Professional Documents
Culture Documents
Regulacija
Regulacija
Dragutin Petoi
Franjo Tomi
Zagreb, 2011
2
Kazalo
1. UVOD
8
9
10
10
10
12
16
17
19
20
20
22
23
24
35
35
37
40
44
48
48
52
52
54
54
59
59
60
62
25
28
30
31
34
63
66
69
78
81
83
89
90
93
94
97
101
9. LITERATURA
108
102
106
1. UVOD
Pojava suvinih voda na nekom podruju posljedica je veeg broja meusobno
povezanih imbenika, od kojih valja istaknuti klimatske, geomorfoloke i
hidropedoloke imbenike podruja (u daljnjem tekstu melioracijskog podruja).
Dakako, da temeljna uloga pripada klimatskim imbenicima, u prvom redu koliini,
intenzitetu i rasporedu oborina, kao i uvjetima koji utjeu na njihovu potronju. U
tom pogledu ilustrativan je pokazatelj srednjih godinjih koliina oborina na relativno
malom prostoru Republike Hrvatske (sl. 1), ija vrijednost koleba u rasponu od ak
300 do > 3.500 mm.
Slika 1. Srednja godinja koliina oborina u R. Hrvatskoj (M. Perec, Tadi 2010)
Valja naglasiti da koliina oborina u kombinaciji s geomorfolokim (reljef,
stratigrafija) i pedolokim znaajkama prvenstveno utjee na pojavu vika vode
odnosno suvinih voda na uem ili irem melioracijskom podruju. Prema
pokazateljima koje navode Tomi 1988, Tomi i Petoi 1989, Petoi, 1993., a
koristei metodu po Thornthweitu za proraun bilance vode, vrijednosti godinjeg
vika vode u tlu mogu se na irem prostoru Republike Hrvatske kretati u rasponu od
150 do 850 mm. Ako se koliine vika vode u tlu koje neposredno utjeu i na pojavu
Povrina
Ha
Automorfna tla
1.502.082,20
57,98
Hidromorfna tla
1.087.905,40
41,99
Halomorfna tla
410,50
0,02
Subakvalna tla
319,90
0,01
2.590.718,00
100,00
UKUPNO
Naselja
Stjenovitost
Vodene povrine
ume
Sveukupno
44.586,00
795.704,00
53.359,00
2.177.664,00
5.662.031,00
Treba svakako naglasiti da razdjel hidromorfnih tala dakle, tala koja imaju manja ili
ozbiljna (velika) ogranienja u pogledu poljoprivredne biljne proizvodnje i uzgoja kultura
zbog povremene ili trajne pojave suvinih voda, u Hrvatskoj zauzimaju ukupnu povrinu
poljoprivrednog zemljita od 1.087.905,40 ha ili oko 42 % od povrine ukupnih tala.
Razvoj suvremene biljne proizvodnje na veem dijelu povrine koju zauzimaju
ova tla, prema Husnjaku 2007. oko 780.000 ha je neodriv bez primjene hidro i
agrotehnikih melioracijskih zahvata, kojima je osnovna zadaa u reguliranju suvinih
voda.
S navedenog aspekta ukupni poljoprivredni prostor Republike Hrvatske moe se
podijeliti na dva osnovna melioracijska podruja (sl. 3), Na prvom melioracijskom
podruju prioritet za primjenom navedenih mjera (odvodnje) je manjeg, a na drugom
veeg intenziteta.
Treba svakako istai da je u Republici Hrvatskoj na realizaciji navedenih mjera
vezanih za reguliranje suvinih voda u sklopu biljne poljoprivredne proizvodnje u
posljednjih 30-setak godina mnogo uinjeno.
Meutim u poslijednih 10-15 godina na ovom planu, a vezano za odravanje i
revitalizaciju izgraenih hidromelioracijskih sustava odvodnje, kao i potrebe za
izgradnjom novih, ima ozbiljnih problema, koje treba urgentno i sustavno rjeavati. Jedan
dio ove problematike prikazan je u poglavljima ovog udbenika koja slijede.
4.Deluvijalno-aluvijalni tip
a) deluvijalni podtip na padinama
b) aluvijalni podtip poplava
10
12
Najvee
smanjenje
prinosa u
mjesecima
11
5 20
5 20
10 80
20 100
V VI
Jare itarice
10 20
20 50
40 75
20- 100
V VI
Kukuruz
10 20
10 80
20 100
30 100
IV VI
10
20 40
30 80
50 100
V VI
30 50
80 100
100
100
VI VIII
eerna repa
10
40 50
90 100
100
III X
Krmno bilje
10
25 40
20 70
30 70
V VII
Livade
10 20
20 30
10 50
V VII
Panjaci
10 20
20 50
10 70
V VII
Ozime itarice
Suncokret
Krumpir
15
13
Slika 14. Relativno smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura uslijed suvinog vlaenja
tla prema razvojnim fazama
Plitka razina podzemne vode u profilu tla takoer tetno utjee na razvoj
poljoprivrednih kultura, to se oituje u smanjenju njihovih prinosa. Utjecaj podzemne
vode na prinose uzgajanih kultura u zavisnosti je od tipa i mehanikog sastava tla.
Kod poljoprivrednih tala teeg mehanikog sastava s velikim udjelom gline,
poeljna je openito vea dubina podzemne vode. To se posebno odnosi na teka glinasta
i glinasto-ilovasta tla. Tla krupnije teksturne grae, kao to su laka ilovaa i pjeskovita
tla, podnose pliu razinu podzemne vode (slika 15).
Dubina podzemne vode u tlu pri kojoj se postiu najpovoljniji prinosi uzgajanih
kultura, naziva se optimalna dubina. Ako se podzemna voda podie prema povrini tla,
prinos opada uslijed suvika vode.
Prinosi poljoprivrednih kultura se smanjuju i u sluaju opadanja razine vode ispod
optimalne dubine, jer dolazi do pojave nedostatka vode u rizosfernom sloju. Pojedine
kulture vrlo razliito reagiraju na prisustvo plitkih podzemnih voda. Tako, na primjer,
trave i djeteline najvee prinose postiu pri plitkoj podzemnoj vodi od 20 do 50 cm.
14
Slika 15. Prosjek razine podzemne vode u cm ispod povrine terena za vrijeme
vegetacijskog razdoblja za razne tipove tala (Visser, 1958.)
Lucerna i soja najvee prinose ostvaruju u uvjetima kada je razina podzemne vode
oko 60 cm. Najvei prinosi kukuruza, graka i rajice mogu se oekivati pri razinama
podzemne vode oko 90 cm ispod povrine tla. itarice, eerna repa i uljana repica za
ostvarivanje visokih prinosa zahtijevaju prisutnost dubokih podzemnih voda od 100-150
cm (tablica 4).
Tablica 4.Relativni prinos kultura u postotku (%) pri razliitim dubinama podzemne vode
(prema Williamsonu, 1970)
Kultura
Penica
Jeam
Zob
Bijela
djetelina
Trave
Lucerna
Kukuruz
Tlo
Glina
Glina
Glina
Vlaenje
Kombinirano
Kombinirano
Kombinirano
15
-
30
-
120
-
150
100
100
100
Glina
Kombinirano
100
97
88
Glina
Ilovaa
Ilovaa
Pjeskovita
ilovaa
Podzemno
Kombinirano
100
-
90
-
92
-
100
97
Kombinirano
45
45
67
70
100
Graak
Zamuljena
glinasta
Kombinirano
60
90
100
100
100
Grah
Soja
Rajica
eerna
repa
Ilovaa
Glina
Glina
Pjeskovita
ilovaa
Kombinirano
Podzemno
Kombinirano
64
9
63
28
79
78
47
84
100
60
86
-
90
100
94
-
100
-
Kombinirano
71
84
92
97
100
Uljana
repica
Pjeskovita
ilovaa
Kombinirano
77
93
94
100
98
15
Tip
Aluvijalno
(Fluvisol)
II A-Eg-Bg-C
(PSEUDOGLEJNA)
Pseudoglej
III A-C-G
(SEMIGLEJNA)
Livadsko
(Semiglej)
Podtip
Karbonatna oglejena
Karbonatna oglejena i zaslanjena
Nekarbonatna oglejena
Na zaravni
Obronani
Plitko oglejeno
Srednje duboko oglejeno
Duboko oglejeno
Pseudoglej-glej
IV A-G
(GLEJNA)
Ritska crnica
(Humoglej)
Movarno glejno
(euglej)
IV T-G
(TRESETNA)
VI
(ANTROPOGENA)
Niski treset
Izdignuti treset
Rigolano tresetno
Tla riita
Hidromeliorirano
Karbonatna
Nekarbonatna
Vertina
Hipoglejno
Epiglejno
Amfiglejno
Plitki
Srednje duboki
Duboki
16
PS
A
L
PS-G
MG
RC
HM
T
S
SO
GYPP
Pseudoglej
Aluvijalno tlo
Aluvijalno livadno tlo
Pseudoglej-glej
Movarno glejno tlo
Ritska crnica
Hidromeliorirano tlo
Tresetna tla
Solonak
Solonec
Gytja i protopedon
577025
136343
89901
84713
499526
64555
163000
2577
121
411
321
18
19
21
23
Obrambeni nasipi
Lateralni
kanali
Oteretni
kanali
Vienamjenske
akumulacije
Retencije
Odvodni tuneli
Dravni
vodotoci
Lokalni
vodotoci
ha
km
km
km
km
Ukupno
vol
(hm3)
Ukupno
vol
(hm3)
Ukupno
vol
(hm3)
Ukupno
1.673.802
2.415
1.642
916,8
114,8
58
1.056,8
43
22,6
1.590
13
Brdske
Nizinske
km
18,1
24
oteretni kanali
25
specijalnih travnih vrsta vrstog korijena. Iz istih razloga nije iskljueno niti oblaganje
vanjskog pokosa nasipa kamenim taracom ili betonskim ploama. Obrana od
procurivanja vode kroz nasip kao i od podvirnih voda vri se dogradnjom tzv.
obuhvatnog nasipa ili dodatnog sekundarnog nasipa s odvodnim jarkom.
27
28
29
30
jednog dijela velike vode, na nain da se ona odvede u nie leee dijelove istog
vodotoka ili se prevede u drugi vodotok koji je moe primiti. S navedenog aspekta mogu
se razlikovati paralelni i popreni odteretni kanali. ei sluaj je primjena paralelnog
odteretnog kanala koji izlazi iz matinog vodotoka ispred poteza ugroenog od poplave, i
ponovno se uvodi u isti vodotok iza ugroenog dijela poteza (slika 39). U nizinskim
podrujima esto se gradnja oteretnih kanala kombinira s izgradnjom nizinskih retencija.
Poznata su rjeenja obrane od poplava u dolini rijeke Save koja se temelje na odteretnim
kanalima Kupa-Kupa (slika 38) , Sava-Odra i Lonja-Strug, ukupne duine 114,8 km.
Slika 38. Odteretni kanal Kupa Kupa (poetak kanala kod Mahinog)
31
Slika 42. Pogled na vanije retencije u brdskom dijelu grada Zagreba (crveno Jazbina)
33
34
35
Prinos %
100
80
60
40
20
0
0.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Dani (Plavljenje)
S povrine tla
itarice
Povre i korjenasto
bilje
Viegodinje trave
0,5
Ljetno-jesensko
Iz sloja tla dubine
0-25 cm
1,2
0,8
1,5
2-3
1-1,5
2-3
4-5
konkretno, pri odreivanju razmaka otvorenih kanala III i IV reda na slivnim podrujima
Dunava, Save i Drave, koji su karakteristini po manjim padovima terena (<2,0%o), za
odreivanje mjerodavnih hidromodula, potvrdila se je opravdanom primjena formule
A.N. Kostjakova (Marui, 1998).
q mj 2,80
h K l/s/ha
tk A
K h
l/s/ha
tk tc
q hidromodul povrinske odvodnje (l/s/ha)
koeficijent otjecanja
0,1157 bezdimenzionalni broj (10000 m2/86400 sek)
h visina mjerodavne oborine (mm), 1-2-dnevna
tk trajanje mjerodavne oborine (dani)
tc vrijeme koncentracije odnosno otjecanja vode iz najudaljenije toke slivne povrine
kanala (i kanalske mree) (tc dana)
K koeficijent hidrograma povrinskog otjecanja (1,25 do 1,50 za hidrogram po
trokutu i trapezu i manje slivne povrine)
Za odreivanje hidromodula povrinske odvodnje u manjoj mjeri je u Hrvatskoj
koritena i formula S. Belle:
1000
q H 20 2 J
l/s/km2
38
2,78
V
q5
V
28,37 H
28,37 H
l/s/ha
0 , 240
4 ,15
V
2,78
V
52,42 H
52,42 H
l/s/ha
q 25
gdje su
3
F
1 b ; 2 2,6
4
J
1/ 3
; 1 2
39
q
mm/dan
2,6-52,
5,2-7,0
7,0-17,3
17,3-25,9
25,9-43,2
q
l/s/ha
0,3-0,6
0,6-0,8
0,8-2,0
2,0-3,0
3,0-5,0
Drenani hidromodul
mm/dan
8-12
l/s/ha
0,93-1,39
8-14
0,93-1,62
8-24
0,93-2,78
14-34
1,62-3,94
q
mm/dan
7
9
17
q
l/s/ha
0,8
1,0
2,0
Napomena: kod intenzivnijih kia i otapanja snijega vrijednost se moe poveati do 100%
Tablica 11. Projektne vrijednosti drenanog hidromodula prema engleskim normativima
Srednje godinje
oborine mm
2.000
1.500
1.000
875
manje od 875
q
mm/dan
25
19
13
10
7,5
q
l/s/ha
2,9
2,2
1,5
1,16
0,87
40
Ratarske kulture
10-15
15-20
q u mm/dan
Povrtlarske kulture
15-20
20-40
Travnjaci
50-70
60-80
Panjaci
70-90
80-100
Livade
80-120
100-120
Tablica 14. Optimalna dubina podzemne vode u m pri dreniranju tla u Nizozemskoj
Tekstura tla
Gruba
Srednja
Fina
Travnjaci
0,4-0,6
0,6-0,9
0,6-0,9
Oranice
0,6-0,9
0,9-1,2
1,2-1,5
41
sustavu (dubina podzemne vode na sredini izmeu dviju drenanih cijevi), kao to je
navedeno u tablici 15.
Tablica 15. Preporuke za mjerodavnu normu odvodnje pri reguliranju razine podzemne
vode cijevnom drenaom (Tomi, 1987)
Kultura
Livade
Panjaci
Oranica (ratarske i povrtlarske kulture)
Vonjaci
Norma odvodnje (a) je dakle, u izravnoj vezi s dubinom drenanih cijevi (t) i/ili
otvorenih kanala i visinom podzemne vode iznad cijevi (h) na sredini izmeu dviju
drenanih cijevi, odnosno kanala (slika 45).
a=th
a = norma odvodnje u sistemu cijevne drenae, u m
t = dubina cijevi, u m
h = visina podzemne vode iznad cijevi na sredini njihovog razmaka (L/2), u m.
Slika 45. Prikaz norme odvodnje kod podzemnog sustava cijevne drenae
Prikazana norma odvodnje na slici 45 odnosi se na reguliranje plitke razine
podzemne vode kod hidromorfnih tala putem klasinog sustava cijevne drenae i u
uvjetima kada se radi o podzemnoj vodi koja nije jae zaslanjena niti alkalizirana.
Meutim, u uvjetima kada se radi o zaslanjenim i alkaliziranim vodama, norma odvodnje
je znatno vea i ovisna je od tzv. kritine dubine podzemne vode (slika 46).
42
Hkr = Hk + ha
Gdje je:
Hkr kritina dubina podzemne vode
Hk visina kapilarnog podizanja podzemne vode (kapilarni potencijal)
ha dubina aktivnog sloja tla
Slika 46. Shematski prikaz kritine dubine podzemne vode (L. Avakumovi, 2005)
Norma odvodnje dakle, kod odvodnje zaslanjenih hidromorfnih tala ima znatno
vee vrijednosti, jer je u ovom sluaju potrebno sniziti razinu podzemne vode u tlu ispod
granice mogueg kapilarnog podizanja (Hk) u rizosferni sloj tla.
43
45
Slika 50. Shematski prikaz crpne postaje s prijelazom tlanog cjevovoda preko
obrambenog nasipa (Biani, 1985)
47
Podruje
Europa (bez SSSR)
Azija (bez SSSR)
Afrika
Sjeverna i Srednja Amerika
Juna Amerika
Australija i Oceanija
SSSR
UKUPNO
Ukupna
povrina
podruja
472.809
2.676.621
2.264.613
2.140.488
1.753.691
842.906
2.227.200
12.378.328
U 1.000 ha
Odvodnjena povrina
Obradive
poljoprivredne
Potrebna
Provedeno
povrine
229.986
41.064
37.668
1.019.565
38.254
31.994
1.009.812
4.960
2.398
618.277
66.664
67.654
545.902
10.979
7.801
516.885
2.396
904
605.706
55.270
12.161
4.546.133
219.587
160.580
Slika 54. Drenaa u Brezovici (D. Miholjac), Hvatala su dana: duinom, padom i
kalibrom. Oznake: SISALA 1, 2, 3, 4,DRENSKI SISTEM I, I, III, XI; DRENSKA
GRUPA D, E (Izvor: Bella)
49
U razdoblju izmeu dva svjetska rata izvode se pojedini zahvati na ureenju vodotoka,
obrani od poplava i odvodnji u cijeloj dolini Save (Bi-Bosutsko polje, Jelas-polje,
Crnac-polje, te Mokro i Lonjsko polje). Poplave grada Zagreba 1964. godine, a potom
Siska i Karlovca 1965. godine, utjecale su na urgentno rjeavanje ovih problema. U ovom
razdoblju istie se izrada temeljnog projekta s rjeenjem obrane od poplava gradova
Zagreba, Siska i Karlovca te ureenjem Save i Kupe i rjeenjem melioracijskih podruja s
lijeve i desne obale Save od Zagreba do Stare Gradike (slika 55).
Slika 55. Rjeenje obrane od poplave gradova Zagreba, Siska i Karlovca prof.
Srebrenovia iz 1968. godine (Izvor: Hrvatske vode, Tehniki arhiv)
U razdoblju koje e uslijediti dolazi do revolucionarne primjene hidromelioracijskih
zahvata odvodnje kako u dolini Save, isto tako u drugim slivnim podrujima Hrvatske.
Teite zahvata usmjereno je na odvodnju suvinih voda na proizvodnim poljoprivrednim
povrinama tadanjeg drutvenog sektora (tzv. kombinata). Najvei dio
hidromelioracijskih sustava povrinske i podzemne odvodnje u Hrvatskoj izvedeno je u
razdoblju od 1968-1988. godine (tablica 18). Prednjai dolina rijeke Save u kojoj su
povrinski sustavi odvodnje u potpunosti izgraeni na oko 350.000 ha, a podzemni
(drenaa) na oko 71.200 ha poljoprivrednih povrina (Marui, 2003). Razdoblje
Domovinskog rata i nakon njega sve do dananjih dana obiljeeno je ozbiljnom
stagnacijom u primjeni hidromelioracijskog zahvata odvodnje u Hrvatskoj, kao i
nedopustivim stanjem oko odravanja izvedenih sustava.
50
Slivno i vodno
podruje
Bi-Bosut
Brodska Posavina
Orljava-Londa
umetlica-Crnac
Subocka-Strug
Ilova-Pakra
esma-Glogovnica
Lonja-Trebe
Zelina-Lonja
Banovina
Kupa
Zagreb
Krapina-Sutla
Ukupno v.p. SAVA
Vuka
Baranja
Karaica-Vuica
upanijski kanal
Bistra
Plitvica-Bednja
Meimurje
Ukupno
DRAVA DUNAV
21.
Mirna-Dragonja
22.
Raa-Boljunica
23.
Kvarnersko primorje i
otoci
24.
Gorski kotar
25.
Podvelebitsko primorje
i otoci
26.
Lika
Ukupno
III
Primorje, Istra,
Gorski kotar i Lika
27.
Zrmanja-Zadarsko pr.
28.
Krka-ibensko prim.
29.
Cetina
30.
Srednjedalmatinsko
primorje i otoci
31.
Vrljika
32.
Matica
33.
Neretva-Korula
34.
Dubrovako primorje i
otoci
IV.
Ukupno Dalmacija
Sveukupno Hrvatska
Ukupna
povrina
(ha)
Meliorac.
povrina
(ha)
227 950
104 200
131 380
99 800
58 850
155 450
233 800
107 050
65 790
317 457
443 150
188 460
123 000
2 256 337
179 300
105 025
234 723
87 328
136 425
103 733
73 500
920 034
169 810
73 802
50 450
52 520
25 950
61 100
123 170
48 450
33 100
138 955
71 050
89 877
17 100
955 334
156 000
75 092
173 89
64 870
68 640
34 850
53 118
626 439
12 770
7 850
530
12 770
7 850
530
1 020
740
0
1 180
1 790
65
10 570
5 320
465
1 020
740
0
0
0
0
1 200
600
1 200
600
0
0
0
0
1 200
600
0
0
0
0
20 070
20 070
20 070
43 020
1 760
3 035
38 225
1 760
15 630
5 380
7 456
530
15 630
5 380
7 456
530
2 451
200
4 046
0
3 080
1 290
0
0
10 099
3 890
3 410
530
314
0
0
0
0
0
0
0
4 520
3 330
10 459
1 694
4 520
3 330
10 459
1 694
0
0
5 605
84
1 100
1 320
1 867
1 110
3 420
2 010
2 987
500
0
0
0
0
0
0
0
0
48 999
1 673 792
12 386
724 749
9 767
324 662
26 846
624 381
314
121 484
0
27 169
51
Slika 58. Shematski prikaz i hidraulike dimenzije otvorenih kanala osnovne odvodnje(I i
II reda)
53
Melioracijski kanali IV. reda (slika 60), to su u stvari paralelni ili detaljni
odvodni kanali (DOK), jer direktno utjeu na sam oblik i veliinu proizvodne parcele
odnosno table. Imaju moda i najbitniju ulogu u cjelokupnom sustavu povrinske
odvodnje, jer im je osnovna zadaa u pravovremenoj evakuaciji suvinih uglavnom
povrinskih voda sa same proizvodne jedinice. Sakupljenu vodu odvode u melioracijske
kanale III. reda. Ovi su kanali najmanjih hidraulikih dimenzija: irine dna od 0,50-0,6054
0,5 c t o2 i
D
i
0.75
4K 1
(m)
55
Slika 61. Shematski prikaz i hidraulike dimenzije otvorenih kanala detaljne odvodnje
(III i IV reda)
U primjeni suvremene poljoprivredne mehanizacije koja je u Hrvatskoj nastupila
poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea, reljefne razlike na dispoziciju kanalske i
putne mree nisu smjele koiti intenzifikaciju i mehanizaciju poljoprivredne proizvodnje
na melioracijskim podrujima. Stoga je u nizinskim melioracijskim podrujima
prevladavalo naelo paralelnog postavljanja sabirnih i detaljnih kanala. Sabirni kanali (III
reda) redovno su projektirani u pravcu generalnog pada terena na individualnom sektoru
vlasnitva, a obrnuto na drutvenom. Detaljni ili tzv. suhi kanali (IV reda) na
drutvenim povrinama najee imaju smjer generalnog pada terena radi obrade po
duoj strani table, a na individualnom posjedu obrnuto (slika 62).
Prednosti:
57
Nedostaci:
Slika 64. Izvedba otvorenih kanala IV. reda hidraulikim bagerom s profiliranom
kaikom
58
59
37,5 m, a za tla s umjerenom propusnosti tla za vodu, irina sloga moe iznositi 37,5-50,0
m. Kako je propusnost naih tekih tala (npr. pseudoglejna tla) u granicama vrlo malih i
malih vrijednosti, u nas se je primjenjivala irina slogova od 25 do 37,5 m. Duina
slogova obino je iznosila 150-300 m. Stalni plitki kanali duboki su 0,8-1,0 m, a dugi
kao to je duina sloga. Na jednom ili oba kraja ovih plitkih kanala ugraivani su
podzemni propusti (cijevi) kroz koje je voda ispod navratine odlazila u kanale IV reda
(slike 66).
60
Slika 67. Sustav dvosmjerne baulacije tla s privremeno plitkim kanalima u Posavini
(naa varijanta)
Slika 68. Prikaz dvosmjerne baulacije sa stalnim plitim kanalima (talijanska varijanta)
(Jelakovi i Braun, 1961)
61
Ukupno
72.611
50.724
62
U tablici 20, dat je prema Dadiu (1990) prikaz ukupnih i dreniranih poljoprivrednih
povrina u dravnom vlasnitvu u slivu Bia i Bosuta do 1990. godine.
Temeljem pokazatelja iz tablica 18 i 19 razvidno je da je najvei dio (preko 99%) sustava
podzemne odvodnje u obliku cijevne drenae u Posavini izveden na dravnom
poljoprivrednom zemljitu u sklopu bivih poduzea (tzv. kombinata).
Tablica 20. Prikaz ukupno dreniranih povrina u dravnom vlasnitvu i osnovni
pokazatelji cijevne drenae u slivu Bia i Bosuta (Dadi 1990)
Dravne povrine
Opina
Vinkovci
upanja
Sl. Brod
akovo
Vukovar
Ukupno
ukupno (ha)
drenirano (ha)
23.565
17.763
16.457
15.538
3.118
76.441
12.832
6.939
9.667
2.820
1.775
34.033
Prosjeno
gustoa
razmak
drenae
drenae (m)
(m/ha)
357
28
354
29
455
22
303
33
313
32
356
29
63
uzduna drenaa
okomita drenaa
kosa drenaa
Slika 69. Prikaz moguih tipova (naina) postavljanja drenanih cijevi (sisala):
a) uzduni; b) okomiti; c) kosi
Kod uzdune drenae sisala se postavljaju uzdu, odnosno niz pad terena, dakle,
okomito na izohipse i priblino s pravcem generalnog toka vode. Openito je miljenje,
da je ovaj nain postavljanja sisala prikladan na nagibu terena oko 5. Prednost ovog
naina postavljanja drenanih cijevi (sisala) je u maksimalnom koritenju nagiba terena
pri otjecanju sakupljene vode. Meutim, negativna strana mu je u maloj irini utjecaja
drenae, budui da je tok vode paralelan s poloajem cijevi, to zahtijeva manje
rastojanje (razmak) izmeu cijevi.
Okomita drenaa sisala se postavljaju priblino okomito na generalni pad terena,
odnosno tok povrinske i/ili podzemne vode. Budui da sijeku tokove suvinih voda, ovaj
nain je znatno efikasniji u njihovoj odvodnji od uzdunog. Negativna strana mu je to
pri izgradnji sustava valja osigurati minimalni umjetni pad drenanim cijevima
(sisalima). Dri se da je ovaj nain mogue primjenjivati na nagibima terena 10%o.
Kosa drenaa sisala se polau koso prema izohipsama, odnosno generalnom padu
terena i tokovima suvinih voda. Ovaj se nain obino smatra kao najpovoljniji, budui
64
da dobro sakuplja i odvodi sakupljenu vodu izvan odvodnjenog podruja. Izvodi se kod
nagiba terena od 5-10.
Sustav cijevne drenae moe biti izgraen s direktnim upustom (izljevom) sisala u
otvorene kanale IV., u rjeim sluajevima i III. reda. Valja naglasiti da je u Hrvatskoj
vie od 90% izvedene cijevne drenae upravo s izljevom sisala u otvorene kanale (sl. 70 i
71). Prednost ovakvog sustava je u moguoj kontroli rada i utvrivanju efikasnosti svake
drenane cijevi, odnosno sisala. Kao loa strana, moe se smatrati prisutnost otvorenih
kanala koji, pored to oteavaju prijelaz s jedne proizvodne jedinice (tabele) na drugu,
utjeu i na odreeni gubitak same proizvodne povrine (zemljita).
Meutim, cijevna drenaa moe biti izvedena u pravom smislu rijei kao zatvoreni
podzemni sustav, pri emu sisala, hvatala i kolektori ine jednu povezanu funkcionalnu i
jedinstvenu cjelinu (sl. 72 i 73). Loa je strana ovakvog sustava nemogunost kontrole
efikasnosti pojedinih njegovih segmenata, pa zahtijeva izgradnju dodatnih kontrolnih
ahtova. Budui da kod ovog sustava izostaju otvoreni kanali, nema gubitaka na
proizvodnoj povrini, niti zapreka u prijelazima tijekom agrotehnikih operacija s jedne
proizvodne jedinice na drugu, to je i najvea pozitivna strana ovakvog sustava.
65
Slika 74. Shematski prikaz ulaska vode u drenanu cijev od gline (A) i od PVC-a (B)
66
Slika 75. Prikaz usporedbe izmeu proraunatih (crveno) i modelom dobivenih (plavo)
strujnica podzemne vode prema drenanoj cijevi
Pored neprijeporno potrebnog osiguranja dobrog ulaska suvine vode u samu
cijev, na efikasno funkcioniranje cijevne drenae (u daljnjem tekstu misli se na
drenau od PVC-a), neosporno utjeu slijedei temeljni elementi i normativi: dubina,
razmak, promjer, pad i duina postavljanja drenanih cijevi.
Dubina cijevne drenae je funkcija vie znaajnih imbenika, od kojih treba
izdvojiti slijedee: uzgajanu kulturu, uslojenost odnosno stratigrafiju tla, mogunost
uspostavljanja dobrog otjecanja sakupljene suvine vode (oplavi), razmak cijevne drenae
i potencijalne potrebe za izvoenjem dodatnih agrotehnikih fizikalnih mjera s dubljim
fizikalnim zahvatima u profil tla (rigolanje, vertikalno dubinsko rahlenje i/ili krtienje).
Openito se smatra da minimalna dubina postavljanja drenanih cijevi ne bi trebala biti
manja od 0,6 m, to je povezano s mogunou smrzavanja tla u hladnijem
kontinentalnom dijelu Hrvatske. Maksimalna dubina postavljanja drenanih cijevi
vezana je za tehnike uvjete drenanog stroja (drenmastera) i iznosi od 2,0 do 2,2 m
dubine.
67
68
Slika 77. Shematski prikaz vertikalnog, horizontalnog i radijalnog toka vode prema
drenanim cijevima
69
Slika 78. Shematski prikaz moguih poloaja drenanih cijevi kod homogenog i
dvoslojnog tla prema Hooghoudtu i Ernstu
Na slici (79) dat je shematski prikaz za proraun razmaka cijevne drenae po
Hooghoudtu i za sluaj homogenog tla (sluaj a).
Slika 79. Shematski prikaz za proraun razmaka cijevne drenae po Hooghoudtu kod
homogenog tla
70
gdje je:
L razmak drenanih cijevi (sisala) u (m)
k horizontalna vodopropusnost tla u profilu od povrine do nepropusnog sloja (m/dan)
d ekvivalentna dubina u (m)
D udaljenost od drenanih cijevi do nepropusnog horizonta tla (m)
h maksimalno dozvoljena visina dizanja razine podzemne vode u tlu, na sredini izmeu
dvije drenane cijevi u (m)
n visina dizanja razine podzemne vode iznad drenane cijevi u (m); u pravilu n = 0
f dopustiva dubina razine podzemne vode mjereno od povrine tla, na sredini izmeu
dviju drenanih cijevi u (m); predstavlja u stvari potrebnu normu odvodnje kod
drenanog sustava
q koliina oborina u (m/dan) koju treba odvesti putem sustava cijevne drenae, odnosno
hidromodul drenane odvodnje ili specifini drenani istek
r promjer drenane cijevi (m)
treba naglasiti da se ovaj oblik formule moe primijeniti i za proraun razmaka drenanih
cijevi kod dvoslojnog tla kada se cijevi polau unutar prvog sloja (sluaj d). U ovom
sluaju poeljno je da se prvi sloj tla odlikuje veom horizontalnom vodopropusnou
(k1>k2).
Isto tako, u sluaju da se cijevna drenaa polae na nepropusni sloj tla, moe se
takoer za razmak cijevi koristiti reducirani oblik Hooghoudtove formule, koji glasi:
71
D
(m)
0
0,5
0,75
1
1,25
1,5
1,75
2
2,5
3
3,5
4
5
5
0
0,47
0,6
0,67
0,7
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
7,5
0
0,48
0,65
0,75
0,82
0,88
0,91
0,93
0,93
0,93
0,93
0,93
0,93
0,93
10
15
20
25
30
35
40
45
50
0
0,49
0,69
0,8
0,89
0,97
1,02
0,08
1,14
1,14
1,14
1,14
1,14
1,14
0
0,49
0,71
0,86
1
1,11
1,2
1,28
1,38
1,45
1,5
1,53
1,53
1,53
0
0,49
0,73
0,89
1,05
1,19
1,3
1,41
1,57
1,67
1,75
1,81
1,88
1,89
0
0,5
0,74
0,91
1,09
1,25
1,39
1,5
1,69
1,83
1,93
2,02
2,15
2,24
0
0,5
0,75
0,93
1,12
1,28
1,45
1,57
1,79
1,97
2,11
2,22
2,38
2,58
0
0,5
0,75
0,94
1,13
1,31
1,49
1,62
1,87
2,08
2,24
2,37
2,58
2,91
0
0,5
0,75
0,96
1,14
1,34
1,52
1,66
1,94
2,16
2,35
2,51
2,75
3,24
0
0,5
0,76
0,96
1,14
1,35
1,55
1,7
1,99
2,23
2,45
2,62
2,89
3,56
0
0,5
0,76
0,96
1,15
1,36
1,57
1,72
2,02
2,29
2,54
2,71
3,02
3,88
72
Slika 80. Proraun razmaka cijevne drenae (L) po formuli Hooghoudta za sluaj b
(dvoslojno tlo, cijevi na granici slojeva) pomou nomograma po van Bersu, 1969.
Za proraun razmaka cijevne drenae (L) u uvjetima stacionarnog teenja vode u
tlu, pored navedenih formula po Hooghoudtu, u velikoj su mjeri koritene i empirijske
formule po Ernstu. Ernst je naime, razradio metodu za proraun razmaka drenanih
cijevi za dvoslojnu sredinu, sluajevi b, c i d (sl. 78). Prednost Ernstovih formula je u
tome to granica izmeu uslojenosti tla (slojeva) razliite hidraulike propusnosti za
vodu, moe biti iznad i/ili ispod razine postavljanja drenanih cijevi. Naroito je podesna
odnosno preporuljiva upotreba primjene Ernstove formule za razmak cijevne drenae i
sluajeve, kada se cijevi nalaze u gornjem i/ili donjem sloju, a gornji sloj tla je znatno
manje hidraulike vodopropusnosti (k1<k2), to je est sluaj u melioracijskoj praksi
odvodnje kod teih hidromorfnih tala (amfiglej, humoglej vertini). Valja naglasiti da su
Ernstove formule znatno sloenije od Hooghoudtovih i da predstavljaju kvadratne
jednadbe, u koje su ukomponirani ukupni zbrojevi hidraulikih tlakova razliitih
komponenata toka podzemne vode prema drenanoj cijevi (vertikalne, horizontalne i
radijalne). Tako se konaan oblik jednadbe koji obuhvaa sve tri navedene komponente
teenja prema Ernstu, 1956. i 1962., moe napisati u slijedeem obliku:
Dv
L
aDr
L2
q
q
1n
hq
K r
u
8 / KD / h
Kv
73
gdje je:
h ukupan hidrauliki tlak/visina vode iznad drenanih cijevi na sredini razmaka (L/2 u
(m)
q specifian dotok po jedinici povrine u (m/dan)
L razmak drenanih cijevi u (m)
Kr hidraulika provodljivost u sloju radijalnog toka u (m/dan)
Kv hidraulika provodljivost u sloju vertikalnog toka u (m/dan)
Dv debljina sloja vertikalnog toka u (m)
Dr debljina sloja radijalnog toka u (m)
/KD/h vodopropusnost sloja tla u domeni horizontalnog toka u (m/dan)
u omoeni obod drenane cijevi u (m)
a faktor kod radijalnog toka ovisan o uvjetima protjecanja vode
Vrijednosti za Dv, /KD/h, Dr, a i u odreuju se prema stratigrafsko-hidraulikim
znaajkama profila tla te poloaju i dimenziji drenanih cijevi. Odgovarajue vrijednosti
se utvruju iz podataka koji definiraju specifine uvjete drenae:
D1 prosjena debljina gornjeg sloja ispod razine podzemne vode uz vodopropusnost
tla u gornjem sloju (k1)
D2 debljina donjeg sloja uz vodopropusnost tla u donjem sloju (k2)
Do debljina ispod drenane cijevi do granice uslojenosti (m)
y dubina vode u drenanoj cijevi za cijevni dren y=0 (m)
Budui da se u ovom dijelu udbenika nee detaljnije (za sve mogue sluajeve) ulaziti u
proraune razmaka cijevne drenae, daje se samo za primjer, proraun razmaka drenanih
cijevi po formuli Ernsta i za sluaj homogenog tla.
Ernstova formula za proraun razmaka cijevne drenae kod homogenog tla (sl. 81),
moe se napisasti u slijedeem obliku:
h
q L2
qL
Do
1n
8 k D1 k
U
gdje je:
h = visina podzemne vode iznad drenane cijevi u sredini izmeu dvije cijevi u (m)
q = specifini istek ili drenano otjecanje u (m/dan)
L = razmak drenanih cijevi u (m)
k = propusnost tla za vodu u (m/dan)
Do = dubina nepropusnog sloja ispod cijevi u (m)
U = opseg cijevi u m (2r )
D1 = Do + 0,5 h
74
Slika 81. Shematski prikaz homogenog tla za proraun razmaka drenae po Ernstu
Ako za primjer uzmemo slijedee pokazatelje: q = 0,007 (m/dan), h = 0,5 (m), k = 1,1
(m/dan), Do = D = 2,5 (m), r = 0,05 (m), tada je:
D1 = Do + 0,5 h = 2,5 + 0,25 = 2,75 m
U = 2r = 0,1 3,14 = 0,314 m
Odnosno, nakon rjeenja Ernstove formule po principu kvadratne jednadbe, razmak
drenanih cijevi je 34,9 m.
Na temelju Ernstove formule razmak cijevne drenae moe se za homogeno tlo odrediti i
pomou nomograma (slika 82) i za sluaj kada je Do < L.
Na slici 83 dat je prikaz formula po Hooghoudtu i Ernstu, koje se mogu koristiti za
proraun razmaka drenanih cijevi u razliitim sluajevima uslojenosti i vodopropusnosti
tla.
75
Slika 82. Nomogram za odreivanje razmaka drenanih cijevi po Ernstu, ako je D < L/4
76
Slika 83. Prikaz formula za proraun razmaka cijevne drenae po Hooghoudtu i Ernstu
kod razliitih sluajeva uslojenosti i vodopropusnosti tla (Ritzema, 1994)
U odvodnji hidromorfnih tala koja su svrstana u III. melioracijsku jedinicu (hipoglejnohumoglejna tla) na podruju Hrvatske, razmak cijevne drenae u praksi je najee
odreivan na temelju Hooghoudtovih, a manje Ernstovih formula. S obzirom na
stratigrafsko-hidraulike znaajke tla, a ovisno od lokaliteta sredine, najee su
vrijednosti razmaka cijevi kolebale u rasponu od 15 do 35 m, s optimalizacijom na 25 m
(sl. 84).
15 m
77
Na slici 85 prikazan je plan odvodnje otvorenim melioracijskim kanalima (I, II i III reda)
u kombinaciji s podzemnim sustavom detaljne odvodnje cijevnom drenaom, na
podruju srednje Posavine.
Slika 85. Prikaz detaljne odvodnje otvorenim kanalima i cijevnom drenaom na podruju
Srednje Posavine (Petoi, Filipovi)
Meutim, to nije sluaj kod hvatala i kolektora. Zbog znatno veih protoka (Q)
ove se drenane cijevi obvezatno dimenzioniraju, a promjer (d) im se odreuje na temelju
matematinog prorauna.
Kao temelj za proraun promjera drenanih PVC cijevi koritena je PrandtlCelebrokova formula, koja se u konanom obliku moe napisati kao:
d 2
kr
2,51 v
2 q Ir d log
d 2 q Ir d 3,71 d
2
gdje je:
Q = protoka (l/s)
v = srednja brzina vode (m/s)
q = akcel. sile tee (9,81 m/s2)
d = promjer drenane cijevi (m)
Ir = pad drenanih cijevi (m/m)
kr = koeficijent otpora pri teenju (stupanj hrapavosti, 0,002)
Treba naglasiti da su u irokoj praksi odvodnje suvinih voda iz tla u znatno veoj
mjeri za proraun promjera drenanih cijevi koritene pojednostavljene formule po
Gauckler-Manning-Strickleru, koje glase:
V ks R2/ 3 I 1/ 2
(m/s)
79
80
Cijevna drenaa
Mineralno Tresetno
tlo
tlo
0,3
0,3
1 do 3
0,3 do 0,5
8,0
1,0
Oznaka
Jedinica
mjere
I min.
I opt.
I max.
%
%
%
L max
L max
m
m
200
150
150
150
L max
100
100
81
Tablica 25.Temeljna naela za vrijednosti pada i duine hvatala (prema (DIN-u, 1185)
kod planiranja i izgradnje drenanih sustava
Cijevna drenaa
Mineralno Tresetno
tlo
tlo
Oznaka
Jedinica
mjere
I min.
I min.
I min.
I min.
I min.
I opt.
I max.
%
%
%
%
%
%
%
0,45
0,30
0,25
0,20
0,15
4,0
8,0
0,3
0,4
4,0
L max.
500
400
82
predmet standarda,
podruje primjene,
uvjeti kvalitete,
ispitivanja cijevi te spojnih i fazonskih elemenata
Toleran
(mm)
Veliina
Proreza
nxL
(mm)
Broj
redova
Povr.
otvora
za ulaz
vode
cm2/m
43.9
+ 2.0-0
1.2x4
26
200
0.55
1.20
50
+ 0-1.5
58.0
+ 2.0-0
1.2x4
28
150
0.55
1.30
50
80.5
+ 0-1.5
71.5
+ 2.0-0
1.2x4
30
150
0.55
1.50
70
100
100.5
+ 0-1.5
91.0
+ 2.0-0
1.2x4
28
150
0.55
1.90
85
125
126.0
+ 0-2.0
115.0
+ 2.5-0
0.9x5
61.7
50
0.55
1.90
65
160
160.0
+ 0-2.0
148.5
+ 2.5-0
1.2x5
64.2
50
0.55
1.90
70
200
200.0
+ 0-2.0
182.0
+ 2.5-0
1.2x5
10
108.8
40
0.55
1.80
75
Promjer
(mm)
Vanjski
(D)
(mm)
Toleran
(mm)
Unutar
d
(mm)
50
50.5
+ 0-1.5
65
65.5
80
Duina
koluta
83
irina
Vanjski promjeri PVC drenanih cijevi su 50, 65, 80, 100, 125, 160 i 200 mm,
a odgovarajui unutarnji promjeri 44, 58, 72, 91, 115, 148 i 182 mm. Perforacije cijevi su
irine 0,75, 1,05 i 1,60 mm, a duine od 1,0 do 25,0 mm. Broj nepravilnih perforacija ne
smije biti vei od 5% od ukupnog broja (tablica 26).
U novije vrijeme sam postupak izvoenja cijevne drenae vri se potpuno
automatizirano, putem specijalnih drenanih strojeva (tzv. drenmastera), slike 93 i 94. U
praksi su najvie rabljena dva osnovna tipa strojeva koji specijalno slue za postavljanje
cijevne drenae. Prvi tip (slika 93) kopa, na principu freze, uske jarke (irine do
maksimalno 40 cm, a najee 20-25 cm) s potrebnom dubinom (od 60 do 200 cm) i
nagibom do 3%o. Istovremeno polae i drenane cijevi svih profila. Uz spomenute radne
operacije moe paralelno zatrpavati jarke ili se to vri naknadno specijalnim zagrtaima
84
(slika 97). Ovaj stroj moe raditi u svim vremenskim uvjetima (i zimi ako nema snijega
vie od 10 cm) i na svim tlima. Naa iskustva to potvruju, ali je ipak bolje izbjegavati
rad u movarnim uvjetima, kako bi se izbjegla mogunost breg zamuljivanja cijevi.
Stoga se preporuuje postavljati drenau u vrijeme kada uvjeti vlanosti tla odgovaraju
izvoenju oranja. Norma za ovaj nain postavljanja cijevne drenae iznosi 200-300 m/h.
Drugi tip (slika 94), drenopolagaa, postavlja cijevi na principu izvoenja krtine
drenae. Ovaj stroj samo presijeca tlo i postavlja cijevi na odreenu dubinu, u potrebnom
nagibu, bez iskopa i za sobom ne ostavlja vidnijih tragova. U osnovi, stroj je buldozer s
prikljuenim specijalno konstruiranim plugom kroz koji prolazi drenana cijev. Brzina
rada ovog stroja je znatno vea, pa je i uinak postavljanja cijevi vei i to 300-500 m/h.
Svaki od ova dva navedena naina postavljanja cijevi ima prednosti i nedostataka. Izbor
naina postavljanja trebao bi ovisiti o tlu. U tlima s jednolinim profilom, odnosno
jednolinom propusnou tla za vodu bila bi efikasna drenaa, bez obzira na nain
postavljanja, ali bi ekonominije izvoenje bilo upotrebom drainpfluga, odnosno bez
kopanja drenanog jarka. Meutim, na tekim tlima koja imaju pojedine horizonte
slabo propusne (kao to je est sluaj na naim hidromorfnim tlima), svakako prednost
valja dati drenai, kada se cijevi postavljaju u prethodno iskopane jarke, pa je neophodno
u ovom sluaju primijeniti stroj na principu freze.
85
a)
c)
b)
d)
Drugi sluaj, kada se sisala uputaju u hvatala ili kolektore. Kod ovog sluaja,
najprije se strojem, potujui takoer projektne elemente i normative, iskopa drenani
jarak i postavi hvatalo ili kolektor (slika 96 a).
Potom je dinamika polaganja sisala slijedea: stroj se postavi iznad hvatala na
kotu dubine izljeva odreenog sisala, vri iskop novog drenanog jarka u koji polae
dotino sisalo (slika 96 b); sam spoj sisala i hvatala u ovom se sluaju mora izvesti runo
(slika 96 c i 96 d).
86
a)
b)
c)
d)
Slika 97. Prikaz zatrpavanja drenanog jarka nakon ugradnje drenanih cijevi
87
Slika 98. Prikaz detalja izljeva drenane cijevi (sisala) na pokosu otvorenog
kanala IV reda
88
Slika 100. Shematski prikaz detalja kombinirane odvodnje kod amfiglejnog tla (Filipovi)
90
Slika 101. Shematski prikaz filter materijala u sustavu kombinirane detaljne odvodnje
(Filipovi)
Slika 102. Prikaz zamuljivanja drenanih cijevi od gline, sitnim esticama praha i pijeska
91
92
93
94
Dakle, u kombinaciji krtine i cijevne drenae, krtini plug u radu sijee tlo do
odreene dubine vertikalno, pri emu se pod manjim padom formiraju provizorni
krtinjaci, odnosno horizontalni hodnici, koji slue za sakupljanje i odvoenje
uglavnom stagnirajuih povrinskih voda prema drenanom jarku, odnosno drenanim
cijevima.
95
96
Slika 114. Shematski prikaz promjene izgleda krtinog hodnika (krtinjaka) uslijed
erozije tla
97
Efikasnost dubinskog rahljenja tla ovisna je takoer o veem broju faktora, pri
emu se kod samog izvoenja treba pridravati odreenih elemenata i normativa (sl 117).
Tako dubinsko rahljenje tla treba izvoditi na tlima u kojima postoji zbijeni
podoranini sloj koji spreava procjeivanje vode. Rahljenje nije pogodno za vlanoplastina tla bogata glinom (vie od 40% gline), ali nije pogodno ni za tla bogata muljem,
odnosno ako je sadraj gline u njima manji od 17%.
Posebno treba voditi brigu o tome da se dubinsko rahljenje izvodi u vrijeme
dovoljno osuenog tla (granica krutosti), jer se samo tada vri potrebno raspucavanje i
rahljenje tla. Rahli se u ljeti, obino poslije etve itarica, repice, graka, te konje
djetelina i trava.
Poslije dubinskog rahljenja u pravilu treba doi ozima penica, jer tako otpada za
cijelu vegetaciju obrada i gaenje povrine. Osim penice, moe doi i ozima repica ili
jarine.
Dubinski rahljai ili podrivai (slike 115 i 116) mogu biti s jednim ili vie radnih
organa koji su statini ili vibracijski. Izvodi se u smjeru pada terena, odnosno okomito ili
koso na drenane cijevi u padu do 5 . Dubina rahljenja ovisi o dubini cijevne drenae,
(rahljenje treba biti plie od dren. cijevi, najmanje 20 cm) i dubini zbijenog sloja tla, pa
se najee u praksi izvodi na dubini od 60-80 cm. Razmak prolaza rahljaa je od 75 do
100 cm (slika 115).
98
Slika 117. Shematski prikaz s osnovnim elementima i normativima dubinskog rahlenja tla
(Petoi i Filipovi)
99
100
101
103
Slika 123. Prikaz loe povrinske sistematizacije (ravnanja) proizvodnih povrina (tabli),
s ostatkom mikrodepresija od predhodne baulacije tla
Tablica 27. Procjena funkcionalnosti podzemnog sustava detaljne odvodnje-drenae u
Posavini
Red
.
broj
1.
2.
3.
Naziv
stacionara
Ravnice
Lug
Potok
Skraeni
naziv
hidromel. tla
Ocjena
funkcionalnos
ti sustava
Mogunost
intenzivnog
gospodarenja u
humid.
godinama
Pseudoglej
umjerena
bez veih
potekoa
Amfiglej
Kombinirana
det.
odvodnja,
tzv.
plitka
varijanta:
-cijevna
drenaa
t=0,65-0,75; L=20 m
-ljunak do obradivog
horizonta
-bez krtienja
dobra
bez potekoa
Pseudoglejglej
Kombinirana
det.
odvodnja,
cijevna
drenaa:
t=0,9-1,0 m; L=15 m
-ljunak u svaki dren +
podrivanje
-Primjetna je kratkotrajna
pojava stagnir. vode na
povrini tla
-Odvodnja maksim. intenziteta
obor. u roku od 5 dana
-Propadanje usjeva mogue u
manjoj mjeri
umjerena
bez veih
potekoa
104
Hipoglej
tivica
Amfiglej
vertini
Kombinirana
det.
odvodnja,
cijevna
drenaa:
t1=0,80; t2=1,0; L=20 m
-ljunak u svaki drugi dren
-bez krtienja
6.
Oborovo
Amfiglej
vertini
Klasina drenaa:
t=0,9; L=15-18 m
-bez filtera (ljunka)
-bez krtienja
7.
Ivani Grad
(lokalitet)
Amfiglej
vertini
8.
Slavonski
Brod
(lokalitet)
Amfiglej
vertini
4.
5.
Struec
dobra
bez potekoa
slaba
uz znatne
potekoe
vrlo slaba
praktino
nemogue
vrlo slaba
praktino
nemogue
vrlo slaba
praktino
nemogue
105
Vrsta radova i
mjera
1.
Sanacijski
2.
Rekonstrukcije i
dogradnje
3.
Redovitog
odravanja
4.
Monitoring
sustava
5.
Gospodarenja
6.
Upravljanja i
financiranja
Povrinska odvodnja
Otvoreni kanali III + IV reda
uklanjanje uruenih objekata i
saniranje pokosa kanala
krenje i uklanjanje drvenaste
vegetacije (raslinja)
uklanjanje-izmuljivanje nanosa
popravak mostova i cijevastih
propusta
ureenje putne mree du kanala
Podzemna odvodnja
Cijevna drenaa
lociranje, ienje, popravak i zamjena
izljevnih cijevi i titnika
izmuljivanje drenanih cijevi (prema
potrebi)
saniranje nastalih mikrodepresija na
proizvodnim povrinama (tablama)
106
9. LITERATURA
1. Averljanov, S., Smirnov, A., 1973. Osuenje, Seljskohozjajstvenaja,
enciklopedija, Knjiga 4:598-609, Sovjetskaja enciklopedija, Moskva.
2. Bai, F., Bogunovi, M., Husnjak, S., 2001. Regionalizacija hrvatske
poljoprivrede, AFZ (VIP projekt)
3. Beers, W. F. J., van 1969. Some nomographs for the calculation of the drain
spacing, International Institute for Land Reclamation and Improvement, Buletin
No 8, Wageningen.
4. Bella, S., 1935. Melioracije tla, Tehniki fakultet, Zagreb.
5. Benetin, I., Dvorak, I. Fidler, I., Kabina, P., 1987. Odvodnovanie, Ministerstvo
kolstva SSR i Minsterstvo kolstva SR, Priroda, 1987.
6. Beers, W. F. J., van 1969. Some nomographs for the calculation of the drain
spacing, International Institute for Land Reclamation and Improvement, Buletin
No 8, Wageningen.
7. Biani, V., 1985. Odvodne crpne stanice u Hrvatskoj, Prirunik za hidrotehnike
melioracije, I Kolo, Knjiga 3: 259-300. Drutvo za odvodnju i navodnjavanje
Hrvatske, Zagreb.
8. Biondi, D., Milovi, B., Barbari, D., 2003., Stanje i razvojne odrednice zatite
od tetnog djelovanja voda u Hrvatskoj. Zbornik radova, 3. Hrvatska konferencija
o vodama: 545-555. Osijek.
9. Braun, M., 1985. Zatita od poplava. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I
Kolo, Knjiga 3:31-62. Drutvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske, Zagreb.
10. Bogunovi, M., Vidaek, ., Husnjak, S., Sraka, M., 1998. Invetory of Soils in
Croatia. Agriculture Conspectus Scientificus, Vol. 63. No 3: 105-112. Zagreb.
11. Butorac, A., 1999. Opa agronomija, kolska knjiga, Zagreb.
12. ovi, M., 1987. Prikaz osnovne i detaljne odvodnje u hidromelioracijskom
sistemu rnec-polje. Prirunik za hidrotehnike melioracije, I Kolo, Knjiga 4:
255-278, Drutvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske, Zagreb.
13. Dadi, M., 1990. Meliorativno ureenje poljoprivrednog zemljita u slivu rijeka
Bia i Bosuta, Magistarski rad, Poljoprivredni fakultet Novi Sad.
14. Eggelsmann, R., 1981. Drnanleitung fr Landbau, Ingenieurbau und
Lanschaftsbau, Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin.
15. Ernst, L. F., 1954. De berekening van groudwater stroming tussen evenwijdige
open Leidingen, Institute for Land and Water Menagement Research,
Wageningen.
16. Groot, J.M., 1973. Drainage investigations of heavy soils in the upper Sava
Valley, Geodetski fakultet Zagreb, Disertacija.
17. Herak, M., Nedela, D., 1963. Geologija zagrebake regije, elaborat, Geografski
intitut, Zagreb. Str. 115-124.
18. Hofbauer, A., 1975. Erfahrungen mit Maulwurfdrnungen in Obersterreich.
Zeitschrift fr Kulturtechnik und Flurbereinigung, Heft 6: 337-344.
19. Hooghoudt, S.B., 1940. Bijdragen hot de kannis van enige naturkundige
grootheden van den grand, no 7., Verslagen van Land bouwkwudige
Onderzoekingen 46.
107
108
109