Professional Documents
Culture Documents
Teko je o Seneki napisati neto to neko nije ve ranije zakljuio neto novo,
teko da je mogue. Promeniti perspektivu, to nije nezamislivo, samo mora da bude
uverljivo, i jasno kao posledica ozbiljnih razmatranja. Tako se meni Seneka ukazao u
neto drugaijem svetlu od onog u kom ga posmatraju nai prouavaoci koji su se bavili
njegovim ivotom i delom.
U svim renomiranim i relevantnim prirunicima antike i svetske knjievnosti,
koji na neki nain prouavaju, ili samo uzgred dotiu njegov ivot i delo, na samom
poetku stoji: Lucije Anej Seneka Mlai Filozof, bio je rimski politiar, filozof i pisac,
koji je iveo u vreme prelaza stare u novu eru (u kalendarskom i politikom smislu), u
vreme Avgusta, Tiberija, Klaudija, Kaligule i Nerona. Uglavnom ovako nekako, ali uvek
tim redosledom. Svi ostali biografski podaci o njegovom ivotu, ma kako znaajni i
autentini bili, nisu uticali na njegovo knjievno delo, a istorija ga, iako je bio Neronov
vaspita i glavni savetnik, ipak pamti najpre kao proliferantnog pisca. Samo tako. Ne kao
uticajnog politiara, vrsnog retora, filozofa, tragediografa, epistolografa ili esejistu, to bi
on verovatno eleo, ve kao pisca koji se svime pomenutim bavio. Daleko od toga da je
ono to nam je od njegovog obimnog opusa ostalo bilo samo u knjievnom smislu
znaajno. Istorija civilizacijskog napretka i te kako pamti njegovo ime i ne pominje ga
usput ili uzalud, ali zato svako pominjanje radja neku moralnu dilemu ili podstie na
razmatranja iz oprenih uglova. Pisao je Dijaloge etike rasprave na temu sree, gneva,
duevnog spokojstva, postojanosti, trajanju ivotau duhu eklektikog stoicizma, a sam
je u ivotu na carskom dvoru iveo u atmosferi prenaglaene mediokrizije, i u tome se,
sve do kraja, veoma dobro snalazio, ivotom veoma nestabilne prirode, to zapravo
politika i uini od oveka. Osim toga Pisma Luciliju zbirka moralno filozofskih pisama,
koja se smatra njegovim najuspelijim delom1, jeste znaajna u knjievnom smislu, ali u
filozofskom i etikom, nema prouavaoca koji se u nekom momentu nije upitao ko li mu
je, do njegovih sopstvenih ambicija, mogao pridodati epitet Filozof, kada je iveo
ivotom toliko suprotnim od onoga to je u svojim filozofskim radovima propagirao.
Naglaeni stoicizam u nekim radovima sam bi pobijao u onim drugim, prikriveno
iekujui da e izvor njegovih trenutnih muka biti udaljen sa politike scene, a zatim se
netedimice obruavao na ivot i delo dotinog. Njegova otra invektiva nije zaobila ni
jednog savremenika (osim, naravno, Nerona koga nije preiveo), a otrica njegovog pera
sezala je ak i u bliu prolost. Pa ipak, tradicija ga ne pamti kao satiriara, pre i kao
naunika, jer su njegovi Problemi prirode u potonjim vekovima sluili kao nezaobilazan
udbenik. Pisao je on i tragedije po uzoru na grke klasike, ali sa raznim preterivanjima,
prenaglaenom retorinou i elementima nasilja, po uzoru na ukus rimske publike, iako
nisu bile namenjene scenskom izvoenju. Izvrile su one neobino snaan uticaj na
potonju evropsku dramu, u prvom redu na italijanske renesansne i engleske elizabetanske
pisce, a teorija svetske knjievnosti ga, opet, pre pominje kao autora jedinog primera
fabule pretekste Oktavija jedina sauvana drama sa nacionalnom rimskom sadrinom.
Cf. dr Ksenija Atanasijevi u predgovoru Pisma prijatelju, prevod Albin Vilhar, Matica srpska, Novi Sad,
1978.
Senekini filozofski eseji su silno, iako pomalo paradoksalno, uticali na humaniste poput
Petrarke, Erazma, Bekona i Montenja.
I tako, imajui u vidu njegov celokupan ivot, obiman opus raznovrsne sadrine,
politiko angaovanje i istorijski kontekst, Seneka je zapravo pravi rimski prototip
legendarnog Menipa iz Gadare, rodonaelnika knjievnog anra menipske satire, a
Divi Claudii najbolji primer te vrste koju u Rim prenosi Varon a
Seneka usavrava. To je menipska satira u kojoj se u prozimetru mea stil slubenog protokola sa svakodnevnim govorom uz prisustvo mnogobrojnih jezikih igrarija; poev od
naslova do grkih stihova i reenica, a sve u cilju ismevanja uenosti budalastog Klaudija.2
Prisutni su svi elementi menipske satire, samo su neki od njih vie naglaeni.3
No, ne bi se svi kritiari sa mnom saglasili. 4 Verovatno s razloga to je menipska satira u
antici bila neimenovana, te o anru nije moglo biti govora, niti o delima u vidu komentara
savremenika ili neto kasnijih autora slinih dela. Stoga jo i danas ima onih koji
smatraju da je menipska satira usputni dogaaj na knjievnoj sceni antike, te sama po sebi
ne zavreuje posebnu panju, ve je treba posmatrati u okvirima poznatih i prihvaenih
knjievnih vrsta. Da je tretirana kao podvrsta satire, nimalo ne udi jer u II veku pre n.e.
Lucilije stvara satiru, onaj knjievni anr koji je poznat kao potpuno rimski, te u tom
svetlu verovatno nije imalo smisla posezati za grkim uzorima. Ima i onih kritiara koji
posmatraju Otikvljenje kao satiru na temu apoteoze 5 i kao proznu invektivu. Darko
Novakovi zakljuuje:6 po formi menipska satira, u sutini invektiva, ona je velikim
2
Budimir, Flaar, Pregled rimske knjievnosti, Beograd, 1963. i J. C. Relihan Ancient Menippean
Satire, Baltimor, 1993.
3
4
5
6
Milinkovi S. Menipska satira u antici, Menipska satira, Stylos, Novi Sad, 2002.
Kao na primer: Eden, Riv, Schanz, Hosius, Novakovi, repel.
Vajt J. Daf, Roman Satire: Its Outlook on Social Life, Berkeley, 1936.
U predgovoru Divi Claudii , Zagreb, 1986., D. Novakovi pozivajui se na
Edena, Riva.
(anti)junak satire, nije jedini prezrenja vredan koji eli boanske poasti. Seneka pominje i skandaloznu Drusilu i omraenog Tiberija, Herkulovo indentifikovanje sa
Klaudijevim sluajem (budui da su obojica prikazani kao budale koje juriaju na
skuptinu), parodiranu skuptinu bogova kojom predsedava Jupiter (ije je pravo na taj
poloaj takoe dovedeno u pitanje), i nagovetava da e ono to sledi biti daleko vie od
line invektive.
Sve je parodirano i svi umeani likovi su ismejani a do pouke vodi autor koji se i
sm podsmeva sebi i svome delu. injenica, za ovo u samom delu nema direktnih
dokaza, niti se bilo ta slino pominje, niti implicitno na to ukazuje, to je nanovo
menipovski element: tu je a neuhvatljivo je, prikriveno metaforom i erudicijom. Ne
moemo zanemariti istorijski kontekst, u kom delo nastaje, sa kojim je pripoveda svakako
raunao. Dobro je poznato da je Seneka iz progonstva pevao Klaudiju hvalospeve, na iji
raun sastavlja duhovitu i surovu satiru i to u isto vreme kada pie pohvalni posmrtni
govor koji ita Klaudijev posinak i ubica, Neron, inae tienik i uenik moraliste Seneke.
Ne treba zaboraviti da menipska satira uvek rauna na publiku, a Senekini su savremenici
svega pomenutog bili svesni, i upravo su propratne okolnosti doprinele kompletiranju
menipovskog u vidu samoparodije autora i pripovedaa. Svi ostali menipovski elementi su
oigledni. U ovom sluaju ak postoji pravi lik i pravi zaplet. Klaudije umire i poinju
njegova posmrtna ponienja. Tu je nezaobilazna fantastina pria Klaudijevo putovanje
na nebo se zavrava tragino odbijen mu je zahtev da postane bog te biva poslan u
podzemni svet, a pored zemlje prolazi upravo u vreme sopstvenog sprovoda, to ga veoma
dirnu, te konano stie u Had, no biva izveden pred Eaka, koji ga osuuje za zloine,
mada se na samom kraju ini kao da i nije uistinu za njih kanjen. Tu je, dakle, scena
Timarion ili kako se dotini napatio, prevod Slaana Milinkovi, Stylos, Novi Sad, 2002.
Ode Mazaris na onaj svet, prevod Danijela Jevti, Stylos, Novi Sad, 2004
9
Menipska satira, Varonove menipske satire, prevod Slaana Milinkovic, Stylos, Novi Sad, 2002.
8
10
Ronkali ukazuje na interesantnu istoriju dramske podele teksta u izdanjima tampanim nakon
renesanse, lanak favorizuje jednostavnu emu: prolog i tri scene: zemlja, raj i pakao, cf.: Roncali,
R. Partizione scenica della satira di Seneca, Belfagor 28, 1973.
12
Upravo s tog razloga je prevod originala obraen na onaj nain, koji po mom miljenju,
najuspenije prenosi duh menipske satire. Zadran je prozimetar ali uz potovanje dramskih
elemenata, te ivlja forma moe uspenije pribliiti itaocu sutinu Senekina dela. To je
razlog i to je u prevod heksametara i senara uvedena rima, budui da bez nje dananji italac
ne bi mogao doiveti komiku Senekinih stihova u pravom svetlu.
pogrebna alopojka (12), 6) Klaudijev dolazak u Had i suenje pred Eakom (13-14), 7)
Klaudijevo izbavljenje od izvravanja kazne (15).
I naposletku, prvi menipovski element nalazimo u dvojezinom naslovu. Grka
re upotrebljena je kao naslov dela u Kasija Diona 13, grkog
istoriara iz II veka n.e. i skovana je prema terminu od to
znai tikva ali ne i tikvan. To znaenje donosi metafora vulgarnog latiniteta
(cucurbita) ime se iz uzviene perspektive evocira dobro poznat i odbojan sadraj. U
rukopisima je kao naslov zabeleeno ala (ili moda igra) o smrti Klaudijevoj (Ludus de
morte Claudii) ili Klaudijeva apoteoza u satiri (Claudii per saturam) to je i
po obliku naslova i sadrini dela najverovatnije, a da je itavu raspravu i anrovsko
neslaganje izazvao neki duhoviti i domiljati prepisiva. On je uneo izmenu u naslovu, i
to ba onog primerka koji je doao do Kasija Diona.
ini se da je Otikvljenje boanskog Klaudija u antici bilo mnogo vie menipska
satira nego to joj je to doskora priznavala moderna kritika. Iako je Seneka kominim
prikazom prikrio poruku satire, Klaudije ipak u svoj svojoj gluposti moe biti posmatra
sveta. Emfaza satire nije samo njegova glupost, ni korumpirano i iskrivljeno rimsko
drutvo, a ni politike prilike, ve i parodija na raun natprirodnog aparata, ije je pravo
da sudi i presudi jednako diskutabilno koliko i pravo samog Klaudija da bude uvrten
meu bogove.
Parodija u naslovu ukazuje na parodiranu temu koja pred itaoca iznosi otru
satiru na raun rimskog drutva, izvodi na scenu smene likove, koji imaju uvredljive
uloge, slue se podrugljivim jezikom u kom su prisutne istorijske, knjievne, mitoloke
reminiescencije, igre rei, proverbijalnosti, navodi iz knjievnih dela, mahom grkih
13
Seneka
OTIKVLJENJE
BOANSKOG KLAUDIJAa
10
11
Prolog
12
Koja geaina!15 Svi se pesnici time naslauju i nezadovoljni samo opisom izlazaka i
zalazaka Sunca, ni podnevu ne daju mira, a ti e tek olako prei preko tako dobrog sata?
Ve je Feb koijom podelio nebeski svod: i blii noi umorne tresao uzde, skrivenom
stazom izbledeli vodei sjaj.
(3) Klaudije poe isputati duu, ali izlaz nije mogla pronai. Tada Merkur, koji se vazda
naslaivao njegovim genijem, odvede na stranu jednu od triju Parki16 i ree: Zato tako
oigledno mui jadnika, eno svirepa? Nee li se ve jednom reiti muka? Ta, ezdesetetiri godine ima kako se bori s duom. Zato zlobnim okom gleda na njega i dravu.
Dozvoli da i astrolozi ve jednom kau istinu ta oni ga sahranjuju od kako je postao car,
svake godine i svakog meseca. Mada, nije ni udo to gree i to niko nije znao njegov
sudnji as, jer nikad niko nije smatrao vanim to je roen. Uini kako valja:
Smrti ga predaj, nek dvorom bolji zavlada praznim!17
A na to e Klota Tako mi Herkula18, htedoh mu dodati jo malice vremena, ne bi li i ono
zanemarljivo malo to je jo preostalo varvara nagradio dravljanstvom (naime, planirao
je da sve Grke, Gale, pance i Britance vidi u togi) no, budui da je odlueno da se neto
stranaca ostavi za seme, a i ti to nareuje, neka tako i bude. Tad otvori kutijicu i izvadi
tri vretena: jedno bee Augurinovo, drugo Babino i tree Klaudijevo. Potom ree
narediu da ova trojica umru iste godine, nablizo da Klaudije poslan na onaj svet, ne ode
bez pratnje. Naime, ne bi bio red ostaviti namah samog oveka koji je maloas video
13
tolike hiljade ljudi iza sebe, ispred sebe i onolike svuda okolo. Za prvu pomo, posluie i
ova bratija.
(4)
14
Tako ree Apolon. A Laheza, koja i sama oveku prelepom bee naklonjena, bi iroke ruke
te dade Neronu mnogo i od svojih godina. Naredie, pak, da svi Klaudija na put isprate uz
vesele i dobre elje.19
I on zaista ispusti duu, i od tog trena vie nije izgledalo da je iv. Izdahnuo je dok je
sluao komedijae, onda razume da ih se ne plaim bez razloga. I poto je ispustio neto
jai zvuk na onu stranu, kojom je inae lake glasa od sebe davao, poslednje to su od
njega smrtnici uli, bee kuku meni, mislim da sam se uneredio! Ne znam da li je to i
uinio, ali je sigurno, da je sve u stanje nereda doveo.20
(5) Nema svrhe izlagati ono to se kasnije na zemlji odigralo. Naime, i suvie dobro znate
i nema bojazni da e pasti u zaborav ono to je narodno veselje urezalo u pamenje, jer
15
Dogaanja na nebu
Jupiteru bi javljeno da je doao neko krupna stasa i dobrano sed, da neto preti, neprestano
trza glavom i za sobom vue desnu nogu.b Upitan koje je narodnosti, odgovorio je,
nekakvim nejasnim zvukom i nerazgovetnim glasom. Njegov se jezik ne da razumeti, nije
ni grki, ni latinski, niti jezik bilo kog poznatog naroda. Tad Jupiter naredi Herkulu, koji
je itav svet protumarao i inilo se da poznaje sve narode, da ode i ispita od koje je fele.
Kad ga ugleda, Herkul se u prvi mah silno prepade. On! koji se nijednog udovita nije
uplaio. Kad vide novu vrstu lica, neobian hod, glas kakvog nema ni u jedne zemaljske
ivotinje, ve promukao i nerazgovetan poput kakve morske nemani, pomisli da mu je
upravo pristupio trinaesti zadatak. Pogleda ga malo bolje i po izgledu mu se uini da je
ovek. Stoga prie blie i ree, to mu kao kakvom griu i nije bilo teko,
Ko si? Okle si? Gde ti je dom? Gde otac i majka?21
Na to se Klaudije obradova to onde bee obrazovanih ljudi i ponada se da e tu biti
mesta i za njegove istorijske poduhvate22. Stoga i sam, pokazujui da je Cezar, uzvrati
Homerovim stihom:
Vetar, od Troje me nosei, Kikoncima dotera mene.23
Ali istini je vie odgovarao sledei, takoe Homerov, stih:
onde ja grad razorih, a ljude pogubih.
16
(6) Ve bi on bio ubedio Herkula, ne ba tako lukavog, da nije onde bila i Groznica24, koja
je napustila svoj hram i jedina sa njim dola, a i sve druge je bogove u Rimu ostavila.
Ta taj ree sve same lai govori. Nego, da ti ja kaem25, koja sam toliko godine s ovim
ovde ivela: roen je u Lugudunu26, gleda Antonijevog graanina27! Kad ti kaem, roen
je esnaest milja od Vijene, pravi Gal. Tako je i uinio ono, to je kao Gal i trebalo da uini
zauzeo je Rim28. To ti ja garantujem; da je ovaj roen u Lugudunu, gde je Licin mnoge
godine kraljevao29. A ti, koji si pregazio vie sveta nego bilo koji mazgar pod ugovorom30,
morao bi poznavati Lugudunce i da izmeu Ksanta i Rodana31 ima poprilian put.
Na to Klaudije planu i razbesni se koliko god je to mogue izvesti mrmljajui. A ta je
rekao, e to niko nije razumeo. Otprilike da je zapovedao da se Groznica odvede i da joj se
preree grkljan i to onim pokretom mlitave ruke, koja je bila dovoljno vrsta samo za onaj
gest kojim je obino ljudima odrubljivao glave. Mogao si pomisliti da su svi onde bili
njegovi osloboenici32, toliko niko na njega nije obraao panju.
(7) A na to e Herkul Sluaj ti mene! Prestani bulazniti! Doao si ovde, gde mievi
gvoe glou33. Nego, bre mi istinu govori da ti ja ne bih te besmislice izbio iz glave. I da
bi izgledao to straniji, namesti se kao tragiki glumac34 i ree:
17
Ovo je izgovorio u jednom dahu, veoma srano i hrabro, mada jo nije bio duevni mir
sasvim povratio, a i strahovao je od bia tikvanovog37. Klaudije, kad vide da pred sobom
ima silnog junaka, odustade od mangupiranja i uvide da, iako mu u Rimu nije bilo ravnog, ovde ne uiva isti ugled: svaki je petao na svom bunjitu najjai. I tako, koliko se
dalo razumeti, ini se da je rekao sledee:
O Herkule38, najhrabriji me bozima, nadao sam se da e mi se ti nai u pomoi kod
drugih bogova, i da mi je neko svedoka zatraio, tebe bih zazvao, jer ti me odlino
poznaje. Naime, ako se sea, ja sam bio onaj, koji je u Tiburu, pred tvojim hramom39,
po itav dan, u julu i avgustu, pravdu delio. Ti zna kolike sam onde muke pretrpeo dok
sam i danju i nou sluao advokate. Da si nekim sluajem na njih naleteo, ma koliko ti
18
mislio da si stvarno jak, pre bi poeleo da oisti Augijine tale40. Ja sam mnogo vie
balege izjeo. No, poto hou... 41
(8) (Neko boanstvo se obraa Herkulu) Nije ni udo to si juriao pravo na skuptinu
za tebe nema zatvorenih vrata. Nego reci nam, kakav eli da bude taj bog? Epikurovski
bogc ne moe biti: niti sam ima nekog posla niti druge upoljava. Stoiki? Kako moe biti
okrugao kao to kae Varon42 bez glave i bez glavia?
(Drugi bog komentarie) Da ima kod njega neto od stoikog boga, to vidim nema ni
srca ni mozga. Tako mi Herkula43, da je kojim sluajem, ovu privilegiju zatraio od
Saturna, iji je, inae, mesec proslavljao cele godine, pravi kralj Saturnalija44, ne bi je dobio,
a kamoli od Jupitera, koji ga je, koliko je do njega bilo, osudio zbog incesta. Naime, ubio
je svog zeta Silana45.
(Prvi bog odgovara) Zato, moliu fino? Zato to je ovaj svoju sestru, inae najnestaniju
od svih curica, koju su svi zvali Venerom, vie voleo da zove Junona46.
(Jo se neko zainteresovao za temu) Zato ba svoju sestru?
(Odgovara neki bog upueniji u sluaj) itaj malo knjige, tupane. U Atini se na to gleda
kroz prste, a u Aleksandriji se na to uopte ni ne gleda47.
(Prvi bog uvia teinu sluaja) Zato to sred Rima sve tima, ovaj da nam pravi red? ta
mu se u spavaoj sobi dogaa, ne zna, tek strane motri nebeske49. Nije li dovoljno to ima
hram u Britaniji, to ga ovi Varvari potuju i kao bogu mu se obraaju! Milostivi tikvane
na!50 Nego jo eli da stvarno postane bog!?
19
(9) Tad se Jupiter opseti da (senatorima) nije dozvoljeno da se izjanjavaju, niti diskutuju
dok su u kuriji prisutna privatna lica, te ree sabrani oci, ja sam vam dozvolio da ispitate
sluaj a vi ste napravili pravi cirkus51! elim da se pridravate pravilnika! ta e ovaj, ko
god i kakav god da je, misliti o nama?
Poto su Klaudija udaljili, prvi za miljenje bi upitan otac Janus. On bee izabran za popodnevnog konzula, koji e slubu preuzeti prvog jula, ovek koji vazda u budunost i u
prolost gleda52, koliko je to sa njegovog mesta mogue. On je veoma reito govorio (budui da ivi na trgu, nije ni udo), no, kako to zapisniar nije mogao sve postii, neu ni
pominjati, da ne bih izlagao nekim reima drugaijim od onih koje je sam koristio. Dugo
je govorio o dostojanstvu bogova i kako ova ast ne treba da se daje svakome.
Nekad je ree velika stvar bila biti bog, a vi ste od toga napravili lakrdiju53. Stoga, da
se ne bi kome uinilo da govorim protiv osobe, a ne da razmatram sluaj, predlaem da od
dananjeg dana niko ne postaje bog, niko od onih koji hlebom se hrane zemaljskim54, ili
od onih koje itorodna zemlja hrani 55. Onaj, koji protivno ovoj senatorskoj odluci, bude
oslovljavan ili prikazivan kao bog, da se preda Baba Rogi i o prvim javnim igrama valja
ga iibati zajedno sa novoizabranim gladijatorima.
Potom za miljenje bi upitan Diespiter, sin Vike Pote56, i sam novoimenovan konzul, inae
lokalni tapkaro. Ovim se, naime, pozivom izdravao obino je preprodavao
dravljanstva. U tom trenu prie mu Herkul, onako elegantno, dotakne mu uvce i ree:
Kako je boanski Klaudije u krvnom srodstvu sa boanskim Avgustom, i nita manje sa
svojom boanskom babom Avgustom, za koju je sam naredio da postane boginja, i inae
mudrou nadaleko ije sve smrtnike, a i od dravnog bi znaaja bilo da postoji neko ko
bi sa Romulom mogao vrelu repu derati57, predlaem da boanski Klaudije od danas
20
postane bog isto tako kao to su i oni po vrhovnom zakonu pre njega to postali, i da se
ovaj sluaj doda Ovidijevim Metamorfozama58.
Razna su miljenja bila izneta i inilo se da e Klaudije dobiti spor. A Herkul poto je video
da je njegova glava na panju, trkao je as vamo as namo i govorio: nemoj biti zloban,
ovde se radi o mom sluaju; ako tebi posle neto bude trebalo, na mene moe raunati;
ruka ruku mijed.
(10) Tada se die boanski Avgust, budui da je i na njega doao red da iznese miljenje, i
odra govor u stilu velikog retora.
Sabrani oci ree imam vas za svedoke da ni re nisam rekao otkad sam postao bog.
Uvek gledam svoja posla. Ali ne mogu vie da se pretvaram i produavam bol, koji od
stida jo tee podnosim. Zar sam radi ovog uspostavio mir i na kopnu i na moru? Stoga li
sam obuzdao graanske ratove? Zar sam radi ovog utemeljio zakonodavstvo u Rimu,
ukrasio ga umetnikim delima, da... ne nalazim prave rei, sabrani oci, ni jedna ne moe
iskazati moje ogorenje. Moram se posluiti onom uvenom izrekom Mesale Korvina 59,
oveka najvee reitosti: Stidim se vlasti. Ovaj ovde, sabrani oci, to vam se ini da ni
mrava ne bi zgazio, tako je lako ljude ubijao kao to pas pia. Ali ta bih ja mogao rei o
tolikim i takvim ljudima? Nemam vremena da oplakujem javne nevolje kada mi je pogled
uprt na zla u kui, stoga u ona prva zanemariti a izloiti samo ova. Naime, ako moja
sestra ne zna grkie, ja znam koleno je od potkolenice blie. Taj koga ovde vidite, to se
tolike godine krio iza moga imena, zahvalnost mi vraa ubistvom dve moje praunuke Julije60. Jednu je pogubio maem, a drugu je satro glau. Isto je zadesilo i mog prapraunuka
Lucija Silana. ini se da e ti, Jupiteru, moi proceniti ima li zla u tom sluaju, jer ako
ima, ima i u tvom61, ako ima nameru da pravian bude. Reci mi, boanski Klaudije,
21
zato si ikog od onih, koje si pobio, bilo muko bilo ensko, osudio pre nego si se sa celim
sluajem upoznao i njih sasluao? Gde se to jo tako radi? Na nebu, (11) svakako, ne! Evo
Jupiter, koji tolike godine vlada, samo je Vulkanu nogu prebio (koga je) za nogu dohvatio
i bacio s nebeskog praga62. I kad je na enu bio ljut ostavio je da visi ali zar ju je ubio? A
ti si ubio Mesalinu63, kojoj sam bio dedaujak, isto kao i tebi! Ne znam o emu pria.
kae. O zgromili te bogovi! E to, to ne zna, jo je sramnije nego to si je ubio! Gaja
Cezara Kaligulu nije prestao progoniti ni nakon smrti! Onaj je ubio tasta a ovaj i zeta 64.
Gaj je zabranio da se Krasov sin naziva Veliki65. Ovaj mu je privilegiju vratio, ali glavu
uskratio! U jednoj je kui ubio Krasa, Velikog, Skriboniju, sve plemenita roda, a Kras je
uistinu bio toliko lud, da je ak mogao vladati. I njega vi sada hoete da bogom uinite?!
Ta pogledajte telo njegovo! Bogovi su verovatno veoma srditi bili kad se ono raalo.
tavie, ako tri rei ume ko svet da sroi, neka me kao roba vodi! Ko e njega kao boga
potovati? Ko e mu verovati? Dok budete takve u bogove proizvodili, ni vama kao
bogovima niko nee verovati! Naposletku, sabrani oci, ako sam asno dranje meu
vama imao, ako li nisam kome to otrije odgovario, vi osudite uvrede meni nanete! U
skladu sa svim to sam pomenuo, predlaem: (i poe itati) budui da je boanski
Klaudije ubio svog tasta Apija Silana, dva zeta: Pompeja Velikog i Lucija Silana, svekra
svoje erke, Krasa Frugija, oveka njemu slina kao jaje jajetu, Skriboniju, erkinu
svekrvu, Mesalinu, svoju suprugu i druge kojima se ni broja ne zna, traim da se njegov
sluaj sa strogou razmotri, da mu se ne da pravo na osloboenje od sudskog spora, da se
to pre deportuje, i to da sa neba ode u roku od trideset, a sa Olimpa u roku od tri!
Na glasanju je taj predlog bio usvojen. A Merkur ga, ne gubei vreme, zgrabi za guu i
odvue s neba u podzemni svet
22
(12) Dok su se tako sputali Svetim putem, upita Merkur ta eli ona svetina, nije li to
Klaudijeva sahrana. A bila je najlepa od svih, a interesovanje neizmerno, tako da si
komotno mogao pomisliti da se sahranjuje bog. Bio je to toliki skup trubaa, frulaa i
sviraa na limenim instrumentima svih vrsta, toliko larme da je ak i Klaudije mogao da
je uje. Svi veseli i raspoloeni. Rimski narod etao je kao da je slobodan. Agaton67 i nekolicina advokata su plakali i to ba od sveg srca. Na svetlosti dana su se pojavili
pravoznalci, bledi, mravi kao da due u njima odavno nema, nego su ponovo bez nje
oiveli. Jedan od ovih, kada je video glavonje kako se okupljaju i oplakuju svoju advokatsku sudbinu, prie im i ree Rekoh ja vama, nee bahanalije veno trajati.
Klaudije, kad je ugleda svoj pogreb, shvati da je ipak umro. Naime, neizmeran kamerni
hor pevao je tubalicu u anapestima:
23
24
(13) Klaudije bee veoma obradovan pohvalama te je eleo da to due uiva u prizoru.
Ali ga boanski Taltibije74, glasnik, zgrabi i silom povue preko Marsova Polja i to
pokrivene glave, da ga niko ne bi mogao prepoznati, i izmeu Tibra i Pokrivene ulice spusti ga u podzemni svet.
25
Saturnin Luzije, Pedon Pompej, Lupus i Celer Asinije82, bivi konzuli. Naposletku bratova
erka83, sestrina ki84, zetovi85, prije i prijatelji86, sve sami roaci, nainivi povorku, pourie Klaudiju u susret. Kad ih je ugledao Klaudije uzviknu: Svet je pun prijatelja! Kako
ste ovamo doli? Na to uzvrati Pedon Pompej: ta kae, okrutni ovee? Pita kako?
Ko nas je drugi, do tebe samog, ovamo poslao, ubico svih prijatelja? Hajmo na sud: pokazau ti gde se ovde zaseda.
(14) Odvue ga do sudnice Eaku. On je ispitivao sluajeve u vezi sa Kornelijevim
zakonom o ubicama87. Zatrai i dobi ime njegovo; doda i zabeleku o ubistvu 35 senatora,
221 rimskog viteza, i drugih koliko je praha i pepela88. Ne nae se advokata njegove
odbrane. Tad pristupi Publije Petronije89, njegov stari drug, ovek klaudijevske reitosti i
zatrai odlaganje za pripremu odbrane. No, ne dobi je. Pedon Pompej uz veliku dreku izgovori optubu. Branilac krenu da odgovori, ali Eak, ovek veoma pravedan, zabrani i,
poto je sasluao samo jednu stranu, osudi Klaudija i ree:
Neka trpi ta je i sam uinio, neka bude ta je pravda.90
Nastade mukla tiina. Svi se zgranue zaprepaeni zbog presedana, govorei da se tako
neto nikada nije dogodilo. Klaudiju se to inilo vie nepravedno nego novo. Dugo se
raspravljalo o vrsti kazne, kakvu treba da podnese. Bilo je onih koji su govorili da je Sizif
dosta gurao, da e Tantal umreti od ei ako mu se ne pritekne u pomo, da treba ve
jednom zaustaviti Iksionov toak. Nikom se nije svialo da se kome od starih krivaca
oprosti da se ne bi Klaudije slinom ikada mogao nadati. Dopalo im se to za njega treba
novu kaznu ustanoviti, i izmisliti neki uzaludan posao, i dati nadu da e kome udovoljiti,
ali da mu to nikada ne poe za rukom. Tad Eak naredi da se igra kockom91 ali da mu
26
kutija bude probuenog dna. I ve je poeo da se igra, ali su mu kockice stalno beale, i
nita nije uspevao da uradi.
Iznenada se pojavi Kaligula92 i poe da trai onog za roba i da izvodi svedoke koji su ga
videli pod njegovim bievima, ibama, i kako dobija uke. Bi dosuen Kaliguli. Ovaj ga
dade Eaku93, a onaj Menandru, sopstvenom osloboeniku, da pomae pri sudskoj istrazi.
27
Komentari
2.
za invektivu, to Otikvljenje delom i jeste ali u stilu menipske satire. Prisustvo iuratora
ukazuje pre na udnovate prie nego istorino delo. Pripoveda ni ne eli da njegova
pria bude verifikovana, pozivajui se na svedoka koji je krajnje nepouzdan izvor informacija, to se uskoro otkriva.
3.
nepristrasnosti, cf. Tacit: sine ira et studio, Anali 1, 1, 6. Seneka eli da kod itaoca stvori
utisak da je pred njim istorino delo puno injenica, a ne dvorskih pikanterija, to italac,
uvia ve posle tree reenice, ime se komika jo vie naglaava a pripoveda svoj poloaj dovodi u dubiozu.
4.
Kao kralj ili kao budala - prva u nizu poslovica u Senekinoj satiri, to je karak-
Video Drusilu - apoteoza Drusile je bila skandal sama po sebi, budui da su joj kao
sestri i ljubavnici Kaligulinoj bile ukazane boanske poasti nakon iskaza pod zakletvom
Livija Geminija, nadzornika Apijevog puta, da ju je video kako se na nebo penje. Te ako bi
neko i zatraio svedoke, dobie onog koji je posvedoeni istinozborac, da bi parodija
bila kompletna.
6.
re o Enejinu sinu Julu koji zaostaje za ocem zbog deijeg koraka, dok Seneka aludira na
Klaudijevu epavost.
28
7.
8.
jezika. U originalu stoji ad deos isse to bi mogao biti eufemizam za umiranje, mada ova
mogunost uskoro ostaje bez osnova kada Seneka na boansku scenu izvede Avgusta. D.
Novakovi ak pomenuto mesto dovodi u vezu sa istorijskim injenicama, da su i Avgust i
Tiberije umrli izvan Rima, Avgust u Noli a Tiberije u Mizenu, te su njihova tela morala
biti preveena u Rim. Ne treba zaboraviti da Tiberije nikad nije dobio boanske poasti te
je Seneka eleo da njihovim pominjanjem u istoj reenici osudi Klaudija i njegovu
apoteozu, ali poput nekih od Varonovih pripovedaa, nije u potpunosti u mogunosti da
kontrolie rimsku istoriju.
10.
U senatu zakleo - u Diona Kasija (59, 11, 4) nam je sauvan podroban opis: Neki
Livije Geminije, senator, pod zakletvom je izjavio da ju (Drusilu) je video kako se na nebo
penje i pridruuje se bogovima; zakleo se propau svojom i svoje dece, ako ne govori istinu, prizivajui za svedoke ostale bogove i nju samu.
11. itav uvod, pozivajui se na objektivno prikazivanje, nepristrasnost, svedoke i
istorijske injenice, proklamuje da je sve to sledi obina la. Ovo moe izgledati
bezazleno budui da je re o Klaudijevom fantastinom putovanju na nebo, a ne o pravoj
apoteozi, jer su mu na boanskom sudu odbijene boanske poasti. Meutim, injenica da
su onde uveliko svoje mesto nali Drusila i omraeni Tiberije, prikazuje nebo u
menipovskom svetlu, da je rimsko nebo korumpirano, to je jo jasnije kad se tamo pojav-
29
vremena. Parodiju na temu bombastinih stihova nalazimo na vie mesta, a meu njima su
i stihovi neoterika u menipskom stilu prilikom opisa pogrebne alopojke 12, 10.
13.
Bah po nalogu ostari - budui da je bio veno mladi bog, Bah nikako nije mogao
15.
veda zahteva budnu sluaoevu panju te ga na sve mogue naine uvlai u radnju, po
cenu zbunjujuih elemenata. b. komentar br. 7.
16.
Parke - u rimskoj mitologiji tri sestre Kloto, Laheza i Atropa, tri suaje, prelje
koje predu ivotnu nit, sudbinu i smrt. Prva zapoinje nit, druga je prede a trea prekida.
Stroge su i mrane, zavidljive i surove.
17.
savetuje pelar kako mu valja postupiti sa nedelotvornim trutom. Jedan u nizu navoda iz
dela drugih autora ime menipovski pripoveda insistirajui na erudiciji varonovskog
stila, dodaje na kominosti teksta budui da ih smeta u neprimeren kontekst, b. komentar
br. 5.
30
18.
20.
Ko si? Okle si? - citat iz Homerove Odiseje 1, 170, kojim se Telemah obraa
Mentoru. Ovaj i ostali Homerovi stihovi preuzeti su u prevodu Miloa N. \uria (Ilijada,
Matica srpska, Novi Sad, 1977., Odiseja, Matica srpska, Novi Sad, 1977.).
22.
23.
Odiseje (9, 38-40), kada Odisej na dvoru feakog kralja Alkinoja pripoveda ta je
preiveo.
24.
31
26.
27.
odnosi na trijumvira Marka Antonija, koji je 44. godine pre n.e. bez ovlaenja pribavio
sebi vlast nad Cisalijskom i Kosmatom Galijom i ak u Lugudunu kovao vlastiti novac.
Prema drugoj emendaciji, re je o Luciju Municiju Planku, osnivau Lugudunske kolonije
44. ili 45. god. pre n.e.
28.
Zauzeo je Rim - aluzija na galsko zauzee Rima 390. god. pre n.e.
29.
Kraljevao - Licin je bio rob, potom osloboenik Cezarov, koji je kao upravnik
Na ovom mestu u originalu teksta stoji mulio perpetuarius, to, inae, nigde
Ksant i Rodan - Ksant je reka u Troadi a Rodan dananja Rona. Novakovi se pita
poznata. U Diona Kasija nam je sauvano: Nisu ga toliko pokvarile te stvari (razna
32
Gde mievi gvoe glou - ova se poslovica prvi put pominje u Herende (3, 75) i
ovakvu je Novakovi malo slobodnije prevodi: gde je vrag odneo alu, pozivajui se na
Vajnriha. Meutim, M. Markovi (cf. Ubi mures ferrum rodunt, Seneca Apocolocyntosis, 7, 1, Rheinisches Museum 120, 1977.), ponudio je jedno od novijih tumaenja po
kom se poslovicom aludira na mesto krajnje izgladnelosti i time posredno ismeva
Klaudijeva prodrljivost. Ne mogu se saglasiti sa ovim tumaenjem, budui da Klaudije
razgovara sa Herkulom na nebu, gde je neosnovano razgovarati o bilo kakvim loim
uslovima a kamoli o izgladnelosti, ini mi se pre verovatno da je Herkul eleo zastraiti
Klaudija te ga ovom poslovicom upozorava da se okane ujdurmarija jer je pred vrhovnim
sudijom, o emu govori dalji tekst. Kako poslovica u originalu ima jasnu konotaciju,
mislim da nije bilo neophodno posluiti se primerom iz domaeg folklora, budui da stari
Rimljani nisu poznavali ni vraga ni avola, i da sve sline narodne izreke mogu itaoca
zavesti.
34.
Kao tragiki glumac - posle istoriara, i pesnika na red da budu ismejani doli su i
tragiari. Herkul, koji je na poetku estog poglavlja izveden na scenu kao naivina, teko
da je dostojan tragikog jamba, osim u stilu menipske satire. Kako je ba Herkulu zapao
ovaj zadatak v. kom. na Varonove Menipske satire, br. 24, opirnije u predgovoru Mit,
platonski mit i mit o Herkulu.
35.
Troliki kralj - div Gerion, kome je Herkul na ostrvu Eritreji oteo stoku i odveo je,
33
37.
38.
alje da izvidi sluaj, a naroito je simptomatino zato Klaudije kao junak menipske
satire ba od njega trai pomo, cf. Varon Herkule, pomagaj!.
39.
Avgust najvie voleo suditi pred Herkulovim hramom u Tiburu. Tiburi je Vuhelerova
emendacija za univerzalno rukopisno tibi to bi znailo ...koji ti je pred tvojim hramom...
Eden, koji zadrava tradicionalni tekst, nagaa da bi re mogla biti o hramu Herkula Pobednika nedaleko od Palatina.
40.
Augijine tale - esti Herkulov zadatak bio je ienje tala elidskog kralja Augije,
koji je posedovao velika krda goveda i mnotvo koza. ivotinje su ubretom pokrile ne
samo sve tale ve i okolnu zemlju i prouzrokovale mnoge boletine. Herakle je uspeo da
oisti svu neistou i to za jedan dan, ali ne snagom miia ve mudrou, skrenuvi tok
reke Alfeja i Peneja, te je voda sa zemlje i iz tala sprala svu neistou.
41.
Nije ni udo - u delu teksta koji je izgubljen je verovatno bio isprian do kraja
Okrugao, kao to kae Varon - krnji citat je verovatno preuzet iz neke Varonove
34
43.
zeta Silana - Lucije Junije Silan Torkvat, prapraunuk Avgustov, bio je veren
Klaudijevom erkom Oktavijom, ime je ugrozio Agripinin plan da Oktaviju uda za svog
sina Nerona, te je optuen za incestuoznu vezu sa sestrom Junijom Kalvinom i prisiljen da
izvri samoubistvo 49. n.e., i za taj in odabrao je dan Klaudijeve incestuozne svadbe sa
neakom Agripinom.
46.
47.
Sve tima - u originalu teksta stoji: gde mievi liu rvnjeve. Najprihvatljivije
35
50.
Na ovom mestu u originalnom tekstu stoji fama mimum / fama nimium / fabam
55.
itorodna zemlja - zavretak este epske formule, Homer Ilijada 8, 486, Odiseja 7,
332.
56.
Diespiter, sin Vike Pote - staro italsko boanstvo donjeg sveta, njegova mahom
probirljivost u jelu, meutim Sku iznosi zanimljiviji podatak da je to bila popularna ala na
raun deifikovanih careva: ak i na nebu Romul vruu repu dere. cf.: Sku, O. Studia
Enniana VI, Classical Quarterly 14, 1964.
36
58.
Marko Valerije Mesala Korvin (64. pre n.e. - 6. n.e.) - poznati govornik i politiar.
Dve moje praunuke Julije - Julija erka Druzova i unuka Tiberijeva i Julija Livija,
Slaana
Ako je spomenuti Lucije Julije Silan Torkvat kriv zbog svoje incestuozne veze sa
63.
Onaj je ubio tasta a ovaj i zeta - Kaligula je ubio Marka Junija Silana, oca svoje
ene, a Klaudije je ubio tasta Apija Silana, u stvari mua svoje tate Domicije i na
samoubistvo naterao pomenutog zeta Lucija Silana.
37
65.
Klaudijeve erke Antonije, jedan od etiri njihovih sinova izgubio je ivot zaslugom
Mesaline.
66.
67.
advokatski soj.
68.
elogiju, budui da Rim nije odneo nikakvu pobedu nad Partima u vreme Klaudijeve
vladavine, svakako ne pod njegovim neposrednim vostvom.
69.
Britance - u drugoj fazi pohoda na Britaniju 43. god. n.e., Klaudije uestvovao i
71.
Kerber obino zamilja kao troglava zver, cf.: Horacije Ode 2, 13, 24.
75.
Naosmo ga, radujmo se! - uzvik Izidinog kulta kojim se pozdravlja pojava novog
38
76.
Gaj Silije... Fabije - svi nabrojani su oigledno rtve istog lakomislenog poteza,
javnog venanja Mesaline i Gaja Silija, a mogue je i da su svi neko vreme bili njeni
ljubavnici.
77.
Klaudijevoj elji morao je stalno biti na usluzi Mesalini, to ga je do kraja kotalo ivota.
78.
je ona sama odala, a Arpokrat je, prema Svetonijevom svedoanstvu (ivot Klaudijev),
Klaudiju bio naroito sumljiv, ostali nisu poznati.
79.
Just Katonije i Rufrije Polion - obojica prefekti pretorijanske garde, prvi je pao
kao rtva Mesalinine spletke, a za drugog nema sauvanog podatka da je stradao kao
rtva Klaudijeva.
80.
Saturnin Luzije... Celer Asinije - prema Tacitovim Analima 13, 43, Luzije i Lupus
su pali kao rtve poznatog potkazivaa Publija Suilija; Pedon Pompej nije poznat, Asinije
Celer je moda stradao zbog zavere svog brata Asinija Gala, mada po Dionu Kasiju on nije
stradao smru nego progonstvom.
81.
82.
83.
84.
Prije i prijatelji - prevod je neprecizan jer latinski ne razlikuje tasta i svekra kao ni
tatu od svekrve.
85.
86.
87.
39
89.
90.
Kaligula - u originalu Gaj Cezar, bio je dobro poznat njegov poniavajui odnos
prema Klaudiju, o emu svedoi Svetonijev ivot Klaudijev, veoma surova kazna da se to
moe nastaviti i na onom svetu.
92.
Ovaj ga dade Eaku, a onaj Menandru - sam kraj je zagonetan i velike su razlike u
40
uiva u onom ime je bio opinjen: strasti kockanja, drutvu osloboenika i suenjima,
dodue u menipovskom stilu, kao rob i sudski pomonik.
41
Klaudije, Tiberije Klaudije Neron Germanik (10. god. pre n.e. - 54. god. n.e.) - rimski car izmeu
41. i 54. godine. Na presto dolazi skoro sluajno. U meteu koji nastaje posle ubistva njegovog sinovca Kaligule, pretorijanci ga nalaze skrivenog iza zavese u dvoru i izvikuju ga za cara kako bi
preduhitrili senat, koji je ve raspravljao o mogunosti revaspostavljanja republike. Budui od detinjstva hrom i mucav, bio je nezapaen u dvorskim spletkama i dinastikim obraunima posle Avgustove smrti. Pod uticajem Tita Livija, ozbiljno se bavio naukom ali su njegova dela o istoriji Etrurije
i Kartagine, kao i rasprava o kockanju, njegovoj velikoj slabosti, izgubljena. Iako sa senatom nikad
nije bio u dobrim odnosima, ipak je ograniio apsolutistika preterivanja iz Kaligulina vremena i
doneo neke liberalne propise. Lino se interesovao za pravosue i esto sm donosio odluke u sporovima. Osim pristrasnosti u ovim prilikama, zamerali su mu preteranu dareljivost prava rimskog
graanstva prema strancima, to se okruio potkupljivim osloboenicima (za koje se verovalo da u
svojim rukama dre faktiku vlast) i skandalozne brane odnose - veza sa Mesalinom zavrila se
sramno. Agripina, Neronova majka, ga je na kraju otrovala, da bi obezbedila presto svom sinu iz
prvog braka. Posle smrti, Klaudije je proglaen za boanstvo, kojim povodom Seneka sastavlja
otrovnu menipsku satiru.
b
Ovo, kao i itav opis koji sledi jeste otrovna aluzija na Klaudijev fiziki izgled, s obzirom da nam
je u izvorima sauvan opis antavog, ili opavog, na stranu malo pogrbljenog, sa fizionomijom
zgrene jedne strane lica, Klaudija koji se usled toga tee izraavao i to drhtavim i tanjim glasom.
Epikurovski bog - uporedi definiciju epikurovskog boanstva u Diogena Laeranina 10, 139.
sestra je naravno znala grki ali je oigledno zaboravila na ovu poznatu grku poslovicu.
f