraaju" (Merjem, 83.)
.
Sahihul-dami'a , 2/72
16 9
KLO N J E N J E SUMN J I l N EJASN OA KOJ E EJTAN MOE

ISKORISTITI UN ITAVAJ U I OVJ E KOVU REPUTACIJU
Neka ovj ek izbjegava sumnjive situacije, a ako s e one dese,
neka ljudima objasni svoj poloaj , jer tako nee dati priliku
ejtanu da ubaci zle misli u grudi muslimana; u tome ovjek
ima Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, kao naj ljepeg
uzora. Vjerovjesnikova, sallallahu 'alejhi ve sellem, supruga
Safijja b. Hujej pripovijedala je: "Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, bio je u i'tikafu, pa sam ga jedne noi dola posje
titi i s nj im porazgovarati. Kad sam krenula, on je ustao da me
isprati", a ivjela je u kui U same b. Zej da, "i tada su pored nas
prola dvojica ensarija i, poto su vidjeli Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem, pourili su, na ta im je on rekao: 'Usporite
vas dvojica! Ovo je Safijja bint Hujej ! ' Rekoe : 'Subhanallah!
Allahov Poslanie ! ' Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
ree: 'Zaista ejtan kola ovjekom kao to kola krv, pa sam se
pobojao da vas ne navede na lou misao."' lli je rekao : " . . . pa
sam se pobojao da vas ne navede na kakvu misao."r
El-Hattabi zapaa: "lz hadisa se zakljuuje da je poeljno
da se ovjek kloni svake stvari koja moe izazvati sumnju kod
ljudi i navesti ih na runo miljenje, te da od toga trai spas u
potvrivanju svoje nevinosti."
Pripovijeda se da je imam afi izjavio : "Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, pobojao se da e njegov razgovor
sa Safijom negativno utjecati na njih te da e zanijekati islam,
i to im je objanjenje Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
dao iz saaljenja prema nj ima dvojici, a ne iz straha za svoj
poloaj ."2
Sveznaj ui Allah uputio nas je da s ljudima samo lijepo raz
govaramo kako se ejtan ne bi umijeao u odnos s naom bra1
2
El-Buhari (1712) i Muslim (2175), i ovo je njegova verzija.

Telbisu Iblis, str. 46.
SVIJET DINA I EJTANA
om i kako ne bi meu nas unio razdor i neprijatelj stvo : "Reci

robovima Mojim da govore samo lijepe rijei: - jer bi ejtan
mogao posijati neprijateljstvo meu njima " (El-Isra.', 53.)
l ovo je stvar u pogledu koje su neki ljudi bezbrini: vidi
ih kako izgovaraju dvosmislene rijei koje mogu imati runo
znaenje. tavie, neki svoju brau nazivaju imenima i nadim
cima koje oni ne prihvataj u, koje preziru , i to bude ejtanov
prilaz koj i iskoristi da ih rastavi, a umj esto sloge i podudar
nosti, dolazi do neprijateljstva.
.
ovjek na popritu borbe

Na kraj u ovog poglavlja, bila mi je elja skrenuti panj u na ve
oma vano Ibnul -Kajjimovo, rahimehullah , zapaanje u vezi
sa stvarn()sti i prirodom ovjekove borbe protiv ejtana. On
je zapisao, ukratko : "Allah, delle anuhu, odabrao je ovjeka
izmeu ostalih stvorenja, ukazao mu posebnu poast, dao mu
mogunost da vjeruje, ispovijeda tevhid, iskreno robuje Alla
hu, voli Ga, nada se . . . , ali ga je iskuao strastima, srdbom,
nemarom i, kao iskuenje, odredio mu Iblisa, koji ne poputa
kad je rije o zavoenju."r
Zatim je zapisao sljedee: "Dakle, ej tan ovjeku prilazi s
one strane koja odgovara njegovoj dui i prirodi, pa mu se
dua prikloni jer joj se pribliio preko onoga to ona voli, i
tada se protiv ovjeka urote tri saveznika okupatora: ejtan,
dua i prohtjevi, potiui udove na izvravanje njihovih elja
- udovi su posluna maina kojoj preostaje samo povinovanje.
Takav je poloaj udova u odnosu na spomenuta tri neprijate
lja : udovi su im posluni, ma ta im neprijatelj i naredili i ma
ta od njih eljeli.
Tako iziskuje ovjekov poloaj , al i milost Silnog, Samilo
snog iziskuj e to da je ovjeka pomogao jednom drugom vr
stom vojske i pomoi, s koj ima se odupire snagama koje el e
1
El-Vabilu.s-sajjib, str. 2 1 .
171
njegovu propast: poslao mu je Poslanika, sallallahu 'alejhi ve

sellem , objavio Knjigu, pomogao ga plemenitim melekima,
koji se suprotstavljaju ovjekovom neprijatelju, ejtanu - kad
ga ej tan navraa na odreeno zlo, melek ga navraa na Alla
hove, delle anuhu, zapovijesti - objasnio mu propast koj u
donosi pokoravanje ejtanu . . . l tako ovjekom ponekad ovla
da ejtan, ponekad ga, opet, melek navede na dobro, a pomo
gnu t je samo onaj koga Sveznaj ui Allah pomogne i sauvan
je samo onaj koga Sveznajui Allah sauva.
Svemogui je Allah uinio da nasuprot due koja navodi na
zlo stoji smirena dua: kad ga prva navodi na zlo, druga, smi
rena odvraa ga od toga; kad ga zla dua odvraa od dobra,
smirena ga dua potie na dobro, i tako se ovjek pokorava
nekad ovoj a nekad onoj dui , a ima status one due kojoj se
ee pokorava, osim to se moe desiti da jedna od dvije due
bude u potpunosti slomljena, u toj mjeri da se nikada ne moe
oporaviti .
l s to tako, uinio je da nasuprot prohtjevima (koji navraaju
na poslunost ejtanu) i dui koja navraa na zlo stoji svjetlost,
mo zapaanja i razum, koji ga odvraaju od slijeenja pro
htjeva: kad god poeli slijediti prohtjeve, ovjeka razum, mo
zapaanja i svjetlost upozore : 'Pazi, pazi! Ispred tebe je pro
past, ti si lovina lopova i drumskih razbojnika ako bude slije
dio taj putokaz .' l ovjek ponekad slijedi tog iskrenog savjet
nika, pa mu se objelodani njegov ispravan rezon i iskren sa
vjetodavan odnos, ali ponekad slijedi prohtjeve, pa bude pre
sreten na putu : ostane bez novca i odjee, i tada se zapita: 'ta
se to desilo?!'
A udno je da zna ta se desilo i da zna na kojem je putu
opljakan, ali opet uporno ide tim p utem jer je vodi prohtjev
zavladao njime, ovjek je potpao pod njegov utjecaj i snaga
pro htjeva dola je do izraaja; da je taj isti prohtjev ovjek osla
bio suprotstavljajui mu se, odvratio od sebe njegov poziv i
poveo borbu protiv njega kad je prohtjev njime htio ovladati,

on ovjekom ne bi ovladao, ve je ovjek taj koji je prohtjevu
omoguio da njime ovlada i predao mu svoje ruke.
Takav ima status ovjeka koji se predao neprijatelju koji
ga svee i kanjava tekom kaznom: zarobljenik e traiti po
mo, ali mu je niko nee pruiti. Eto isto tako se preda ejtanu,
prohtjevima i svojoj dui koja ga navraa na zlo, pa onda trai
spas, ali ga ne nalazi.
l poto je ovjek iskuan onim ime je ve iskuan, pomo
gnut je vojskama, opremom i tvravama i reeno mu je: 'Bori
se protiv svog neprijatelja! Uzmi koliko god hoe vojnika koji
ti stoje na raspolaganju, zatiti se kojom god hoe tvravom
i uvaj strau do smrti, ta kraj je blizu , uvanje strae trajat
e veoma kratko. l kao da ti je Melek smrti poslao svoje iza
slanike koji su te prenijeli u drugu Kuu, pa si se odmorio od
borbe, oslobodio neprijatelja i uveden u Kuu poasti, u ko
j oj e uivati i imati sve to poeli. A vidi i svjestan si da je
Dehennem, zatvor u koji te tvoj neprijatelj nastojao baci ti,
najgora vrsta zatoenitva. Vrata zatvora u koj i te htio utam
niiti zatvorila su se onda kad su u njega uli zloinci, pa su
izgubili nadu u izlazak i spas. A ti ivi u onome to tvoja dua
poeli i ime se tvoje oi naslauj u, to je nagrada za strplje
nje koje si imao u kratkom periodu i nadoknada za bdijenje
na prvoj borbenoj linij i, to je veoma kratko trajalo, vrijeme je
to koje je bilo i prolo, i kao da neprijatnosti nije ni bilo.'
Ako dua ne mogne zapaziti kratkou vremena i brzinu nje
govog prolaska, neka razmisli o sljedeim ajetima: '. .A onoga
Dana kada doive ono ime im se prijeti, uinit e im se da
su ostali samo jedan as dana . . .' (El-Ahkaf, 35.) ' . . . a njima
e se uiniti, onoga Dana kada ga doive, da su samo jednu
veer ili jedno jutro njezino ostali.' (En-Nazi'at, 46.) 'A ko
liko ste godina na Zemlji proveli' - upitat e On. 'Proveli
smo dan ili samo dio dana' - odgovorit e - 'pitaj one koji
1 73
su brojali.' 'Pa da, kratko ste proveli' - rei e On - 'da ste

samo znali! Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da
Nam se neete povratiti?' (El-Mu'miniin, II2. -ns.) ' . . . na Dan
kada e se u Rog puhnuti. Toga dana emo nevjernike mo
dre sakupiti i jedan drugom e tiho govoriti: 'Niste ostali
vie od deset dana.' Mi dobro znamo o emu e oni govoriti
kad najrazboritiji izmeu njih rekne: 'Ostali ste samo dan
jedan!' (Ta Ha, 102.-104.)
Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, obratio se asha
bima, kad je sunce bilo na zalasku, rekavi im: 'Zaista, u od
nosu na ono to je ve prolo, od ovoga je svijeta ostalo samo
onoliko koliko je ostalo od ovog dana u odnosu na ono to j e
o d njega ve prolo.'r
Neka razuman, prema sebi iskren ovjek razmisli od ovom
hadisu, i neka zna da je sve to ostvari u tom preostalom vre
menu od ovog svijeta, makar toliko ivio - isto obmana i zbr
kani snovi. Neka zna da je vj enu sreu i stalni uitak prodao
za neto to apsolutno nita ne vrijedi. A da je traio Allahovo,
delle anuhu, zadovoljstvo i onaj svij et, Allah bi mu u potpu
nosti dao udio na ovom svijetu. U predanju se kae : 'ovjee,
prodaj ovaj svijet za ahiret, i oba e imati, a nemoj prodati
ahiret za ovaj svijet jer e oba upropastiti!'
Neki su prvaci govorili : 'ovjee, tebi treba udio u ovome
svij etu, ali ti je potrebniji u dio na onom svijetu. l ako pre
ferira udio na ovom svijetu, izgubit e udio na ahiretu , a
usto e uvijek biti na ri ziku u pogledu udjela na ovom svijetu.
Meutim, ako preferira udio na ahiretu, ostvarit e udio na
ovom svij etu i kako treba uredit e ga.'
Drei govor, Omer b. Abdulaziz, rahimehullah, rekao j e :
'O ljudi, niste stvoreni uzalud, neete biti preputeni sami se
bi , bit ete proivljeni! Allah, delle anuhu, sakupit e vas
' Ahmed, u El-Musnedu, i Et-Tirmizi,
je hasen-sahih."
Es-Sunenu, koji je zapisao: "Hadis
1 74
da vam presudi i jedne od drugih odvoji. l pravi je gubitnik

i nesretnik onaj ovjek kojeg Svevinj i Allah ne uvede u Svoj u
milost, koja sve obuhvata, i kojem ne dopusti ulazak u Den
net, ije je prostranstvo koliko nebesa i Zemlja. Na Sudnjem
e danu sigurnost imati samo onaj ko bude strahovao od Sve
vinjeg Allaha i bojao Ga se, prodao neznatno za ono vrijedno,
prolazno za vjeno, nesreu za sreu . . . Zar ne vidite da vam
se smrt pribliila i da e vas naslijediti oni koj i dolaze? Zar ne
vidite da svakog dana, jutrom ili veeri, na ahiret pratite ne
koga iji se ivot zavrio, ije nade vie nemaju izgleda? Zar ga
ne stavljate u kabur, u kojem nema ni j astuka ni postelje? Zar
njegove veze nisu prekinute, zar ga voljeni nisu ostavili, zar
nije izloen polaganju rauna . . . ?'
elimo rei da je Allah, delle anuhu, ovjeka pomogao
u tom kratkom periodu vojskom, opremom i pruio mu ra
znovrsnu pomo, objanjavajui mu ime se moe zatititi od
svog neprijatelja i ime se moe osloboditi njegovih okova,
ako ga zarobi.
Imam Ahmed i Et-TirmizP zabiljeili su preko Harisa el:
-E'q.rija, radijallahu 'anhu, da je Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, rekao sljedee: 'Svevinj i Allah naredio je jahjau, Ze
kerijjaovom sinu, pet stvari, i da ih naredi lzraelianima, ali
on ih je bio skoro zapostavio, pa ga je l sa upozorio: 'Allah ti
nareuje pet stvari, i da ih naredi l zraelianima; ili e ti, ili
u ja to uiniti.' 'Ako me preduhitri, bojim se da u biti utje
ran u zemlju ili kanjen', odgovori mu Jahja. Okupio je ljude
u Mesdidul-aksau; damija se ispunila, svijeta je bilo ak po
balkonima. jahja im ree: 'Allah mi nareuje pet stvari, i da ih
vama naredim . . .' A peta je stvar koju im je naredio injenje
zikra: ' . . .i nareujem vam da Ga spominjete ; onaj ko spomi
nje Allaha lii na bjegunca koga goni neprijatelj , pa se skloni
1
On je rekao da je ovaj hadis hasen-sahih.
VJERNIKOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA
1 75
u zatienu tvravu, i ovjek, isto tako, samo se zikrullahom

moe zatititi od ej tana.'
U istom hadisu naredio im je i obavljanje namaza: ' . . .i na
reujem yam namaz; kad klanjate, nemojte se okretati, jer,
dok ovjek klanja, Allah Svoje Lice okrene prema njegovom,
sve dok se ne okrene . . . '
A zabranjeno okretanje u namazu dijeli se na dvije vrste:
prvo, okretanje srca od Sveznaj ueg Allaha nekom drugom;
i, drugo, okretanje pogleda ustranu. Svemogui je Allah po
sveen ovjeku sve dok je ovjek posveen namazu, a kad se
okrene od namaza, bilo srcem ili pogledom, Allah, delle a
nuhu, okrene se od nj ega. Aia, radijallahu 'anha, upitala je
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi s okre
tanjem u namazu, na ta joj j e Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, odgovorio : 'To j e ej tanova kraa ovjekovog namaza.'1 U
predanju se kae : 'Svevinji Allah govori : 'Zar se ovjek okree
nekome boljem od Mene? Zar se okree nekome boljem od
Mene?' Onaj ovjek koji se okree u namazu, tjelesno ili du
evno, slian je ovjeku kojeg pozove vladar, postavi ga ispred
sebe i obraa mu se, ali se ovaj u toku razgovora okree li
jevo i desno, ne posveujui panju njegovim rijeima, pa ne
razumije ono to mu vladar govori, j er nije duevno prisutan
tom razgovoru. l ta vladar treba da uradi s takvi m ovjekom?
Najmanje to e ui niti jeste da e s njim prekinuti razgovor,
osuditi ga, udaljiti ga od sebe i smatrati ga beznaaj nim.
l odatle razlika izmeu takvog ovjeka i ovjeka koj i obavlja
namaz skrueno i predano se obraaj ui Svevinjem Allahu;
onoga ovjeka koji osjeti veliinu Onoga pred Kojim stoji; ije
se srce ispunilo strahopotovanjem i poniznosti prema Nje
mu; kojeg je stid Sveznajueg Allaha d a s e posveti nekom dru
gom, a ne Njemu, ili da se okrene od Njega: izmeu takva dva
1
El-Buhari (751)
namaza razlika je kao izmeu neba i Zemlje. Hasan b. Atijj e,

rahi mehullah, govorio je: 'Dva ovjeka klanjaju isti namaz, ali
se njihov status razlikuje srazmjerno razdaljini izmeu neba i
Zemlje i to zbog toga to jedan od njih klanja duevno se okre
nuvi Allahu, delle anuhu, a drugi klanja nemarno i bez
brino.' l kad se ovjek posveti stvorenju poput sebe, a izmeu
njih dvojice je zastor, to nije ni posveivanje ni pribliavanje,
pa kako je onda sa Uzvienim Stvoriteljem? Isto tako, kad se
posveti Allahu, delle anuhu, ali ga od Njega odvaja zastor
strasti i vesvesa, koje ispune ovjekovu duu i zarobe je, moe
li to biti posveenost, a vesvese i kojekakve misli obuzele su
mu pamet i vodaju ga amo-tamo?
Kad ovjek stupi u namaz, ejtana obuzme lj ubomora, uto
liko to je stupio u najbolje dobro djelo, djelo iji je inilac naj
blii Allahu, delle anuhu, koje najvie srdi ejtana i koje mu
je najtee podnijeti. l stoga tei i ulae maksimalan trud da
se ovjek ne odri u namazu , neprestano mu daje lana obe
anja, lanu nadu, navodi ga na zaborav, na njega tjera svoju
pjeadiju i konjicu, sve dok mu obavljanje namaza ne prikae
beznaaj nim, te se ovjek prema njemu pone olahko odno
siti, pa ga naposljetku u potpunosti izostavi.
Ako ne uspije u tome i ako ga ovjek ne poslua te namaz
skrueno obavlja, Allahov, delle anuhu, neprijatelj nastoj i se
isprijeiti izmeu ovjeka i njegove due, izmeu njega i nje
govog srca: u namazu ga podsjea na ono ega se prije stu
panja u namaz nije sjetio, ak mu sugerira odreene stvari ili
potrebe u koje je izgubio nadu, podsjea ga na njih kako bi
njegovo srce odvratio od namaza i od Al laha, delle anuhu,
pa ovjek obavi namaz samo formalno i ne zaslui Allahovu ,
delle anuhu, posveenost, poast i blizinu u mjeri u kojoj
to zaslui onaj ko predano obavi namaz. Takav ovjek namaz
zavri s grijesima i teretom s koji ma je stupio u njega, jer ga
tako obavljen namaz toga ne oslobodi. Ovo je zato jer namaz
177
brie grij ehe samo onoga ovjeka koji ga obavi onako kako ga
treba obaviti, onoga ko je u njemu nadasve skruen i ko ga
klanja tijelom i duom. l takav, po obavljenom namazu, osjeti
lahkou u dui, nestanak ogromnog tereta, olakanje i ugo
dan osjeaj , toliko da poeli da namaz nij e jo zavrio, jer je u
namazu skrivena radost, uitak due, ljepota koju osjeti srce
i svojevrstan odmor na ovome svijetu: osjeti da je u tijesnoj
tamnici sve dok ne stupi u namaz, pa se njime odmori, a ne
odmara se od njega. Moto onih koji vole Allaha, delle anu
hu, glasi : ' Klanjamo i odmaramo se u namazu!' Isto tako go
vorio je njihov imam, uzor i Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem: 'O Bilale, odmori nas namazom!' Nije govorio: 'Haj de,
odmori nas od namaza! ' tavie, Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, j ednom j e prilikom rekao: 'Namaz je radost mojim
oima.' Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, namaz j e
doivljavao kao veliku radost, ni u emu nije osjeao toliku
radost, i nije se mogao strpiti da ne klanja.
U j ednom se predanju navodi da Sveznajui Allah, kad o
vjek stupi u namaz, kae: 'Sklonite zastor!', a ako se ovjek
okrene , On naredi: 'Spustite zastor! ' A okretanj e spomenuto
u ovom predanj u protumaeno je kao okretanje srca od Sve
vinjeg Allaha. Dakle, kad s e ovjek okrene nekome drugom,
spusti se zastor izmeu njega i Svemogueg Allaha, a ej tan
pristupi i pokazuje mu ovosvjetske potrebe, kao da gleda u
ogledalo. Meutim, ako se ovjek posveti Allahu i ne okree
se, ejtan nij e kadar negativno posredovati izmeu njega i Sve
znaj ueg Allaha: ejtan pristupa samo kad se zastor spusti.
Ako ovjek pobjegne Allahu i ostvari duevnu prisutnost u na
mazu, ejtan pobj egne ; ako se ovjek okrene, ejtan pristupi. .
l takvo j e ovjekovo stanje kad se radi o namazu i ejtanovom
odvraanju ovjeka od namaza."
.
Kako biti duevno prisutan u namazu

Ovo pitanje Ibnul-Kajjim, rahimehullah, objanjava na slje
dei nain: "ovj ek moe biti duevno pri sutan u namazu i
njime zaokupljen samo uz Allahovu pomo, ako uspije savla
dati svoje strasti i prohtjeve. U protivnom, kako e se oslo
boditi vesvesa i kojekakvih mi sli onaj ovjek kojeg je nadvla
dala strast i njime ovladali prohtjevi , pa ejtan nae naina da
ga stavi pod svoju kontrolu? Treba znati da postoj e tri vrste
srca. Prva je vrsta srce koje je lieno vjerovanja i svakog do
bra, i to je tamno srce, od ijeg je zavoenja vesvesama ejtan
odahnuo, utoliko prije to ga j e uzeo za kuu, mj esto boravka,
njime maksimalno ovladao i u potpunosti dobio njegovu po
slunost. Druga je vrsta srce koje je prosvij etlj eno svjetlom vje
rovanja, u kojem gori njegova baklja, ali ga donekle prekriva
tama strasti i trese oluja prohtjeva, i ejtan mu ponekad pri
stupa a ponekad se povlai , nalazi polj e na kojem moe djelo
vati i pretenzije koje moe pothranjivati, a rat je promj enjive
sree . Stanje ljudi koji imaju ovakvo srce razlikuj e se shodno
vladanju i podreenosti : postoje oni koj i su veinu vremena
pobjednici nad svojim neprijateljem, postoje i oni koji su vei
dio vreme na pobij eeni od neprijatelja, a postoj e i oni ija se
pobjeda i poraz esto smj enj uj u . l trea vrsta j este srce koje je
prosvijetljeno svjetlom vjerovanja i njime u potpunosti ispu
njeno, koje apsolutno ni kako ne prekriva zastor strasti i koje
je definitivno poteena tame: svjetlo u grudima ima jak sjaj ,
i ono bi spalilo vesvese da mu se priblie. Takvo srce ima sta
tus neba uvanog zvij ezdama: ako mu se ejtan priblii elei
u nj ega prodrijeti , bude pogoen i spaljen ; a nebo nije sve
tije od vjernika, i Allahovo, delle anuhu, uvanje vjernika
potpunije je od uvanja neba. Ovo je zato jer j e nebo mjesto
na kojem meleki ine ibadet, mjesto na koj em su se nalazile
objave i na njemu je svjetlo dobrih djela, a vjernikovo je srce
VJERNlKOVO ORUJ E U BORBl l'ROTlV EJTANA
1 79
mjesto na kojem je stacioni ran tevhid, lj ubav, spoznaja, vje

rovanje i u njemu je svjetlo tih vrij ednosti, te odatle zasluuje
da bude uvano od neprijateljeve spletke , i neprijatelj mu ne
moe nanijeti nikakve gubitke, osim na prevaru.
Kad se radi o spomenutim vrstama srca, navedeno je lijepo
poreenje s tri kue na koje nasrne kradlj ivac. Prvo je vla
dareva kua u kojoj se nalaze njegova riznica, blago i biseri.
Drugo je podanikova kua u kojoj se nalaze nj egova riznica,
blago i biseri, a koji ne pripadaju vladaru. l tree je prazna
kua u koj oj nema apsolutno nita. Pitanje glasi : iz koje e
kue kradljivac ukrasti blago?
Ako kaemo da e ukrasti iz prazne kue, to je apsurd, jer u
njoj nema nita to se moe odnijeti. U tome je smisl u preda
nje u koj em se kae da je neko sugerirao lbn-Abbasu, radijal
lahu 'anhu : 'idovi tvrde da im u molitvi ne dolaze nastrane
misli!', na ta je samo odgovorio: 'A ta ejtan jo treba uiniti
s pokvarenim srcem?'
Ako kaemo da e ukrasti iz vladareve kue, to je skoro ne
mogue, jer nju uva straa koja kradljivcu ne doputa da joj se
uope pribli i . tavie, uva je sam vladar, uz strau i vojnike
koje je postavio oko nje .
Kradlj ivcu ostaje samo trea kua, nju e napadati. Neka
pronicljiv ovjek razmisli o ovom primjeru i neka ga primijeni
na srce jer je u skladu s njegovom prirodom.
Prvo je srce u koj em nema nikakvog dobra, i to je srce ne
vjernika i licemjera. To je zapravo ejtanova kua koju je re
zervirao za sebe i uzeo je za mjesto stalnog boravka, pa ta e
ukrasti iz te kue a u njoj su njegove riznice, blago, sumnj e ,
privienja i vesvese?!
Drugo je srce koje je ispunj eno tovanjem Svevinj eg Alla
ha, osjeajem Njegove veliine, lj ubavi prema Njemu, svijest
da On bdi, stidom od Nj ega . . . , pa koj i e se ejtan osmjeliti
krenuti na takvo srce? Ako se i osmj eli pa pokua neto ukrasti
r 8o
SVI ) ET DINA l EJTANA
iz njega, ta e najzad moi ukrasti? Najvie to moe jeste da s

vremena na vrijeme neto otme na prevaru, i to u nemaru koj i
ovjeka obuzme, a mora ga obuzeti jer je lj udsko bie, koje se
ne moe u potpunosti osloboditi nemara, zaborava, zapanje
nosti i utjecaja svoje prirode.
Tree je srce koje je ispunjeno tevhidom, spoznajom Sve
mogueg Allaha, vjerovanjem u Njega i u Njegovo obeanje,
ali se u njemu nalaze strasti i njeni porivi, te poticaj na slije
enje prohtjeva i, na kraju, njegova priroda.
Izmeu ta dva nagona stoji srce koje se nekad povodi za
nagonom vjerovanja, spoznaje Allaha, delle anuhu, ljubavi
prema Njemu i elje jedino za Njim, a ponekad se povodi za
ejtanom, prohtjevima i prirodom. l prema takvom srcu ej
tan ima pretenzije, ono mu poputa i odaziva se, a, Svemo
gui Allah, opet, pomae onoga koga On hoe : ' . . . a pobjeda
dolazi samo od Allaha, Silnoga i Mudroga.' (Alu 'Imran, 126.)
Vlasnikom takvog srca ejtan moe ovladati samo orujem ko
jim raspolae, a njegovo su oruje strasti, sumnje, privienja i
lane nade, koji se nalaze u srcu. On ulazi u srce, nalazi te sla
bosti spremnima, iskoritava ih, napada i nj ima se bori protiv
ovj eka. Meutim, ako nae da ovjek ima spremno oruje
- vjerovanje kojim se moe suprotstaviti napadu, koje je ak
j ae od napadaevog oruja, tad e ga poraziti, u protivnom,
nee, a sva je snaga i mo u Allaha. Dakle, ako ovjek dopusti
neprijatelju ulazak u kuu, otvaraj ui mu njena vrata, uvodei
ga u nju i pruajui mu mogunost uzimanja oruja kojim e
ga napasti, tada sam ovjek zasluuje prijekor ( . . . ) . "
POG LAVLJ E 5
UZROCI I LIJEENJE EJTANSKOG DODIRA
Prethodno smo konstatirali da ovjek moe oboljeti ejtan

skim uzrokom, a tu bolest nazivamo ejtanskim dodirom. U
ovom emo poglavlj u pokuati objasniti uzroke ove bolesti i
naine njenog lijeenja.
UZROCI EJTANSKOG DODIRA

S tim u vezi, ejhul-islam lbn-Tejmijje, rahimehullah, zapisao
je: "ejtanski se dodir moe desiti radi zadovoljavanja strasti
i prohtjeva, zbog zaljubljenosti dina u ovjeka, to se meu
ljudima spontano deava, a moe biti i zbog mrnje i osvete,
to je ei razlog, naprimjer, ako ih se uznemiri, odnosno ako
dini pomisle da ih ljudi namjerno uznemiravaju, bilo da se
radi o mokrenju na njih, sipanj u vrue vode po njima, ubistvu
nekih dina . . . , to ljudi mogu nesvjesno uiniti. Budui da su
dini neznali ce i nasilnici, kaznit e ovjeka vie nego to za
sl uuje. lsto tako, moe se desiti da ejtanski dodir bude s ci
ljem zabavljanja dina i nanoenja zla, kao to ine bezumni
ljudi."r
OBAVEZA PREMA DlN lMA KOJ I UZNEMlRAVAiU LJ UDE

Ve smo spomenuli d a su dini obveznici, zadueni slijee
njem erijata, te ako musli man ima mogunoti da im se obra
ti , to se deava s dinom koj i ue u ovjeka, to mu je obaveza.
' Medmu 'a tul-fetava, 19/39
!82
Ako din ue u ovjekovo tij elo zbog prvog razloga koji je spo
menuo ejhul-islam lbn-Tej mijje (radi zadovoljavanja strasti i
prohtjeva), tada j e rije o razvratu, koj i je Svevinj i Allah za
branio lj udima i dini ma, makar uz pristanak i zadovolj stvo
druge strane, a kakav je tek status onoga ko se time bavi uz
protivlj enje druge strane: to je razvrat i nasilje. Ako uspije stu
piti s njima u vezu, obratit e se dinima i upoznati ih s tim
da j e ono to rade razvrat, zabranjeno djelo u islamu, odnosno
razvrat i nasilje , da bi protiv nj ih bio uspostavljen dokaz i da bi
znali da podlijeu Allahovom sudu i sudu Njegovog Poslanika,
kojeg je poslao objema vrstama, ljudima i dinima.
Meutim, ako se radi o drugom razlogu (ovj ekovom uzne
miravanj u dina); rei e im se: "ovjek koji vas je uznemi
rio nesvjesno j e to uinio", ako zaista nije znao da ti me uzne
mirava di ne, "i ne zasluuje kaznu onaj ko vas nenamjerno
uznemiri. Ako je to uinio u svojoj kui, odnosno na svom po
sjedu, vi ste znal i da je to nj egov posjed, a on na svome posjedu
ima pravo postupiti prema onome to je islamom doputeno.
A to se vas tie, nemate pravo boraviti na ovjekovom po
sjedu ako vam on ne dopusti, imate pravo boraviti samo na
mjestima na kojima ne ive ljudi: u ruevinama, pustinji. . . "
ejhul-islam lbn-Tej mijje , rahimehullah, kae : " . . . smisao
je sljedei : ako se dini okome na lj ude, bit e upoznati s pro
pisom islan1a, protiv nj ih e biti iznesen argument, navratit e
ih se na dobro a odvratit e ih se od zla, kao to se postupa s
lj udima, na osnovu Allahovih, dell e anuh u, rijei : ' . . .A Mi
nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nis1no poslali!'
(El-Isra', rs.); 'O skupe dinski i ljudski, zar vam iz redova
vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam ajete Moje ka
zivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan doekati?. . . ' (El
-En'am, 130.)"1
1 Medmu 'a tul-fetava, 1 9/42
UZROCI l LIJEENJE EJTANSKOG DODIRA
DA Ll U B ITI ZMIJU KOJA UE U KUU

ejhul-islam lbn-Tej mijje, rahimehullah, rekao j e : " . . .zbog to
ga je Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio ubija
nje zmija koj e uu u kuu, sve dok ne proe tri dana, vrijeme
u kojem e se od zmije traiti da napusti kuu." (Hadise koj i
se bave ovim pitanj em prethodno smo navel i .) ejhul-islam
naveo je te hadise, pa je, objanjavaj ui razlog zabrane ubi
janja takvih zmija, rekao : ''To je zbog toga to je dina za
branjeno bespravno ubiti, kao to je zabranjeno ovjeka bes
pravno ubiti. Nasilje je zabranjeno u svakom sluaju, i nikome
nije doputeno nasilno se ponijeti ma prema kome, makar
on bio nevjernik. tavie, Sveznajui je Allah rekao : ' . . . Neka
vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne na
vede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie
estitosti. ' (El-Ma'ide, 8.) Dakle, postoji mogunost da su
zmije koje uu u kuu - dini, i zato se od njih tri dana trai
da izau : ako ne posluaju, imaj u su ubiti. Obrazloenj e : ako
se radi o pravoj zmiji, zasluila je da bude ubijena, a ako se radi
o dinu koj i je ustrajao pokazivati se ovjeku u obliku z mije i
time ga zastraivao, i on je zasluio da bude ubijen jer nasil
nik ima status napadaa ije je zlo doputeno odbiti sa svim
raspoloivim sredstvima, makar se radilo o njegovom ubistvu.
Dakle, zabranjeno je oduzeti ivot dinu bez opravdanog ra
zloga."
.
LIJ EENJ E EJTANSKOG DODI RA
VRIJ E AN J E l UDARA N J E DINA

ejhul-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah, pozivao se na pra
vi lo da je dunost pomoi obespravljenom bratu muslimanu,
a onaj u koga ue din obespravljen je, osi m to se pomo
SViJ ET DlNA l EJTANA
mora pruiti na pravedan nain, kako je Allah, delle anuhu,

naredio. Ako se desi da se din ne povue kad ga se navrati na
dobro a odvrati od zla i kad mu se objasni , tad je doputeno
podviknu ti na njega, vrijeati ga, prijetiti mu i prokli njati ga.
Tako je postupio Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, kad
je ejtan donio eravicu koj u je htio baciti na njegovo lice,
pa je Poslanik, sal1allahu 'alejhi ve sell em, rekao : "Utjeem se
Allahu od tebe ! " A potom je tri puta rekao sljedee : "Prizivam
na tebe Allahovo prokletstvo! "
ejhul-islam naveo j e da s e u lijeenju ejtanskog dodira
ponekad treba pribjei metodi poveanog udaranja, a udarce
trpi din, njih ovjek ne osjeti, to i sam potvrdi kad se osvi
jesti. Udarci ne utjeu na njegovo tijelo, makar bio udaran,
naprimjer, po nogama i do tri ili etiri stotine puta, vie ili
manje, u toj mjeri da bi ovjek smrtno stradao kad bi se njega
tako izudaralo. Dakle, udarce trpi din, pa vie i kuka, izvje
tavajui prisutne o raznoraznim stvarima. On je spomenuo i
to da je ovu metodu mnogo puta probao i da bi njeno detaljno
opisivanje dugo potrajalo.
Ja kaem: neki lj udi upotrebljavaj u metodu udaranja o
vjeka za kojeg se misli da boluje od ej tanskog dodira, a ne
bol uje, pa u tome bude naruavanje njegovog zdravlja, i zato
je treba izbjegavati.
v
'
I STJ ERIVA N J E DZINA ZI KROM l U C E N J E M KUR ANA

Najbolji nain za istjerivanje dina iz ovjekovog tijela jeste
uenje z ikra i uenje asnog Kur'ana, a naj uinkovitiji odlo
mak jeste Ajetul-Kursija, jer, prema autentinom hadisu , ko
proui Ajetul -Kursiju prije spavanja, nad nj im e brigu pre
uzeti Allahov uvar, a ejtan mu se nee pribliiti do zore.
ejhul -islam lbn-Tej mijje, rahimehullah, kae : " . . .i pored
toga, izuzetno mnogo lj udi praktino je dokazalo da Ajetul-
UZROCl l LIJEENJE EJTANSKOG DODIRA
1 85
-Kursija ima nadnaravnu snagu i veliki utjecaj u tjeranju ej

tana i unitavanju njihove rabote. Ona ima veliki utjecaj u tje
ranj u ej tana od ovjeka, od oboljelog od ej tanskog dodira i u
spreavanj u onih kojima pomau ej tani: nasilnika i gnjevnih
ljudi, sljedbenika strasti i razuzdanosti, onih iji je ivot zvi
danje i pljeskanje rukama. . l kad se Ajetul-Kursija ita pred
njima, ona tjera ejtane, utoliko to oni svojim tienicima do
nose stvari koje neznalice doivljavaju kao uda Allahovih ev
lija, bogobojaznih lj udi, a to su samo prevare ejtana koj ima
varaj u svoje tienike na koje se Sveznaj ui Allah rasrdio i koji
su zalutali."1
.
RESULULLAH ISTJ E RU J E DINA IZ TIJ E LA

OBOLJ E LOG O D EJTANSKO G DODIRA
Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve s elle m, vie j e p uta poduzi
mao ovaj nain lijeenja. Ummu-Ebban bint el-Vazi'a b. ez
-Zari'a b. Amir el-Abdi pripovijedala je od svog oca, koji pre
nosi da se njegov otac Ez-Zari'a uputio Allahovom Poslaniku,
sallallahu 'alejhi ve sellem, i poveo polucij elog sina, ili polu
djelog sestria. Ez-Zari'a je pripovij edao : " Kad smo doli kod
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao sam : ' Doveo sam
polucijelog sina2, pa moli Allaha za njega.' On ree : 'Uvedi ga.'
Vratio sam se u karavan, gdje je bio, oslobodio devu, s njega
skinuo odjeu u kojoj je p utovao, obukao mu dvije lijepe ha
lj ine, uzeo ga za ruku i doveo kod Resulullaha, sallallahu 'alej
hi ve sellem. On ree: 'Priblii mi ga i neka mi bude okrenut
leima.' Uzeo je za nabor njegove odjee na gornj em i donjem
dijelu, pa ga je poeo udarati po lei ma, toliko da sam vidio
bj elinu Poslanikovih , sallallahu 'alejhi ve sellem, pazuha. Go
vorio je: 'Izlazi, Allahov neprijatelju! Izlaz i , Allahov neprija1
l
Medmu'atul-fetava, r g/ss
lli je rekao: " . . . poludjelog sestria. . .
"
186
telju!' l djeak je tada pogledao normalnim pogledom, a ne

onim prijanjim. Zatim ga je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, posadio da sjedne ispred njega, zamolio Allaha
za njega i potrao njegovo lice. Nakon te Poslanikove, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, dove, niko izmeu lj udi koji su bili u toj
naoj delegaciji nije bio bolji od njega."1
Ja'la b. Murre , radijallahu 'anhu, pripovijedao je: "Doivio
sam s Resulullahom, sallallahu 'alejhi ve sell em, tri stvari koje
nije doivio niko prije mene , niti e ih doivjeti neko poslije
mene. Jednom sam prilikom putovao s njim i kad smo pre
valili odreenu razdaljinu, naili smo pored ene koja je sje
dila, a s njom je bio njen sin. Ona se poalila: 'Allahov Posla
nie, ovo je dijete oboljelo i mi smo u nepril ici zbog njega: po
nekoliko puta u danu napada ga ludilo.' Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sellem , ree: 'Dodaj mi ga! ' Ona ga je dodala i stavila
izmeu Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i prednjeg
dijela sedla. Tada je on otvorio nj egova usta, u nj i h tri puta
simbolino plj ucnuo i rekao: 'U ime Allaha! Ja sam Allahov
rob, ustukni, Allahov neprijatelju ! ' Potom je vratio dijete re
kavi: 'Sretni nas u povratku na ovom mj estu i obavijesti ta se
desilo.' Otili smo, a kad smo se vratili , zatekli smo je na istom
mjestu s tri ovce. Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upita:
'ta se desilo s tvoj im sinom ?' Ona odgovori : 'Tako mi Onoga
Koji te poslao s Istinom, odonda nikakvih problema nemamo
s nj im! Zaradio si ove ovce.' Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, ree: 'Sjai, uzmi jednu ovcu, a dvije joj vrati."'2
Osman b. Ebui-As , rad ijallahu 'anhu, pripovijedao je: "Po1
Et-Taberani. El-Hejsemi je u djelu Medme'uz-zeva 'id, 9/2, zapisao: "Od

Ummu-Ebban prenosi samo Metar." lsti je muhadis naveo neto krau
verziju hadisa koju je zabiljeio imam Ahmed u Bl-Musn.edu i potom re
kao: "U lancu prenosilaca nalazi se Hind bint el-Vazi'a, ena ija mi je
biografija nepoznata, a ostali su prenosioci pouzdani."
2 Ahmed, 4/170, i Ed-Darimi (17). Ovaj je dogaaj prenesen u slinoj formi
i od Dabira, radijal lahu 'an hu.
UZROCI l Ll)EENJF. E)TANSKOG DODIRA
to me Vjerovjesnik, sall allahu 'alejhi ve sellem , postavio za

slubenika u Taifu, neto mi se poelo deavati u namazu, u
toj mjeri da ne znam ta klanjam. Kad sam to doivio, otputo
vao sam Resulullahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, i on me po
zva: 'O Ebul-Asov sine ! ' 'Da, Allahov Poslanie', odazvah se.
Upita me : 'ta te dovelo ovamo?' Odgovorih mu: 'Allahov Po
slanie, neto mi se deava u namazu, u toj mjeri da ne znam
ta klanjam.' On ree : 'Radi se o ejtanu; priblii se !' Pribliio
sam mu se i sjeo na vanjski dio stopala, a on me rukom udari
po grudima i simbolino plj ucnu u moja usta, rekavi : 'Izai,
Allahov neprijatelj u ! ' Tako je uinio tri puta, a potom je rekao:
'Vrati se slubi.' "1
Ako se desi da ovjek oboli od ejtanskog dodira a ne bude
se mogao izlijeiti, pa se strpi na tom iskuenju, on e u Sve
znajueg Allaha imati veliku nagradu. Dokaz je za to predanje
koje je zabiljeio imam El-Buhari u kojem se kae da je Ata
b. Ebi -Rebbah, rahimeh ullah , govorio : "Ibn-Abbas me upitao:
'Hoe li da ti pokaem denetliju?' 'Naravno', odgovorio sam.
On ree: 'Denetlija je ova crna ena. Dola je kod Resulul
laha, sallallahu 'alejhi ve sellem, i poalila se: 'Napada me pa
davica, pa se otkrije moje tijelo, moli Allaha za mene!' Vjero
vjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ree : 'Ako se strpi, zasluit
e Dennet, a ako eli, molit u Allaha da te izlijei.' Ona je
rekla: 'Strpit u se.' Potom je dodala: 'Ali, otkriva se moje ti
jelo, pa moli Allaha da se to ne deava.' l on je zamolio za nju."
El-Buhari je dodao: "Priao nam je Muhammed, koj i kae da
ih je obavijestio Mahled, prenosei od lbn-Durejda, kojeg
je obavijestio Ata da je vidio U mmu-Zufer, visoku crnu enu,
kako se dri za zastor Kabe."2 lbn-Hader, rahimehullah, za-
1
2
lbn-Made (2858)
El-Buhari (5625)
188
pisao je da je ona govorila: "Strahujem da kakav pokvarenjak

ne svue moju odjeu ! "1
Dakle, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, istje
rivao je dine zapovijedima, tjeranjem i proklinjanjem, ali to
nije dovoljno, tim prije jer snaga vjerovanja, jaina uvjerenja
i lijep odnos p rema Allahu, delle anuhu, u tome imaju pre
sudan utjecaj . Na to nas upuuje sljedei dogaaj .
IMAM AHMED NAREU J E DINU NAPUTAN J E TIJ ELA

Pripovijeda se da je imam Ahmed, rahimehullah, sjedio u da
miji kad se pojavio njegov prijatelj ispred hal i fe El-Mutevekki
la i rekao: "U kui vladara pravovjernih nalazi se robinja koj a
je oboljela od ejtanskog dodira. Vladar me poslao da zatra
im od tebe da zamoli Allaha za njeno ozdravljenje." Imam
Ahmed dao mu je dvij e drvene nanule i rekao: "Idi u kuu
vladara pravovjernih, sjedi pored robinjine glave i reci dinu :
'Ahmed ti poruuje je li ti drae izai iz robinje ili dobiti se
damdeset udaraca ovim nanulama?"' ovjek je odnio nanule,
sjeo kod robinjine glave i prenio Ahmedovu, rahimehullah,
poruku. Tada je buntovnik njenim ustima progovorio: "Slu
am i pokoravam se. Da mi je naredio naputanje Iraka, po
sluao bih ga. On je pokoran Allahu, a ko je pokoran Allahu,
njemu je posluno sve to postoji." l napustio je njeno tijelo,
nakon ega je ozdravila i izrodila djecu. Kad je imam Ahmed
umro, isti se din opet vratio u njeno tijelo. Vladar je pozvao
jednog Ahmedovog prijatelja, i on je donio te iste nanule. Za
prijetio je dinu: "Izai, u protivnom u te i stui ovim na
nulama!" Na to je buntovnik samo rekao: "Neu te posluati,
neu izai. to se tie Ahmeda b. Hanbela, on je bio pokoran
Allahu, pa je nama bilo zapovijeeno da ga sluamo."
1
Vidjeti: Fethul-Bari, wfns
UZROCI l LiJ EENJE EJTANSKOG DODIRA
KARAKTERISTIKE KOJ E TREBA IMATI O NAJ KOJ I

LIJEI O D EJTANSKOG DODIRA
Prilii da onaj koj i lijei od ejtanskog dodira ima snano vje
rovanje u Allaha, delle anuh u, oslonac na Njega i pouzdanje
u djelovanje zikra i asnog Kur'ana, a to su njegovo vjerovanje
i oslonac jai, to je i djelovanje jae. Ako je onaj koji lijei j ai
od dina, istjerat e ga; ako je din jai, ovjek ga nee istje
rati iz tijela oboljelog. Ako se desi da je onaj koji lijei nesta
bilan, moe se desiti da ga dini uznemiravaj u, i mora esto
uiti dovu, traiti Allahovu pomo protiv njih, itati Kur'an,
posebno Ajetul-Kursiju.
RUKJ E l DOVE-ZATITNICE
ejhul-islam l bn-Tej mijje, rahimehullah, zapisao je sljedee :
"Kad se radi o lij eenju oboljelog od ejtanskog dodira ue
njem rukje i dova-zatitnica, postoje dvije mogunosti. Prva
je mogunost da je znaenje rukje i dova-zatitnica poznato,
da spadaju u islamom doputene rijei koje ovjek izgovara:
dove kojima moli Allaha, zikr kojim Ga spominje, rijei ko
j ima se obraa dinima i sl., i time je doputeno lijeiti obolje
log od ejtanskog dodira, odnosno traiti za njega zatitu. U
Es-Sahihu se navodi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao : 'Izloite m i rukje kojima lijeite ; u rukj i nema pro
blema ukoliko ne sadri irk.'1 Takoer je preporuio: 'Ko je u
stanj u pomoi svome bratu neka to uini.'2 Druga je mogu
nost da se radi o zabranjenim izrazima koj i sadre irk, od
nosno da nose nepoznato znaenje, izrazima koji moda nose
nevjerstvo, i nikome nije doputeno lijeiti takvim izrazima,
niti njima nareivati, niti zaklinj ati, makar din napustio ti1
z
Muslim (2200)
Muslim (2r99)
rgo
jelo oboljelog usljed lijeenja tim izrazima, tim prij e jer je teta
u onome to su zabranili Allah, delle anuh u, i Nj egov Posla
nik vea od koristi koju ta ista stvar nosi."1
Na drugom je mjestu spomenuo da oni koji lijee izrazima
koji sadre irk, esto nisu kadri istjerati dina, i esto im se
dini rugaj u kad ovi od njih zatae da ubiju dina koji je uao
u ovj eka, odnosno da ga uhvate. Desi se da im dini pokau
kako su ga ubili, odnosno uhvatili, ali sve je to obmana i la .
UGAANJ E D I N I MA
Neki lj udi pokuavaj u ugoditi dinu koji ue u ovjekovo ti
jelo prinosei mu rtvu. Treba imati na umu da je to irk, koj i
su zabranili Svevinji Allah i Njegov Poslanik. (Zabiljeeno je
da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem , zabranio konzu
miranje mesa ivotinje koja se prinese kao rtva dinu.)
Neki ljudi smatraju da prinoenje rtve dinima ima sta
tus lijeenja zabranjenim, a to je velika greka. Ispravno je da
Svevinji Allah nije dao lijeka ni u emu to je zabranio. Ma
kar i odabrali miljenje da je lijeenje zabranjenim, naprimjer,
strvi i alkoholom, doputeno, zabranjeno je to uzimati za do
kaz da je prinoenje rtve dinima doputeno. Obrazloenje:
neki su uenjaci dopustili lijeenje zabranjenim, ali lijeenje
irkom i nevjerstvom niko od njih nije dopustio; lijeenje time
zabranjeno je po jednoglasnom miljenj u svih uenjaka.
Na kraju poglavlja, upozoravam da svaka padavica nije po
sljedica ejtanskog dodira. Postoji padavica koja je oblik pro
lazne bolesti ije uzroke lijenici mogu, ali ne moraju pozna
vati, osim to to ne iskljuuje njihovo lijeenje Kur'anom i ru
kjama: Kur'anom i rukjama efikasno se lijee sve bolesti.
1 Medmu.'a tul-fetava, 24/277
POGLAVLJ E
MU DROST I U STVARANJU EJTANA
ejtan je izvor svakog zla i svih grijeha. On vodi u ovosvjetsku

i onosvjetsku propast. Njegova je zastava razvijena u svakom
vremenu i na svakom mjestu. Ljude poziva u nevjerstvo i ne
posl unost prema Milostivom. Namee se pitanje: postoji li
mudrost u njegovom stvaranj u i ta je mudrost u njegovom
postojanj u?
Na ovo je pitanje odgovorio l bnul-Kajjim, rahimehullah,
rekavi : "U stvaranj u Iblisa i njegovih vojski postoje mudrosti
koje poznaje samo Sveznajui Allah. Neke od nj ih su sljedee :
Usavravanje ubudijeta (robovanja Allahu). Borba protiv

Allahovog neprijatelja Iblisa i njegovih pristalica, razlikova
nje od njega, postupanje uprkos njemu Allaha radi, izazi
vanje njegovog gnjeva i gnjeva njegovih pristalica, traenje
utoita u Allaha, delle anuhu, od njega, nj egovog zla i
spletki - sve to j esu stvari koj ima Svevinji Allah upotpu
njava vjerovj esnici ma i evlijama stupnjeve ubudijeta. Iz toga
proizilaze ovosvjetske i onosvjetske koristi koj e se ne bi mo
gle ostvariti da ejtan ne postoji, a ono to postoji zavisi od
onoga na osnovu ega je postalo .
Strahovanje od grijeha. Meleki i vjernici vie strahuju od
grijeha nakon to su vidjeli ta se desilo s lblisom; nakon to
su bili svjedoci njegovog gubljenja statusa meleka i padanju
na nizak stupanj ejtana. l nema s umnje da su meleki, poto
su vidjeli taj pad, ostvarili nove dimenzije ubudijeta, nove
dimenzije skruenosti i straha. Tako se desi sa slugama: kad
SViJET DINA l EJTANA
vide da je vladar slugu prekomjerno ponizio, tada se nji hov

strah i oprez poveaju.
Pouka onima koji pouku primaju. Sveznajui Allah uinio

je Iblisa poukom onima koj i se suprotstavljaj u Njegovim za
povijestima, koji se ohole, ne prihvataj u poslunost Njemu
i ustrajavaj u u grijesima, kao to je u Ademovom, 'alejhisse
lam, grijehu dao pouku svima onima koji poine zabranjeno
i suprotstave se Njegovoj zapovijedi, pa se pokaju, osjete
grinju savjesti i vrate se svome Gospodaru. Predak dina
i predak ljudi bili su iskuani grijehom, pa je predak dina
ostao pouka onima koj i ustraj avaju u grijehu, a predak je
lj udi ostao pouka onima koji se kaj u i vraaj u Allahu, delle
anuhu. O kako je u tome mnogo mudrosti koje zapanj uj u
ovjeka i oitih pokazatelja!
Kunja i ispit ljudima. l blis je stvorenje koj im Svevinji
Allah iskuava ljude da bi ukazao na dobre i loe. Jer, Sve
mogui Allah stvorio je ljudsku vrstu od Zemljine materije,
a Zemlja se sastoj i od brda i dolina, plodnog zemlj ita i kra,
te se u ljudima mora oitovati materija od koje su stvoreni.
Ehu-Musa, radijallahu 'anhu, govorio je: 'uo sam Resulul
laha, sallallahu 'alejhi ve sellem, da govori : 'Allah je stvorio
Adema od pregrti koju je uzeo sa svih dijelova Zemlje, i
ljudi su nastali shodno karakteristikama cijele Zemlje: ima
ih crvenih, bijelih, crnih, lahkih, tekih, dobrih , loih.'r
Dakle, u ovjeku se nalaze karakteristike osnovne mate
rije od koje je stvoren, i Boija mudrost iziskuje da se te ka
rakteristike pojave i oituju, te je postojanje razloga koji e
dovesti do tog oitovanje nuno. l blis je stvorenje koj im se
razlikuje dobro od loeg, a vjerovjesnici i poslanici jesu oni
koj i prave tu razliku. Sveznaj ui je Allah rekao : 'Allah nee
' Ahmed, Et-Tirmizi i Ebu-Davud. Vidjeti : Mikatul-mesabih (r oo)
MUDROSTI U STVARANJU EJTANA
1 93
vjernike s licemjerima izmijeane ostaviti, ve e dobre od

loih odvojiti.' (Alu 'Imran, 179.) Allah, delle anuhu, po
slao je poslanike erijatskim obveznicima, a meu njima ima
dobrih i loih, pa su se dobri priklj uili dobrima, a loi lo
ima.
Allahova, delle anuhu, savrena mudrost iziskuje da
lj udi na svijetu ispita budu izmijeani , ali e na vjenom svi
jetu Allah jedne od drugih odvojiti: i jedni i drugi imaj u po
sebno mjesto boravka, i to je olienje savrene mudrosti i
zapanj ujue moi.
Pokazatelj savrene Allahove moi. U stvaranj u suprotno

sti pokazatelj je savrenstva Allahove , delle anuhu, moi.
Na jednoj strani imamo Dibrila i meleke, a na drugoj strani
Iblisa i ej tane. l to je jedan od najveih pokazatelja Allahove
moi, volje i svekolike vlasti. Naime, samo Svemogui Allah
moe stvoriti suprotnosti : nebo - Zemlja, svj etlost - tama,
Dennet - Dehennem, voda - vatra, vruina - hladnoa,
dobro - zlo . . .
Ljepotu odreene stvari istie njena suprotnost. Svemo
gui Allah stvorio je suprotnosti; negativno ukazuje na lje
potu pozitivnog, i samo se tako moe dokuiti ljepota odre
ene stvari. Jer, da ne postoji runo, ne bi se znala vrijednost
lij epog; da ne postoji siromatvo, ne bi se znala vrijednost
bogatstva.
Zahvalnost Allahu. Svevinj i Allah voli da M u se bude isti n
ski i na svaki nain zahvalno, i nesumnjivo je da Allahovi
tienici, zbog postojanja Allahovog neprijatelja Iblisa i nj e
gove vojske te iskuavanja njime, ostvaruj u razne naine za
hvalj ivanja Allahu, to ne bi ostvarili da lblis ne postoji. Ko
lika je samo razlika izmeu Ademove, 'alejhisselam, zahval
nosti Allahu prije nego to je izveden iz Denneta, i njegove
1 94
zahvalnosti nakon to je iskuan l blisom, pa ga je Gospodar

odabrao, oprostio mu i prihvatio ga!
. .
Ostvarenje sutine ubudijeta. Ljubav, kajanje, oslonac na

Allaha, strpljenje, zadovoljstvo i sl. jesu Svevinjem Allahu
najdrai vidovi ubudijeta, a on se moe ostvariti samo bor
bom, rtvovanj em sebe Allaha radi, preferiranjem lj ubavi
prema Njemu nad svim drugim . . . Dakle, borba je vrhunac
ubudijeta i neto najdrae Sveznaj uem Allahu. Odatle je
u postojanju Iblisa i njegovi h pristalica ostvarenje sutine
ubudijeta i njegovih posljedica, u emu su mudrosti i koristi
iji broj poznaje samo Sveznaj ui Allah.
Isticanje znakova koje Allah prua i pokazatelj Njegove
svekolike moi. U stvaranju onih koji se suprotstavljaju po
slanicima, u la i h utjeruju i prema njima neprijateljstvo
iskazuj u savren je pokazatelj znakova koje Allah, delle a
nuhu, prua, Njegove sveobuhvatne moi i divnog stvaranja
stvorenja ije je postojanje Njemu drae od nepostojanja,
ije je postojanje korisnije po Allahove, delle anuh u, evlije
od nepostojanja. Za primjer moemo uzeti poplavu Nuho
vog, 'alejhisselam, naroda; Musaov, 'alejhisselam, tap, ruku
i rascjepljenje mora; bacanje Ibrahima, 'alejhisselam, u vatru
i mnogo drugih znakova i oitih pokazatelja Njegove moi,
znanja i mudrosti : morali su postojati uzroci iz kojih e sve
to proistei.
Stvaranje od vatre veliki je znak. Vatra je snana materija
koja sagorijeva i unitava, ali i osvjetljava oko sebe. Svemo
gui Allah od nje je stvorio i jedno i drugo, kao to je od
p raine stvorio dobre i loe, lahke i teke, crvene, crne i bi
jele lj ude. Sve to stvorio je kao pokazatelj savrene mudrosti,
svekolike moi i dokaza da: 'Niko nije kao On! On sve uje
i sve vidi.' (E-ura, n .)
1 95
Pokazatelj ovisnosti o Allahovim imenima i svojstvima.

Svevinji Allah ima, izmeu ostalih, sljedea imena: El-Ha
fid (Onaj Koji sputa), Er-Rafi' (Onaj Koji uzdie), El-Mu'izz
(Onaj Koji ponos daje), El-Muzill (Onaj Koji ponienje daje),
El-Hakem (Pravedni sudija), El-Adl (Pravedni), El-Munte
kim (Onaj Koji se osveuje). Ta imena iziskuj u postojanje
onoga to je ovi sno o njima, u emu se ogleda njihova
sutina, kao to odreena Allahova, delle anuhu, imena
iziskuj u dobroinstvo, davanje nafake , milost i sl. Dakle,
mora postojati ono to je ovisno o jednim i o drugim ime
nima.
Znak Allahove, delle anuhu, potpune i neograniene
vlasti. Svevinj i je Allah apsolutni Vladar, i ta apsolutna
vlast obuhvata neogranieno postupanje, davanje nagrade
i kazne, ukazivanje poasti, pravednog postupanja i postu
panja prema Svojoj dobroti, davanje ponosa i ponienja . . .
Stoga moraj u postojati oni koj i e ovisiti o drugoj , kw to
postoje oni koji ovise o prvoj vrsti tih Allahovih, delle a
nuhu, djela.
Znak savrenstva Allahove mudrosti. Allah, delle anu
hu, ima ime El-Hakim (Mudri), a mudrost je Njegovo svoj
stvo. Ta Allahova mudrost iziskuje postavljanje svih stvari
na mjesto koje samo njima odgovara, te iziskuje stvaranje
suprotnosti i davanje svakoj stvari statusa, osobina i pose
bnosti koji samo njoj odgovaraju. A zar mudrost moe biti
savrena bez toga?! Postojanje takve vrste ( Iblisa) dio je sa
vrene mudrosti i savrene moi.
Zahvalnost Allahu na spreavanju i sputavanju Iblisa. Sve
vinj i Allah savren je u svakom pogledu. On je dostojan
hvale zbog pravednog davanja i liavanja, sputanja i uzdiza
nja, osveivanja i uniavanja, a, isto tako, dostojan je hvale
rg6
SVl)ET DINA l EJTANA
zbog Svoje dobrote i davanja, uzdizanja i davanja poasti:

Njemu pripada potpuna hvala zbog jednog i drugog, On Se
be hvali zbog toga, hvale Ga Njegovih meleki, poslanici i ti
enici, a zbog toga e Ga hvaliti sva stvorenja na Sudnjem
danu. Odatle je velika mudrost u stvaranj u stvorenja od ko
jeg zavisi potpunost te iste hvale - a On zasluuje potpunu
hvalu - ona se ne smije isklj uiti, kao to se ne smije isklju
iti Allahova, delle anuhu, mudrost.
Pokazatelj Allahove blagosti i strpljenja. Sveznajui Al l ah

voli robovima pokazati Svoju blagost, strpljenje, polaganost,
irinu milosti i dareljivost, pa to iziskuje da stvori onoga ko
e Mu pripisivati druga, postupati suprotno i revno se su
protstavljati Njegovim naredbama, hrliti injenj u onoga to
Njega srdi, tavie, porediti Allaha, delle anuh u, sa stvore
njima, a On, i pored toga, daje mu raznovrsna dobra, opskr
bljuje ga, uva, daje mnoge i raznovrsne uitke, odaziva se
njegovoj molbi, otklanja od njega zlo, prema njemu postupa
shodno Svojoj dobroti i dobroinstvu, suprotno onome i
me se ovaj odnosi prema Njemu inei nevjerstvo, irk i zlo
djela. U svemu tome velika je mudrost i Svevinji Allah zbog
toga veliku hvalu zasluuje.
Sveznajui Allah umiljava se Svojim evlijama i daje da
spoznaju mnoge znakove Njegove savrenosti. El-Buhari i
Muslim zabiljeili su preko Ebu-Musaa el-E'arija, radijalla
hu 'anhu, predanje u kojem se navodi da je Resulullah , sal
lallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Niko od Allaha strpljivije ne
podnosi uvrede: pripisuj u mu dij ete , a On ih uva i opskr
bljuje.'1
lmam El-Buhari zabiljeio je Ebu-Hurejrino, radijallahu
'anhu, predanje u kojem pripovijeda da je Poslanik, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, prenio sljedee Allahove rijei : 'o-
1 97
vjek Me utjeruje u la, a to nema pravo, i vrijea Me, a ni

to nema pravo. Kad se radi o utjerivanju u la, to j e njegova
izjava: 'Allah me nee oiviti poslije smrti !', a proivljenj e
Mi nimalo nije tee od stvaranja iz niega. A kad j e rije o
vrijeanju, to je njegova izjava: 'Allah j e Sebi uzeo dij ete!', a
Ja sam Jedan, Utoite svakom, Koji nije rodio i roen nije i
Kojem niko ravan nije.'1
l pored te uvrede i utjerivanja u la, Sveznajui Allah op
skrbljuje onoga ko to ini, uva ga, od njega odstranjuje zlo,
zove ga u Dennet; ako se pokaje, prima njegovo pokajanje
i loa djela pretvara u dobra, prema njemu se blago odnosi
u svim prilikama, priprema ga za prihvatanje poslanika ko
jima nareuje da se tom istom poricatelju obraaju na blag
nain i da prema njemu blago postupaju.
Fudajl b. ljjad, rahimehullah, govorio j e : 'Svevinji Allah
svake noi govori: 'Ko je dareljiviji od Mene? Ljudi su M i
neposluni, a Ja ih uvam u posteljama, kao da M i nisu ne
posluni ; preuzimam brigu o njima, kao da ne grijee; da
jem Svoju dobrotu grjeniku i zloestom ovjeku. Ko Me to
zamolio pa mu se nisam odazvao? Ko je od Mene traio pa
mu nisam dao? Ja sam Dareljivi, i od Mene je dareljivost; ja
sam Plemeniti , i od Mene je plemenitost. Pokazatelj je Moje
plemenitosti to to ovjeku dajem ono to od Mene trai, ali
i ono to ne trai. Pokazatelj je Moj e plemenitosti to to da
jem pokajniku, kao da Mi nije neposluan bio. Kuda onda
stvorenja bjee od Mene, i na ija vrata grjenici kucaj u, a
ne na Moja?'
U predanju se navodi da je Allah, delle anuhu, rekao :
'U vezi sa Mnom i ljudima i dinima postoji velika stvar: Ja
stvaram, a oni oboavaju nekoga drugog; Ja opskrblj ujem, a
oni zahvaljuju nekom drugom .'
1
U jednom hadisi-kudsiju kae se sljedee : 'O ovjee, nisi

pravedan prema Meni: sputam ti dobro, a Meni se uzdie
tvoje zlo; umilj avam ti se mnogim blagodatima, iako sam
neovisan od tebe, a ti, iako si potreban Mene, izaziva Moju
mrnj u grijeei, i plemeniti melek neprestano mi uzdie
tvoja hrava djela.'
A u autentinom hadisu Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, kae : 'Kad ne bi ste grijeili, Allah bi vas unitio i do
veo bi narod koj i grijei i trai oprost, pa bi im opratao.'
Oitovanje Allahovih, delle anuhu, imena i svojstava. Iz

velike ljubavi prema Svojim imenima i svojstvima, Svevinji
Allah zahtijeva da Ga se hvali, a Njegova mudrost iziskuje
stvaranje onih na kojima e se oitovati smisao i tragovi
Njegovih imena i svoj stava. Obrazloenj e: poto Sveznajui
Allah voli prelaenje preko hravih djela, stvorio je one koji
su toga dostojni; budui da voli pratanje, stvorio je one ko
j ima e pratati, prema njima biti blag i strpljiv, koje nee
pourivati, ve e Mu biti drago da im prui sigurnost i da
im da vremena.
Iz Svoje je ljubavi prema pravednosti i mudrosti Allah
stvorio one na kojima e se oitovati Njegova pravednost
i mudrost. Iz Svoje je ljubavi prema dareljivosti i dobro
instvu stvorio one koji e initi grij ehe , h rava djela, a Sve
mogui Allah prema njima se odnosi oprataj ui im i inei
im dobroinstvo. jer, da nije stvorio takve ljude, ko bi i
nio raznorazne grijehe i prijestupe? Da nj ih nije, mnogo
struke mudrosti i dobrobiti ne bi postojale. l neka je uzvien
Allah, Gospodar svjetova, najpravedniji Sudija, vlasnik savr
ene mudrosti i nebrojenih blagodati , ija mudrost dopire
dokle dopire Njegova mo! U svemu to je dao savrena je
mudrost, kao to se u svemu ogleda Njegova svekolika mo
i nadahnue stvorenog.
199
Ostvarenje onoga to Allah voli. Zbog postojanja Iblisa,

Allahu mrskog stvorenja na kojeg se rasrdio, ostvaruju se
mnoge stvari koje Allah, delle anuhu, voli, i sve neprij a
tnosti koje se zbog njega dese jesu stvari koje obuhvata Nje
gova ljubav. A pravi, istaknuti mudrac jeste onaj koji radi
voljene stvari trpi neprijatnost koju mrzi i na nju se srdi,
utoliko prije jer je to nain ostvarenja voljene stvari, a po
stojanje posljedice bez uzroka aspurd je.
lako zbog postojanja Allahovog neprijatelja Iblisa postoje
veliko zlo i brojni grijesi, zbog njega i njegove vojske ostva
ruje se poslunost Allahu, to Mu je drae i blie Njegovom
zadovoljstvu : borba na Allahovom, delle anuhu, putu, su
zdravanje due od prohtjeva i strasti, podnoenje tekoa i
neprijatnosti u onome to Sveznajui Allah voli i ime je za
dovoljan. A najdrae je voljenom da vidi svog voljenog kako
radi njega podnosi neprijatnosti i muke, to zapravo potvr
uj e njegovu lj ubav ( . . . )
U hadisi-kudsij u kae se sljedee : 'udim za onim to se
radi Mene trpi.' O kako je Allahu drago da oni koj i Ga vole
podnose neprijatnosti od Njegovih neprijatelja u onome to
Njega ini zadovoljnim ! Kako je ta neprijatnost korisna po
njih! Kako to ima lijepe posljedice ! Kako je velika poast ko
ju e dobiti od Onoga Kojeg vole, Njegova blizina i radost
njihovih oij u zbog Njega! l nezamislivo je da oni koji negi
raju ljubav prema Svevinjem Allahu osjete miris te ljubavi,
prou kroz njena vrata i osjete je u sebi ( . ) .
Ako je lblis rasrdio Allaha, borei se protiv Njega, zado
voljnim su Ga uinili vj erovjesnici , poslanici i evlije, a to
Njegovo zadovoljstvo pre tie srdbu. Ako Sveznajueg Alla
ha srde ljudski grij esi i prijestupi, koj i se ine pod lbliso
vim pokroviteljstvom, Allah se raduje ovjekovom pokaja
nju vie od ovjeka koji usred pogubne pustinje izgubi j a
halicu na kojoj se nalaze njegova hrana i pie, pa je potom
.
200
nae . Ako je Svemogueg Allaha rasrdilo zlo koje je taj pro

kleti neprijatelj nanio vjerovjesnicima i poslanicima, obra
dovalo Ga je i uinilo zadovoljnim to to su oni poveli rat
protiv njega, suprotstavili mu se, prkosili mu i i zazvali nje
gov gnjev. A to je zadovoljstvo u Allaha vrednije i bolje od
nepostojanja tih istih neprijatnosti bez koj ih ne bi postojala
ni djela koji ma se mogu zasluiti Allahovo, delle anuhu,
zadovoljstvo i lj ubav.
Ako je Allahovu, delle anuhu, srdbu izazvao Adem,
'alejhisselam, pojevi plodove zabranjenog drveta, uinio Ga
je zadovoljnim svojim pokajanjem, vraanjem Njemu, skru
enosti , poniznosti pred Njim i slomljenosti srca.
Ako se Svemogui Allah rasrdio kad su Njegovi neprija
telji istjerali Resulullaha, sal lallahu 'alejhi ve sellem, iz Ha
rema, iz Meke, zadovoljnim Ga je uinio Poslanikov, sallal
lahu 'alejhi ve sell em, povratak u Meku.
Ako je Allahovu srdbu izazvalo ubijanje Allahovih evlija i
miljenika, kidanje njihovih tijela i prolijevanje njihove krvi ,
zadovoljnim Ga je uinilo to to su zasluili ivot u Alla
hovoj blizini, od kojeg boljeg nema, od ijeg uivanja vee
i slae ne postoji.
Ako s u Allahovu, delle anuhu, srdbu izazvali lj udski
grijesi , zadovoljnim Ga je uinilo svjedoenje meleka, vjero
vjesnika, poslanika i evlija o irini Njegove milosti, veliini
oprosta, dobroinstva, plemenitosti i dareljivosti, te njiho
vo hvaljenje Allaha zbog toga. A hvaljenje i slavljenje Allaha
spominjanjem tih Njegovih svojstava (zbog kojih to zaslu
uje) drae je Svevinjem Allahu i vie iziskuje Njegovo za
dovoljstvo od nepostojanja spomenutih grijeha ali i nepo
stojanja spomenutih Allahu dragih stvari.
Treba znati, hvaljenje Svemogueg Allaha okosnica je
svega toga i osnova poretka svega stvorenog i svega to se
dogaa. Svevinjem Allahu pripada sva hvala, u svakom po-
201
gledu, u svakom smislu i u svakom stanj u. Zbog svega to

je stvorio, zasluuje hval u ; zbog svega to je odredio, zaslu
uje hvalu : Allahova se hvala protee dokle se protee Nje
govo stvaranje i odreivanje. l to istinsku hvalu Allah, delle
anuhu, zasluuje, koja sadri zadovoljstvo Nj ime, Njegovo
hvaljenje, priznavanje Njegove savrene mudrosti u svemu
to je stvorio i odredio, a negirati Njegovu mudrost znai
negirati hvalu. Sveznaj ui je Allah uvijek Hvaljeni, kao to
je uvijek Mudri : All ahova hvala i mudrost imaj u status Nje
govog znanja i moi ; a All ahov je ivot neodvojiv atribut
Njegovog Bia. l odatle, zabranjeno je negirati ma koje svoj
stvo Svevinjeg Allaha, ma koje Njegovo ime ili stvar koja iz
toga proistie kao i posljedice, utoliko to to negiranje ima
za rezultat manjkavost, a svaka je manjkavost u suprotnosti
s Allahovim, delle anuhu, savrenstvom , ponosom i veli
inom.
Sveznajui Allah voli biti stjecite i zatita evlijama. Kao

to u savrena svojstva, djela zbog kojih zasluuje hvalu i
pohvalu spada dareljivo davanje, isto tako, u to spada Alla
hovo, delle anuhu, stavljanje u okrilje, pruanje pomoi
i davanje spasa. Kako voli da ljudi u Njemu nau stjecite,
tako voli da od Njega trae da ih stavi u Svoje okrilje. l vrije
dnost se vladara ogleda u tome da njegovi prijatelji u njem u
nalaze stjecite i trae da ih stavi u svoje okri lje. S tim je u
vezi Ahmed b. Husejn el -Kindi u hvalospj evu spjevao sti
hove ( . . . ), a pri linije bi mu bilo da ih je spjevao hvalei svo
ga Gospodara, Stvoritelja, a ne stvorenje poput sebe. Odatle
je Sveznaj ui Allah u nekoliko kur'anskih ajeta naredio Re
sulullahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, traenje utoita od
prokletog ejtana, i tu se vidi potpunost Allahove blagodati
prema ovjeku to ga je zatitio i uzeo u Svoje okrilje p red
neprijateljem: zatita i uzimanje u okrilje n ije ni malo ma-
202
SViJET DlNA l EJTANA
nja blagodat od ostalih blagodati. Svevinji Allah voli ui

niti potpunim blagodati vjernicima i pokazati im Svoju po
mo nad neprijateljem. O kako je vrijedna blagodat s ko
jom se upotpuni radost i uitak vjernika! O kako je lijepo
vidjeti pravdu koja stigne Allahove, delle anuhu, neprija
telje i protivnike! ( . . . )."1
MUDROST U TRAJAN J U IBLISOVOG IVOTA DO
KIJAMETS KOG DANA
Razmatrajui ovo pitanje, lbnul-Kajjim, rahimehullah, rekao
je: "Neke mudrosti trajanja Iblisovog ivota do Sudnjeg dana
jesu sljedee :
Ispit ljudima. Svevinji Allah stvorio je Iblisa kao iskuenje

i nesreu, njime odvaja dobre od loih, Svoje tieni ke od
neprijatelja. Iz toga razloga, Njegova mudrost iziskuje da
Iblis ivi do Sudnjeg dana kako bi se ostvarila svrha zbog
koje je stvoren. Da ga je Svevinj i Allah usmrtio prij e toga,
ta se svrha ne bi ostvarila, kao to je Allahova, delle a
nuhu, mudrost zahtijevala ivljenje nevjernika do Kijamet
skog dana, jer da ih je sve unitio, potrle bi se mnoge mu
drosti koje postoje u njihovom ivljenju do Sudnjeg dana.
Isto tako, Allahova je mudrost zahtijevala stavljanje na ispit
oca ovjeanstva, Adema, 'alejhisselam , i njegovog potom
stva poslij e njega, koj i su iskuani Iblisom , i ostvarit e sreu
onaj ko se Iblisu suprotstavi i uzme ga za neprijatelja, a imat
e njegov status onaj ko mu iskae loj alnost i poistovj eti se
s npm.
Nagrada za preanja dobra djela. Iz Svoje je mudrosti Sve
znaj ui Allah odredio da Iblis nee imati nikakvog udjela u
ifa 'ul-alil, str. 322.
20 3
nagradi na ahiretu, a bio Mu je posluan i inio je ibadet,

za ta ga je Svemogui Allah ve nagradio : dao mu je da ivi
na ovome svijetu do Kijametskog dana. Razlog je tome to
to Svevinji Allah nikome ne ini nepravdu u pogledu do
brog djela koje uini: vjernika e zbog dobrih djela nagra
diti na ovom i na buduem svijetu, a nevjernika iskljuivo
na ovome svijetu, a kad bude proivljen, nikakvu nagradu
nee imati, o emu govori autentian hadis.
Da to vie ogrezne u grijehu. lblisov ivot do Sudnjeg dana

nije poast, jer da je ranije umro, bilo bi to bolje po njega,
imao bi blau kaznu i manje bi zla poinio. Ali, poto je nje
gov grijeh neopisivo teak: ustrajavanje u grijeenj u i su
protstavljanju Onome Kome se mora povinovati, narua
vanje Njegove mudrosti, zaklinjanje da e zavoditi ljude i
odvraati ih od oboavanja Svevinjeg Allaha - kazna za taj
njegov grijeh bit e najvea kazna, shodno veliini grijeha,
te je ostavljen u ivotu do S udnjeg dana da to vie ogrezne
u grijehu, pa e se to pridodati njegovom prijanjem grijehu,
to iziskuje kaznu kakvu ne zasluuje niko osim njega. On
e biti predvodnik zloestih u kazni, kao to je njihov pred
vodnik u zlu i nevjerstvu. l budui da je lblis materija od
koje je zaeto svako zlo, bit e kanjen u vatri shodno svom
prvenstvu u zlu: svaka kazna kojom e biti kanjeni stanov
nici Vatre poet e od njega pa e potom prei na njegove
pristalice, kao oita pravda i savrena mudrost.
Da za zatitnike grjenike uzme. lblis je, prepirui se sa svo
jim Gospodarom, rekao: 'Reci mi', ree onda, 'evo ovoga
koga si iznad mene uzdigao: ako me ostavi do Smaka svi
jeta, sigurno u, osim malobrojnih, nad potomstvom nje
govim zagospodariti.' (El-Isra', 62.) Sveznajui je Allah znao
da e u Ademovom, 'alejhisselam, potomstvu biti onih koji
nee moi ivjeti zajedno s njim, u njegovoj zajednici; s njim
204
SVIJ ET DINA J EJTANA
e moi ivjeti samo oni koji imaju status balege u trnju, eto
takve mu je Allah dodij elio. l kao da mu je rekao : 'To su tvoj i
drugovi i tienici, pa ekaj njihovu pojavu, i kad god se neko
od nj ih pojavi, tvoj je. Jer, da je bio Mene dostojan, ne bih ti
dao vlast nad njim. Ja za evlije uzimam samo dobre, oni su
Mene dostoj ni. A ti si zatitnik grjenika, koj ima ne treba
Moje prijateljstvo niti zadovoljstvo.' Svemogui Allah kae :
' . . . on (ejtan) doista nema nikakve vlasti nad onima koji
vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju; njegova je
vlast jedino nad onima koji njega za zatitnika uzimaju i
koji druge Allahu ravnim smatraju.' (En-Nahl, g8.- gg.)
Kad je rije o usmrivanju vjerovjesnika i poslanika, nj ih
Svevi nj i Allah nij e usmrti o jer su u Njega bezvrijedni, ve
zato da dospiju na poasno mj esto, odmore se od ovosvjet
skih muka, umora i estine svoji h neprijatelja i njihovih
pristalica, i zato da bi i poslije njih dolazili poslanici, jedan
iza drugog, pa je odatle njihova smrt bolja i po njih i po nj i
hove narode. Bolja po njih jer je u tome njihovo oslobaa
nje ovosvj etskih muka i prikljuivanje naj uzvieniji m dru
govima, u najsavrenijem obliku uitka i radosti, pogotovo
zato jer im je Njihov Gospodar dao na izbor izmeu ostanka
na ovome svijetu i prikljuenj a Njemu. A bolja po ummet
zato da bi Allah, delle anuhu, ukazao da im njihovi narodi
nisu bili posluni samo za vrijeme nj ihovog ivota, ve su
im i poslije njihove smrti bili posluni kao za vrijeme njiho
vog ivota. l da ukae da slj edbenici poslanika nisu oboa
vali poslanike, ve Svemogueg Allaha, izvravajui njihove
zapovijesti i klonei se onoga to su oni zabranili ; Allah je
vjean, On ne umire. Koliko je samo mudrosti u umiranju
poslanika, i dobrobiti u pogledu njih i u pogledu njihovi h
naroda! Ta oni su samo lj udi, i Svevinji Allah nije stvorio
ovjeka koji moe ivjeti vjeno, ve je uinio da se smj e
njuju na Zemlji, jedni poslije drugih. Da ih je ostavio, ne bi
M UDROSTI U STVARANJU EJTANA
20 5
se ostvarila dobrobit i mudrost njihove smjene na planeti, a

Zemlja bi ljudima postala tijesna. Odatle tvrdimo: u smrti je
potpunost za svakog vjernika, jer da nje nije, ivot ne bi bio
ugodan niti prijatan, iz ega proizilazi da je mudrost umira
nja srazmjerna mudrosti ivljenja."1
U KOJOJ J E MJ ERI EJTAN ZAVEO LJUDE.
Kad je ejtan odbio uiniti seddu Ademu, 'alejhisselam, Sve
znajui ga je Allah protjerao iz Svoje milosti, udaljio iz D e n
neta, na njega se rasrdio i prokleo ga. l tada je pred Svevi
njim Allahom sam sebi obeao da e nas odvesti u zabludu,
navesti na stranputicu i uiniti svoj im robovima: " . . . prokleo
ga Allah! A on je rekao: 'Ja u se, sigurno, potruditi da pre
otmem za sebe odreen broj Tvojih robova i navodit u ih,
sigurno, na stranputice . . . "' (En-Nisa', n8.- ng.) " 'Reci mi'
ree onda - 'evo ovoga koga si iznad mene uzdigao: ako me
ostavi do Smaka svijeta sigurno u, osim malobrojnih, nad
potomstvom njegovim zagospodariti.'" (El-Isra', 62.)
Namee se pitanje: u kojoj je mjeri ejtan ostvario svoj cilj
kad se radi o zavoenj u ljudi? Na ovo pitanje moemo ovako
odgovoriti : ovjeka koji razmisli o historiji ovjeanstva za
prepastit e ogroman broj lj udi koji su ivjeli u zabludi, po
slanike utjerivali u la, poricali knjige, nisu vjerovali u Allaha,
svoga Gospodara, izjednaavali Ga sa stvorenjima . . . Allah,
delle anuhu, kae: "A veina ljudi, ma koliko ti elio, nee
biti vjernici." (Jusuf, 103.) l zbog toga se nad njima obisti
nila Allahova srdba i osveta: " . . .i poslanike, jedne za drugim
slali. Kad bi jednom narodu doao njegov poslanik, u la bi
ga utjerivali, i Mi smo ih zato jedne drugima smjenjivali, i
ifa 'ul-alil, str. 327.
206
samo u priama o njima spomen sauvali - daleko bili ljudi

koji nisu vjerovali!" ( E l-Mu'minun, 44.)
Ako pogledamo dananjicu, vidjet emo da su se ejtanovi
tienici uhvatil i ukotac sa njegovim nainom ivota: visoko
su digli njegovu zastavu, pozivaju u njegove principe, stavljaju
na muke Allahove, delle anuhu, evlije . . .
Pokazatelj da je ejtan ostvario svoj cilj jeste predanje u ko
jem se kae da e Svevinji Allah na Sudnjem danu zapovijediti
Ademu, 'alejhisselam, da od svog potomstva odvoji dio koj i e
ui u Dehennem, i kad Adem upita u vezi s brojem tog dijela,
Svemogui A llah e mu odgovoriti: "Devedeset i devet ljudi u
De hennem, a jedan ovjek u Dennet." U drugoj verzij i se
kae: "Devetsto devedeset i devet ljudi u Vatru, a jedan ovjek
u Dennet. "I
Time se ejtan uvjerio da je ispravno mislio o Ademovom,
'al ej hisselam, potomstvu, a oni nisu izvukli pouku iz onoga
to se desilo njihovom p raocu, niti iz onoga to se desilo ka
snijim pokoljenjima, pa prokletnik nastavlja to isto potom
stvo voditi u propast. tavie, ono ga ponekad pretie na putu
u Dehennem.
O kako je runo da se neprijatelj uvjeri da je o svom neprija
telju ispravno mislio: "I lblis se uvjerio da je o njima ispravno
mislio, i oni su se poveli za njim, osim nekolicine vjernika."
(Sebe', 20.) Runo l i je da se ejtan uvj eri da je o ovjeku isprav
no mislio, jer je ovjek posluao neprijatelja, a ne Gospodara.
Stvar je prela sve mogue granice, nesrea se rijeima ne
moe iskazati, niti se moe zamisl iti. U iraku, ali i u nekim
drugim zemljama, postoji samozvana sekta "ejtanovi oboa
vatelji", i itamo zapise nekih pisaca koji se zaklinju ejtana
vim pravom O kako izazivaju veliko uenje!
.
Obje verzije zabiljeio j e imam El-Buhari i neki drugi muhadisi. Vidjeti:

Es-Sahih, n/387 i 388. Detalje s tim u vezi proitati u naoj knjizi El-Den
netu ven-Nar, str. 76.
207
TREBA Ll SE POVODITI ZA BROJ NOSTI NASTRADALIH

Prilii da razumnog, pronicljivog ovjeka ne obmane brojnost
onih kojima propast predstoji, utoliko to brojnost nema ni
kakvog znaaja u Allahovim mjerama, mj erodavna je Istina,
makar njeni sljedbenici bili malobroj ni.
Neka ovjek zato bude sljedbenik Istine, jedan od onih koji
su zadovolj ni Allahom Gospodarom, islamom vjerom i Resu
lullahom, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanikom. Neka bude
jedan od onih koji su upoznali ejtana i njegove pristalice, pa
se protiv njih digli jasnim dokazima i injenicama, ali i oru
ano, a prije svega, neka od Milostivog Allaha trai zatitu i
neka vrsto slijedi Njegovu vjeru: "O vjernici, uite u islam
potpuno i ne idite stopama ejtanovim; on vam je, zaista,
neprijatelj otvoreni. A ako skrenete, nakon to su vam ve
doli jasni dokazi, onda znajte da je Allah silan i mudar."
(El-Bekare, 208.-209.)
Molimo Svemogueg Allaha da nas, iz Svoje dobrote i ple
menitosti, uini od onih koj i su u islam potpuno uli. l neka
je mir i spas na Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, Alla
hovog roba i poslanika, na njegovu porodicu i sve ashabe.
SADRAJ
Predgovor prvom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 1 Osnovne i nformacije u vezi sa svijetom dina i ejtana
Dini - zaseban svijet
. . . . . . . . . . . . . . .
Materija od koje su dini stvoreni i nain njihovog

stvaranja . . . . . . . . . .
Od ega su dini stvoreni
10
. .
10
Kada su dini stvoreni

Kako dini izgledaju
Imena dina u arapskom jeziku i njihove vrste
Dokazi postojanja dina
II
Postojanje dina - neosporna injenica .
II
Da li je neznanje argument . .
12
Nuno poznata stvar u islamu . .
15
Ajeti i hadisi
II
Vienje i posmatranje golim okom
17
Magarac i pas mogu vidjeti dine .
17
Pobijanje miljenja onih koji kau da dini pripadaju

svijetu meleka .
18
ejtani i dini . . . . . . . . . .
Ko je ejtan . . . . . . . . .
r8
18
Kojem svijetu pripada ejtan
19
Da li je ejtan predak dina ili je samo jedan o d njih
21
ejtanov izgled . . . . . . . . . .
21
Dinska h rana, pie i sklapanje braka
23
. . . . . . .
23
Dinska hrana i pie
SADRAJ
Da li se dini meusobno ene i razmnoavaju .
209
26
Stav nekih uenjaka da dini ne jedu, ne piju i ne sklapaju

branu vezu . . . . . . . . . . . . . . . .
Mogu li ljudi i dini stupiti u branu vezu
ivot i smrt dina . . . . . . . . . . . . . . .

Mjesta na kojima dini ive i susreu se . . .
ivotinje uz koje ive dini i njihove jahalice
Mo i slabost dina . .
. . . . . . . . .
Mo i sposobnost koju im je Allah dao

Slabost dina i njihova nemo
2
l Obvezivanje dina
27
27
29
30
31
32
32
40
51
Svrha stvaranja dina .

Kako e ejtani biti kanjeni vatrom a od vatre su stvoreni
sr
54
Ne postoji nikakvo srodstvo izmeu dina i

Uzvienog Allaha .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Poslanici iz dinske vrste . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzalnost Muhammedovog, s. a. v. s., poslanstva
.
Delegacije dina usvajaju znanje od Poslanika; s. a. v. s.
54
55
57
59
Pozivaju ljude u dobro, svjedoe u korist muslimana i

razlikuju se u dobru i zlu . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kakva je ejtanova priroda i moe li on prihvatiti islam
3
l Neprijateljstvo izmeu ovjeka i ejtana
Razlozi, historija i veliina neprijateljstva izmeu ovjeka

i ejtana . . . . . . . . . . . . . .
Milostivi upozorava na ejtana
ejtanovi ciljevi . .
Krajnji cilj . . . . . . . . . . .
Trenutni ciljevi . . . . . .
lblis lino predvodi borbu izmeu ljudi i ejtana
67
68
69
69
69
Bo
210

ej tanove vojske iz redova dina i ljudi
ejtan-pratilac . . . . . . . . . . .
Spletkari i ostavlja na cjedilu . . . .
Mobilizacija u borbi protiv vjernika
SI
S2
S3
S4
ejtanove metode u zavoenju ljudi .

Uljepavanje neistine . . . . . . . .
Pretjerivanje i podbacivanje . . . . .
Ss
Ss
Sg
Odvraanje od dobra i navoenje na odlaganje i lijenost 90
Davanje lanih obeanja i ulijevanje lane nade
92
Pokazivanje savjetodavnosti prema ovjeku .
93
96
Postupnost u zavoenju . . . . . . . . . . . .
Navoenje na zaboravljanje dobrobiti i koristi
97
Plaenje vjernika ejtanovim tienicima
98
Zavoenje preko dragih stvari i poroka . . . .
gS
99
Izazivanje sumnji . . . . . . . . . . . . . . .
IOI
Opojna pia, kockanje, mnogobotvo i gatanje .
Vraanje (sihr) . . . . . . . . . .
I04
I06
ovjekova slabost . . . . . . . .
10S
ene i ljubav prema ovom svijetu .
Pjevanje i muzika . . . . . . . . .
roS
Zvono - ejtanov instrument . . .
rog
no
Ravnodunost prema obavezama .
.
Kako ejtan vesvesama utjee na ovjeka

Vesvese
. . . . . . . . . . .
ejtanova prikazivanje . . . .
.
Spiritizam (dozivanje duhova)

Dini i poznavanje budunosti
Dini i letei tanjiri . . . . . .
4
l Vjernikovo oruje u borbi protiv ejtana

Oprez i promiljenost
. . . .
Privrenost Kur'a nu i sunnetu
III
I II
III
I20
I34
I39
1 43
143
I44
2II
SADRAJ
Traenje utoita i zatite u Sveznajueg Allaha
Spominjanje Allaha . . . . . . . . . . . .
ivljenje u zajednici muslimana
. . . . . . .
Razotkrivanje ejtanovih planova i zamki . . .
.
Postupanje suprotno onome na ta ejtan navodi

Pokajanje i traenje oprosta
. . . . . . . . . . .
146
1 55
163
164
164
167
Klonjenje sumnji i nejasnoa koje ejtan moe iskoristiti
unitavajui ovjekovu reputaciju
169
l Uzroci i lijeenje ejtan skog dodira
181
Uzroci ejtanskog dodira . . . . . . . . . . . . . . .

Obaveza prema dinima koji uznemiravaju ljude
D a li ubiti zmiju koja ue u kuu
Lijeenje ejtanskog dodira
. . . . . . . . . .
Vrijeanje i udaranje dina . . . . . . . . .
Istjerivanje dina zikrom i uenjem Kur'a na
181
181
183
183
183
184
Resulullah istjeruje dina iz tijela oboljelog od

ejtanskog dodira . . . . . . . . . . . . . . .
Imam Ahmed nareuje dinu naputanje tijela .
18 5
188
Karakteristike koje treba imati onaj koji lijei

od ejtanskog dodira
Rukje i dove-zatitnice
Ugaanje dinima
6
. .
l Mudrosti u stvaranju ejtana
Mudrost u trajanju lblisovog ivota do Kijametskog dana

U kojoj je mjeri ejtan zaveo ljude. . . . . . .
Treba li se povoditi za brojnosti nastradalih
189
189
190
191
202
20 5
207

Svijet Dzina I Sejtana

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Svijet Dzina I Sejtana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Omer b.

SVIJ ET DINA l EJTANA

Omer b. Sulejman el-Ekar

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Neka je hvala Svevinjem Allahu, Njega hvalimo, od Njega po

SVIJ ET DINA l EJTANA

Informacije koje moemo dobiti iz kur'anskih ajeta i auten

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

kraju poglavlja govorio sam o moi koj u im je Svemogui Allah

SVIJET DINA l EJTANA

bude imao njen autor, izdava i itatelj, da svima On osigura

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA

SVIJET DINA l EJTANA

drugoj verziji, na isti plamen i njegov najbolji dio.1 Imam En

KAKO D I N I IZGLE DAJ U

El-Bidajetu ven-nihaje, I/59

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJETOM DINA l EJTANA

IMENA DINA U ARAPSKOM J EZIKU

S tim u vezi, lbn-Abdulberr rekao je sljedee : "Prema jeziko

POSTOJA N J E DINA- N E OS PORNA INJ E N ICA

SVIJET DINA l EJTANA

i u svijet dina uvrstio (kad se radi o vjerovanju, odnosno ne

Spomenute kategorije ljudi koje opovrgavaju postojanje dina

1 Vidjeti: Tefsiru sure tir-Rahman, str. 8.

imam El-Buhari u kojem se kae da je Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, ni

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA

toga - sve je to samo po sebi dovoljan dokaz postojanja dina

SVIJET DINA l EJTANA

koje nalae namjesnitva na Zemlji. l ma koliko potrajao ivot

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA I EJTANA

Dakle, kad nam Sveznaj ui Allah u Kur'anu otkrije odre

NUNO POZNATA STVAR U ISLAMU

SVIJET DINA l EJTANA

renju, kako tvrde neki bezbonici. Poto je postojanje dina

Medmu 'a tul-fetava, I9/IO

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJETOM DINA l EJTANA

VIENJ E l POSMATRANJ E GOLIM OKOM

MAGARAC l PAS MOGU VIDJETI DINE

El-Buhari (3303), Muslim (2729) i Ebu-Davud (4255)

SVIJ ET DINA l EJTANA

POBIJAN J E MILJ ENJA O N I H KOJ I KAU DA DINI

OSNOVNE INFORMACIJ E U VEZI SA SVIJ ETOM DINA J EJTANA

ejtanova lukavstvo zaista slabo." (En-Nisa', 76.) Imenom ta

KOJ E M SVIJ ETU PRIPADA EJTAN

Da'iretul-me'arifil-hadise, str. 357

SVIJET DINA l EJTANA

lbn-Kesir, rahimehullah, zapisao je sljedee: "S tim u vezi,

Tefsirul-Kur'a nil-azim, 4/397

OSNOVNE lN FORMACIJE U VEZl SA SVIJETOM DlNA l EJTANA

Ademu! ' - svi s u s e poklonili osim Iblisa, o n je bio jedan od

DA Ll J E EJTAN PRE DAK D I NA ILI J E SAMO .

SVIJ ET DINA l EJTANA

koje e usred Dehennema rasti; plod e mu poput glava ej

Vidjeti: Da 'iretul-me'a rifil-hadise, str. 357.

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA

ne bude u zenitu, i tada se raspaljuje Dehennem , a nakon to

DINS KA HRANA, PIE l SKLAPANJ E BRAKA

DINSKA HRANA l PIE

SVIJET DINA l EJTANA

Kada je Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, upitao Resulullaha,

El-Buhari (3860). A u Es-Serahsijevoj verziji se kae: "...pa sam zamolio

OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA SVIJETOM DINA l EJTANA

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako se navodi